NARATIVNI IZVJEŠTAJ

www.festivaloftolerance.com

Zagreb, svibanj 2015.

9. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB 9. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB 9. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB NARATIVNI IZVJEŠTAJNARATIVNI IZVJEŠTAJ

9. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB 9. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB NARATIVNI IZVJEŠTAJNARATIVNI IZVJEŠTAJ

9. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB 9. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB 9. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB 9. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB

1

Broj posjetitelja filmskog programa: 11.616

Broj posjetitelja popratnih programa: 1.470

Broj sudionika izložbe Tarika Samaraha „1945 – 1995 – 2015“ nemoguće je procijeniti (7 city light-ova na lokacijama Zagrebačka avenija, Avenija Dubrava, Kaptol kod katedrale, križanje Medveščak ulice i Grškovićeve ulice, okretište Črnomerec, Paromlinska, Šubićeva ulica kod Kvaternikovog trga)

Organizator:

Udruga Festival suvremenog židovskog filma Zagreb

Pokrovitelj:

Grad Zagreb

Općenito

10. travnja - 11. svibnja 2015. Filmski program: 12. do 18. travnja 2015.

www.festivaloftolerance.com

https://www.facebook.com/ZgJewishFilmFestival

https://twitter.com/jffzagreb

https://instagram.com/festivaloftolerance/

2

Festival tolerancije – JFF Zagreb započeo je svoje djelovanje 2007. godine u Zagrebu s programom od skromnih 12 filmova te oko 2500 posjetitelja. Osluškujući potrebe, interes i „bilo“ publike, 2012. godine promijenio je naziv iz Festivala židovskog filma Za-greb u Festival Tolerancije – JFF Zagreb te postao jedinstvenim kulturnim brandom RH čiju misiju, značaj i doseg prepoznaju brojne kulturne i političke elite te gradovi i države u regiji, pa i šire. Od tada pa do danas, u skraćenim izdan-jima prisutan je u pet regionalnih gradova: Beču, Beogradu, Cetinju, Ljubljani i Sarajevu, a od 2013. godine sadržajno smanjeni Fes-tival tolerancije održava se u još jednom hrvatskom gradu, Rijeci.

Projekt je postao jedinstve nom kulturno-edukativnom platfor-mom koja sustavno i promišljeno, kroz različite umjetničke izričaje - filmskim projekcijama, koncer-tima, tematskim izložbama, dis-kusijama te radionicama, jasno progovara o društvenim prob-lemima današnjice, angažirano vrši edukaciju o holokaustu te ga koristi kao primjer za prenošenje iskustva iz prošlosti uz pomoć vrijednosti suvreme-nog stvaralaštva. Programski koncept osmišljen je kroz godinu dana, a program se priprema u suradnji s brojnim partnerima u Hrvatskoj i inozemstvu. Fes-tival progovara i upozorava na raznolike sociološke feno mene i aktualnu društvenu problema-tiku: ksenofobiju, diskriminaciju

Svečano otvaranje Festivala u kinu Europa, 12.4.2015.

Ivica Lovrić, pročelnik u Gradu Zagrebu, Nataša Popović, direktorica Festivala, Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba

Zlatko Bourek i Pavao Štalter, autori animiranog filma “Bečka krv”

Vinko Brešan, hrvatski režiser sa suprugom

3

manjinskih skupina, integraciju invalida, azilanata i ugroženih skupina te odnos prema trećoj životnoj dobi, težeći ka razvijenom društvu. Poseban naglasak stav-lja se na nužnost osvještavanja i usvajanja tolerancije u svakodnevnom životu i vremenu u kojem živimo. Deveto izdanje Festivala tolerancije – JFF Zagreb bilo je posvećeno 70. godišnjici oslobođenja Auschwitza i 20. godišnjici genocida u Srebrenici, što je na otvorenju obilježeno minutom šutnje. Otvorenje Fes-tivala okupilo je niz istaknutih osoba domaće političke scene, od predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, ministra kulture Berislava Šipuša, potpredsjednika Hrvatskog sabora Nenada Stazića do zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Ivice Lovrića, i dr. Podršku festivalu dali su i brojni predstavnici iz svijeta filma, kulture i gospodarstva, poput Luke Peroša, Leona Lučeva, Ivice Buljana, Roberta Waltla, Veljka Bulajića, Almire Osmanović, Vinka Brešana, Alfija Kabilja, Borisa Ljubičića, Jakova Sedlara, Špire Guberine, Damira Hoyke, Rujane Jeger, Vinka Grubišića, Perice Martinović i mnogih drugih.

Festival, predvođen dvostrukim dobitnikom Oscara Brankom Lus-tigom, dosad su podržali istaknuti svjetski filmski stvaratelji poput Stevena Spielberga, Stefana Ru-zowitzkog, Stellana Skarsgårda, Liama Neesona, Ralpha Fien-nesa, Rade Šerbedžije, Volkera Schlöndorffa te ovogodišnjeg gosta, redatelja Istvána Szabe. Kvalitetom i ekskluzivnim film-skim materijalom, Festival tol-erancije – JFF Zagreb danas ide ukorak s uglednim europskim i svjetskim filmskim festivalima. Na primjer, prošle je godine na Festivalu tek drugi put ikada pri-kazan dugo iščekivani dokumen-tarni film „Past će noć“, redatelja Andréa Singera, koji sadrži dosad neobjavljene snimke na kojima je svojedobno radio Alfred Hitch-cock. U sklopu ovogodišnjeg festi-vala, prikazana su čak 84 igrana, dokumentarna i animirana filma

svjetske produkcije. Sadržaj film-skog programa pomno je izabrao jedan od najuglednijih svjetskih filmskih autoriteta i preživjeli holokausta – Branko Lustig. Filmovi koji čine program nose jaku i jasnu poruku, a rezultati su polako vidljivi i u široj zajed-nici. Publici se nakon projekcija omogućava privilegija („Q&A“; Pitanja i odgovori) u vidu susreta s istaknutim filmašima, koji re-dovito osvajaju simpatije i postaju tradicija festivala. Otvorenim diskusijama na teme vezane uz filmske projekcije, uz stručnjake iz relevantnih društvenih područja, potaknuli smo publiku da ot-voreno sudjeluje i bude sukrea-tor javnog mnijenja, a time i promjena ka inkluzivnijem i tolerantnijem društvu. U sklopu filmskog programa dodjeljuje se nagrada publike – plaketa naziva „Equality“/”Jednakost”. Iz činjenice da je filmski program od stane publike ocijenjen visokom prosječnom ocjenom 4,46 (sustav ocjenjivanja je numerički, od 1 do 5), vidljivo je da programski sadržaji ne podliježu kvantiteti, već održavaju visoko postavljenu ljestvicu i sustavno ju iz godine u godinu podižu.

Vizualni identitet Festivala pot-pisuje svjetski priznati dizajner Mirko Ilić koji ne obogaćuje Fes-tival samo svojim autoritetom u vizualnim komunikacijama, već i multimedijalnim predavanjima te-matski bliskim festivalu. Vizualni identitet osvojio je brojne svjetske nagrade, što je također doprinije-lo promociji Festivala u Hrvatskoj, ali i znatno šire, od SAD-a pa čak sve do Kine. U 2015. godini Fes-tival uvodi plaketu od maslinova drva za doprinos sjećanju na žrtve pod nazivom „Da se ne zaboravi“. Simbolika nagrade je da se ni-kada ne zaboravi prošlost i da zajedno gradimo bolju budućnost.

Iznimna vrijednost ovog projekta brojni su volonteri, točnije njih 63, svih životnih dobi, koji su svojim znanjem, energijom i entuzijazmom znatno doprinijeli uspješnoj pripremi i realizaciji

Damir Hoyka, fotograf

prof. Ivo Banac i Veljko Kajtazi, zastupnik 12 nacionalnih manjina u hrvatskom Saboru

Špiro Guberina, hrvatski glumac i Katarina Bakić Vujičić, voditeljica press službe Festivala

4

Festivala. Dio volontera pomaže u obavljanju uredskih poslova tije-kom čitave godine, dok se najveći broj njih uključuje tri tjedna uoči održavanja programa te sudjeluje u provedbi svih segmenata Fes-tivala. Posebno vrijedi istaknuti da su upravo u svojstvu volontera već dugi niz godina na projekt uključeni Branko Lustig i Mirko Ilić, kao i još niz istaknutih po-jedinaca iz javnog života. Ukupan broj volonterskih sati ostvarenih na projektu premašuje brojku od 1700. Uz volontere, na projektu je sudjelovalo i četvero studenata VERN-a, koji su u sektorima PR-a, promocije i općenito organizacije

ostvarili svoju studentsku praksu.

Uoči otvorenja Festivala, predsjed-nica RH Grabar-Kitarović izjavila je kako je Hrvatska napredovala kada je riječ o toleranciji, ali da je „još dosta posla pred nama“.

„Uvijek se može bolje u svakom društvu, i u nekim europskim zemljama koje su se smatrale vrhuncem tolerancije u posljednje vrijeme javljaju se izljevi protiv određenih vjera ili nacionalne pripadnosti, no festivali poput ovoga mogu pomoći jer barem nekoliko dana govorimo o toler-anciji, sadržaju filmova i festivala“, ocijenila je. (HINA)

Branko Lustig i Zina Kalay Kleitman, veleposlanica Države Izrael

Kolinda Grabar-Kitarović, Predsjednica RH i Branko Lustig, predsjednik Festivala

Branko Lusitg, Berislav Šipuš, ministar kulture i Nataša Popović, osnivačica Festivala

Boška Trbojević i Nedžad Haznadar

5

U tjedan dana na besplatnim projekcijama u zagrebačkim kinima Europa i Tuškanac, te u Mađarskom kulturnom institutu Balassi u sklopu Festival marketa, u sklopu Festivala prikazana su 84 filma, od čega je filmski program činilo 18 naslova iz kat-egorije cjelovečernjeg igranog filma, 25 iz kategorije doku-mentarnog filma te 21 naslov iz kategorije kratkog filma, dok je na Festival marketu sveukupno prikazano 20 filmova. Filmovi tematski ne podsjećaju samo na holokaust, već i na sve društvene pojave koje bi trebale potak-nuti na razmišljanje o toleranciji i uvažavanju različitosti. Ukupan broj posjetitelja na filmskim pro-gramima bio je 11.616, čime se nastavio trend godišnjeg rasta posjećenosti filmskih projekcija.

Kratkometražnim domaćim an-imiranim filmom „Wiener Blut / Bečka krv“ Zlatka Boureka i Pavla Štaltera, djelom koje je vizualno inspirirano umjetnošću Georgea Grosza i Otta Dixa, a donosi priču o gospođi Sariki koja odlazi u židovski starački dom, no umjesto spokoja doživljava teror holokausta te filmom „Walesa: Man of Hope / Walesa: Čovjek nade“ oskarovca An-drzeja Wajde otvoren je deveti Fes-tival tolerancije - JFF Zagreb u kinu Europa. Wajdin je uradak posvećen životu nobelovca i aktivista za ljud-ska prava Lecha Wałęse, osnivača poljskog pokreta Solidarnost te kasnijeg predsjednika Poljske od 1990. do 1995. godine.

Film „Colette“, u režiji Milana Cieslara, nastao prema romanu Arnošta Lustiga, predstavio je sam režiser te je s publikom podijelio dojmove i iskustva sa snimanja filma, a na pitanje novinara što misli o ovakvom tipu festivala, odgovorio je: „Dojmovi su odlični jer festival pokazuje veoma zanimljive dokumentarce i igrane filmove poput ‘Walese’. Važno je prenijeti poruku da je tolerancija esencijalan dio demokracije bilo kojeg društva. Ponekad možda živimo u svijetu netolerancije. Zato se nadam da je uloga kulture da združi ljude te ih učini bliskijima.“ (http://www.ziher.hr/milan-cieslar-i-collette-uloga-kulture-je-da-zdruzi-ljude/). Izuzetno osjetljiva tema u spomen na 100. obljetnicu genocida nad Armencima inspirirala je ugled-nog njemačkog režisera turskog podrijetla Fatiha Akina da snimi film „The Cut / Rez” koji je bio premijerno prikazan na 9. Festi-valu tolerancije u Zagrebu, nakon filmksog festivala u Veneciji.

Za najmlađe smo ove godine u sklopu Edukacijskih jutara pripremili projekciju filma „Belle i Sébastien” redatelja Nicolasa Vaniera iz 2013. godine, priču o neraskidivom prijateljstvu psa i dječaka koja se za vrijeme Dru-gog svjetskog rata odvija visoko u snježnim Alpama. U kategoriji kratkometražnih filmova prika-zan je čak 21 naslov, a posebnu pažnju izazvao je ovogodišnji os-karovski laureat „The Phone Call

Barry Salzman, redatelj, esejist i eksperimentalni umjetnik; redatelj filma “Na Rodosu nikad nije kišilo”

Filmski program

i diskusije

6

/ Poziv” redatelja Mata Kirkbyja i Jamesa Lucasa, priča o dirljivom telefonskom pozivu koji mijenja život onih koji su u njega slučajem uključeni. Serija od 8 kratkih fil-mova „Same but Different / Isti, a različiti” Davida Barnesa o djeci s fizičim i mentalnim poteškoćama u razvoju bila je popračena prezentacijom aktivnosti i djelo-vanja hrvatskih udruga poput Hrvatske zajednice za Down sin-drom, Rode i dr. Od istaknutijih naslova, također svakako vrijedi izdvojiti „Not Anymore: a Story of Revolution / Nikada više: priča o revoluciji” redatelja Matthewa Van Dykea, kratkometražni film koji je do sada osvojio nevjero-jatnih 80 nagrada, potom igrani film „Free fall / Slobodan pad” redatelja Stephana Lacanta, kao i dokumentarni film, pobjednika Sundance Film Festivala, „Alive inside / Živi iznutra“ redatelja Michaela Rossato-Bennetta te magnetičan dokumentarac „The Salt of the Earth / Sol zemlje” re-datelja Juliana Ribero Saldaga i Wima Wendersa, kojim ovaj dvo-jac prenosi životnu poruku i aktivi-zam fotografa, ujedno redatelje-va oca, Sebastiana Saldaga. Čovjek je to koji se većinu života kamerom upuštao u bilježenje mizernih i veličanstvenih ljudskih sudbina kao i najnepristupačnijih točaka ove planete, a sada ob-

jektivom bilježi prastare prirodne predjele te aktivno ukazuje kako možemo i moramo očuvati ono najvrijednije – Zemlju i ekosustav.

Publika je najvećom prosječnom ocjenom u kategoriji igranog fil-ma nagradila „Papuszu“ (s 4,75), iznimni crno-bijeli poljski film iz 2013. godine, nositelja već 12 priznanja s raznih festivala širom svijeta, koji prati uspon i pad poljsko-romske pjesnikinje Bron-islawe Wajs, nadaleko poznate pod imenom Papusza; sa samo malo nižim ocjenama, pratili su je već spomenuti „Belle i Sébastien” (4,73) te „Walesa: Čovjek nade“ (4,70). Kao najbolja ostvarenja u kategoriji dokumentarnog filma, s prosječnom ocjenom od čak 4,95, publika je izdvojila „Flory’s Flame / Florin plamen“, koji isprepliće životnu priču Flory Jagode, se-fardske glazbenice i stipendistice Društva nacionalne baštine, koja je odrasla u Bosni i Hrvatskoj, s njezinim svečanim koncertom održanim u rujnu 2013. godine u Američkoj kongresnoj biblioteci te „East Jerusalem / West Jerusa-lem / Istočni Jeruzalem / Zapadni Jeruzalem“, također glazbeni dokumentarac u kojem izraelski i palestinski glazbenici stvaraju album sa željom da ga učine mostom koji spaja njihove narode (ocjena 4,9).

Anatole Taubman švicarski je glumac koji je igrao u više od 50 filmova i TV-produkcija, a u Zagrebu je predstavio film “Krug”

Golli Marboe, producent filma “Korak do slobode – dosje Grüninger”

7

Unutar filmskog programa, ove godine Festival uvodi novi pro-gram retrospektive europskih autora. Ovaj program započet je retrospektivom mađarskog os-karovca, redatelja Istvána Szabe filmom „The Door / Vrata”, be-sprijekorno režiranoj i majstorski oslikanoj priči odnosa dviju žena na različitim društvenim polovima s neponovljivom Helen Mirren u glavnoj ulozi, a prikazan je i Sza-bin Oscarom nagrađeni najbolji strani film iz 1981., „Mephisto”, filmska adaptacija Klaus Man-nove novele istoimenog naziva. István Szabó prisustvovao je projekciji filma „Taking Sides / Životna odluka”, nakon koje je održao formu „pitanja i odgovora” s publikom.

Komunikaciju zagrebačke pub-like s redateljima i protagonis-tima filmova dosad je uspješno podržavao koncept pitanja i odgo-vora (Q&A), iznimno posjećen i tražen od strane festivalske pub-like. Gledatelji su imali priliku razgovarati s brojnim filmašima nakon projekcija filmova, izdvo-jimo samo neke. Jean Bodon, koji je na Festivalu publici predstavio svoj film „Night Trains from Ko-sice / Noćni vlakovi iz Košica“, francuski je profesor i voditelj Odsjeka za masovne komunikaci-je na Sveučilištu Sam Houston State, ujedno i redatelj i produ-cent igranih i dokumentarnih filmova i reklama. Njegovi su fil-

movi prikazani u brojnim renom-iranim institucijama, kao što su Lincoln Center u New Yorku, Kon-gresna knjižnica u Washingtonu i Cinémathèque Française u Parizu, a on je i član žirija prilikom dod-jeljivanja nagrada Emmy. Anatole Taubman švicarski je glumac koji je igrao u više od 50 filmova i TV-produkcija. Od poznatijih filmova i serija u kojima je glu-mio, spomenimo „Quantum of Solace / Zrno utjehe“, „The Tudors / Tudore“ i „Band of Brothers / Združenu braću“. Glasnogovornik je švicarskog UNICEF-a, a na Fes-tivalu je razgovarao s publikom nakon projekcije filma „The Circle / Krug“, u kojem glumi. Svoj film „It Never Rained on Rhodes / Na Rodosu nikad nije kišilo“ osobno je predstavio redatelj Barry Salz-man, filmski radnik, esejist i ek-sperimentalni umjetnik rodom iz Zimbabvea. Na otvaranju Festiva-la, nakon projekcije filma „Bečka krv“, publici su se obratili redatelji Zlatko Bourek i Pavao Štalter. Zlatko Bourek akademik je HAZU-a, poznati je hrvatski kipar, slikar, kazališni redatelj, scenograf, kostimograf, jedan od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma. Pavao Štalter hrvatski je anima-tor, redatelj, scenograf i scenarist animiranih filmova te ilustrator, dobitnik niza značajnih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja, među ostalima i Nagrade

„Vladimir Nazor“ za životno djelo 1995. godine. Značajno je za na-

István Szabo, mađarski oskarom nagrađeni režiser čijim fimovima smo otvorili novi program “Retrospektiva” u sklopu Festivala tolerancije u Zagrebu

Jean Bodon, režiser brojnih filmova prikaza-nih u renomiranim institucijama te je bio član žirija prilikom dodjeljivanja nagrada Emmy. U Zagrebu je predstavio svoj dokumentarni film “Noćni vlakovi iz Košica”

8

pomenuti da se naši gosti iz svi-jeta filma, prepoznajući važnost Festivala i njegovu ulogu u širenju tolerancije, u pravilu odriču hono-rara za dolazak.

Od ove godine, princip razgovora nakon projekcija produbljujemo diskusijama koje ne uključuju autore, već koje se tematski na-dovezuju na bogat dokumentarni program. Tako je diskusija pod nazivom „Čovjek današnjice: zvijer ili obnavljač” pratila doku-mentarac ove godine nominiran za Oscara „The Salt of the Earth / Sol Zemlje”, diskusija „Izraelsko

– palestinski odnos: suživot DA ili NE” uslijedila je nakon filma „Holy Land / Sveta zemlja”, „Balkani-zacija – sustavno stvaranje slabih državica” nadovezala se na film

„War and Peace in the Balkans / Rat i mir na Balkanu”, a diskusija-ma su obuhvaćena i pitanja rom-ske integracije, inspirirane filmom

„The Way Out / Izlaz”, očuvanja kulturne baštine (po filmu „Sav-ing Mes Aynak / Spašavajući Mes Aynak”) te buđenja žena zahvaljujući fenomenu sapunica prikazanom u dokumentarcu

„Kismet”. Time je obihvaćen širok raspon relevantnih društvenih tema, a zajedno s renomiranim gostima domaćeg i regionalnog

javnog života, željeli smo potak-nuti publiku na još otvoreniju i aktivniju ulogu u kreiranju 9. Festivala tolerancije – JFF Za-greb. Pitanjima i odgovorima, stručnošću sudionika, iskustvima i percepcijom publike, argumenti-ranjem ili pak neslaganjem, Fes-tival je javnosti pružio mogućnost njegovanja kulture tolerantne i uljuđene komunikacije te kreiran-ja javnog mišljenja vremena ko-jem pripadamo.

Diskusije su naišle na sjajne reakcije publike, za što je velikim dijelom zaslužan odabir, priprem-ljenost i ekspertiza moderatora: Aleksandra Stankovića, dr.sc. Tajane Pleše, Morane Kasapović, Tina Gazivode, Davora Meštrovića te Krešimira Mišaka, kao i sudi-onika diskusija: Nina Raspudića, Katarine Luketić, dr.sc. Igora Despota, Goranke Horjan, mr. Jasena Mesića, dr.sc. Zrinke Pala-dino, mr.sc. Paole Orlić, Zlatka Dizdarevića, Davora Gjenera, dr.sc. Borisa Havela, Nedžatina Kamberovskog, Jasmine Salihi, Anke Dalipovski, Talite Jašarevski, Mirsada Dalipija, Ane Žube, prof. Nadežde Čačinović, Hajrudina Hromadžića, Doris Pinčić, Mirele Holy, Stanka Hercega te Ede Popovića.

Loes Gompes, redateljica je predstavila film “Dostojanstvena zemlja”, zagrebačkoj publici i odgvarala na pitanja.

Talijanski glumac Lorenzo Patane i francuska glumica Carlotta Verni predstavili su kratki film “Dijete K”

Diskusija pod nazivom “Integracija Roma: dvosmjerna ulica”, 15.4.2015 u kinu Tuškanac

9

Prošlogodišnji festivalski no-vitet „Festival market“, inovativni program zamišljen kao prostor okupljanja i komunikacije ugled-nih europskih i svjetskih filmskih festivala, ove je godine ugostio šest festivala, Jameson CineF-est, MIX Copenhagen, Kino Otok

– Isola Cinema, Cinedays, 2AN-NAS i Filmsku reviju FRKA, čiji su predstavnici raznim materijalima i prezentacijama kolegama iz industrije i s drugih festivala, kao i široj publici predstavili svoj rad. Projekcije filmova, kao i čitav Fes-tival market, održao se u četvrtak i petak, 16. i 17. travnja 2015. godine u prostorima Mađarskog instituta (Institut Balassi) u ulici Augusta Cesarca 10.

U dva dana Festival marketa, održane su prezentacije festi-vala, projekcije filmova te dis-kusije. Svaki festival se predstavio zapaženim filmom ili filmovima iz vlastite selekcije koji najbolje prikazuju ideju i program samog festivala, a koji su tematikom blis-ki porukama tolerancije i dijaloga. Na taj način domaća je publika imala priliku vidjeti filmove koji su dosad prikazani samo na stranim festivalima. Kroz diskusije na teme organizacije samih festivala, prijavljivanja na razne natječaje, dobivanja subvencija ili finan-ciranja kroz EU fondove, filmski su djelatnici, pa i svi zainteresirani, dobili bolji uvid u strukturu i sam proces stvaranja filmskog festi-vala.

Jedan od glavnih ciljeva, povezi-vanje predstavnika raznih festiva-la i stvaranje dijaloga vezanih za buduću suradnju i zajedničke pro-jekte, uspješno je ostvaren, iako je izostao veći interes domaćih profesionalaca za dijalogom i razmjenom iskustava.

JAMESON CINEFEST – MISKOLC INTERNATIONAL FILM FESTIVAL

Međunarodni filmski festival u Miškolcu, nekadašnjem in-dustrijskom gradu, a danas kulturnom, turističkom i spa središtu Mađarske, osnovan je 2004. godine i vodeći je mađarski međunarodni filmski festival. Uz brojne dodatne programe, izložbe, koncerte, radionice i okrugle stolove, tu je i serija CineClas-sics koja donosi uvid u bogatu mađarsku filmsku baštinu.

MIX COPENHAGEN LGBT FILM FESTIVAL

Osnovan 1985. godine, najstariji je i jedan od najvećih filmskih festivala u Danskoj, a ove godine slavi 30. godišnjicu postojanja. Festival u žarište stavlja propiti-vanje i istraživanje granica seksu-alnosti, bavi se rodnom debatom te potiče vidljivost LGBTQI+ priča kroz filmove i medije. Festival vode volonteri, a jedan je i od općenito najstarijih filmskih festi-vala posvećen LGBT tematici.

Festival Market

(16. - 17. travnja 2015.)

Jadranka Hrga, rukovoditeljica odjela za filmsku proizvodnju i komple-mentrane djelatnosti HAVC-a i Vanda Volić, voditeljica Festival Marketa

JAMESON CINEFEST – MISKOLC INTER. FF;GÉZA CSÁKVÁRI filmski je kritičar i dopisnik najvećih mađarskih dnevnih novina Nép-szabadság te umjetnički direktor Jameson CineFesta.

MIX COPENHAGEN LGBT FF; MADDIE SHAPLAND radi od 2014. g. Bavi se koordinacijom volontera, web i programskim dizajnom i prikupljanjem financijskih sred-stava. Čvrsto vjeruje u moć filmova koji mogu mijenjati mišljenja pa i živote.

MIX COPENHAGEN LGBT FF; CAMILLA MARKVARDSEN na festivalu radi kao web i programska dizajnerica, koordinatorica volontera, u odnosima s javnošću te pomaže pri kreiranju festivalskog programa.

10

FILMSKA REVIJA FRKA

Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu najveća je hrvatska produkcijska kuća s više dese-taka filmova godišnje. Filmska revija FRKA nastala je kako bi se omogućila javna projekcija studentskih filmova, a održava se bijenalno. FRKA je projekt u ko-jem sudjeluju studenti svih studija Akademije, ali i šira akademska zajednica. Ovogodišnja 11. FRKA održava se od 17. do 19. travnja 2015. godine na Akademiji dram-ske umjetnosti u Zagrebu.

KINO OTOK – ISOLA CINEMA INTERNATIONAL FILM FESTIVAL

Festival Kino Otok – Isola Cinema održava se svake godine od os-nutka 2004. u Izoli i Ljubljani u Sloveniji. Glavna ideja festivala je da niti jedan film nije cjelovit bez prisustva samog redatelja, odnosno autora te za prioritet ima pozivanje redatelja na projekcije svojih filmova. Takav koncept prepoznat je kao jedinstven te uz pozitivne reakcije publike i struke, festival podržavaju i slovensko Ministarstvo kulture i Slovenski filmski centar, kao i

FRKA; TAJANA BAKOTA studentica je pred-diplomskog studija produkcije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Radila je promotivne filmove za neprofitne organizaci-je, a iskustvo je stjecala radeći i na brojnim filmskim festivalima.

FRKA; TIBOR KESER producent je reklama i namjenskih filmova, redatelj nekoliko zapaženih studentskih filmova i student završne godine produkcije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

KINO OTOK – ISOLA CINEMA

INTERNATIONAL FFLORENA PAVLIČ sudjeluje u radu festivala Kino Otok – Isola Cinema, a 2009. godine postala je direktorica festivala. Organiza-torica je festivalskog programa zadužena za njegov razvoj, financijsku konstrukciju te ko-munikaciju sa slovenskim i međunarodnim partnerima.

CINEDAYS FESTIVAL OF EUROPEAN FILM FILIP NIKOLOVSKI organizator je brojnih kulturnih događanja u Centru za kulturu mladih te osim toga sudjeluje u radu MOT Međunarodnog kazališnog i filmskog fes-tivala, Cinedays Festivala europskog filma, Festivala nove glazbe Zdravo mladi i Bijelih noći Skopje.

11

brojni međunarodni partneri koji obogaćuju filmsku ponudu te pridonose značaju festivala na međunarodnoj razini.

CINEDAYS FESTIVAL OF EUROPEAN FILM

Festival europskog filma osnovan je 2001. godine na inicijativu Pe-dra Almodovara s ciljem veličanja europske kinematografije. Od raznih europskih zemalja u koji-ma je osnovan, jedino se u Make-doniji održao sve do danas gdje se tijekom deset festivalskih dana prikazuju recentni nagrađeni europski filmovi i dovode brojni međunarodni gosti. Opsežan pro-gram uključuje filmske premijere s gostovanjima redatelja, glu-

maca i producenata, koncerte, predavanja, radionice i diskusije.

RIGA INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2ANNAS

Festival kratkometražnog i neza-visnog filma te audio-vizualni umjetnički festival, Međunarodni filmski festival u Rigi 2ANNAS, osnovan je 1996. godine s ciljem popularizacije europske i svjetske kinematografije latvijskoj pub-lici. Festival se sastoji od natje-cateljskog dijela (međunarodna konkurencija i baltička konkuren-cija) i posebnih programa, a 2015. godine po prvi puta uvodi i konkurenciju srednjemetražnih filmova.

CINEDAYS FESTIVAL OF EUROPEAN FILM MARGARITA ARSOVA menadžerica je međunarodnog projekta u Centru za kulturu mladih u Skopju od 2010. godine te je već pet godina izvršna direktorica Cinedays Festivala europskog filma, kao i koordinatorica MOT Međunarodnog kazališnog festivala, Festivala nove glazbe Zdravo mladi, kao i Bijelih noći Skopje, a sve u organizaciji Centra za kulturu mladih.

RIGA INTERNATIONAL FF 2ANNAS;ASTRA ZOLDNERE redateljica je i program-ska urednica, kao i direktorica programa Međunarodnog filmskog festivala u Rigi - 2ANNAS. Režirala je kratkometražne fil-move, glazbene spotove i kreirala svjetlosne instalacije, a neki njezini filmovi nagrađeni su i prikazani na brojnim međunarodnim filmskim festivalima.

12

9. Festival tolerancije je u kinu Tuškanac u suradnji s EUNIC-om Hrvatske (mrežom kulturnih in-stituta u europskim državama) 17. travnja organizirao okrugli stol pod nazivom „Dijalog ipak funkcionira – Kako kul-turni i religijski dijalog formira stabilno društvo u Europi“ s eminentnim predavačima na temu međukulturalnog i međureligijskog dijaloga, kako on funkcionira i kako zajedno možemo graditi stabilno društvo u kojem se razlike poštuju i cijene. Razgovor su vodili, kao moderator, prof. Ivo Banac te njegovi sugovor-nici gđa. Amina Nanić iz Islamske gimnazije u Zagrebu, gosp. Jakob Finciji, predsjednik židovske za-jednice u BiH, prof. Jose Carlos Carvalho s Katoličkog portugal-skog Sveučilišta Oporto, dr. Ernst Fürlinger, ravnatelj austrijskog Centra za religiju i globalizaciju te prof. Joseph Maïla iz Škole za menadžment u Francuskoj.

“Nikada prije potreba za međukulturalnim dijalogom nije bila toliko očita. Nedavni događaji u Francuskoj, Danskoj, Belgiji i Ukrajini pokazuju nam kako se diljem Europe širi duboki jaz i nepovjerenje između zajednica i pojedinaca koji žive jedni pored drugih. To može biti religijska, ali i kulturološka podjela, no u velikom broju slučajeva radi se o objema. Uglavnom je posljedica svakod-nevnih demografskih promjena s kojima je Europa u posljednje vrijeme suočena, ali ruku na srce, počiva na desetljećima i stoljećima ukorijenjenom nepovjerenju. Ipak, diljem Europe i ovdje u Hrvatskoj postoje sjajni primjeri situacija u kojima su dijalog i diskusija ono što je najpotrebnije kako bi se izgradilo međusobno poštovanje, uklanjale prepreke i dozvolio suživot na ovom malom kontinentu kojega nazivamo domom“, istaknuo je Conor Snowden, direktor British Councila Hrvatske.

Okrugli stol

“Dijalog ipak funkcionira – Kako kulturni i religijski dijalog formira stabilno društvo u Europi”

Conard Snowden, direktor British Council Hrvatska i predstavnik EUNIC Hrvatska mreže

13

Edukacijska su jutra, kao pro-gram poučavanja mladih o holokaustu, prvi puta organizira-na 2009. godine u sklopu 3. Fes-tivala židovskog filma i od tada je na njima sudjelovalo više od 16 000 učenika. Program je do sada realiziran 47 puta i to u 14 različitih hrvatskih gradova, kao i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Austriji. Budući da suvremeno društvo karakter-izira opasnost od mogućnosti pojava i jačanja radikalnih uvjer-enja i pokreta za kojima se mlađa populacija često nepromišljeno povodi, ključno je kod mladih raz-vijati svijest i kontinuirano ih obra-zovati o takvim temama. Razvijanje stavova na temelju znanja i em-patije kao vrijednosti koje se nikada ne smiju zaboraviti prva je premisa programa Edukacijskih jutra.

Educiranje mladih o holokaustu postala je jedna od glavnih zadaća Festivala tolerancije. In-formiranje mladih o ideologijama isključivog načina razmišljanja koje su dovele do strašnih posljed-ica po cijeli svijet, danas, sedam-deset godina kasnije, postaje još važnije kako holokaust ne bi mlađim i dolazećim generacijama postao samo fikcija. Kroz diskus-iju i razmjenu mišljenja, učenici mogu uvidjeti značaj tolerancije te kako upravo njezin nedostatak te ravnodušnost prema patnjama drugih dovode do nesagledivih posljedica kakvo si društvo više nikada ne smije dozvoliti.

PRVO EDUKACIJSKO JUTRO: Svjedočanstva preživjelih, Oleg Mandić i Branko Lustig

Prvo Edukacijsko jutro u sklopu 9. Festivala održano je 14. travnja 2015. u 11 sati u kinu Europa pod nazivom „Svjedočanstva preživjelih: predavanje povodom 70 godina izlaska iz Auschwitza”.

Program se sastojao od projekcije nagrađivanog filma za mlade

„Belle i Sébastien“ (95 min), ko-jem su učenici dodijelili prosječnu ocjenu 4,73, čime je postao drugi najbolje ocijenjeni igrani film na čitavom Festivalu, te svjedočanstva Olega Mandića, posljednjeg logoraša koji je izašao iz Auschwitza i Branka Lustiga, producenta i dv-ostrukog dobitnika nagrade Oscar, koji je kao dječak proveo dvije go-dine u zloglasnim koncentracijskim logorima.

Program je bio predviđen za dobnu skupinu učenika od 13 do 15 godina, a na projekciji i preda-vanju sudjelovalo je 652 učenika i profesora iz 13 zagrebačkih os-novnih škola i 5 zagrebačkih sredn-jih škola, ali isto tako i iz Zaprešića, Čakovca, Gline te Vukovara.

Zbog iznimnog interesa, a ograničenog kapaciteta dvorane, prijave su zatvorene već nakon deset dana od slanja obavijesti školama, tako da čak osam škola koje su se naknadno željele prijaviti za sudjelovanjem nažalost nisu mogle dobiti svoja mjesta.

Obrazovni program

Edukacijska jutra

14

Kako bi se dalo na značaju 70-godišnjici oslobođenja Aus-chwitza, po prvi puta su na istom Edukacijskom jutru svoja svjedočanstva iznijela čak dvojica preživjelih holokausta.

Program je moderirao gosp. Mili-voj Dretar, profesor povijesti iz OŠ

„Petar Zrinski” iz Jalžabeta.

DRUGO EDUKACIJSKO JUTRO: Simboli mržnje, Mirko Ilić

Drugo predavanje pod nazivom „Simboli mržnje” realizirano je 18. travnja u 12 sati u kinu Europa, a održao ga je svjetski poznati dizajner i predavač Mirko Ilić, koji je govorio o neofašističkoj ikonografiji sveprisutnoj na javnim prostorima na području država bivše Jugoslavije i šire. Predavanje elaborirano tema-tizira problem lokalnog, odnosno regionalnog prešućivanja ili nemara javnosti kod opažanja simbola te grafičkog govora mržnje neonacističkih grupacija i infiltracije istih u nogometne

navijačke skupine. Prikazivan-jem fotografija navijača, njihovih tetovaža, koreografija, web stranica i transparenata, Mirko Ilić ukazao je na značenje predočenih simbola, koje često vidimo, a čijeg podrijetla i značenja nismo niti svjesni.

Na predavanju su sudjelovali učenici završnih razreda 8 zagrebačkih srednjih škola, a or-ganizirano su došli i studenti sa 6 zagrebačkih fakulteta (uključujući 50 kadeta Policijske akademije), kao i nogometaši NK Zagreb te GNK Dinamo.

Iako je predavanje održano već dvije prethodne godine na Festiva-lu tolerancije Zagreb, upravo zbog učestalih upita škola i fakulteta za njegovim ponavljanjem priređeno je i ove godine, a pro-gram je privukao 470 posjetitelja.

Program Edukacijskih jutara i ove je godine po tradiciji dobio preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te Agen-cije za odgoj i obrazovanje.

Branko Lustig, predavač na I Eduakcijskom jutru

Mirko ilić, predavač na II Edukacijskom jutru

Oliver Mandić, predavač na I Eduakcijskom jutru

15

U četvrtak, 16. travnja u kinu Eu-ropa, publici je predstavljen zan-imljivi audio-vizualni performans Roberta Paci Dala, talijanskog glazbenika, skladatelja, filmskog i kazališnog redatelja te vizualnog umjetnika, koji svoje raznovrsne radove i projekte bazira na zvuku i crtežu te zatim proširuje sferu djelovanja na skulpturu, insta-laciju, glazbu, film i performans. Roberto Paci Dalò izlaže i izvodi performanse diljem svijeta, u galerijama, kazalištima i crkvama te radi site-specific projekte. Svoj rad sam je definirao kao „medi-jsku dramaturgiju” i „kazalište slušanja”. Osnivač je skupine koja djeluje na polju izvedbenih umjet-nosti i ravnatelj produkcijske kuće

„Giardini Pensili” te umjetnički ravnatelj ustanove „Velvet Factory” koja se bavi različitim aspektima suvremene umjetnosti - produkci-jom, zvukom, snimanjem, plesom. U njegov bogati opus ubraja se i više od 35 kazališnih i glazbeno-kazališnih projekata, suradnje s piscima i pjesnicima, kurirao je nebrojene izložbe te predavao na Sveučilištu u Sieni, a trenutno predaje Interaktivni dizajn na Sveučilištu San Marino. Svojim inovativnim radom Roberto Paci Dalò zadivio je i kritiku i publiku, između ostalog i Johna Cagea te Aleksandra Sokurova.

Audio-vizualni performans „Ye Shanghai” izveo je premijerno 9. rujna 2012. godine na najvećem festivalu suvremene umjet-nosti u Aziji, SH Contemporary u Šangaju. Projekt je baziran na audio i vizualnim materijalima nastalima između 1933. i 1949. godine i tematizira život Židova u šangajskom getu za vrijeme japanske okupacije grada. U tom periodu, u Šangaju je živjelo više od 20 000 Židova koji su pobjegli pred nacističkim progonima te je ujedno bio i najveća židovska zajednica na Dalekom istoku. Cjelokupni vizualni materijal Roberto Paci Dalò prikupio je iz BFI arhiva (British Film Institute), a pjesma koja se provlači kroz cijeli performans, Ye Shanghai (Šangajske noći), ikonična je kineska pjesma iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Dekonstruirana, protegnuta, zatim opet konstruira-na, upotpunjena instrumentalnom glazbom uživo, elektroničkim zvukom te glasovnim dijelovima na engleskom, jidišu, kineskom i njemačkom, stvara zvučnu kulisu prošlosti, vibrira između poznatog i potpuno neprepoznatljivog te nas nostalgičnim zvukom uvodi u svijet sjećanja. Na taj način pub-lici je bila ponuđena mogućnost osjetiti i „proživjeti” iskustva koje su sami stanovnici geta tada mogli proživljavati.

Multimedijalni performans “Ye Shanghai”

16

Promicanje ideje tolerancije na kulturno–umjetnički način važan je dio programa festivala koji, osim što educira i poziva javnost na zajedničko djelovanje i razvi-janje kulturnog dijaloga, ujedno obogaćuje i kulturnu ponudu grada.

Bogati program 9. Festivala tol-erancije i ove godine pratile su i nadopunile izložbe koje se svojom tematikom uklapaju i nadovezuju na poruke o rušenju stereotipa i predrasuda te kao oblik kulture dostupan svima nude platformu za razvitak dijaloga i daljnje sen-zibiliziranje javnosti. Kroz ukupno četiri fotografske izložbe, pub-lika je bila suočena s bliskom i tragičnom prošlošću ovih prostora, s neprihvaćanjem različitosti i slučajevima netolerancije diljem svijeta, ali i pozitivnijim primjeri-ma - izgradnjom dijaloga između

pojedinaca i institucija te vrlo svijetlim primjerom integracije

„drugačijeg” u naše društvo.

Tarik Samarah: “1945 – 1995 – 2015” razne lokacije po Zagrebu; city light; 02. – 18. travnja 2015.

Autor Tarik Samarah, bosanskohercegovački umjetnik i fotograf sa sarajevskom adresom, svojim projektom „1945 – 1995

– 2015”, nazvanim po godinama oslobođenja Auschwitza te geno-cida počinjenog u Srebrenici, kul-turu zatvorenih i „elitnih” prostora galerija namjerno prenosi na ulice, kako bi ovu izložbu učinio dostup-nom svima, kako bi se svatko od nas suočio s prošlošću te kako bi nas pozvao na promišljanje i suradnju u nadi da se takvi zločini više nikada ne ponove. Majka iz Srebrenice koja stoji ispred kuće

Izložbe

Georg Christian Luck, ravnatelj Austrijskog kulturnog Foruma na otvaranju izložbe u Gliptoteci HAZU,

Ariana Kralj, ravnateljica Gliptoteke, Leon Lučev, glumac i moderator otvaranja 10.4.2015.

Tarik Samarah, autor plakata “1945 – 1995 – 2015”

Plakat “1945 – 1995 – 2015”

17

Anne Frank, prizor koji nas ned-vojbeno poziva na razmišljanje, na osobni angažman, koji kao da poput ogledala zahtijeva preispiti-vanje vlastite osobnosti, nudi nam platformu za dijalog, mogućnost suradnje i napretka, ukoliko prih-vatimo istinu o prošlosti. Na nama je da odlučimo kako ćemo se s njom suočiti te hoćemo li prihva-titi poruku pomirenja i dopustiti promjene koje će u budućnosti spriječiti ponavljanje strahota prošlosti. Ukupno 7 city light-ova postavljeno je na frekventnim lokacijama u gradu Zagrebu i prije samog početka Festivala, a pojedine fotografije, koje su inače dio autorove izložbe „Genocid” o Srebrenici, uklopljene su u video isječak prikazan i u sklopu film-skog programa Festivala. Tarik Samarah i osobno je prisustvovao otvaranju Festivala.

FOTOGRAFSKA IZLOŽBA „INTOLERANCE ZERO”Talijanski Institut za Kulturu; 11. travnja – 11. svibnja 2015. go-dine

Razina netolerancije u današnjem, modernom svijetu, zločini iz mržnje, ograničavanje

tuđih sloboda, diskriminacija na temelju vjere, rodne i etične pri-padnosti - svemu tome svjedoci smo gotovo svakodnevno, bilo direktno, u našoj zajednici, bilo indirektno, putem medija ili tuđih svjedočanstava. Upravo tom problemu posvetila se talijanska fotografkinja Donata Pizzi koja se publici Festivala predstavila u Talijanskom Institutu za Kulturu u Zagrebu serijom fotografija koje je zabilježila u svojem istraživanju putujući svijetom. Prikazana su konkretna mjesta zločina, mjesta na kojima su počinjena ubojstva žena i muškaraca koji su samo željeli živjeti svoju slobodu, svoje pravo kao čovjeka, pravo na vlas-titi odabir, bez diskriminacije unutar svoje lokalne zajednice, ali i najbliže obitelji. Kao što je i sama autorica rekla, ovim foto-grafijama namjera joj je žrtvama odati poštovanje fotografiranjem mjesta gdje su ubijene te preni-jeti poruku tih snažnih i hrabrih pojedinaca koji su željeli živjeti slobodu. Važnost ovih poruka prepoznali su i ugledni kul-turni centar „Robert F. Kennedy”, posvećen promicanju socijalne pravde i ljudskih prava te neprof-itna organizacija Doppia Difesa,

Prince Soniyiki, azilant iz Nigerije

18

koji su, uz Festival tolerancije i festivalske partnere, ujedno bili i pokrovitelji ovog projekta. Izložbu je na otvorenju predstavila sama autorica. Izložba je upozorila na učestalost i pojave (ne)tolerancije u današnjem svijetu, koja pogađa sve zemlje, sva društva i sve društvene slojeve.

Naizgled dvije različite priče i različite teme, ujedinjene u zajedničkim porukama o razvi-janju povjerenja među različitim narodima i kulturama te izgradnji jedinstvenog tolerantnog društva, postavljene su u Gliptoteci HAZU u Galeriji IV, od 10. do 18. travnja 2015. u sklopu 9. Festivala toler-ancije-JFF Zagreb.

FOTO NATJEČAJ „INTERKULTURALNI SUSRETI”Gliptoteka HAZU, Galerija IV, 10. – 18. travnja 2015.

„Dijalog kultura” naziv je radne skupine osnovane unutar austri-jskog federalnog Ministarstva za Europu, integracije i vanjsku poli-tiku s ciljem izgradnje povjerenja, jačanja demokracije, poštivanja ljudskih prava te razbijanja stere-otipa i predrasuda. Jedna od inici-jativa skupine bio je i fotografski natječaj sa središnjom temom: putovanje; od čak 189 pristiglih fotografija, žiri je odabrao njih 35 te proglasio pet pobjednika. Izložba tih fotografija pod pokroviteljstvom

federalnog Ministarstva te Austri-jskog kulturnog foruma otvorena je u petak, 10. travnja u Gliptoteci, Galerija IV. Autor postava je Mario Beusan, sveučilišni profesor s Arhitektonskog fakulteta u Za-grebu, dobitnik brojnih nagrada i priznanja, a 2005. godine dodi-jeljena mu je možda i najveća nagrada, ULUPUH-ova nagrada za životno djelo.

FOTOGRAFSKA IZLOŽBA „PRINCE SONIYIKI – INTEGRACIJA AZILANTA U HRVATSKO DRUŠTVO”Gliptoteka HAZU, Galerija IV, 10. – 18. travnja 2015.

Istovremeno s izložbom foto-grafija s natječaja, u Gliptoteci se u suradnji s UNHCR-om održala i izložba o Princeu Waleu Soniyikiju, 29-godišnjem izbjeglici iz Nigerije koji je azil u Hrvatskoj dobio 2012. godine, bježeći od okrutnih i krvavih sukoba u kojima su ubijena i dvo-jica njegove braće. Fotografkinja Nena Lukin (više o njenom radu i inspiraciji saznajte na http://www.nena-lukin.com) zabilježila je trenutke i događaje iz Princeo-vog novog života u Hrvatskoj, od samog dolaska, preko učenja jezika, pomaganja u centru za azilante, sve do njegovog radnog mjesta, na brodu tunolovcu, u Biogradu. Otvorenju izložbe prisust-vovao je i sam Prince, sada poznatiji kao „afrički Šime”, a autor postava i ove izložbe je Mario Beusan.

Donata Pizzi, autorica fotografija i izložbe “Intolerance Zero”

19

Posljednjeg dana Festivala, 18. travnja, u suradnji s te u prostori-jama Instituta Balassi, održano je predavanje Istvána Szabe i Bran-ka Lustiga studentima Akadem-ije dramske umjetnosti te široj javnosti. Ovo predavanje nastavak je filmske radionice International Talent Workshop koja se usmjer-ila prema edukaciji studenata sa svjetskih filmskih akademija. Ra-dionica se održavala kontinuirano punih osam godina, a ove godine je održana samo u teoretskom dijelu za studente Akademije Dramske Umjetnosti iz Zagreba.

Predavanje je bilo stručnog karak-tera te se fokusiralo na snimanje

filmova – od toga kako je bilo snimati za vrijeme komunizma, kolika je bila cenzura i koliko je ona sputavala umjetnički izričaj, preko budžetiranja filmova pa sve do načina na koji se društvene ideje mogu prenositi filmskim medijem. Nakon predavanja, us-lijedila je 40-minutna diskusija s prisutnim studentima.

Na ovaj je način studentima ADU omogućeno da u direktnom kontaktu s dvojicom oskarovaca s golemim filmskim opusom steknu neprocjenjivo iskustvo i dobiju savjete koji će im pomoći da jednoga dana krenu njihovim stopama.

Predavanje

Istvána Szabe i Branka Lustiga

20

Tradicija gostovanja vrhun-skih glazbenika potvrđuje se dosadašnjim nastupima svjetskih i domaćih izvođača različitih žanrova – od sve popularnije klezmer glazbe, tradicionalne glazbe istočnoeuropskih Židova s jazz ritmovima koja je svojim ose-bujnim i zarazno plesnim zvukom svake godine zabavila i rasplesala publiku, do elektroničke glazbe. Štoviše, možemo se pohvaliti up-ravo kao festival s najkvalitetnijim programom elektroničke glazbe - osim već starih dobrih CFSN DJ-eva, poznatog dvojca iz Phillitch-evanja koji su se na prošlim festi-valima brinuli za dobru atmosferu,

Ogris Debris, Phon. O, Clonius, Cid Rim, KU BO Stereotyp, samo su neki od mnogih pripadnika ovoga žanra na čijim smo nastupima proteklih godina imali priliku uživati, kao i na prošlogodišnjem gostovanju producentice svjet-skog glasa, Joyce Muniz.

Ove godine, u srijedu 15. travnja u Swanky Mint Hostelu (Ilica 50), na koncertu organiziranom u suradnji s mađarskim Institutom Balassi, nastupio je romski trio iz Mađarske, Norbert Bogdan trio, koji čine Norbert Bogdan, 24-godišnji gitaristički talent iz Nagykanizse, Béla Rózsa,

Glazbeni program

Subota, 18.4.2015, glazbeni nastup Kibbutz Kluba i bass duo Schlachthofbronx

Srjeda, 15.4.2015, glazbeni nastup Norbert Bogdan tria u Swanky Mint Hostelu.

21

također gitarist i Tibor Szénási, harmonikaš. Kao samouki glaz-benici, upoznali su se u Centru za glazbene talente Snétberger (Sné-tberger Zenei Tehetségközpont), za čije je osnivanje zaslužan Fer-enc Snétberger, gitaristički virtuoz romskog podrijetla školovan na Glazbenoj akademiji u Budimpešti. Cilj centra je davanje potpore mladim talentiranim Ro-mima koji sa sobom već donose određeno znanje te im se pod stručnim vodstvom omogućava daljnje usavršavanje i upoznaje ih se s jazz i klasičnom glazbom. Njihova glazba melodična je i jedinstvena mješavina bajaških, kolomparskih i romungro romskih tradicija iz vlastite zbirke i jazza, dopunjena napjevima balkanskog podrijetla.

Glazbeni program ovogodišnjeg Festivala tolerancije zatvoren je u subotu 18. travnja s čak dva nastupa u zagrebačkom Klubu (Pavla Hatza 16). Na jednom flooru predstavili smo Kibbutz Klub iz Beča s DJ-evima - DJ Aviv without the Tel (Kibbutz Klub, Beč, Berlin Meschugge) i DJ J’aime Julien (Kibbutz Klub, Beč). Gostovanje najluđeg bečkog kluba organizirano je u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom. Predstavili su izraelski pop, mizra-chi (modern oriental/arabic pop/

dance), izraelski trash, eurotrash i eurodance 90-ih, ali i najnoviju glazbu. Program na ovom flooru otvorili su hrvatski DJ-evi What-everest DJs (Anto Anto & Indy) te Phillipe (CFSN).

Na drugom flooru minhenski bass duo Schlachthofbronx, kojeg čine Benedikt i Jakob, predstavljen je u suradnji s Veleposlanstvom Savezne Republike Njemačke. Ovaj dvojac surađivao je s brojnim poznatim imenima Global Bass scene, kao što su Major Lazer ili Buraka Som Sistema, s pjevačima s Malija i Kostarike, bavarskim brass bendovima i južnoafričkim reperima, a 2010. godine pratili su M.I.A.-u na njenoj europskoj turneji, kao i brojne druge umjetnike na turnejama, od SAD-a, Kanade, Mek-sika, sve do Rusije i Južnoafričke republike. Nakon dva studijska al-buma i nebrojenih EP-ova, singleova i remixeva, prošle godine objavili su svoj treći studijski album „Rave and Romance” koji ocrtava jedinstvenu različitost njihovog zvuka. Poznati su po jednako kvalitetnim nastu-pima u klubovima i na festivalskim pozornicama, u malim klubovima bavarskih gradića i na karnevalskim povorkama, brodovima i striptiz klubovima, po svojim remixevima raznih žanrova; dancehalla/reg-gaea, hip hop-a, techna, cumbie, UK bassa...

Kibbutz Klub, - DJ Aviv without the Tel u Klubu

Bass duo Schlachthofbronx u Klubu

22

Prilikom planiranja 9. Festivala tolerancije – JFF Zagreb postavljeni su mjerljivi ciljevi Odjela odnosa s javnošću koje će po završetku pro-jekta biti moguće kvantificirati, a to su: zastupljenost tema i gostiju Fes-tivala u najeminentnijim kulturnim i filmskim emisijama na televiziji i radiju, svakodnevna prisutnost u dnevnim tiskovinama s pozitivnim karakterom, kvalitetni urednički članci u specijaliziranim tiskanim i on-line izdanjima, te ukupno veći broj PR objava u odnosu na preth-odne godine.

Svi ciljevi su u potpunosti ostvareni što potkrepljujemo s brojkama od ukupno 479 objava (vs. 2014. / 401 objava).

Generalno je postignut velik interes medija za Festivalski program i goste, a naročito od strane televizija, pa su tako sve veće televizijske kuće došle na svečano otvorenje Festivala i uživo ga prenosile. U televizijskoj podršci prednjači HTV koji je redovito najavljivao, pratio i ugošćavao Festival u svojim emisija-ma, a tijekom održavanja Festivala i po nekoliko puta dnevno. Tako je HTV u centralnom Dnevniku izvijes-tio o otvaranju i zatvaranju Festivala, a istaknuli bismo i sljedeća gosto-vanja u tematski važnim emisijama;

Posebni dodaci: biografska emisija s počasnim gostom Festivala redateljem Istvanom Szabom u emisiji “Posebni dodaci”(filmska emisija po uzoru na nekadašnju ‘3,2,1 kreni’, u kojoj su bili intervjui-rani veliki svjetski filmski autori kao Orson Welles, a nakon čega

se prikazuje retrospektiva filmova u sklopu programa). Intervju od 60 minuta su vodili filmski stručnjaci g. Nikica Gilić i g. Tomislav Kurelec.

Dobro jutro: Kultura - gostovanje predstavnika Festivala g. Branka Lustiga i gđe Nataše Popović, te gošće festivala talijanske umjetnice Donate Pizzi u tjednoj emisiji o kul-turi na HTV3 “Dobro jutro: Kultura”.

Trikultura: emisija o kulturnim događanjima je u dva navrata popratila gosta Festivala slavnog grafičkog dizajnera Mirka Ilića i to sa snimkom predavanja “Simboli mržnje” te s intervjuom u posebnoj emisiji.

Pola ure kultura: gost Festivala redalj Milan Cieslar predstavio je svoj film filma “Colette” kojim smo otvorili Festival u kinu Tuškanac

Ukupno je za Festival tolerancije koji se održao u Zagrebu od 12. do 18. travnja 2015. godine zabilježeno 479 objava

U travnju, kada se Festival i održavao, zabilježen je najveći broj objava (359 objava)

Najviše ih je zabilježeno na internet-skim portalima, 66%.

Mediji, pojedinačno, koji su bilježili najviše objava su www.jutarnji.hr (23 objave), www.croportal.net (20 objava) i Jutarnji list (18 objava).

AVE ukupno za sve medije iznosi 12.921.697,18 kn

PRV ukupno za sve medije iznosi 34.318.796,68 kn

Press Clipping

9. Festival tolerancije - JFF Zagreb

Mediji koji su najviše objavljivali

Vrsta medija

AVE I PRV ILUSTRACIJAAVE ukupno svi mediji: 12.921.697,18 knPRV ukupno svi mediji: 34.318.796,68 kn

23

Pokrovitelj FestivalaGrad Zagreb

Zlatni partneri: Orbico d.o.o., Hrvatski audiovizual-ni centar, Mirko Ilić Corp., Denise Benmosche (donator), Atlantic grupa d.d., FLEET rent a car d.o.o.

Srebrni partneri: Splitska banka Societe Generale Group, Talijanski Institut za Kul-turu u Zagrebu, Mađarski institut u Zagrebu (Institut Balassi), Hotel Sheraton Zagreb, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, PPD Distribucija - Aperol Spritz

Brončani partneri: Austrijski kulturni forum, Vel-eposlanstvo Savezne Republike Njemačke u Zagrebu, Veleposl-anstvo Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj, UNHCR Hrvatska, Francuski Institut u Zagrebu (Rendez-vous, Festival Francuske u Hrvatskoj), Saints Hills, Miadria d.o.o., Press clipping d.o.o., Overseas Express, EUNIC Croatia, Europski parlament / Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj, Goethe Institut u Hrvat-skoj, Paprenjak, Veleposlanstvo Kanade u Republici Hrvatskoj, Zagreb film, Organizam

Medijski partneri: HRT | HRT 3, Jutarnji list, Radio 808, Radio Student, Bug, Forum.hr, Ziher, Monitor, Reggea.hr, Teklić

Mjesta održavanja kino Europa, kino Tuškanac,

Mađarski institut u Zagrebu (In-stitut Balassi), Talijanski Institut za Kulturu u Zagrebu, Gliptoteka HAZU, Swanky Mint Hostel, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb, Klub

Gosti Zlatko Bourek, Pavao Štalter, Ist-ván Szabó, Golli Marboe, Anatole Taubman, Milan Cieslar, Loes Gompes, Jean Bodon, Barry Salz-man, Carlotta Verny, Lorenozo Patane, Lidija Hrgić, Mihailo Vulović, Mirko Ilić, Denise i Jayne Benmosche, Doris Schechter, Do-natta Pizzi, Ernst Fürlinger, Prince Wale Soniyiki, Jakob Finci, Jo-seph Maïla, Jose Carlos Carvalho, Mevludi Arslani, Oleg Mandić, Zlatko Dizdarević, Aleksandar Stanković, Davor Meštrović, Mo-rana Kasapović, Krešimir Mišak, Mirela Holy, Ana Žube, Hajrudin Hromadžić, Tajana Pleše, Milan Pezelj, Katarina Luketić, Zoran Wiewegh, Goranka Horjan, Paola Orlić, Nino Raspudić, Tin Gazivoda, Neđatin Kamberovski, Nura Is-mailovski, Davor Gjenero, Stanko Herceg, Anka Dallipovski, Talita Jašarevski, Camilla Dalsgaard, Camilla Markvardsen, Maddie Shapland, Astra Zoldnere, Marga-rita Arsova, Filip Nikolovski, Geza Csakvari, Tanja Hladnik, Lorena Pavlić, Tarik Samarah, Bogdan Norbert, Béla Rózsa, Tibor Szé-nási, Roberto Paci Dalo, Benedikt Wiessmeyer i Jakob Doringi.

Partneri i prijatelji

9. Festivala tolerancije - JFF Zagreb

Pokrovitelj Festivala

24

ZLATNI PARTNERI Orbico d.o.o., Hrvatski audiovizualni centar,

Mirko Ilić Corp., Denise Benmosche (donator),

Atlantic grupa d.d., FLEET rent a car d.o.o.

SREBRNI PARTNERI Splitska banka Societe Generale Group, Talijanski Institut za Kulturu u Zagrebu, Mađarski institut u Zagrebu (Institut Balassi),

Hotel Sheraton Zagreb, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, PPD Distribucija - Aperol Spritz

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

BRONČANI PARTNERI Austrijski kulturni forum, Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke u Zagrebu, Veleposlanstvo

Švicarske Konfederacije u RH, UNHCR Hrvatska, Saints Hills, Miadria d.o.o., Press clipping d.o.o., EUNIC Croatia, Europski parlament/

Ured za informiranje u RH, Goethe Institut, Rendez-vous, Paprenjak, Veleposlanstvo Kanade u RH, Zagreb film, Organizam

MEDIJSKI PARTNERIHRT | HRT 3, Jutarnji list,

Radio 808, Radio Student,

Bug, Forum.hr, Ziher, Monitor, Reggea.hr, Teklić