8/22/2019 81612061-URBANIZAM

1/9

URBANIZAM (lat. Urbs = grad)

drutvena disciplina koja se bavi izuavanjem, ureenjem i oblikovanjemizgraenog prostora

skup djelatnosti vezanih za izgradnju novih i ureenje postojeih gradova inaselja te prouavanje njihova razvitka, strukture i ivota

Cilj:

Postizanje optimalnog rasporeda ljudi, dobara i ljudskih aktivnosti uprostoru

Rjeavanje konfliktnih situacija u prostoru

*u Hrvatskoj 71% ljudi ivi u vlastitoj kui, a 29% u stanovimaProstor

realni i imaginarni

statiki i dinamiki prostor

planirani i neplanirani prostor

mjere prostora

individualnost i identitet prostora prostor koji privlai ili odbija

sigurnost prostora

genius loci - memorija prostora

percepcija prostora - itanje prostora

analiza prostora

planiranje prostora od globala do detalja (razine planiranja)

ULNI PROSTOR:

imaginarni prostorfizikalno ne postoji, percepcijski i ulno postoji mentalno generirani prostor san, mata, podsvijest

inscenacija prostora iluzija, asocijacija, nestvarni kontekst virtualni prostor nestvaran, generiran, neogranieno izmjenjiv

8/22/2019 81612061-URBANIZAM

2/9

FIZIKI PROSTOR

artificijelni prostor fiziki formatiran, mjerljiv, opipljiv prirodni prostor tema zatite u planiranju artificijelno u prirodnom prostoru

GRADOGRADNJA I ELEMENTI GRADA

osnovni pojmovi i rjenik itanja

urbanog prostora

nastajanje, organizacija, upravljanje

problemi rasta grada

grad nekad i danas

preobrazba gradskog prostora

parcelacija i vlasnitva (privatno - polujavno - javno)

procesi planiranja urbanog prostora

odnos izgradnja - sadraji - promet

oblikovanje prostora

imbenici koji utjeu na planiranje grada

zgrada u kontekstu

-urbana rekonstrukcija gradovi su u stalnoj promjeni

Usmjeravanje procesa rasta grada

Konstitucijski urbani elementi

8/22/2019 81612061-URBANIZAM

3/9

Topografija terena

Urbana topologija memorija prostora ili genius loci

Arhitektonska tipologija

Urbana tipologija (odnos izgraeno neizgraeno)

Tranzicijski urbani elementi

Imitiranje urbane forme, stil

*komunikacijska struktura - odnos izmeu ljudi i fizike structure

Zone:

dominantni funkcionalni urbani pejsa: industrijska zona, luka zona

zona zabave, spektakla, okupljanja

zona trgovine periferija

poslovna zona centar

prometne zone koridori i terminali

Kevin Lynch: Slika jednog gradaelementi:- putevi: linijski elementi- rubovi / granice: linijski elementi- podruja: ploni elementi- vorita: tokasti elementi- obiljeja, reperi, dominante: tokasti elementi

Dominante = identitet, prepoznatljivost, orijentacija; akcentni elementi

znaaj dominanti: prepoznatljivost i jedinstvenost siluete

toke, vorita, ali i dominante

Grad i gradsko tkivo

odnos izgraenog i javnog neizgraenog prostora

struktura (homogena, nehomogena, prekidi, kaos)

osnovni tipovi izgradnje: tokasta, pravasta i povrinska

prometna mrea...

8/22/2019 81612061-URBANIZAM

4/9

struktura-3D, tekstura-2D, matrica, morfologija

a, b, c, f ugraena; d poluugraena, e slobodnostojee

ugraena izgradnja: blokovska izgradnja / stambena izgradnja u nizu

Izgradnja na padini = kaskadna izgradnja

Ugraena tipologija pravasta forma: klasini niz

8/22/2019 81612061-URBANIZAM

5/9

Atrijska izgradnja polublok (poluzatvorene forme)

*izgraenost iskoritenost parcele

GUSTOA STANOVANJA (neto) ( Gst) = odnos broja stanovnika i zbrojapovrina graevnih estica za stambene povrine

od 30 st/ha individualno, jednoobiteljsko st.

do 600 st/ha viestambeno visokih katnosti

GUSTOA STANOVANJA Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbrojapovrina graevnih estica za stambene potrebe Gust + estica irestambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna kola, povrine zarekreaciju)

8/22/2019 81612061-URBANIZAM

6/9

ELEMENTI DIMENZIONIRANJA I NORMIRANJA PROSTORA GRADA:

graevna estica stambeno susjedstvo gradska etvrt

graevna estica:

graevna estica (k..br.) je zemljite na kojem je dozvoljeno graenjeprema vaeim propisima.

graevna estica se obvezno nalazi unutar graevnog podrujaodreenog dokumentom ureenja prostora (prostornim planom).

GRAEVNA ESTICA za graenje zgrada mora imati:

osiguran kolni prilaz i pjeaki pristup s javne prometne povrine irinenajmanje 3m

ureene prikljuke na komunalnu i energetsku infrastrukturu

8/22/2019 81612061-URBANIZAM

7/9

povrinom i oblikom mora omoguavati graenje sukladno uvjetima kojeodreuju prostorni plan i pravila struke.

Regulacijska crta :

crta koja dijeli povrinu javne uporabe (ulicu, cestu, trg, park i sl. ) odpovrine privatne uporabe (graevna parcela)

crta koja formira rub/granicu ulinog koridora

openito linija od koje se na terenu odmjerava graevna crta ili mjestogradnje neke graevine.

Graevna crta :

odreuje mjesto od kojeg mora poeti graenje na graevnoj estici;

utvruje se na razini prizemlja, prema javnom prostoru;

obavezna je obino za min. 50% duine ulinog proelja, a ostali dio moebiti uvuen, ali ne i izbaen (izgradnja ne smije prijei g.c.)

Povrina za graenje (PG) :

8/22/2019 81612061-URBANIZAM

8/9

dio povrine graevne estice unutar koje se moe graditi kua(tlocrt/kontura kue uvijek je upisani lik, nikad ne smije izlaziti izvanPG)

Koeficijent izgraenosti parcele (Kig) za:- individualnu obiteljsku kuu preporuljivo 0,3-0,4- uglovnu parcelu moe biti vei (0,5)

* u gradskim centrima Kig moe biti vei npr.:- u Zagrebu 0,6; uglovne parcele 0,8;- iznimno 1,0 (npr. blok Neboder, blok Oktogon)

[* Kig 1,0 znai izgraenost parcele 100%]

Vrste mrenih sustava u gradovima- prometne mree: staze, ceste, eljeznice- hidrotehnike mree: vodovod, odvodnja, plovni kanali- energetske mree: elektrika, plinovodi, toplovodi, telekomunikacije

Vodoopskrbna mrea grada:

8/22/2019 81612061-URBANIZAM

9/9

Hijerarhija u prometnoj mrei: gradske ceste-sabirnice-stambene-pjeaki putevi

Pravila estetskog reda: jedinstvo - ravnotea - dominacija

harmonija - kontrast

ritam