Narativni self

Uvod

• Osnovna ideja:– Narativne konstrukcije čine središnji dio ljudskog

svjesnog iskustva

• Svijest o sebi i znanje o sebi (self) konstruiraju se kroz naraciju

• Osobna priča integrira osobnu prošlost, sadašnjost i zamišljene budućnosti

• Teorija književnosti i naracija– Primjena u psihologiji: osobne priče

Self: okvir

• Damasio (1999)– 1. Proto-self: skup neuralnih obrazaca koji od trenutka

do trenutka mapiraju stanje organizma• Princip: jedno tijelo jedan self

– PRAG SVIJESTI– 2. Osnovni self (core self): neverbalni model drugog

reda – 3. Autobiografski self

– 2-3, James: promjenjivi i stalni self

Utjecaji• James• Freud• Murray• Erikson• Jaynes• Bruner• Gazzaniga• Flanagan• Dennett

Narativnost i suvremena psihologija

• Brojni pristupi i teorije• Primjer: McAdams– Identitet je u formi priče

• Likovi, motivacija, mjesto i vrijeme, početak, zaplet, rasplet itd.

– Ovakva priča pruža osjećaj cjelovitosti i smisla– Razvojna psihologija– Kognitivna psihologija: autobiografsko pamćenje– Psihologija ličnosti– Kros-kulturalna psihologija

Razvojna psihologija

• Erikson (1963)– Razvoj identiteta ega– Kasna adolescencija: identitet nasuprot konfuziji

uloga• Eksperimentiranje s ulogama• Integracija različitih uloga (sinkronijska i diakronijska)• Zašto tek u toj dobi?

• Razlikovanje self – identitet • Kulturalne specifičnosti

• Rani razvoj– Djeca tijekom prve dvije godine usvajaju intentional

stance• Zajedničko usmjeravanje pažnje• Imitiranje namjernih radnji

– Teorija uma i čitanje misli– James:• I-self• Me-self

– Dvogodišnjaci sebi počinju pripisivati različita svojstva

– Rani razvoj autobiografskog pamćenja u socijalnom kontekstu• Konverzacijsko podupiranje od strane roditelja• Zajednička konstrukcija prošlosti

• Rani razvoj– Predškolska djeca: razumijevanje osnovnih obilježja

priča• Očekivanja vezana za strukturu priče

– Postupno uobličavanje vlastitih iskustava i prošlosti u ono što smatramo dobrom pričom• Vremenska koherentnost• Usvajanje biografske koherentnosti (Kulturalno

specifično)• Adolescencija: kauzalna koherentnost - objašnjenja

povezanosti između događaja• Tematska koherentnost: identifikacija povezujućih tema i

principa– Osobne bajke: fantastične autobiografske

konstrukcije u ranoj adolescenciji

• Kasniji razvoj– Nastavak konstruiranja osobnih priča u odrasloj

dobi– Imago i mogući self-ovi– Jedinstvena osobna priča i integracija imago-a• James: one-in-many-selves paradoks

– Srednje godine: promjena tema• Generativity, završetak priče

Kognitivna psihologija: autobiografsko pamćenje

• U kojoj su mjeri naša sjećanja točna?– Sjećanja kao kopije– Sjećanja kao (re)konstrukcije• Primjer: umetnuta lažna sjećanja

• Hijerarhijska struktura autobiografskog pamćenja (Conway)– Životni periodi– Općeniti događaji– Specifični događaji

• Samo-definirajuća sjećanja (Singer)– Živa sjećanja, emocionalno nabijena, povezana s

bitnim temama u osobnim pričama– Upečatljive poruke, simboličke poruke, početni

događaji, potvrđujući događaji, analogni događaji

• “Odabir” bitnih sjećanja– Fenomen reminiscencije

• Autobiografska sjećanja i osobne priče: razlike

Kognitivna psihologija: prilozi narativnim teorijama

• Istraživanja razumijevanja (priča): teorija situacijskih modela; teorija mentalnih modela

• Elementi razumijevanja priča– Subjektivni doživljaj vremena; razumijevanje uzročnosti;

intuitivna psihologija; sheme, skripte i scenariji• Interpretator u lijevoj hemisferi• Mentalna simulacija alternativnih stvarnosti• Epizodičko pamćenje i amnezija• Teorija prividne mentalne uzročnosti: virtualni self• Priroda introspektivnih izvještaja

• The phenomena of dissociative identity disorder remind us that our familiar subjective sense of being and doing are open to remarkable transformations. The self is not locked into place somewhere an inch or so behind our eyes, a fixture in the mind. Rather, the agent self is a fabrication put in place by the mechanisms of thought, a virtual agent that has experiences and feels as though it is doing things but that could conceivably be replaced by some other virtual agent that is implemented in the same mind. The experience of consciously willing an action is something that happens in a virtual agent, not in a brain or mind. The sense of being an agent creates our sense of subjective self and identity. (Wegner, 2002)

• Podijeljeni mozak– Presijecanje veza između lijeve i desne hemisfere– Subjektivni izvještaji: nema osjećaja podijeljenosti– Konfliktno djelovanje dvije hemisfere

– Eksperimenti (Sperry; Gazzaniga):• Zadavanje vizualnih podražaja lijevoj i desnoj hemisferi

• Lijeva hemisfera: govor• Desna hemisfera: kontrola lijeve ruke

• Interpretator u lijevoj hemisferi (Gazzaniga)– Konfabulacija i interpretacija nekonzistentnih

ponašanja

– Dva toka svijesti?– Je li desna hemisfera zombi?

• Introspekcija i naracija (Wilson, 2002)– Introspekcija:• Introspekcija kao samo-spoznaja i otkrivanje• Introspekcija kao narativna konstrukcija

– Samozavaravanje i samo-fabriciranje

– Osobni problemi i psihoterapija• Narativna konstrukcija i interpretacija• Poboljšanje kroz bolje priče

Psihologija ličnosti

• McAdams – tri razine u psihologiji ličnosti– Dispozicijske crte– Adaptacije – Identitet: osobne priče

• Teme osobnih priča– Iskupljenje, promjene na loše, autonomnost,

povezanost, eksploracija, koherentno razrješenje, kreiranje smisla, postignuće

• Istraživanja: individualne razlike u pričama i drugi konstrukti psihologije ličnosti

• Primjeri:– Sekvenca iskupljenja– Sekvenca promjene na loše

– Povezanost s različitim osobinama

Socijalno učenje, kultura i osobne priče

• Sličnost narativne strukture autobiografskih sjećanja i drugih narativnih formi

• Autobiografsko dosjećanje često se odvija u socijalnom kontekstu

• Uloga drugih u konstrukciji autobiografskih sjećanja i osobnih priča– Internalizirani drugi

• Kultura i osobne priče– Različite priče “bore se” za prihvaćanje– Rodne i klasne konstrukcije

– Osobne priče i uvid u kulturalne sličnosti i razlike

– Problem (post)moderniteta?• Mnoštvo osobnih modela• Osobni identitet kao promjenjiva mješavina kulturalnih

narativa

Pitanja…

• Koja je uloga subjektivne naracije u kontroli ponašanja?

• U kojoj su mjeri narativne konstrukcije vjerni opisi događaja, a u kojoj su mjeri proizvoljne?

• Jesu li mogući kognicija (i self) bez naracije ili s bitno različitom formom naracije?

• Kognitivni univerzalizam/relativizam?