9. Platna Bilanca ME

1

PLATNA BILANCA

2

Što je platna bilanca?

� Definicija (IMF) –

sustavni pregled svih ekonomskih transakcija u odreñenom vremenskom razdoblju izmeñu domaćih rezidenata i rezidenata ostalih država

3

Struktura platne bilance

� temelji se na metodi dvojnog knjiženja, dakle

� uvijek je u tehničkoj ravnoteži, dakle

� zbroj prihoda odgovara zbroju rashoda

4

Struktura platne bilance

UKUPNO PLAĆANJAUKUPNO PRIMANJA

Meñunarodne pričuve

KAPITALNE I FINANCIJSKE TRANSAKCIJEKAPITALSKI RAČUN

TRGOVINSKE TRANSAKCIJETRGOVINSKA BILANCA (TEKUĆI RAČUN P.B.)

Debit (plaćanja)Kredit (primanja)

5

Trgovinske transakcije

� Robe (uvoz – izvoz roba)

� Usluge (prijevoz, putovanja, ostale usluge)

� Dohodak (naknade zaposlenima, dohodak od izravnih ulaganja, dohodak od portfolio ulaganja, dohodak od ostalih ulaganja)

� Tekući transferi (država, ostali sektori)

6

Kapitalne i financijske transakcije

� Kapitalne transakcije

� Financijske transakcije (osim pričuva)� Izravna ulaganja

� Portfolio ulaganja

� Financijski derivati

� Ostala ulaganja

� Meñunarodne pričuve

2

7

Trgovinske transakcije

• Prvi red platne bilance – transakcije materijalnih dobara – “robna platna bilanca”

• Drugi red platne bilance – plaćanja za izvršene usluge

• Transakcije roba i usluga – trgovinska bilanca – razlika kupljenih i prodanih roba i usluga izmeñu rezidenata matične države i ostalih država

8

Kapitalske transakcije

• Trgovina zlatom – je li zlato roba ili monetarna vrijednost?

• Četvrti red – jednosmjerni prihodi – ne postoji protučinidba – pokloni, reparacije, iseljeničke doznake i sl.

• Peti red – transferi dugoročnog i kratkoročnog kapitala – direktne inozemne investicije (FDI) i portfolio investicije

9

Ravnoteža platne bilance

• Platna bilanca je UVIJEK u tehničkoj ravnoteži

• Neravnoteža trgovinske bilance - suficit ili deficit kompenzira se deficitom ili suficitom kapitalskogračuna

• - negativan saldo trgovinske bilance –

- veći uvoz od izvoza –

- država se mora zadužiti u inozemstvu -

- pozitivan saldo kapitalskog računa.

10

11 12

Temeljni pojmovi

� Platnobilančna transakcija:� Transakcija koja se odvija izmeñu rezidenta i

nerezidenta

� Transakcija se ne smatra platnobilančnomtransakcijom u slučaju kad se obavlja izmeñurezidenata

� U većini slučajeva ova transakcija obuhvaćadeviznu transakciju (plaćanje / naplata).

3

13

Temeljni pojmovi

� Rezident : � fizička osoba koja trajno boravi u RH i koja

ima dopuštenje boravka u RH za razdobljedulje od jedne godine

� diplomatsko, konzularno i drugo službenoosoblje koje predstavlja Republiku Hrvatskuu inozemstvu, te uživa imunitet i diplomatskeprivilegije

� pravna osoba registrirana u RepubliciHrvatskoj, uključujući strane podružnice, reprezentativne urede i branše locirane u Republici Hrvatskoj.

14

Temeljni pojmovi

�Nerezident :

� sve pravne i fizičke osobe koje nisuobuhvaćene terminom "rezident”

15

INCOTERMS

� FOB (free on board): cijena robe kojauključuje proizvodne troškove i izdatkevezane uz transport i osiguranje roba do državne granice zemlje izvoznika

� CIF (cost, insurance and freight): cijenarobe koja uključuje proizvodne troškove i izdatke povezane uz transport i osiguranjeroba od državne granice zemlje izvoznika do ugovorenog mjesta isporuke u zemljiuvoznika

16

Temeljni pojmovi

� Izravna ulaganja (FDI): svako ulaganje u poslovni subjekt (poduzeće, banka, fond, itd.) koje garantira pravo glasa i mogućnostupravljanja subjektom. FDI se smatra svakoulaganje koje obuhvaća najmanje 10% kapitala poslovnog subjekta (prema IMF-u)

� Sektor država: sva državna i lokalna javnatijela, ambasade, državni fondovi, itd.

� Monetarne vlasti: Hrvatska narodna banka

17

Nacionalni dohodak

• Nacionalni dohodak u otvorenom gospodarstvu:

Y = C – M + X

• Iz čega slijedi:

Y – C = X – M

odnosno

C – Y = M - X

18

Nacionalni dohodak

• Iz prethodne jednadžbe proizlazi:

- Svaki izvozni višak odgovara višku nacionalne proizvodnje nad potrošnjom

- Svaki uvozni višak odgovara višku nacionalne potrošnje nad proizvodnjom

• Suficit – uvoz < izvoz

• Deficit – uvoz > izvoz

4

19

Financiranje deficita PB

• Kratkoročne pozajmice – ukoliko postoji kratkoročna neravnoteža – ne može biti trajno rješenje

• Radikalnija rješenja – dugoročne pozajmice –povrat na uložena sredstva mora biti veći od onoga u matičnoj državi uvećanoj za premiju za rizik

20

Financiranje deficita PB

• Ukoliko ni ova rješenja nisu učinkovita na uravnoteženje PB – mora se uspostaviti ravnoteža na nižoj razini izmeñu nacionalnog dohotka i nacionalne potrošnje

• Optimalnije rješenje – direktne inozemne investicije (FDI) u proizvodnu stvaraju osnovu za smanjenje deficita

21

Analiza neravnoteže PB

• Tretiranje neravnoteže –

bilateralno i multilateralno

• Platna bilanca – uvijek izbalansirana u računskom smislu

• Stvarna ravnoteža – stabilan i podnošljiv odnos ponude, potražnje i cijene pojedinih roba, odnosno svih varijabli vanjskotrgovinske razmjene države prema varijablama inozemstva

22

Slučajevi neravnoteže PB

• Povremene i nepredviñene neravnoteže

- povremene promjene proizvodnje ili potrošnje

- najčešće u državama u kojima poljoprivredni proizvodi čine esencijalni dio nacionalne privrede

- elementarne nepogode

23


• Ciklične neravnoteže

- posljedica promjena nacionalnog dohotka

- reflektiraju se promjenama cijena, proizvodnje i zaposlenosti

- osnovni uzročnici – inflacijski i deflacijski procesi u nacionalnom dohotku

- ako se automatski balansiraju – uzroci su povremeni

- ako se balansiraju promjenama fiskalne ili monetarne politike – uzroci su dugotrajni

24


• Strukturalna neravnoteža

- u tijesnoj vezi s ekonomskim učincima i komercijalnim performansama na tržištu

- promjene ponude i potražnje vanjskotrgovinskih tijekova izazivaju poremećaj platnobilančnih transakcija

- zahtjeva se radikalno restrukturiranje

5

25


• Destabilizirajuća špekulacija i odljev kapitala

- špekulativni tijekovi kapitala djeluju negativno na ravnotežu platne bilance

- “bijeg” kapitala ne uzrokuju uvijek PB problemi – uzrok može biti i političke prirode

26

Mjerenje neravnoteže PB

• Koncept “vanjskotrgovinske bilance”

- autonomne transakcije – samo razmjena roba i usluga

- samo se one nalaze iznad linije – sve su ostale kompenzatorne, odnosno ispod linije

27


• Koncept “tekuće bilance”

- autonomne transakcije – razmjena roba i usluga (kao i kod prethodnog koncepta) + jednosmjerni transferi

- jednosmjerni transferi su sasvim sigurno autonomni -

- samo se one nalaze iznad linije – sve su ostale kompenzatorne, odnosno ispod linije

28


• Koncept “osnovne bilance”

- autonomne transakcije – razmjena roba i usluga + jednosmjerni transferi (kao i kod prethodnog koncepta) + transferi dugoročnog kapitala

- ispod linije – samo kratkoročni kapital i monetarne rezerve

29


• Koncept “zvanične kompenzatorne bilance”

- prema ovom se konceptu najjasnije vidi potreba kompenziranja svih poslovnih transakcija dugoročnog karaktera

- značaj ovog koncepta ovisi o sustavu i politici deviznog tečaja

- kod fiksnog deviznog tečaja – veći značaj –državni su organi obvezni kompenzirati autonomne transakcije putem dev. tržišta

PRILAGOðAVANJE PLATNE BILANCE

6

31

Pojam prilagodbe PB

� Izravnavanje neto razlike plaćanja ili primanja autonomnih transakcija

32

Načini prilagodbe PB

� Prilagoñavanje u uvjetima fiksnih deviznih tečajeva

� Prilagoñavanje u uvjetima promjenjivih deviznih tečajeva

� Prilagoñavanje uz primjenu direktne kontrole

33

Klasična teorija prilagoñavanja PB

� Utemeljena na Hume-ovom mehanizmu kretanja zlata i promjene cijena

� Deficit ili suficit PB uzrokuju odliv ili priliv zlata, što dovodi do nove razine cijena u ovisnosti o količini novca u opticaju

� Promjena razine cijena stimulira/destimulira izvoz – dolazi do priliva ili odliva zlata i uspostavljanja ravnoteže PB

34

Prilagoñavanje – fiksni DT

� Dugoročni deficit PB mora rezultirati deflacijom nacionalnog dohotka –smanjenjem uvoza i povećanjem izvoza

� U sustavu fiksnih deviznih tečajeva novčana masa je funkcija deviznog tečaja (M=f(T))

35

Ostvarivanje ravnoteže u sustavu fiksnih DT

r1

r=rf

r2

E

E1

E2

Y Y1 Y2

IS

IS1

LMLM1

36


� Povećanjem novčane ponude LM s pomiče u desno na LM1

� U otvorenom gospodarstvu dolazi do izvoza kapitala budući da je r1<rf

� Povećana ponuda obveznica dovodi do smanjenja njihove cijene i porasta domaćeg kamatnjaka do rf

� Istodobno dolazi do smanjenja meñ. rezervi, pa se krivulja LM1 pomiče prema LM2, a ravnoteža se uspostavlja u E

7

37

Prilagoñavanje putem promjene cijena – fix. DT

� Postojanje deficita uzrokuje:� Smanjenje količine novca u državi

� Smanjenje novčanih dohodaka i potrošnje

� Opadaju cijene izvozne robe

� Rastu cijene uvozne robe

� Učinci � Opća tendencija u pravcu poboljšanja PB

38

Prilagoñavanje – flex. DT

� U sustavu fleksibilnih deviznih tečajeva devizni tečaj je funkcija monetarne mase (T=f(M))

� Promjene uvoza i izvoza utječu na promjene agregatne ponude i potražnje

� U sustavu flex. DT krivulja IS je endogeno odreñena

39


Y1

r=rf

r1

E2

E1

E

Y Y2

IS1

IS

LM1

LM

40

Prilagoñavanje – flex. DT

� Fluktuiranje tečaja utječe na uvoz i izvoz, AD i AS, a preko toga i na krivulju IS

� U sustavu fleksibilnih DT krivulja IS je endogeno odreñena

� Zbog restriktivne monetarne politike LM se pomiče ulijevo na LM1

� U novoj točki ravnoteže E1 kamatnjak je porastao na r1, a domaći proizvod opao na Y1

41

Prilagoñavanje PB uz primjenu izravne kontrole

� U situaciji kada PB poremećaji ugrožavaju egzistenciju i perspektivu nac. gospodarstva

� Blokiraju se tržišni zakoni i izravno reguliranje VT tokova od strane države

� Državni monopol nad deviznim transakcijama

42

Prilagoñavanje PB uz primjenu izravne kontrole

� Primjenjuju se kvantitativne restrikcije (kontingenti, uvozne dozvole, ad hoc uvozna opterećenja, avansni depoziti)

� Primjenjuje se devizna kontrola (diferencirani DT, formiranje financijskih sredstava kroz diferencirane DT)

8

PLATNA BILANCA HRVATSKE

44

Robna razmjena

Desezonirani podaci izraženi su po stalnom tečaju iz 2002.

-1.500

-1.000

-500

0

500

1.000

1.500

2.000

1/9

8.

6/9

8.

11/9

8.

4/9

9.

9/9

9.

2/0

0.

7/0

0.

12/0

0.

5/0

1.

10/0

1.

3/0

2.

8/0

2.

1/0

3.

6/0

3.

11/0

3.

4/0

4.

9/0

4.

2/0

5.

7/0

5.

12/0

5.

5/0

6.

10/0

6.

3/0

7.

8/0

7.

mil.

US

D

Izvoz fob

Uvoz cif

Saldo

45

Uvoz i izvoz roba RH, 2004-06.

46

Izvoz i uvoz RH prema granama SITC

010000002000000300000040000005000000600000070000008000000

0 H

ran

a i

žive

živ

otin

je

1 P

ića

i d

uh

an

2 S

iro

ve m

ate

rije

3 M

ine

raln

a g

ori

va i

ma

ziva

4 Ž

ivo

tinjs

ka i

bilj

na

ulja

i ma

sti

5 K

em

ijski

pro

izvo

di

6 P

roiz

vod

i svr

sta

ni p

om

ate

rija

lu

7 S

tro

jevi

i tr

an

spo

rtn

iu

reñ

aji

8 R

azn

i go

tovi

pro

izvo

di

9 P

roiz

vod

i i tr

an

sakc

ije

Izvoz

Uvoz

47

Izvoz i uvoz usluga RH

0

2000

4000

6000

8000

10000

2003 2004 2005 2006

Izvoz

Uvoz

48

Valutna struktura robnog izvoza i uvoza

prosinac 2006. – studeni 2007.

21,1%

22,2%

4,9%

3,1%

74,7%

74,0%

Uvoz

Izvoz

Ostale valute

USD

EUR

9

49

Inozemni dug RH prema sektoru dužnika

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

12/

94.

12/

95.

12/

96.

12/

97.

12/

98.

12/

99.

12/

00.

12/

01.

12/0

2.

12/

03.

12/

04.

12/

05.

12/

06.

u %

BD

P-a

DržavaHrvatska narodna bankaBankeOstali sektoriIzravna ulaganja

50

Inozemni dug RH prema sektoru kreditora

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

12/9

4.

12/9

5.

12/9

6.

12/9

7.

12/9

8.

12/9

9.

12/0

0.

12/0

1.

12/0

2.

12/0

3.

12/0

4.

12/0

5.

12/0

6.

u %

BD

P-a

Portfeljna ulaganja

Gotovina i depoziti

Javni kreditori

Privatni kreditori

51

Projekcija otplate glavnica i kamata

prema sektoru dužnika

* Ostvarena plaćanja do 31.10.2007. i projicirana plaćanja do kraja godine.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

2007.*

200

8.

200

9.

201

0.

201

1.

201

2.

Osta

lo

mlr

d.

EU

R

Država

Hrvatska narodna banka

Banke

Ostali sektori

Izravna ulaganja

52

Meñunarodne pričuve u EUR i u mjesecima uvoza robe i usluga

6,4

7,4

8,7

6,6

5,75,3

2,3 2,43,0

3,8

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

mje

sec

i uv

oza

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

mlr

d. E

UR

Meñunarodne pričuve(u mjesecima uvoza)

Meñunarodne pričuve(u mlrd. EUR)

53

Pokazatelji inozemne zaduženosti

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

%

Inozemni dug / BDPOtplaćeni inozemni dug / Izvoz roba i uslugaInozemni dug / Izvoz roba i usluga

54

Pokazatelji inozemne zaduženosti po državama, 2006.

Inozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDP

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.

133,2

169,9 171,9

124,5117,4

65,4

117,2121,7

51,3

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Češ

ka

Mad

žars

ka

Po

ljska

Slo

vačk

a

Slo

ven

ija

Bu

gar

ska

Ru

mu

njs

ka

Tu

rska

Hrv

atsk

a

% 42,849,5

85,480,178,9

54,947,4

94,2

38,8

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Če

ška

Ma

dža

rska

Po

ljska

Slo

vačk

a

Slo

ven

ija

Bu

ga

rska

Ru

mu

njs

ka

Tu

rsk

a

Hrv

ats

ka

%

10

55

Inozemna izravna ulaganja

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2006.

950

1.468

2.7162.747

1.762

1.138

1.467

101 93 79

382480

850

1.3631.141

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

1.-3

.tr.

2007

.

mil.

EU

R

4.752

303

3.324

4.874

2.747

11.093

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

11.000

12.000

Češka Slovenija Slovačka Madžarska Hrvatska Poljska

mil.

EU

R

56

FDI p/c u tranzicijskim zemljama, 1993.–2006.

1.429

2.071 2.083

2.528 2.8053.116

3.654

4.567

5.396 5.660

1.323

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

Ru

mu

njs

ka

Latv

ija

Bu

ga

rska

Po

ljska

Slo

ve

nij

a

Lit

va

Hrv

ats

ka

Slo

vač

ka

Mad

žars

ka

Češ

ka

Esto

nija

EU

R

57

Inozemna izravna ulaganja u RH

-1.500-1.000

-5000

5001.0001.5002.0002.5003.0003.5004.000

19

93.

19

94.

19

95.

19

96.

19

97.

19

98.

19

99.

20

00.

20

01.

20

02.

20

03.

20

04.

20

05.

20

06.

1.-3

.tr.

20

07.

mil.

US

D

Meñunarodne fin. institucije

Ostale zemlje u razvoju

Europske zemlje u razvojuOstale razvijene zemlje

EU članice od 2004.

EU-15

58


1993. - 3.tr.2007. (16.736,4 mil. EUR)

EU-1583,9%

Europske zemlje u razvoju

0,8%


1,5%

EU članice od 2004.10,6%

Ostale razvijene

zemlje3,0%

59


1.-3.tr. 2007. (2.716,1 mil. EUR)


1%

Ostale zemlje u razvoju

1%Europske zemlje u razvoju

2%

EU članice od 2004.

7% EU-1589%

60


1993. - 3. tr. 2007. (13.579,0 mil. EUR)

Uključuje samo vlasnička ulaganja i zadržanu dobit, bez ostalog kapitala

Pošta i telekomunikacije

10,8%

Vañenje nafte i zemnoga plina;

uslužne djelatnosti 4,5%

Trgovina na veliko i

posredovanje u trgovini 4,4%

Proizvodnja koksa, naftnih

derivata i nuklearnog goriva 4,2%

Trgovina na malo; popravak

predmeta za kućanstvo 3,1%

Poslovanje nekretninama

2,8%

Ostalo 15,2%

Proizvodnja kemikalija i kemijskih

proizvoda 12,4%

Financijsko posredovanje,

osim osiguravajućih i

mirovinskih fondova 35,6%

Proizvodnja ostalih

nemetalnih mineralnih

proizvoda 3,6%

Proizvodnja hrane i pića 3,5%

11

61


1.-3. tr. 2007. (2.059,3 mil. EUR)

Uključuje samo vlasnička ulaganja i zadržanu dobit, bez ostalog kapitala

Trgovina na veliko i

posredovanje u trgovini

3,7%

Proizvodnja hrane i pića

3,3%

Proizvodnja motornih

vozila, prikolica i

poluprikolica2,1%

Grañevinarstvo2,0%

Ostalo0,5%

Trgovina na malo;

popravak predmeta za

kućanstvo2,1%

Skupljanje, pročišćavanje i distribucija

vode1,4%

Vodeni prijevoz1,3%

Vañenje nafte i zemnoga plina;

uslužne djelatnosti

6,8%

Financijsko posredovanje,

osim osiguravajućih i mirovinskih

fondova69,1%

Prateće i pomoćne

djelatnosti u prijevozu

7,7%

Documents

9. Platna Bilanca ME