Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet

Odsjek za povijest

ANA MAVRI

Acta Croatica: nastanak zbirke i diplomatika analiza Diplomski rad

Mentor: Tomislav Galovi, dr. sc.

Zagreb, rujan 2013.

2

Sadraj Uvod ........................................................................................................................................... 4

Ivan Kukuljevi Sakcinski, uro urmin i Stjepan Ivi........................................................... 5 AC nastanak zbirke.................................................................................................................. 6

Okolnosti nastanka zbirke ...................................................................................................... 9 Napomene uz itanje AC .......................................................................................................... 11 Diplomatika analiza................................................................................................................ 14

Pisma .................................................................................................................................... 14

Sudski zapisnici.................................................................................................................... 15 Oporuke................................................................................................................................ 15 Kneevske, kaptolske, sudske isprave i notarske isprave .................................................... 16

Uvodni dio isprave ........................................................................................................... 16 Sredinji dio isprave ......................................................................................................... 18 Zakljuni dio isprave ........................................................................................................ 24 Zaglavak ........................................................................................................................... 28

Imena........................................................................................................................................ 31

Toponimi .............................................................................................................................. 32

AC u historiji i jezikoslovlju latinsko-hrvatska simbioza .................................................. 33 Kancelarija knezova Frankapana.......................................................................................... 35 Nai zakoni ........................................................................................................................... 36 Organizacija vlasti................................................................................................................ 39 AC u jezikoslovlju ................................................................................................................ 40

Zakljuak .................................................................................................................................. 42 Prilozi: ...................................................................................................................................... 45

Mjesta na kojima Kukuljevi nalazi pojedini natpis, ispravu i biljeku: ............................. 45 Tabela 1: Popis isprava, natpisa i biljeki: AC i Hrvatski spomenici ................................... 47 Popis spomenika u AC izvornici ..................................................................................... 48

Pisma ................................................................................................................................ 48

Sudski zapisnici................................................................................................................ 48

Oporuke............................................................................................................................ 48

Kneevske, kaptolske, sudske isprave i notarske isprave ................................................ 49 Natpisi u AC izvornici prema Branku Fuiu ................................................................. 55 Biljeke u AC izvornici ................................................................................................... 56

3

Slika 1: Karta Rudolfa Strohala ....................................................................................... 59 Prijepis isprava 22, 38, 82, 127 ............................................................................................ 59 Popis notara .......................................................................................................................... 62

Saetak ..................................................................................................................................... 64 Summary .................................................................................................................................. 64 Izbor iz bibliografije................................................................................................................. 66

Izvori .................................................................................................................................... 66 Literatura .............................................................................................................................. 67 Web stranice ......................................................................................................................... 74

4

Uvod Glagoljaka ostavtina nepresuno je vrelo istraivako-znanstvenog rada. Od 19. st.

predmet je zanimanja historiografa i filologa. Spomenici se neumorno skupljaju i objavljuju, otvarajui nove istraivake teme. Privlanost prema ovih slavenskieh hieroglyphih1nije samo u njihovoj posebnosti meu pismima svijeta, ve u njihovom supostojanju s jo dva pisma na istom prostoru u isto vrijeme.2

Povod za pisanje ovoga rada lanak je Acta Croatica kao predmet knjievnomedievistikog studija, Eduarda Hercigonje.3 Hercigonja, naime, definira zadatke za budue istraivae Acta Croatica: (ukratko) utvrivanje regionalnih osobitosti diplomatikog formulara (javnih isprava, privatnih, kaptolskih); utvrivanje regionalnih ili vremenom postanka uvjetovanih karakteristika isprava u izraajnom, jezino-stilskom pogledu; ispitivanje odnosa izmeu stilematike, jezinoizraajne fakture zakona, statuta, razvoda i isprava; i naravno privoenje kraju rada na kritikom izdanju Acta Croaticaiz ostavtine Stjepana Ivia.4

Analizirat emo Kukuljevieva izvjea s njegovih putovanja, kao i pisma i literaturu, koji pruaju uvid u nastanak same zbirke, Acta Croatica. Od toga kako je Kukuljevi skupljao grau do toga kako je sama zbirka objavljena upravo 1863.

U obzir emo uzeti sve spomenike datirane do 1500. godine u Kukuljevievoj Acta Croatica, ukupno 180 isprava, natpisa i biljeki.5Prvo emorazdijeliti ispravepo kronolokoji regionalnojosnovi te emo, iz svake isprave, izdvojiti potpis osobe koja je isprave zapisala ili kancelariju (kneza) u kojoj je isprava nastala. U sljedeem koraku usporedit emo isprave s originalima koji se uvaju u Arhivu HAZU, Hrvatskom dravnom arhivu ili su objavljeni (u kojem obliku se uvaju, iz kojeg su stoljea - ako je u pitanju prijepis itd.). Zatim emo isprave diplomatikianalizirati.

1 Raki Kukuljeviu, 929.

2 Hercigonja 2006.; Lozi Knezovi i Gali Kakkonen 2010.

3 Hercigonja 2004., 173-191.

4 Hercigonja 2004., 185.

5 Kukuljevi Sakcinski, Ivan. Acta Croatica. Listine hrvatske. Monumenta historica Slavorum meridionalium,

knjiga I. Zagreb,1863.

5

Ivan Kukuljevi Sakcinski, uro urmin i Stjepan Ivi O ilirskom pokretu, u politikom i kulturnom pogledu, kao i o Ivanu Kukuljeviu,

njegovu radu i djelovanju, napisano je mnogo monografija i lanaka.6 to se tie Kukuljevia, ve su njegovi suvremenici, povjesniari i jezikoslovci bili svjesni koliko im njegov rad i knjinica znae za njihov znanstveni rad. Mnogo radova napisano je njemu u ast, od kraja 19. do poetka 21. st.7 Sadraj njegove knjinice objavljivan je jo za njegova ivota, a iz njegovih pisama vidi se da je svoje knjige osobno posuivao i prosljeivao mnogim suvremenicima, slavistima i historiografima.8

U svojim je djelima i putovanjima Kukuljevi objedinio hrvatske zemlje, a nije zaboravio ni Bosnu i Hercegovinu te ostale susjedne zemlje (Italija), koje su uvale izvore koji se tiu hrvatske i povijesti Junih Slavena.9 U djelima slavista, nezaobilazna je bila povijest hrvatske i srpske knjievnosti.10 Dakle tek je trebalo protumaiti sav materijal koji je Kukuljevi skupljao. Njegov rad na AC nastavio je Stjepan Ivi, a rezultat njegova rada jo nije objavljen.

U knjievnoj historiografiji prevladava miljenje da je urminovo izdanje nekritiki prireeno s diplomatinoga i jezinoga gledita.11 Kukuljevi se pridravao zadatka da ispravu prenese u njenom izvornom pismu, dok urmin nije.12 Ipak, mnogi historiografi, koriste njegovu zbirku kao izvor, umjesto AC, vjerojatno zbog pisma (irilica) te zbog veeg broja objavljenih dokumenata.

U Predgovoru svojeg izdanja, urmin govori o tome kako je Akademija objedinila Kukuljevievu i Lopaievu ostavtinu sabranih rukopisa (pisanih glagoljicom, irilicom i latinicom) te je naredila njihovo prepisivanje na irilicu.13 Upozorava da se neki spomenici razlikuju od AC jer ih je ispravio po originalima, a namjeravano je tiskanje triju knjiga. urmin u svojoj zbirci donosi dodatne biljeke, isprave i natpise koji su izvorno na glagoljici,

6 Hajduk 1998., Pederin 2009., Lonari 2011., Zbornik o Ivanu Kukuljeviu Sakcinskom, Novak 2012.

7 Smiiklas je 1892. objavio ivot i djela Ivana Kukuljevia Sakcinskog, Kukuljeviev ivotopis kojega

citiraju svi kasniji biografi. 8 Sauvano je 1374 Kukuljevievih pisama s vie od 600 dopisnika. Wissert 1952.

9 Kukuljeviev proces skupljanja isprava dokumentiran je u njegovim pismima i putopisima (izvjeima s puta):

neobjavljena pisma u Arhivu HAZU te u Dravnom arhivu u Varadinu, objavljena Bertoa 1971., Pederin 2007., Perii 1998.; Izvjestje o putovanju kroz Dalmaciju u Napulj i Rim, Put u Senj, Putovanja po Bosni, Pederin 2009. 10

Jagi 1867.; urmin 1898. Jagi nije znao kako bi nazvao taj vrlo slian jezik hrvatski i srpski jednom rijeju. Ipak znao je da su dva i znao je kada o njima priati odvojeno. Damjanovi 2006., 124-128. Na jednom od Kukuljevievih putovanja u Dobroti (1/2 sata od Kotora) ree mi njeki: Vi hrvatski i slovinski sborite. Arhiv HAZU, Kukuljevieva ostavtina, Istorica Notata XV 23/DV 11, 20. 11

Nazor 2005., 452.Takoer, Dragica Mali kae da njegov prijepis isprava nije uvijek dovoljno pouzdan.Mali 2002., 51. 12

Nazor 2005., 452; Nazor 2011., 163. 13Hrvatski spomenici, V-VIII.

6

ali i irilici, kao to su Povaljska listina, isprave bosanskih vladara, isprave iz Dubrovnika, Klisa pa ak i dvije isprave osmanskih sultana,itd. Usporedba isprava koje su sauvane u originalu i u Kukuljevievu prijepisu (kao to su 38 i 127) pokazuje da je Kukuljevieva zbirka prireena prema originalima, dok se urmin vie oslanja na prijepise.14 Kukuljevievi prijepisi su na latinici i imaju razrijeene kratice. urmin razrjeuje kratice u zagradama dok Kukuljevi ostavlja kratice te iznad njih stavlja crtu.

Ivi je prema nalogu JAZU 1917. trebao prirediti novo, kritiko i dopunjeno izdanje AC.15 Kukuljevievim stopama putovao je u razne arhive i gradove prepisujui glagoljske isprave, istraujui jezik i karakteristike pisma.16 Prema tefanievom izvjetaju 1969., Ivieva zbirka sadri preko 500 glagoljskih isprava, od 1100. do 1634. godine.17 Iviev posao nastavili su Josip Bratuli i Miroslav Kurelac (2004.).18

AC nastanak zbirke Kukuljevi je kao svestrani kulturni i politiki radnik, iako samouk na polju

povjesnice,19 svojom marljivou i trudom zaduio hrvatsku povijest i historiografiju. Zaetnik je i dionik sveobuhvatnog pokreta otkrivanja hrvatske srednjovjekovne batine u cilju ouvanja hrvatskog kulturnogi politikog identiteta.20Usporedno uz skupljanje dokumenata za AC te njihovo pripremanje za objavu, konstantno je radio na drugim svojim historiografskim djelima, raspravljao s Rakim, meu ostalima, o djelima koje su jedan i drugi pisali, o tumaenju izvora, itd.21

Kukuljevieva putovanja u Senj (1843.), tajersku, Be, Petu i Poun (1847.), Italiju (1848.), Petu (1849.-1850.), tajersku, Kranjsku, Istru i Krk, Veneciju (1851.), Veneciju, Be, Ljubljanu (1853.), Dalmaciju (1854.), Liku, Primorje, Dalmaciju, Dubrovnik, Krf, Italiju (1856.), Bosnu (1858.), rezultirala su njegovom velikom zbirkom knjiga te raznim

14 U Predgovoru takoer kae da je imao uvid u originale i u prijepise isprava.

15Ljetopis 32/1, 80; Ljetopis 33, 32; Nazor 1997., 42; Mogu 1996. 16

Nazor 2011., 163. 17

Nazor 1997., 42. Mnoge isprave sauvane su upravo njegovom zaslugom poto je sve isprave snimio 1940. godine. 18

Nazor 2008., 83. 19

Hajduk 1998., 272. 20

Prema: Hercigonja 1983., 11. Interes za glagoljicu jaa od vremena Bachovog apsolutizma (1850-ih). Kukuljevi trai izvore koji afirmiraju hrvatski uljudbeni i povijesnopravni identitet. Ali i: Paul Josef afak potaknuo je hrvatske intelektualce na prouavanje glagolizma svojim ulomcima iz hrvatskoglagoljskih liturgijskih tekstova Pamtky hlaholskho psemnictv (1853.) i bibliografskom enciklopedijom Geschichte der sdslawischen Literatur (Prag, 1865., 2. sv. Geschichte der Ilirischen und Kroatischen Literatur). Uz njegovu pomo u prakoj su se tiskari lijevala glagoljska slova to je omoguilo bre objavljivanje tekstova, (). Radoevi i Magdi 2009., 232; Raki 1879. 21

Raki Kukuljeviu.

7

poznanstvima s ljudima s kojima je odravao kontakte.22 Zanimali su ga spisi koji se tiu razdoblja od dolaska Hrvata do ulaska u uniju s Ugrima te podaci o hrvatskim knjievnicima, ali prepisivao je sve to se uope ticalo hrvatske (i srpske) povijesti.23 Tako je u Udinama kod obitelji grofa Antigona Frangipanija naao podatke o posjedima Frankapana.24 U crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru pokuava proitati, nama poznatu kao, Baansku plou25 te grobni kamen Ivana Frankapana iz 1469. Tijekom puta u Senj prepisao je natpis na crkvi Sv. Martina.26 Samo za boravka na Krku (1854.) Kukuljevi je skupio 27 glagoljskih rukopisa, preko 20 tiskanih glagoljskih knjiga te do 30 glagoljskih listina, meu kojima je najstarija od g. 1321.27

Mnoge glagoljske rukopise, prijepise i tiskopise dobivao je Kukuljevi od raznih pobornika i dopisnika.28 Samo neki od njih su Raki, Beri, Voli.29 U Predgovoru AC Kukuljevi se zahvaljuje jo: Ivanu rniu na Krku, J. Fiedleru u Beu, grofu Samuilu Kegleviu u Loboru, Mijatu Sabljaru u Zagrebu, kaptolu senjskom, knjinici ljubljanskoj, M. Mesiu. Dakle Kukuljevi posebno istrauje arhive plemikih obitelji i biskupa.30U ACispod svakog dokumenta navodi gdje se nalazi original od njegove vlastite zbirke do pismohrana raznih opina, gradova, kaptola i plemikih obitelji. U pismu Rakom, Kukuljevi u veljai1860. pie kako priprema izdanje zbirke izvora.31Kako sam Kukuljevi u Predgovoru

22 Jaki 1962., 150-151, 159; Pederin 2009., 595; Bezi - Boani 1999., 313-314. Kukuljevi je ve u Veneciji

1842. zapazio glagoljske spomenike. Godine 1843. transliterira prvu listinu (u Danici). Antoljak 2004., 404; Smiiklas 1892., 167. 23

Pederin 2009., 596; U Izvjestju Kukuljevi donosi regest nekih pisama i rukopisa od 11. do 18. st. na latinskom i narodnom jeziku iz Dubrovnika, popis misala i brevijara iz Like, Dobrinja, Bribira koji se nalaze u Rimu, prijepis natpisa s krstionice kneza Vieslava (iz Venecije), regest kraljevskih isprava iz Napulja; a u Veneciji je kupio tiskane statute grada ibenika i Korule. Pederin 2007., 245 (pismo 5, 29. 10. 1853.). 24

Pederin 2009., 607; Izvjestje. 25

Pretpostavlja da je iz 12. ili 13. st., da je ili grobni spomenik ili uspomena na gradnju crkve u kojoj se nalazi. Zna proitati neke rijei (sv. Lucija, Milutin), ali u cijelosti, natpis s ploe je proitan i objavljen 1875. 26Put u Senj, 16. 27

tefani 1960., 26. 28

Smiiklas navodi dui popis Kukuljevievih dopisnika: Ivan Danilov, Ivan Beri, Iv. M. Skari, J. Sundei (Zadar); Luka Svilovi, Franjo Lanza (Split); knez Fanfogna (Trogir); Medo grof Puci, Ivan Augustin Kaznai, Valtazar Bogii (Dubrovnik); Stjepan Kocijani, Ivan rni, Josip Pavi (Istra); Franjo Juki, Martin Nedi, Grga Marti (Bosna); ime Ljubi, Franjo Raki, Matija Mesi, Mane Sladovi, Rade Lopai, Slavoljub Perok, Ivan Tkali, Gjuro Deeli, Bla Lorkovi (Zagreb), itd. Smiiklas i Markovi 1892., 163-164. 29

Raki Kukuljeviu; Nazor 2009., 308-315; Bertoa 1971; u pismima Rakog Kukuljeviu spominju se i posrednici: Agrikola Kargain (Raki Kukuljeviu, 929), Fran Kurelac (Raki Kukuljeviu, 930), a u pitanju su jo mnogi drugi koji su se odluili aktivno ukljuiti u prikupljanje spomenika, dok su ih drugi unitavali (Raki Kukuljeviu, 929; Bertoa 1971., 342-346). Jakov Voli simbolino opisuje nemar spram glagoljskih spomenika: () jer nai ljudi gledaju samo na zapad, kuda sunce zapada, a ne na istok, od kuda izlazi! Bertoa 1971., 344-345 (pismo 7, 19. 7. 1873.). Vie o dopisivanju meu ilircima i posebno o Jakovu Voliu vidi u zborniku Jakov Voli i njegovo djelo. 30

Pederin 2007., 232. 31Kukuljevi Rakom, 339/1.

8

AC kae, pri poslu prepisivanja i tiskarskog izpravljanja32 dvije su mu godine pomagali Matija Mesi i Ivan Tkali.33Napokon, AC tiskana je u tiskari Ljudevita Gaja, godine 1863.34

Veinu isprava imao je Kukuljevi kod sebe ili ih je prepisao iz originala koji su se uvali u Hrvatsko-slavonskoj zemaljskoj pismohrani (danas Hrvatskom dravnom arhivu).35 Od privatnih zbirki posluile su mu one Ivana Beria, knezova Blagajskih, grofa Keglevia, obitelji Feri te Ljudevita Gaja. Mnoge isprave su takoer uvali senjski kaptol,36opina u Novom, mjesni upnici (u Vrbniku, Dobrinju, Novom).

Dakle, najbogatije zbirke imaju: Kukuljevi (HAZU), HDA, Senjski kaptol, pop Beri i grof Keglevi. Kukuljevieva zbirka sadri isprave iz sljedeih mjesta i podruja: Dobrinj, Baka, Modru, Lika, Crikvenica, Hreljin, Bakar, Senj, Karlobag, Bosiljevo, Omialj, Krk, Novi Vinodolski, Biha, Vrbnik, Brinje. U HDA se (do danas u istim fondovima) uvaju isprave hrvatskih plemikih obitelji i vlastelinstva, razliite srednjovjekovne isprave kao i spisi pavlinskih samostana, isusovakog samostana u Rijeci te razliiti crkveni spisi. Senjski kaptol uva isprave koje se tiu njihovim posjeda i odnosa s plemiima, s gradom, bilo da su ih oni izdali ili netko od Frankapana ili gradske vlasti. Ivan Beri obznanio je Kukuljeviu oporuke klerika iz Zadra i okolice, dok je grof Keglevi u Loboru uvao isprave likih knezova.

Ve, za vrijeme urminovog objavljivanja istih isprava, neke su dislocirane. Tako su isprave 3 i 4 iz pismohrane u Novom premjetene u JAZU (u Zagrebu) kao i Kukuljevieva zbirka.37Za neke njegove isprave38 urmin navodi da su u zbirci JAZU, dok se ostale jo uvijek nalaze u Kukuljevievoj zbirci (danas Kukuljevieva ostavtina u HAZU). Isprave 102(iz pismohrane grofa Samuila Keglevia u Loboru) i 144(iz pismohrane plemenite obitelji Feri u Zagrebu) takoer su se nale u JAZU. Za ispravu 113, za koju Kukuljevi navodi

32AC, VII. 33

Matija Mesi je godine 1859. objavio Poljiki statut (u Arkivu). Antoljak 2004., 453; Smiiklas 1892., 167, n. 4. Ivan Tkali je, uz mnoge druge obaveze na studiju, slao Kukuljeviu prijepise glagoljskih i drugih spisa te se dopisivao s Mesiem. U Tkali Kukuljeviu, 1167-1168: Tkali je obeao poslati Kukuljeviu jedan arak Broza Kolonia knjigah sv. Brnardina, 20 glagoljskih listinah i opet etiri glagoljska rukopisa, i Kolunia dva arka. Vie o Tkalievu radu vidi u: Barl 1905; Razum 1997. 34

Petri 2006., 300. 35

Vidi prilog na kraju rada: Mjesta gdje Kukuljevi nalazi pojedini natpis, ispravu ili biljeku. 36

Kaptolski arhiv uvao je 46 isprava, a danas nema nijedne! Navodno su se u 2. svjetskom ratu nalazile u prostoriji iza glavnog oltara katedrale koja je unitena. Sauvana je jedino oporuka Tomaa Partinia (AC 42) ali u kasnijem prijepisu (Kaptolski arhiv, fasc. I, br. 1 i Biskupijski arhiv, fasc. A, br. 1.). 'Kvaderna' koja nam je sauvana pisana je u 16. i 17. st. Koncem 17. st. ve se potpuno prelazi na latinicu. Bogovi 2008., 15-16. 37

S knjinicom Ivana Kukuljevia Sakcinskog JAZU je dobila 65 glagoljskih rukopisa i 86 fragmenata. Danas HAZU ima 443 rukopisa i mnogo isprava od 12. do 19. st. iz cijele Hrvatske. Nazor 2011., 160. Akademija je takoer otkupila Ivievu zbirku Acta Croatica. Nazor 1997., 39. 38

To su isprave 8, 9, 12, 16, 18, 23, 42, 62, 69, 72, 153, 156, 12. i 13. dod.

9

samo da ju je objavio Sladovi,39 urmin dodaje da je njezin prijepis na latinici iz 16. st. u JAZU, a drugi prijepis iz 1697. u HDA. Mnoge isprave iz HDA su se nalazile neko vrijeme u Arhivu u Budimpeti. urmin navodi njihove stare i nove signature.40

Dok su natpisi svi na glagoljici, biljeke takoer (osim 52 na irilici), originali isprava su i na glagoljici i latinici, jedna na irilici, dok ih je nekoliko i na latinskom (ali upuuju na glagoljiki izvornik jer su prepisivane do kraja ranog novog vijeka).41

Dakle, glagoljica nikako nije bila zaboravljena batina. Glagoljatvo postojivie od tisuu godina.42U vrijeme kada Kukuljevi skuplja dokumente, glagoljica nije naputena, ve njeno itanje prerasta u znanstvenu disciplinu. Pod utjecajem raznih politikih i drutvenih promjena u razliitim dijelovima Hrvatske nailazila na razliite sudbine, ali uvijek je bilo zainteresiranih za njeno ouvanje.43Napokon, da bi se prepoznala vrijednost glagoljskih spomenika treba samo znati itati glagoljicu.44

Okolnosti nastanka zbirke Miljenje o glagoljatvu koje su imali preporoditelji u 19. st., izreeno u svom

obujmu u Tisunici, ostalo je do dananjih dana u rijeima Anice Nazor: Glagolizam je osebujna odrednica hrvatskoga kulturnoga, time i nacionalnoga identiteta. Glagoljska je knjiga poloila temelje hrvatske knjievnosti i hrvatskoga knjievnoga jezika.45 Velika obljetnica slavila se kao uspomena na poetak Moravske misije sv. irila i Metoda (863.)upravo zbog njihove odgovornosti za uvoenje slavenskog bogosluja na glagoljici. Tisunica slovjenskih apostolah sv. Cirila i Metoda predstavljala je spomenicu rada Sv. Brae i njihove ostavtine na hrvatskom tlu. Ona je i izvor za metodu znanstvenog rada u 19. st.46 Simbolino, uvod je napisao Kukuljevi, nakon njega slijede hvalospjevi (u desetercu i

39 Manoilo Sladovi, Povsti biskupijah senjske i modruke ili krbavske.

40 To su isprave 22, 27, 29, 38, 40, 45, 46, 47, 49, 56, 63, 65, 68, 75, 80, 83, 86, 88, 93, 94, 99, 109, 126,127,

129, 140, 154. 41Detaljnije:

1. na glagoljici: 1, 3, 4, 5, 6, 8 i 9 (na jednom listu), 11, 12, 13, 16 20, 22, 24, 26, 27 34, 37, 38, 40, 43, 45, 46 51, 53 60, 63, 64 (?), 65 70, 75, 77, 78, 80, 81 90, 92 97, 99, 100, 102 105, 107, 108 111, 114, 116 131, 134 137, 139 140, 144, 146 148, 151, 154, 155, 159 162, 2. na latinici: 10, 23, 35, 42, 62, 71, 72, 76, 91, 98, 101, 113, 127, 145, 150, 153, 156, 158, 3. na irilici: 44, 4. na latinskom jeziku: 36, 157.

42 Damjanovi 2000., 267-274. Hrvatski renesansni knjievnici su 'jeronimsko' nasljedstvo i poznavali i

potovali: ak i oni koji nisu pisali na hrvatskom jeziku. Hrvatska knjievnost ima kontinuitet i cjelovitost. 43

Bertoa 1971.; Kovai 2004. 44

Meni je politika preko mjere dosadila. Ja se najrae bavim literaturom, tu ivim sam za sebe u novom krasnom svietu i sretan sam, dok se u njegovom krugu nalazim, jer uistinu nema se sada ovjek emu radovati. Kukuljevi u pismu svojoj eni Korneliji, Be 1849. Lonari 2011., 178. 45

Nazor 2008., 5. 46

Vie o fenomenu 19. stoljea vidi u: Novak 2008.

10

estercu potpisani s J.T. i P.P.),47 pa lanak Rakog (Knjievan rad sv. Cirila i Methoda), Jagievo pripremljeno izdanje Evangjelije u slovnskom prievodu, Sluba sv. Cirila i Metoda M. Mesia te dodaci: tekst na glagoljici pod naslovom urila i Valen'tina i tabela Azbuka Hrvatsko-Glagolska.48 Iz popisa osoba koje su sudjelovale u ovoj spomenici vidimo interdisciplinarni pristup temi glagoljatva, isto kao i ukljuenost ne samo znanstvenika u samom radu nego i knjievnika.49

Jedinstvenim radom i zalaganjem Josipa Juraja Strossmayera za promjene u Crkvi50 napokon je i za svagda slavensko bogosluje priznato ravnopravnim u Katolikoj crkvi.51 On je zasluan i za ostvarenje Kukuljevievih i Rakijevih putovanja (svojim novanim pokroviteljstvom).52 Mnogi pojedinci, intelektualci od znanstvenika do biskupa, zalagali su se za obnovu glagoljatva na prijelazu iz 19. u 20. st.53 Obnova je bila potrebna zbog sve veeg naputanja staroslavenskog jezika u bogosluju uzrokovanog nedostatkom kola (glagoljakih sjemenita) te uvoenjem aveta.54

Za biskupa Strossmayera vana su bila dva jezika njegov materinski jezik i liturgijski jezik slavenskoga bogosluja.55Staroslavenski jezik sauvan je u liturgijskim knjigama glagoljaa, dok je narodni ili hrvatski jezik sauvan u privatnim i javnim ispravama, spisima, knjievnim djelima te ostalim glagoljakim spomenicima svjetovnog karaktera. Budui da mnogi (ueni) ljudi ne znaju svoj narodni jezik, trebaju ga upoznati kroz stare spomenike ili iz pera starih autora.56Stoga, nauimo svoj jezik!

47 U pitanju su pjesnici Ivan Trnski i Petar Preradovi. Smiiklas i Markovi 1892., 166.

48 Godina 1963. obiljeena je skromnije (lanak Vjekoslava tefania, Tisuu i sto godina od moravske misije,

Slovo 13, 5-42, te vijest o pronalasku moi sv. irila u istom asopisu, str. 254). Najvea pohvala radu Sv. Brae do dananjih dana su znanstvenici i ljubitelji glagoljice koji neumorno prouavaju i uvaju glagoljske spomenike, svjesni njihove vrijednosti. Tako obiljeavanje nekih drugih obljetnica prolazi uz skupove 1969., Glagoljica jedanaest stoljea jedne velike tradicije. Gotovo na obljetnicu Kukuljevievog Predgovora u AC (23. 3. 1863.), u Vijencu, knjievnom listu za umjetnost, kulturu i znanost (XXI, 497, 21. 3. 2013.), tema glasi: Uz 1150. obljetnicu poetka Moravske misije, a autor je Stjepan Damjanovi. 49

Vie o interdisciplinarnosti u 19. st. vidi u: Badurina-Stipevi 2011. i Kapetanovi 2007. Jagievo shvaanje opsega slavenske filologije: ona ukljuuje ukupan duhovni ivot slavenskih naroda kako se odraava u jeziku i pisanim spomenicima, u knjievnim ostvarenjima individualnim i kolektivnim, u vjerovanjima, predanjima i obiajima. Damjanovi 2006., 119. 50

uljak 2007. 51

Luki 2005. 52

Pederin 2009., 595, 599. 53

Bertoa 1971.; Bezi - Boani 1999.; Reljanovi 2001.; Kovai 2004.; Bozani 2004. 54

Kovai 2004., 95. avet (tal. schiavetto) su crkvene knjige koje su pisane narodnim hrvatskim jezikom i tiskane su latinskim slovima od 15. st. Boloni 1980., 35. 55

Oczkowa 2007., 59. 56

Prema rijeima Strossmayera upuenih hrvatskim sveenicima. Oczkowa 2007., 62-63. Takoer o tome Tkali: Rektor Petrovi zabranio je nositi klerikom njemake molitvenike u crkvu, i prepovjedao je niekim izrodicam razgovarat se putem 'njemaki'. Tkali Kukuljeviu 1168.

11

Napomene uz itanjeAC Nakon usporedbe istih dokumenata u AC i Hrvatskim spomenicima,neki

sespomenicirazlikuju.57Uz te razlike dodalismo jo neke napomene uz itanje u vezi s datacijom ili autorom isprava.

Senj, 1330., pop Ilija (natpis na ogradi crkve Sv. Martina) 2(14):urmin ispravlja Kukuljevievo krivo itanje godine na natpisu.58 Godina je 1330. a ne 1303.

Istra (na Pripu),59 5.5. 1325., pop Mikula, kapelan kneza i sve gospode deelske i plovan Gole Gorice oblau svete rimske crkve i c(esarske) s(vetlosti) nodar i kneza pazinskoga i sve gospode deelske pisar jezikom hrvackim, 6(6):urmin je uzeo prvu godinu koja se vee uz Istarski razvod (1275.) poto se njegovo nastajanje protee od 1275. do 1375.60 Ipak, pisao ga je pop Mikula koji je datirao svoj rad 1325. pa ako se uzima jedna odreena godina, nema razloga da to nijeupravo ova.

Novi Vinodolski, 17. 11. 1422., pop Vid, 22: Isprava je i u Kukuljevievu i urminovu izdanju datirana samo mjesecom i godinom iako datacija glasi: let G(ospod)n(i)h 1422 m(ise)ca novembra na d(a)n s(veta)go Jurja obretenie moi.Kolanovi ispravu datira s 26. studenim.61U Misalu po zakonu rimskoga dvora, u kalendaru za 17. 11. stoji prenesenie moi eori, m(u)(eni)k.

Hreljin, 4. 2. 1423., plovan Bla, 23(37):Kukuljevi na poetku i na kraju ove isprave stavlja godinu 1423., dok urmin na poetku stavlja 1403. a na kraju 1424.Objanjenje koje pri tome daje jest da koristi noviji prijepis iz 19. st. Iz popratnog teksta na latinskom koji stoji uz ispravu u AC vidljivo je da jeprijepis uinjen u 18. st.

Hreljin (?), 1465. (biljeka u glagoljskom rukopisu iz 13. ili 14. st.) 13. dod.(148):urmin preuzima datum 15. 1. od Kukuljevia, ali nigdje u tekstu biljeke nije vidljiv taj datum.

Godina 1476., pop Andrija Koludar (biljeka u rukopisu Vida Omiljanina) 15. dod.(168):urmin je preuzeo godinu od Kukuljevia (1472.). Sam tekst biljeke govori o dogaajima koji su se dogaali 1472. i etiri godine kasnije, 1476. Stoga je ovu biljeku pravilnije datirati godinom 1476. kada i sam autor navodi da ju je zapisao.62

57 Vidi prilog na kraju rada: Tabela 1: Popis isprava, natpisa i biljekiACiHrvatski spomenici.

58 Fui 1982., 317.

59 Prema Strohalu Prino u Istri.

60 Bratuli 1978., 207.

61 Kolanovi 1983., 175. Inae se sv. Juraj slavi 23. 4. odnosno 24. 4. (Stipii 1985., 201), ali u nekim crkvama i

3. 11., 17. 11., 26. 11. (en.wikipedia.org/wiki/Saint_George 5. 7. 2013.) 621472. pridoe prvi t(u)rki va tu deelu pred kopar, vzee turak 5 v s(ve)tom lazari na misti ljudi 12. po tom na leto etvrto spae na drenovica, a [e] let 1476. to pis[a] pop andrii koludar. Prema: AC, 15. dod.

12

Bue, travanj 1434., Bla Stupi (?) podknein stola i pitanja bukoga,33(73):U AC prezime nije vidljivo u cijelosti na ovom mjestu, ali se odmah na poetku spominje pleme Stupi. U regesta se prezime razrjeuje kao Sulti (to preuzima urmin).Originalna isprava je oteena na tom dijelu, a pred kraj teksta pojavljuje se jedan ovjek prezimena Sulti.

Hreljin, 15.(?) 3.1440., knez Ivan Frankapan, 38(82):U AC je u naslovu isprave 5. 3., a u Kukuljevievu prijepisu isprave stoji dan 6 (e umjesto d). urmin je vjerojatno prema tome datirao ispravu, a da nije provjerio u originalu. U originalnoj ispravi jasno se vidi broj5, ali uz njega, u ligaturi, stoji jo neki znak koji bi mogao biti broj 10 ().Dakle dan 15.

Knin (Tnin), 18.10. (?) 1451., banovac Toma Boonii iz Plavna,60 (113):Prema urminu bi trebao biti 22. listopad. Datacija u originalu glasi: u ponedili prvi po s(ve)toga Luke evanelista dne. Luka se slavi 18. 10. i godine 1451. to je bio ponedjeljak. Ako bi se raunao prvi ponedjeljak nakon toga, to bi bilo za tjedan dana (25. 10.).

ovac, 16. 3. 1469., knez Juraj pirani, 85: v etrtak prvi po blagdani s(veta)go Grgura pape i sp(o)v(i)dnika, na letih G(ospo)dnih 1469. Na datum koji je u AC, 12. 3. bila je nedjelja, kada se slavio spomenuti blagdan,pa je prvi etvrtak nakon toga 16. 3.

Vrbnik, travanj 1487., pop Franisko, sin bivega Tomaa Sedmaka(oporuka) 118 (216):urmin ne ispravlja propust u regesta u Kukuljevievom izdanju. Naime, oporuku ne pie pop Toma Sedmak, nego pop Franisko, sin pokojnoga Tomaa Sedmaka.

Skurinja (Lika), 30. 6. (?)1490., Juraj Orlovi pan stola kraleva meju plemenitimi ljudi v Lici, 127: Datacija iz isprave glasi: na pojutre s(veta)go Leona papi m(u)(e)n(i)ka.63Kukuljevi datira ispravu s 29. 6. U Misalu po zakonu rimskoga dvora u kalendaru za 28. 6. stoji Lona papi.Uz prilog pojutre(prekosutra) datumje30. 6.

Gradina, 1.11.1491. (?), plemeniti ljudi Drakovii iz sela Zaina Dolnega, 129: na izabrani blagdan Vsih sv(et)ih leto prvo tekui let roistva G(ospo)d(i)na 1400 devetdesetno. Dakle isprava bi trebalabiti datirana godinom 1491.Godine 1490. Drakovii tek kupuju tuu plementinu u Zainu Donjem (AC 127), a od 1492. drugi plemii poinju darovati samostan koji je izgraen zaslugom Drakovia (1491).

Slunj, 22. 1.1492., Mihovil Frankapan, 135: Datacija iz isprave glasi: na dan s(ve)toga Vincencija m(u)(eni)ka. Na dan 5. 4., kako je u AC, slavi se sv. Vinko Fererski,64 dok je danVincentii diaconi (m.)odnosno Vicenca i Nstasi mueniku22. 1.65

63 Pape Leon I. i IX. slave se 30. 10., 4. 11., 10. 11. te 13. 4. anjek 2005., 272.

64www.dominikanci.hr/sv.-vinko-fererski.html (Prireeno 27. 4. 2009.; preuzeto 4. 7. 2013.) 65

anjek 2005., 274; Misal po zakonu rimskoga dvora, str. 287.

13

Grobnik, 1493. Martinac pop plemenom Lapanin (biljeka u II. novljanskom asoslovu) 141 i 143: U AC pogreno je smjetena biljeka 141. Samo za biljeku 143 pie da je iz II. novljankog asoslova, dok za biljeku 141 pie da je iz bezimenog kao i za biljeku 142 koju je napisao pop Petar u jednoj drugoj knjizi. Biljeke 141 i 143 su u istoj knjizi, istog autora, popa Martinca. U AC tekst je malo promijenio redoslijed. Biljeka 141 zapisana je u brevijaru nakon biljeke 143 (biljeci 141 je ak dodan dio teksta koji bi trebao doi u 143). Kukuljevi navodi kako nije koristio original ve tui, objavljeni prijepis.66

Novi Vinodolski, 1496. (biljeka u asoslovu) 152 (265):Biljeke u AC pod brojem 142 i 152 napisaoje vjerojatno istiautor. urmin dodaje jo jednu, 264, u kojoj se spominje isti pisac teksta pop Petar Vidakovi plovan.67 Radi se o ovjerovljenom prijepisu na latinici iz 1769. u arhivu Zagrebake upanije (Radoslav Lopai). Datirana je istom godinom, 1496., te se po sadraju moe usporediti s ispravom 265, odnosno 152 u AC.68

Za datiranje spomenika koriten je i suvremeni katoliki kalendar (135) i glagoljski kalendar pa moemo potvrditi da nije samo jedna osoba radila na prireivanju ove zbirke. Kako smo ve istaknuli, veliku ulogu imao je Matija Mesi, a pomagao je i Ivan Tkali. U zbirci nema uglatih zagrada, samo okruglih te se u njima ponekad razrjeava oteeni tekst u ispravama ili dodaje veznik kojega nema, a prema sadraju bi trebao biti. Nekadse razrjeavaju kratice koje u originalu nisu oznaene (a trebale bi biti). Ima nekoliko pogreaka u regesta, prije svake isprave, ali stvarno rijetko. Nekoliko puta je krivo prepisano ime izdavaa isprave. Jo rjee je koje slovo krivo preneseno iz originala i jedino u ispravi 155 su na nekoliko mjesta l i zamijenili mjesta (vjerojatno tiskarska omaka). Takoer kada se za neku rije u originalu prireivau ini da nije dobro napisana ili je neobino napisana, onda iza nje u zagradi stavlja rije tako. Dodaje interpunkcijske znakove, prema smislu teksta (posebno za upravni govor, nabrajanje, vokativ, koristi dvotoku, usklinik, itd.). Nekad i u originalu isprava imamo znakove koji oznaavaju kraj reenice, a ak imamo i inicijale na poetku reenice. Kukuljevi takoer posebno istie kada u ispravama pisar poslije svake rijei stavlja toku. Obavezno stavlja iznad kratice crtu te apostrof ili tapi tamo gdje je i u originalu. Na mjestu oteenog dijela lista stavlja tokice. Ne oznaava posebno kraj retka prema originalnoj ispravi, ali se ne mijea ni u strukturu isprave. Donosi ju u cijelosti kako je

66 Cijeli tekst biljeke vidi u: II. novljanski brevijar, str. 31-33.

67Gospodina Petra, plovana novogradskoga (v Novom)spominje pop Martinac u biljeci 143., a takoer i pop Filip u biljeci 163. 68Biljeka 141 i 143 (1493) govore o zemljama koje su Turci porobili te o napadu na Modru i o Krbavskom boju (pop Martinac). Biljeka 142 govori o rasapu grada Modrua i preseljenju biskupa u Novi Vinodolski (pop Petar Vidakovi).68 Godine 1496. je Bogposlal katigu i sentenciju zvrhu ovoga grada ali mesta - kugu (152). Zbog toga je nainjen oltar na kojem su redovnici molili pa je kuga prestala. A mi hvalu Gospodinu Bogu na tom daru dajehomo kako nedostoini rabi nega.

14

u originalu, ako je u originalu razmak izmeu potpisa notara i ostatka isprave ili ako ima teksta iznad ili ispod isprave, naglaava njegov poloaj ili ga donosi kako je u originalu. Glagoljska slova su sva ujednaena u zbirci, dok u originalima ima i kurzivne glagoljice. Sve u svemu, vidljiv je veliki trud i veliko znanje u itanju te razumijevanju proitanih, ponekad i teko itljivih isprava na kurzivnoj glagoljici s mnogo ligatura i kratica. Prema tome i Imenik mjestah, riekah i osobah, to se spominju u knjizi vrlo je detaljno i pregledno napravljen te daje nezaobilaznu pomo u istraivanju imena i toponima.

Diplomatika analiza Postoje drukija miljenja o podjeli isprava na javne i privatne.69 Uispravamau AC

(nakon imena izdavaa kneza, kaptolaili suda) stoji promulgacija kojanam jasno govori o karakteru isprave: () damo na znanje po tom naem listu vsim i vsakomu komu se dostoi i komu bude potriban pokazati kako ().70 Podjelu na kupoprodaju, darove i sudbene postupke predloio je Jagi.71 Strohalova podjela je opirnija: kupoprodaja, promjena vlasnitva, oporuke, dodaci oporukama, imovinske nagodbe glede diobe batine, odluke procjenitelja kod diobe batine, procjena imovine, razne nagodbe, darovnice, enidbeni ugovori (zbog miraza), itd.72Naa podjela prema strukturi isprave u AC bila bi sljedea: pisma; sudski zapisnici; oporuke; kneevske, kaptolske i sudske isprave te notarske isprave.73

Pisma Pismo Mikule Modrukoga (AC 89) poinje intitulacijom.Nakon toga slijedi

inskripcija (kapitul i kler crkve modruke) i pozdrav(Sp(a)s(e)n(i)e va vsih sp(a)sitelno). U uvodu Mikula navodi da velike brige tite njega i njegove ljude. U sredinjem dijelu raspravlja o vanosti priznavanja liturgije katolike crkve na narodnom jeziku. Na kraju Mikula podsjea da mnoge crkve po Hrvatskoj i Dalmaciji batineobiae i uredbe od s(ve)toga Eronima nareene.

U sljedeem pismu knez tefan Blagajski (AC 57) ljubazno moli uslugu (u zamjenu za uslugu) kneza Petra Zrinskoga. Pismo je kratko. Poinje s navoenjem pohvalnih atributa

69 Stipii 1985.; anjek 2005.Hercigonja dijeli isprave na javne i privatne (notarske) te kaptolske. Hercigonja

2004., 185. 70

Iz isprave broj 40 u AC. Iako je ovakva formula redovito prisutna u kneevskim, kaptolskim i sudskim ispravama, moe se nai i u notarskima (23). 71

Jagi 1867., 124-137. Grbavac dijeli notarske isprave na privatne u uem smislu (kupoprodaja, donacije, davanje umjesto plaanja, zamjena imovine) te oporuke. Grbavac 2010., 86.Slino i ufflay: kupoprodaja, darovnice, oporuke.ufflay 2000., 110. 72

Strohal 1911., 9. Strohal radi opirniju podjelu prema urminovoj zbirci. 73

Vidi prilog na kraju rada: Popis spomenika u AC izvornici. Radoni takoer razlikuje isprave prema izdavau odnosno one koje su nastale u slubene i u privatne svrhe (oporuke, notarske isprave). Radoni 2005.

15

kneza Petra, nastavlja se s opisom usluge, a zavrava sa zazivanjem Petrove dobre volje i najavom vraanja usluge. Nakon teksta slijedi potpis izdavaa pisma dok je ime primatelja s vanjske strane.

Posebnu skupinu ine pisma sauvana u senjskom kaptolu (AC 105, 116, 122, 166). Prva su tri pisma molbe senjskih kapitana i porkulaba senjskom kaptolu dok je etvrto odgovor kapitana kaptolu. Pisma su slubena, sadravaju mnoge elemente isprave. Npr. u pismu 105, nakon imenovanja primatelja i poiljatelja, slijedi naracija koja prethodi molbi (za prijepisom i ovjerom isprave), zavrna obvezujua odredba te mjesna i vremenska datacija.

Sva pisma (57,105, 116, 122, 166) takoer karakterizira nazivanje destinatara prijateljem.74 Iako su poiljatelji uvjereni u izvravanje molbe od strane primatelja, pozivaju se i na meusobno prijateljstvo.75U pismu 166 samo pismo naziva se listom, isto kao i svaka druga isprava.

Sudski zapisnici Dva sudska zapisnika (AC 119, 120) istiu se posebnom strukturom.Poslanici senjske

crkve i ugarskog kralja sluaju izjave plemenitih ljudi u sluaju nekih sporova. Na poetku isprave je verbalna invokacija i vremenska datacija. Zatim pisar isprave, pop Bala, predstavlja sebe i kraljeva ovjeka koji ide s njim, mjesto kamo idu i ljude koje su sazvali, a koji su prisegli Svetoj kruni ugarskoj i Bogu. Nakon toga slijedi lista s imenima prisenika i njihovim izjavama u 3. licu jednine (prisee da e ul). Dakle, oito da je pop Bala u slubi suda i da ima zadau obavijestiti sud o tome to svjedoci imaju za rei (u pisanom obliku). U sudskim ispravama se vidi kako je to jedna od zadaa pristava. Prema tome, ove isprave suzapravo izvjetaj sudu u njegovom postupku.

Oporuke Oporuitelji u AC su sveenici i piutestamentili tatament prije hodoaa u Rim ili

zbog bolesti ili dobrovolno.76Na poetku je verbalna invokacija, datum,77 ime auktora i mjesto pisanja.78 Ono to Bratuli opisuje kao () izraz dolutao iz tradiranih tekstova: ili iz nekog biblijskog teksta u vrlo slobodnoj interpretaciji ili iz tradicionalne, usmene knjievnosti, izraz

74Prijatelem svoim potovanim (Amicis suis honorandis) 75Zato prosimo prijatelstvo vae (Qua propter vestram rogamus amicitiam) 76

Npr. oporuka 42 (budui u velikoi slabosti telom a u pameti dobri). Vie o oporukama vidi u: Ladi 2012. 77

Datum je kao i u veini isprava u AC: prvo godina izreena brojevima (glagoljskim slovima), naziv miseca te broj dana. Npr. 55: let G(ospod)nih 1450 miseca aprila 16 d(a)n. U oporukama 37, 42, 55, 118 nalazi se na poetku, u 67, 82 na kraju dok se u 92, 95 godina nalazi na poetku, a mjesec i dan na kraju. U ispravi 37 imamo i dataciju po vladajuima: vr(i)me presvitloga vladavca i gospodina naega gospodina Franiska Fukari Boju milostju vzv(i)eni du bnetaki i vrime gospodina Jakova Barbariga kneza zadarskoga i vrime gospodina naega gospodina Lovrinca Venerija jarhibiskupa zadarskoga dostoinoga biti. 78

Takoer o strukturi oporuka vidi u: Horvat, M. 2005.

16

ili uzreica iz narodne pjesme ili poslovice79 u oporuci je arenga.80Npr. oporuka 42: leei na moioi posteli nadijui se kratka ivlen na ovom minutlivom svitu uinih pisat moi testament priporuujui G(ospo)d(i)nu Bogu duu a zemli telo.Naracijaglasi: budui u velikoi slabosti telom a u pameti dobri,pa slijedi arenga i jo:u kom testamentu zapovidam da bude tako stati kako se zdolu u nem pie po nareenju moem od moih ust.Nakon podjele imovine (dispozicije) slijedi popis svidoka(potovani mui). U oporuci 42 imamo i kumesara(izvritelja oporuke),81 a iz popisa svjedoka vidimo da su u pitanju najvii slubenici u gradu (Bakru): plovan, podknein, sudac, satnik. Na kraju je dakle (oporuke 42) i potpis i ovjera notara: i to pisah ja po naporuenju od ust Inae su oporuke pisali sami oporuitelji (meju ruku) osim oporuku Tomaa Partinia koju je pisao kanciler bakarski. Za vee verovanjeoporuke su se pisale svoju ruku(92, 95)i peatile vlastitim peatom (82).Vikuvini zakon(veni zakon) ima osigurati posjedovanje imovine raspodijeljene oporukom (42, 118), a u oporuci 37 spominje se i grada zakon sega.

Kneevske, kaptolske, sudske isprave i notarske isprave Podjelu isprava na kneevske, kaptolske i sudske ispraveuinili smo prema auktoru:

knez, ban (banovac); kaptol, samostan (crkva);stol i pitanje plemenitih ludiili stol purgarski.Pisar isprave je najee netko drugi -anonimni ili rijetko potpisanipisar.Jedina ispravaugarsko-hrvatskog kralja nalazi se pod brojem 91, a to je isprava kralja Matijaa (iz 1463.) koju g. 1471. prepisuje modruki kaptol.82Za sve ove isprave karakteristino je da se datacija nalazi u zavrnom dijelu isprave kao i peat.83 Posebno se prepoznaju isprave koje dataciju imaju na poetku,dok je na kraju popis svjedoka te potpis notara ili popa koji pie pravo i vjerno na pronjustranaka- notarske isprave.84

Uvodni dio isprave Invokacija/zazivsenalazi rijetko u ispravi (npr. 1. dod.,2. dod., 5, 6, 13,17, 69,itd.) -

najee u razvodima i notarskim ispravama.Npr.Va ime nerazdjelne S(ve)tie Troice. Amen. (13); Va ime B(o)(i)e. Am(e)n. (58); V Krstovo ime. Am(e)n.(69); V ime B(o)ie i s(ve)te Marie. Amen. (94); Va ime g(ospo)d(i)na B(og)a vsemoguega od koga i po koga milosti

79 Bratuli 1976., 380.

80 Horvat, M. 2005.

81 U oporuci 37, 55, 67, 92 tri su komesara, u 82 dva, u 95 etiri. Jo i kumasur. Oni su se trebali pobrinuti da se

oporuka izvri odnosno da se imovina podijeli kako je u oporuci zapisano. 82

Jo jedna kraljevska isprava: Sutiska, 25. 5. 1446., isprava tefana Tomaa Ostoia, kralja srblem, Bosni, Primoriju, Hulmsci zemli, Dalmacii, Hrvatom, Doinm kraem, Zapadnim stranam, Usuni, Soli, Podriniju i k tomu. (na irilici) 44. 83

Najstarija takva isprava, objavljena u AC, isprava je kneza tefana 9. 8. 1381. u Modruu (11) 84

Usporedi isprave 22 i 38 prema prilogu Prijepis isprava na kraju rada. Popis svjedoka moe doi i na poetku isprave npr. u ispravama baanskih i dobrinjskih notara odmah nakon datacije.

17

vs(a)ka dobra ishode i koga danem pomo i ivot n(a) e. I va ime b(la)(e)ne i preiste Dive Marie kralice neb(e)ske i anj(e)lske, matere Is(u)h(rst)a g(ospo)d(i)na n(a)ega, sina Boja, ka e pomonica i odvitnica h(rist)ijanska i du h(rist)ijanskih(sveana isprava utemeljenja samostana129). Dakle rijetko se pojavljuje kao samostalna formula, ali zato obaveznou sklopu datacije (let Gospodnjih ili Bojih).

Izdavai isprave su sljedei: Knez:Mi knezMartinFrankapan krki, modruki i senski i pr(o)(a)ja (99) Biskup: Mi fratar Mikula s Krka, Bostvenim providenem i s svetom S(ve)te rimske crikve

m(i)l(o)stju b(i)sk(u)p krki (81) Kaptol:Mi kapitul crikve modruke (91) Kralj: Matija Boiom miloom kral Ugrski, Dalmacie, Hrvacie i ostalo (91) Stol: Mi Ivanu Raaevi, porkolab rmanski i tri sudci stola lapakoga: Petar uli, Ivan

Hvaokovi, Matii Lui (102) Privatna osoba u notarskim ispravama: satnik Iv(a)nola, s(i)n P(e)tra Prvoia bivega, s volju opini Bake (16) Zela, ena buduega Kablovia (17) ja Matjei, s(i)n Bjersi pokoinoga (19) Dragula, nevjesta plovana Kuevia buduega (24)

Primatelj isprave (prema prethodnim ispravama u vezi s izdavaem) su: klotar i crkva s(ve)te Marie na Crikvenici (99) mui regulni i B(og)u obetni, fratar Stanislav z Lenje reda fratrov remet s(veta)go P(a)vla

prvoga remete, vikarii provincijal molstira i klotra preslavnago arhiereja i spov(i)dnika Mikule na Gvozdu Modrukom, i fratar Jurai z Modru togae reda i profesiona sadanni priur molstira s(veta)go Spasa blizu Sena (81)

fratar Stanislav, vikar s(veto)ga Mikule iz Gvozda Modrukoga, redas(veto)ga Pavla prvoga remete, u kipi svoem v kipi inih svega kunventa toga klotra (91)

vernim naim hrabarnikom Jurju Hankoviu i Miklouu Pohmaeviu, porkulabom va Otocu i v Gaki(91)

Stipan Mear z Glavatac kipom svoim i v kipi sinov svoih i v kipi vse brate sv(oe) Glavatac (102)

g(ospo)d(i)nu Iv(a)nuu vikariju s(veta)go Mikuli z Gvozda ki bie v to vr(i)me i nih cr(i)kvi i nih redu ki esu i ki budu (16)

g(ospo)d(i)nu Valentu priuru i fratrom s(veta)go Sp(a)sa i v imes(veta)go Sp(a)sa (17) s(ve)toi Marii v Crkvenici, v ruki fratrom reda s(veta)go Pavla prv(a)go remeti (19)

18

mol(st)iru fratrom s(ve)t(a)go Spasa pred Senem (24) Pozdrav jeprisutan samo u ispravama kako slijedi:B(o)g dai. Amen.(32);

Pozdravlene i milost.(91, kraljevska isprava); Is(us) s(i)n B(o)(i)i b(u)di nam na pomo! (161).

Sredinji dio isprave Arenga je sadrana u ispravama 129, 135, 139, 140, 145, 147, 150, 154, 158 i 165.85

U obliku sentencija: sada mi znajui milost G(ospodi)na boga svemoguega i znajui da e ovi svit vele kratak kako rosa jutrna i kako cvet ki v jutro procvate paki k veeru osahne;86 ili veih odlomaka: pomislivi na sa kratki svet i na ite ovoga preminuega vrimena ko vrime est kako i cvet ki v jutro procveta pako k veeru usahne kako nam govori eksilijest eut eut i vsa i vsaka svoe vrime imut oe nam govori sam Is(u)h(rs)t po slavnom svoem evanelisti blaenom sv(e)tom Matii u ednom kapituli skrivaite sebi skrovia na nebesih kadi rvi nejedet ni tla tlejut ni tati ukradut i oe nam govori na Isukrst G(ospo)d(i)n Bog po velikom svoem Davidu pro(ro)ku i vsako dane blago i vsaki dar svren est u otca, oe nam govori li eksilijest nenasiaet se oko videnja ni uho slienja a estG(ospo)d(i)n Bog pripravil onim ki ga ljube.87

Kada je u pitanju darovanje neke povlastice ili zemlje, knezovi esto na poetku ali i na kraju88 umeu neki moralni razlog zbog kojega ine darovanje (devocijska formula). Tako knez Martin Frankapan (49) na mjestu naracije: kako mi pomislismo na dobro uinenie ko bi bilo na nae spasenie i nae bratie ivih i takoe naih prvih preminuvih due uinismo dati crikvi ().U ispravi kneginje Ele (70, nakon promulgacije): kako mi prorazumivi mlsrdie B(og)a vsemoguago, ki e on ukazal na svih s(ve)tih ki su na z(e)mli budui nega volju i nega zapoved svrili i da su takovim zakonom m(i)l(o)st B(o)iju mogli imiti i druzim e poli B(og)a pronju svoju udiliti, ki eliju B(og)a ljubiti i s tim nega svoim blagom sluiti. Isto i knez tefan Frankapan (64) ima uvod u naraciju: kako mi otijui pobolanju naega gospodstva, a to est kada se plni gospodstvo dobrimi ljudi i tolikoi da i druzi vidjevi plau dostoinu za vernu i pravu slubu, tim da budu radii i dobrovolnii poteati se na nau slubu, a k tomu

85 Prema Hercigonja 2004., 186-191.

86AC 158. 87AC165. 88

Tako 28 na mjestu koroboracije: i mi potvrdismo tu pravdu, ioe mi hotijui naih prvih naslidovati dobra dela kako je dostoino i kako bi na vie B(o)ija sluba la na ast s(ve)toi Bogorodici djevi Marii za nae zdrave i za spasenie nae due i naih prvih, pritvrdismo mu zgora reenu trgovinu s tu pravdu kako se zgora udri, i sa vsimi starimi zakoni i pravdami kako su ju nai prvi drali, toi prvo reenoi crikvi s(ve)te Marije vinim zakonom drati i uivati.

19

spominajui mudrih i razumnih ljudi govorene da dostoino est pravu i vernu slubu spomenuti i dostoino platiti i nam zadovolno uiniti to est plemenitomu muu i nam vzlublenomu ().

U biljekama su takoer primjeri moralnog promiljanja. Knez Novak (4. dod. 1368.) napisao je knjigu za svoju d(u)u: i pomisli vsaki h(rst)janin da sa svjet nitare ni, ere gdo ga vee ljubi, ta ga bre zgubi, nu pe pomisli vsaki sada, a se naide ot nas tada, gda se da strahom smete,a dila im se kriti nete, zato kada im se djela skriti nete, tada vsaki pridi z dobrimi djeli prjed stranoga i silnoga vekiv(e)nogo sudca.

Objava sadraja isprave (promulgacija): damo viditi za veno spomenute vsim i vazdi kadi se pristoi i kadi bude potriban ta na list viditi(38); daemo na znane vsim i vs(a)komu (lovi)ku i vsake vrste, pred kih obraz ta na list pride (80); vsim i vsakomu ovo n(a)e oito pismo gledajui i tui i slieih na vikuvene rii vspomenute daemo viditi i otkrivamo (81).

Naracija:uinih tako s moju dobru volu (22);kako pridoe pred nas(i dalje naracija pomijeana s inskripcijom i dispozicijom, prosei nas zmle nike, 38); da gdi mi sijehomo u puni stoli na dan zakonni pitanja pravde i dlgovanja pitajue i odluujue prihodeim pred nas (51,rotni suci stola lapakoga);89kako mi vidjevi vernu slubu naega sluge, ku nam slui i ku nam misli naprida sluiti, i to znajui mi (ter mu uinismo (),65); v kom mi vidivi uboastvo i veliku potribu klotra s(ve)te Elene remet ondje prebivajuih i pomislismo na svrenu Bju ljubav(, 70); videi od tih fratar na Crikvenici zlu volju protivu Jurku Baniu i s nega sini i Jurka protivu nim, i ja hotijui niko dobro uiniti meju nimi i pripoeh plvana z Bribira po imeni domina Martina i Ivana s Selac, Mikulina sina, i to obi strani pustie na nas a mi uinimo da su kunteni fratri i Jurai i svoimi sini, i tako uinismo meju nimi mir i meju (109); hotijui izviditi g(ospo)d(i)n Dunat b(i)skup krki, koliko e trsja fr(a)tarskoga s(ve)toga Mikula z Gvozda, ki plaa osmo i est poslal svoi bulitin s Krka po oci vikarii s(ve)t(o)ga Mikuli z Gvozda fratru Jurii i po priuri s(ve)toga Spasa fra Franki k domi(nu) Blau plovanu Bkomu i k popu Jurju Sudiu da prizoveta (e)tire stare mui i da ih opitata pod rotu bi znali od trsai reenih g(ospo)d(i)nu b(i)sk(u)pu, i esu prili etire starce(...,128).

U notarskim ispravama promulgacija izostaje, a naracija je veinom ili vrlo kratka i odnosi se na posao koji je obavljen (i ondi prd sudci reenimi e prodal, 53) ili je uklopljena u

89 Za usporedbu, iz isprave 54: da sidei nam v stoli plemenitom kupno s vladanem v dan pitani, pravdu luei

potribujuim ju od nas, i tu pristupi pred nas. Nakon dispozicije se nastavlja: imismo pun svit i cel dogovor meju sobom i s mnozimi plemenitimi ljudi s nami na sudu sideimi i s vladanem, obnaidosmo da e to po zakonu uineno vse k(a)ko e zgoru pisano (107).

20

dispoziciju.90Due naracijesu jo u razvodu (npr. 62): miseca maja na dan s(veto)ga Mihovila da idesmo i da smesmo govor i svet ljublen kako prijateli i susedi blini i doputenem naimu gospodinu vie pisani poiti na mee i konfini gledati za volju mirna itija meju sobu i naim poslidnim dati obraz na znane da bi se i oni v ki vrime neskarali na ljubili, na da bi se v tom udrali po tih krieh na kih se mi sastasmo, na dan vie reeni sponovismo te krie stare ke behu prvi nai starei zaklisali po mei ka lei meju Bakar i Grobnik.

Dispozicija, naracija i destinatarsu u ispravama esto pomijeani, odnosno nisu uvijek jednako poredani i odijeljeni. Npr. u ispravi 23, nakon invokacije i datacije nabrajaju se svi redovnici koji su u gradu Hreljinu (redovnici stola hrilinskoga), nakon promulgacije slijedi ime auktora pa naracija (spomenajui se na svoe grihe i da mu e umriti i tulikoe spomenujui se na svoga sina Jurka ki va to vrime poginu u boju u Turcih) i dispozicija. U ispravi kneza Mikule (29) naracija(za pobolane one s(ve)te crkve i za boli itak onih fratrov i za sp(a)s(e)nie n(a)e d(u)e i naega ostanka) slijedi nakon destinatara i dispozicije, a nakon nje nastavlja se opet dispozicija (uvjeti pod kojima fratri mogu uivati svoje povlastice).

Prema tome zanimljiva je i isprava 125. Naime nakon intitulacije i promulgacije slijedi:kako pride pred nas plemeniti knez Ivan Lackovi, sin kneza Jurja Kosinskoga prosei nas da bismo mu otili prekopijati niki negovi stari list i pod na peat postaviti. Mi tada videi i sliajui negovu dostoinu pronu, prepisati inismo od rii do rii verno, nitar nepridajui ni odnimljui. Kratko i jasno!

U sudskim ispravama zapisani su vani dijelovi (raz)govora plemenitih ljudii rotnih sudaca.91Npr. u ispravi 51 plemenitipozdravlja prisutne (gospodo knee, suci i vse pleme vladane) pa slijedi naracija (ubotvo me e dostiglo, Turci nas su oplinili i pogali, nemogu iviti na moei plementini) i pitanje (molba) sudu(pitam v(a)s zakona mogu li moju plemintinu komu prodati ali zaloiti). Na to slijedi odluka sudaca (govorei mu), ali zapravo se u tom tekstu krije sve to se neko vrijeme dogaalo, a to je bilo potrebno da se udovolji molba. Trebalo je obavijestiti osobe koji imaju pravo prvokupa, trebalo je pozvati pristave koji e javiti sudu tko eli zemlju kupiti, a na kraju teksta govori se ve o tome tko se sve odazvao i odbio, a tko je pristao kupiti reenu plementinu i imane. Zatim se jo opisuje sama prodajapred nami u puni stoli.Nakon toga slijede zavrne odredbe i cijena. Dakle, sve to je govorio plemeniti pred sudom spada u naraciju, a odgovor sudaca u dispoziciju. Poto je materijalni objekt zemlja koja se prodaje, dispozicija opet sadri i naraciju jer opisuje mnoge

90 Notarska isprava (kupoprodaja, zamjena) oglaavala bi se na javnom mjestu prema obiajima mjesta (kli).

Boloni 1980., 300-301. 91

esto se ispreplie upravni i neupravni govor. Govor je statian, on je izvjetaj o nekom zbivanju, razmirici ili je pak poruka. Bratuli 1978., 199.

21

stvari (poslove) koji su se trebali obaviti prije same prodaje. Sve je to zapravo u slubi koroboracije (svjedoka) za vee vjerovanje navode se imena pristava i sudaca te kneza koji je tada vladao, a nekoliko se puta naglaava kako se sve ovo odvija pred punim stolom (plemenitih ljudi).

U jednoj drugoj sudskoj ispravi (60) zabiljeen je cijeli razgovor izmeu stranaka jedne koja je tvrdila da ima pravo na vinograd te vie drugih strana koje su tvrdile suprotno. Stoga isprava sadri njihove argumente (i svjedoke) u prvom licu, u obliku dijaloga. Nakon toga porotnici govore kako su odluili, ali usput se spominje i kako sve strane nisu zadovoljne presudom pa negoduju te kako su zbog toga rotni pristavi poslani na lice onoga vnograda. Nakon njihova izvjetaja pae pitamo i sudimo.Prema tome, isprava sadri cijeli sudski zapisnik kao dokaz da je pravni in izvren prema zakonima.

Forma dijaloga nije samo karakteristina za sudske isprave. Imamo ih i u kneevskim ispravama, notarskim, a objanjava to se sve dogaalo prije, tijekom ili poslije poslovnog ina. Najee su dijalozi samo opisani te su u treem licu (ovaj je rekao da ...), ali ima ih i u prvom licu (govorei: ...). Po tome je zanimljiva isprava 110 u kojojovlateni notar zapisuje dijalog od rijei do rijei (as u prvom licu, as u treem, s didaskalijama).92Dakle, biljeke o radnjama koje prethode pravnom inu imamo kada nam knez ili suci govore o tome kako su pozvali pristave i oni su otili na lice mjesta te su prema njihovima rijeima oni donijeli odluku. Prema tome upuuju nas na pomisao da se sve prije izdavanja isprave dogaalo usmeno. Jedino pisar (ako je poznat) otkriva kako je bio na svim ovim mjestima i zapisao sve to je uo. Prema tome, za pismeni protok informacija mogao je biti zasluansamo pisar, ali kad je njegova usluga da vodi zapisnik bila potrebna (kada je za to bio navlastito proen).93

este su isprave u kojoj se daruju zemlja ili neke povlastice. Najee rijei koje u formuli oznaavaju darovanje, od strane onoga koji daruje: to mu esmo dali i darovali, nemu i nega ostanku vekuvenim zakonom, i onome koji daruje: da e volan vie reeni uivati, dati, darovati, prodati i za duu preporuiti ili ostaviti komu nim drago za slobodno k(a)ko vse

92 (...) govorei domin Bla k nemu: G(ospo)d(i)ne fra Antone! Pride niki (lovi)k v Sen k nam nosei edan peat

i govorei, da e vam, i inil e penu kapitulu trista zlatih, da imaju priti na pravdu pred vas k petku ki prvi pride. Zato govorei domin Bla, mi znamo da ste vi razuman i uen (lovi)k, sumnili smo da ni ono va posal ni va peat. I ondi mu domin Bla pokaza peat, a fra Anton ta ree da e negov posal i negov peat. Totu ree domin Bla: G(ospo)d(i)ne, vi to znate, da smo mi prihajali na rok od pravde na va dom ovdi, a vi nam niste uinili z zakonom, za ste poslali k nam (lovi)ka telesnoga brez vsakoga pisma, kako ni zakon, i stavei nam penu trista zlatih, 100 stolu aplskomu, 100 kralu, 100 tebi, ki si sudac obrani, to vi znate da to vi niste mogli s pravdu uiniti i s zakonom. Fra Anton ta ree: Za istinu ja sam tako bil naredil tomu (lovi)ku da vas on ima pozvati, nevim k petku ali k soboti, i ako biste vi neteli priti na t reeni rok i ako bi se im znimali da vam postavi, onda penu te trista zlatih ke vi povidate (...) 93

Kao u ispravi 110. Jedino dva sudska zapisnika (119 i 120) koje smo ve opisali, upuuju na to da su postojali neki izvjetaji i zapisnici sudskih slubenika u pisanom obliku.

22

svoe pravo blago, va veno redovane od reda do reda meju ivih i mrtvih (87). Takoer kada se daruje neka povlastica ili potvruje isprava na traenje destinatara, auktor naglaava: uinismo mu milost s nau dobru volu.Upravo poetne rijei u dispoziciji otkrivaju o emu se radi: daju i prodaju (10);uinismo milost (27);da e zamenil (59); da smo dali i dopustili; narejuemo i potvrjuemo i hoemo (86), ali i dalje (kraj dispozicije):danje i darovanje (29); preda i dopusti drati, uivati, vladati, rad(ov)ati (51).U razvodimanaracija i dispozicija poinjes popisom ljudi koji su ili mee i konfini gledati (62).94U sudskim postupcima naracija i dispozicijasadre dolazak pred sud odreenih stranaka tenjihove rijei.Dakle, za nae isprave iz AC najpogodnija je Jagieva podjela na kupoprodaju, darove i sudbene postupke.

Najeezavrne odredbeodnose se napravnu zatitu i posjedovanje u vjenost. Dakle, ako gdo a stal suprotiv cr(i)kvi vie reenoi v Crkvnici da sam ja za ne odgovornik za crkv i moi ostali, a za vinogra ki mi dae preur z bratju vie reeni a gdo bi a ka mni govoril suprotiv za nega da ima za me odgovoriti cr(i)kv z bratju ki budu v molstri(22); i vkuvno muane kladui shranujui vazda vrv mei nimi ka zakonno mei nimi ima biti (strani koja je izgubila na sudu, 60). Dalje:i od nina naprid g(ospo)d(i)n fra tefan i fratri vie pisani i crkva vie pisana esu volni tu zmlju vie pisanu oddati i prodati i uivati kko vse svoe (28); da e on slobodan uivati, udrati, prodati i darovati, i nih ostalo po nem (66); a ta vrt reeni da e vazda nih reda vazda naprid i da ga nemozi opina briiti po niedno vrime zat vrt (104).

Sankcijaje esta u ispravama i to u obliku novanekazne. Nazivi za kaznu su pena (16);pena i oblig (84), a esto se kae da stranke stupaju uzarok (48); zagovor (58); zavez (114), tj. da se obvezuju na izvrenje reenog u ispravi.Baanski notari su jo nakon sankcije (i ki bi protu tomu poal ostae gospodi 25 l(i)b(a)r) dodali:ka pena plaena ali neplaena, a pismo vazda tvrdo stoi(104). Slino i dobrinjski notar: a pismo od prodavi da ima bit tvrdo (10). O shvaanju sankcije najbolje govore sljedei citati iz isprava:prid nami u puni stoli dobrovolnim zakonom i hotinem prijee i zavedae se tvrda, kripka i neporona udrati i u nih stati pod zarok (51);s pravdom a ne silom(48).

Prisutne su i duhovne kazne, ali rijetko: i ki bi protu stal, ali uinil ali razbil to nae dane i darovane i odluene, razbil nega Bog na ovom sveti v teli, a na nom sveti v dui (99); i gdo koli bi suprotivil tomu naemu odluenju, b vzii z nega due na sudni dan (126).

94 Isto i 78 i 84, Ivan Frankapan alje ljude koji odreuju granice, ali se u kratkom opisu prireivaa AC ne

nazivaju razvodima. Isto poinje i isprava 113, popis sela (zemlje) i njihove slube na ladanju modrukom.

23

Svjedoci

Ovdje emo rei neto vie o svjedocima u ispravama iako su u notarskoj ispravi nekad navedeni na poetku isprave.95 Dakle nisu se posebno potpisivali ve ih je notar imenovao imenom, prezimenom, titulom, slubom, imenom oca, atributom gospodin, itd. Njihova imena slijede nakon: i na toi meni bie dobri mui (22), a to bilo e v Baci prd g(ospo)d(i)n(o)m (..., 18). Kako smo ve pokazali u sluaju svjedoka pri pisanju oporuka, tako su i svjedoci u ostalim ispravama redom visoki dunosnici u svjetovnoj i crkvenoj vlasti opine, grada, knetva, itd.96 Npr.prjed g(ospo)d(i)n(o)m Matiem op(a)t(o)m s(ve)te Lucie, i prjed podkn(e)(i)n(o)m P(e)tr(o)m s(i)n(o)m podkn(e)(i)na Vlini bivega, i prjed satnikom Mikulu Baderliem, i prjed sudcem Jurem Povrazoviem, i prjed Domjenom pridivkom rkom s(i)n(o)m Antona Domnia bivega(18). Zajedno s dva pristava, u ovoj ispravi ima ukupno sedam svjedoka isto kao i u ispravi 22. Openito gledajui broj svjedoka u ispravama varira, od dvoje troje do preko deset svjedoka. esto su samo neki nabrojani dok se samo upuuje na to da su i drugi ljudi bili prisutni.

Poznavaoci pravnih obiaja bili su birani u zbor javnih svjedoka, sudaca ili pristava: dobri mui, poteni i dobri mui.97 U AC svjedoci i pristavi su odvojeno navedeni (a to bilo e prjed ...; a na to bista dana pristava ...).Posebno iz sudskih isprava, jasno je da su pristavi sudski slubenici, ljudi prema ijoj rijei sud donosi svoje odluke. Osim to su svjedoci bili u svakom mjestu poznati, naime bili su to opinski slubenici, kneevi te sveenici (potovani mui), svjedoci su mogli biti i drugi na to zvani navlastito i proeni da budu svedoci (118). Jo se uz svjedoke i pristave javljaju i ovodnici dobri mui i aldomanici (71, 77).98 Takoer, u sudskim ispravama: prisenici, porotnici, mejai, prokuratori, itd. Dakle, bilo je vano da svjedoci budu poznavatelji zakona, obiaja i mea.

95 Notari na Krku (Baka, Dobrinj). Prema miljenju Mihovila Bolonia sastavljene su prema odredbama Krkog

statuta (na latinskom). Isprava treba biti sastavljena prema sljedeem redu: invokacija, datum i mjesto sastavljanja isprave, imena dvojice ili trojice svjedoka, ime prodanog posjeda i gdje se nalazi, sve zemlje s kojima granii, imena ugovarajuih stranaka kao i vrijednost posjeda, naznaka kazne, potpis notara. Ovako sastavljen ugovor, sklopljen pred svjedocima, notar e proitati i protumaiti da ga svi mogu shvatiti i zapamtiti, i u roku od tri dana unijet e ga u svoj protokol razgovjetno i tono da bi u sluaju potrebe bio pri ruci. Ista isprava mora se oglasiti na javnom mjestu, u prisutnosti notara, kroz tri uzastopne nedjelje (kli). Takoer je vrlo vano da notar ima dozvolu za obavljanje svog posla. Boloni 1980., 305-308.Najstarije sauvane isprave iz Dobrinja (1100., 1230. i 1321.) jo uvijek imaju svjedoke na kraju. Od 1375. u Bakoj svjedoci se poinju brojati na poetku isprave. 96

Ugledni svjedoci. Botica i Galovi 2012., 3. O slubenicima kneza i opine vidi u: Barada 1952.; Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik. 97

Bratuli 1976., 376. Homines fide digni (Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik, 3). 98

S.v. aldomanik: svjedok kod kupa i predaje kupljene stvari, naroito zemlje. Aldomanici su i ovodnici, ovodni kmeti, oni ovode, opeljavaju, zavode zemlju, idu okolo mea. Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik, 3.

24

Svjedoanstvo se uvijek istie u svim ispravama.99 Uvijek su tu strane koje sudjeluju u poslovnom inu ili darovanjupa su sami svjedoci, tu je i notar, itd., ovisno o ispravi.100Npr. u sudskim ispravama: na kih vsih zgora reenih svidoastvo i vikuvinju tvrdinju ov n(a) list otvoren pod peati n(a)imi kneimi i sudakimi visuimi i zakonnimi na pronju stran r(e)enih uinismo izlisti (51).

Zakljuni dio isprave Koroboracija:ke liste a prosbu obiju stranu za veku tvrdost naim peatom velikim

uinismo zapeatiti (12); za veke verovane i tvrdinju () na to im dasmo ta na list otvoren pod naim peatom (29); ta list bi pisa pod peat plemensku da e tvrdo i virovano (32); a z veku tvrdinu mi poloismo na t list od(t)voren nau peat (38); na kih vsih zgora reenih svidoastvo i vikuvinju tvrdinju ov n(a) list otvoren pod peati n(a)imi kneimi i sudakimi visuimi i zakonnimi na pronju stran r(e)enih uinismo izlisti (51); i va to vrjeme bjee upan na plemenski Ivan Djeneevi ki poloi peat plemensku za veu pravdu na list (66)

Postoji nekoliko sluajeva u kojima destinatar trai prijepis isprave i koroboraciju neke druge ustanove. Tako list od kneza i sudaca stola bukoga prepisuje i potvruje peatom senjski kaptol (105) iako pleme ima svoj peat. Knez Martin Frankapan u Novom potvruje tetament upana Mihovila (na sluga) kojom on ostavlja svoje blago i svojeiminje (ki ima pod nami v Novom)crkvi sv. Marije (45). Modruki kaptol prepisuje list kralja Matijaa (91), itd.

U dataciji su nazivi mjeseci isti kao u Misalu po zakonu rimskoga dvora:envar, pervar, mar, april, mai,ijun, ijuli, avgust, sektebar, oktebar, novembar, dektebar.101 Osim: febrar (23) i fevrar(159) za veljau te uz dektebari decembar(za prosinac).102Najei datum u ispravama uklapa se u sljedeu formulu: let g(ospod)n(i)h 1309 miseca oktobra na dan 15.103 Dakle gotovo redovito moemo oekivati rijei letg(ospod)n(i)h, misec i dan, iza njih brojevima godinu i dan, dok je mjesec imenovan.104 Izuzeci obuhvaaju datiranje po svetkovinama, po danima u tjednu,105 a nekoliko puta prisutna je i indikcija. Slijedi popis

99 Svjedoci u kneevskim ispravama: 34, 64, 66, 88, 90, itd.

100 Svjedoci nisu samo dokazno sredstvo nego konstitutivni element valjanosti pravnog posla. Margeti 1997.,

17. 101

Isto i Mileti 1911., 3: envar, pervar, mara, april, mai, ijun, ijuli, avgust, sektebar, oktebar, novembar, dektebar. 102

Samo jednom, januar za sijeanj (166). 103AC 4.Vie u: Galovi 2005. Godina se rauna po kranskoj eri. Zbog toga vie puta u ispravama, umjesto let Bojih slijedi po letih roistva Isukrstova. 104

Nekad se pisar upusti i u due opisivanje: lit g(ospo)dnih 1430 treto tee novebra 20 tri (32). 105

Dani u tjednu: nedilja, pondilak, utorak, srjeda, et(v)rtak, petak, sobota (50).

25

reenih izuzetakapo ispravama (bez onih pod naslovom Napomene uz itanje 22, 60,85, 127, 129, 135):

6: let od roistva naega Isukrsta 1325 indikcion 8 miseca maja dan 5 v ponedele (5. 5. 1325. bila je nedjelja)

48:na dan s(ve)tih Filipa i Jakova apustolu, lit G(ospo)dinih 1447 (1. 5.) 51: u etvrtak prvi posli b(la)(e)ne Katarine d(i)ve i m(u)(eni)ce (25. 11. 28. 11.

1448.) 62: (na poetku isprave kada je zapoet razvod, na kraju isprave uobiajen datum, 15. 5.)

miseca maja na dan s(veto)ga Mihovila (8. 5. 1455., javlenie Mihaila arhan(e)la)106 69: Let roenja togae 1460, indikcione osmo, miseca novembra dn 12, v dn srjede(12. 11.

1460.) 91 (kraljevska isprava): jutrni i etrtak pred Cvitnicu pod let Go(spo)dnih 1463 (3. 4.

31. 3.) 101:po Filipovi prvi pondilak (Filip i Jakov 1. 5. 4. 5. 1478.) 102:v etrtak prvi pred svetoga Vida dnem (Vid 14. 6.107 ili 15. 6. 11. 6.1478.) 107: miseca mara prvi pondilak (1. 3. 1484.) 108: l(e)t G(ospo)dnih 1484 indikcione 3 miseca oktebra 22 d(a)n (1484. - 2. indikcija)108 117:miseca prvara na dan svetoga Mateja (24. 2.1487.) 136:na dan naastija svetoga kria,in festo inventionis sancte crucis(3. 5.1492., obrtenie

kria)109 137:po blagdanu svetoga Matije apostola i evanelista prvi ponedilak (sv. Matija 21. 9.

24. 9. 1492.) 146:let g(ospod)nih 1495 indikcione 13 155:pondilak prvi pred blagdanom Vsih S(ve)t(i)h (30. 10. 1497.) 157:feria quinta post festum beati Martini Episcopi (15. 11. 1498.) 166:na d(a)n s(ve)t(o)ga Marka 1500 (25. 4.)

Odreivanje datuma prema svetkovinama sporadino se javlja u svim ispravama. Datiranje isprave po vladajuima (va vrjeme/vrime) dolazi uz datum u sljedeim ispravama: 3, 6, 32, 34, 62, 66, 69, 71, 72, 77, itd. Najee je rije o lokalnim vladajuim knezovima,

106Misal po zakonu rimskoga dvora. 107Misal po zakonu rimskoga dvora, str. 309. 108

Prednost bi trebala imati godina jer indikcija je samo kontrolni element datuma (koji se odnosi na vei dio godine). Galovi 2005., 44. 109Misal po zakonu rimskoga dvora.

26

upanima i biskupima.110Npr. u ispravi 69: v vrime presvtloga, visokoga i zmonoga i plemenitoga g(ospo)d(i)na g(ospo)d(i)na Matijaa krala ugrskoga, Dalmacie, hrvackoga, slovinskoga i pr(o)(aja), i v vr(i)me oca d(u)h(o)vnoga g(ospo)d(i)na Natala z Bnetak, dostoinoga b(i)sk(u)pa ninskoga i pr(o)(aja), i v vr(i)me vzveliene, vzmone i plemenite g(ospo)de kn(e)za Tomaa i nega s(i)na kn(e)za Iv(a)na, i t(a)koi kn(e)za P(a)vla i kn(e)za Karla, kn(e)zi krbavskih i pr(o)(aja), g(ospo)da baguka i budui tada sudci baguki mui plemeniti, mudri i izbrani Jurai imuni i Krstul Domjeni ().111Takoer u ispravi 137 prije datacije: va vrime presvitloga poglavja kranskoga vzmonoga i zvelienoga gospodina dostoinoga gospodina Vladislava dostoinoga i krun(e)noga krala ugrskoga i ekoga i proaja, kralevanja negova leto prvo.U ispravi 81 (14. 4. 1466.) prisutno je datiranje po papi, g(ospo)d(i)na pape Pavla drugoga leta.112

Data topicaje najee u istoj formulaciji s data chronica. Kao u ispravi 35: pisan i dan v naem gradu Ozlju maja dan 3 1437 (na kraju isprave) ili 18: ljet G(ospo)d(i)n 1419 m(i)s(e)ca ijuljeja 17 dn a to bilo e v Baci (na poetku isprave). Nekad se navodi i opirnije: budui v drazi Bakoi poli mora,na dvori pred kuu Bedriia ka e poli s(ve)ti Antun (104).

Potpis i ovjerana kraju notarske isprave: pisah i potvrdih (3);pisah pravo jako vie (4);pisah kako sliah (5);u sterment zgora pisanih istinito (10);pisah ta list kako sliah z ust edne i druge strane (13); pravo i vjerno (24).113

Notarski znak imaju Stanac, prvad Ivan Ramkovi i pop Matko svi notari u Bakoj (originali isprava u Arhivu HAZU). Prije potpisa, s lijeve strane, je znak pa inicijal A koji izgledom podsjea na kri (a veliki je koliko i notarski znak). Nakon toga slijedi jat i ime notara.114

Prvi notar koji ima drukiji potpis i ovjeru je pop Matko, sin Vida buduago, v Baki, kanciler baki i notar cesarov, opini, moiju vsim i mnozim zgora pisanim, tu ja bih proen

110 Grbavac istie da glagoljske notarske isprave nemaju u formuli datacije spominjanje vladara. Grbavac 2010.

111 U ispravi 126: Mi g(ospo)d(i)n Mikula i[...] z Dubrovnika, podani svitloga g(ospo)d(i)na krala Matijaa,

krala ugrskoga (dio intitulacije). 112

papa Pavao II., 30. 8. 1464. 26. 7. 1471. anjek 2005. 113

Popis svih notara je na kraju rada, u prilozima. 114

Stanac ima najjednostavniji znak okomita crta koja u sredini, s lijeve strane, u jednom potezu otvara i zatvara elipsu (koja na kraju ima iljasto zadebljanje). Ivan ima na gornjem dijelu okomite crte trokut (jednakih duina stranica) u ijem sreditu, oko crte ima opisanu manju elipsu. Na donjem dijelu crte (odmaknuto od trokuta) je jo jedna elipsa i izdueni polukruni zavretak s lijeve strane crte (koji se u gornjem dijelu spaja s elipsom). Znak popa Matka u gornjem dijelu poinje dvjema razmaknutim vodoravnim linijama na jednu okomitu. Iznad i ispod donje vodoravne linije (lijevo i desno od glavne crte - u etiri praznine) nalaze se etiri toke. U donjem dijelu se glavna okomita crta spaja s dva trokuta koji su poloeni jedan unutar drugoga tako da je gornji okrenut s vrhom prema dolje. Zbog toga su vidljiva etiri manja trokuta i sredinji romb u koje su upisane toke (pet toki). Tamo gdje se trokuti spajaju s vanjske strane (tvorei tupi kut - lijevo i desno) nalaze se dvije polukrunice takoer s upisanim tokama (dakle ukupno sedam toki).

27

tada pisati i pisah i znamenem moim, kim sam nauan, znamenovah (53).115 Isprava 69 ima i potpis i znak ovlatenog notara, ali i peat opine baguke imaiinu s(veta)go Mihovila arhanela.Takoer isprava 77 ima peat potkneina u Ozlju, ali i potpisana pisara, Ivana popa, pl(e)b(a)n(u)a pod Lipnikom (pis(a)h po pronji obiju stranu i dobrih ljudi).Notari uvijek na kraju dodaju: pravo i vjerno ili pisah to moju ruku, proen od edne strane i druge (124).

Pisari knezova su anonimni osim: popa Mikule, pisca z Omila i nodara cesarskoga puplika(pisa po zapovjedi kneza Ivana Frankapana, 84 i 78); popa Ivana Kokre, pisca od Omila (pisah po ordini kneza Ivana, 90). Slino i pop Ambroz (62), potribni od zvelienoga kneza Martina, ali ove isprave ne poinju s Mi knez. Jedina takva koja poinje s intitulacijom Mi knez i otkriva pisca isprave je isprava kneza Martina (63). Pisac je pop Grgur, budui kapelan kn(e)za Martina i budui plovan novogradski i vikar vinodolski (pisah sie po ukazaniju vie reenoga kn(e)za). Dakle ovo je izdvojeni sluaj kada se u ispravi nakon peata kneza Frankapana potpisuje notar.

Nije ni potpis pisara isprave uvijek na kraju. Npr. ispravu 71 pie pop Matko koji se potpisuje na poetku, nakon Va vrime vzmonoga i vzvelienoga g(ospodi)na kneza Bartula Frankapana, krkoga i senskoga i uzdratela ozalskoga i proaja. Dalje isprava ima karakteristike kneevske, tj. slijedi promulgacija, naracija, dispozicija. Zatim jo popis svjedoka (dobri ljudi ovodnici i aldomanici), koroboracija (nau peat i potovana plemena bosilevskoga i svetoga Mikule) i datacija (pisan na Bosilevi miseca junija dan 5 na 1461).

Mnogi opinski notari koji se spominju u AC sigurno su imali svoje knjige u kojima su drali sav svoj rad, ali one nisu sauvane. Najstariji sauvani notarski protokoli datiraju iz 16. st.116 Ipak, u AC zabiljeeno je postojanje takvih zapisnika. Pop Mikula ali Mikulica pisac i notaro z Omila pisah ovo na knigi komunskoi (78) godine 1465. Nakon toga slijedi: kopije su uinili iz knige ( nodar puplik). Takoer isprava 210 (1524., senjski kaptol) otkriva knigu nae kancelarie i nau kvadernu.117 Zanimljivo je da je sa svojih putovanja Kukuljevi donio najvie upravo notarskih isprava. Mogue iz oteenih knjiga iji su se dijelovi jo uvijek uvali negdje po opinama (Baka, Dobrinj, itd.).118

115 Botica i Galovi 2012., 13.

116 Najstariji je Protokol notara popa Franca Sparoia iz Vrbnika (1515.-1517.) pa slijedi Fragmenat notarskog

protokola Ivana Mantakovia iz Bake (1526.-1527.) te Protokol notara popa Baria Bozania iz Vrbnika (1554.-1557.). Boloni 1980., 324-325. 117

Pop Bartol Dumani, kanonik crikve senske, oblastju apostolsku notar oiti. Bogovi 1998.a, 9. 118

Notarski protokoli nalaze se po raznim mjestima na Krku, a vei zbornici dolaze u Akademiju u Zagreb. Vidi: Boloni 1980., 324.

28

Razvoj notaratekao je od protonotara pa preko klera (12. i 13. st.) i na kraju do ovlatenih notara koji su i dalje, u sluaju glagoljskog notarijata u srednjem vijeku, mogli biti klerici.119Kaptoli koji se spominju u AC(kao loca credibilia) su crkve sv. Marije u Modruute u Senju.120Oni, dakle, izdaju isprave i na hrvatskom i na latinskom jeziku. U kaptolskim ispravama pisar je anoniman (kao i kanonik i lektor koji ju izdaje), javnu vjeru daje peat, a uva se u kaptolu.121U Krku je posebno znaajan javni notarijat. Ostale opine na otoku Krku takoer su imale svaka svojeg notara (Vrbnik, Baka, Dobrinj, Omialj i Dubanica).122U AC sauvane su notarske isprave iz Bake i Dobrinja.

Zaziv na krajuprisutan je samo dva puta:Bog (budi) s nami. Amen. (90, 129).

Zaglavak Kada isprava poinje s Mi knez(suci, kapitul)znai neku obavijest ili zapovijed o

presudi, darovanju, itd.123 Kod takvih isprava je karakteristina jo promulgacija na poetku te datacija i peat na kraju. Notarske isprave poinju invokacijom (nekad), a najee samo datumom (Let Gospodnih), dok na kraju imaju potpis i ovjeru notara. Takve isprave govore o kupnji ili prodaji, zamjeni, darovanju, razvodu, itd.Notar obino pie ispravu za privatnu osobu (osim kada je u slubi kneza) te intitulacija poinje s Ja (an ) ili samo e dal ili prodal (Jurai ...).Nema promulgacije kakva je u kneevskim, kaptolskim i sudskim ispravama.

Zanimljiv je primjerisprava 32 i 34. Ispravu 32nije potpisao notar ve je ovjerena plemenskim peatom, a govori o prodaji zemlje koju ini lan plemena Dragani, Odrjen. Inae ima sve karakteristike notarske isprave (poetak isprave invokacijom, datumom, sankciju, svjedoke).124Sljedea isprava, 34 opet govori o tome kako Odrjen prodaje zemlje sinu ovjeka kojemu je u prethodnoj ispravi (prije tri godine) prodao zemlju. Ovaj put isprava ima karakteristike kneevske. Poinje invokacijom, intitulacijom, promulgacijom, a zavrava peatom i datumom (s izuzetkom da opet sadri gotovo iste svjedoke te da intitulacija ne poinje s Mi nego s Ja Odrjen).Prvomispravomobavjetava lanove plemena o prodaji dok je druga predana strani kojoj je Odrjen prodao zemlje (ali opet s istom nakanom da pred

119 Stipii 1985., 161; Matijevi Sokol 2007.; Grbavac 2010., 11.O glagoljskom notarijatu: Strohal 1915.;

tefani 1960.; Margeti 1973.; Boloni 1980.; Kolanovi 1983.; Stipii 1985.; Gulin 1988. (i u: anjek 2005., 202-205); Bratuli 1998.; Runje 1999.; Galovi 2005. 120

Modru (sv. Marija) je naslijedio 1460. sv. Jakova iz Udbine (Krbave). anjek 2005., 204; Panteli 1964., 8; Bogovi 1988., 78. 121

Stipii 1985., 163. 122

Boloni 1981., 83. 123

Knez objavljuje list vsake vrste (lovi)ku i vsim nim oficijelom (70), a predaje ga destinataru. 124

Iako ima dodatne elemente koji bi se mogli protumaiti kao promulgacija (govorim i svidoim ta list moim ezikom) i koroboracija (I na vidinie vse bratie ta list bi pisan pod peat plemensku da e tvrdo i virovano).

29

drugima moe dokazati svoje vlasnitvo). Najvanije je da se vlasnik reene zemlje promijenio te da mu nitko ne smije osporavati njegova prava, a za to ima ispravu kao dokaz.Slian sluaj imamo i u stolu modrukom, gdje Vitko Kraja prodaje vinograd samostanu na Gvozdu Modrukome, a pred knezom tefanom i Bernardinom te potkneinom i sucima (98). Isprava poinje s Ja Vitko Kraja, ima sve karakteristike kneevske, ukljuujui peate na kraju. Dakle, isto kao to je netko mogao doi notaru ili kaptolu da mu izdaju list, tako je mogao doi i pred stol svojega plemena.

Prema tome, isprave imaju strukturu ovisno o tome tko ih pie, gdje i za koga. Tako 1470-ih imamo privatnu ispravu sa svim karakteristikama kneevske (s dodatkom svjedoka 93, 98) te, jo uvijek, najjednostavniju notarsku ispravu (samo s potpisom notara, a bez njegovog znaka 96). Isprave se razlikuju prema tome da li ih izdaje javna osoba (knez) ili ustanova (sud, kaptol) kao vlastitu darovnicu, prodaju, presudu ili odredbu; ili pak privatna osoba (plemenit ovjek ili sluga) koji trai od notara ili svojeg plemenskog stola ili nadreenog kneza, ili kaptola uslugu koja se sastoji od prepisivanja ili izdavanja nove isprave.125

U ispravi pitanja bukoga (54) primjer je kako je plemenit (lovi)k mogao dobiti ispravu. Trebao je doi pred suce s dostoinim proenem te je u ovom sluaju trebao platiti pinez, 40 zlatih126 (knezu) za zemlju koju je netko izgubio. Zato, gospodo, daite mi na to va list. Slino je i u ispravi 100 koja govori o brai koja dolaze pred kneza Martina Frankapana i mole ga da im izdaje novi list jer staroga bihota izgubila od ogna. Zbog toga iz Otoca dolaze pred kneza u Novi i tu ona dva brata zgora imenovana poesta nas moliti i prositi podobne prone da bismo mi nima dali novim zakonom dar i potvrjenee kako imihu najuu prvi i ona dva v poetki danja naega oca i v kralskom potvrjenji. Dakle, rekli su da su imali potvrdu i od Mikule Frankapana i od kralja igmunta, a Martin je uo za poar te je zbog vjerne slube njihove i njihovih predaka izdao ovaj novi list.

125Usporedbom notarske isprave (10) i kneevske isprave (98) primjeujemo slinosti, posebno to se tie sadranih elemenata u sredinjem dijelu isprave. U ispravi dobrinjskog notara (1379. g.) tekst glasi: Paval Bani i negov brat Dminidaju i prodajunihove zemle i drmune slobodne plovanu Mavru od Dobrinja, na ime od kapitula od Dobrinjaza zlatnih pedeset i edan (slijedi opis granica); I oziva se kuntenat i plaen u ovomu Paval i Dminie Bani; i zavie obliguju se, ako bi ki prial zdvignut pravdu za reene zemle i drmune, reeni Paval i Dminie imaju braniti na nihove stroke, za vaviki, budui uineno po zakonu od Dobrinja; pod penu od bolana broja 10 tustih i treti del rekturu, dva dela stranki; a pismo od prodavi da ima bit tvrdo. Tekst u kneevskoj ispravi glasi: ki vinograd est u Koteli Brdi ki se uzdri vrhu vinograda s(veto)ga Mikule z Gvozda i da ga ja prodah po zakonu modrukoga stola (...) za svim pristojanem a godi pristoi k tomu istomu vinogradu (...); za zlatih 8 tr da se slue edne mise grgurevske za duuvie imenovanoga;i k tomu bie ovodnici vie imenovanoga vinograda ki ga upeljae (...) i ja (...) dah vinograd vie imenovani v ruke otcu vikaruu;i to bi uineno stanovitim zakonom (...) i da k tomu jur nima nigdor a govoriti od nikogare, malo ni veliko, po niedan nain. U kneevskoj ispravi jedino novana kazna izostaje. 126

a zlati teae po sto i etrnadeste soldini

30

Iako su isprave knezova Frankapana nastajale u drugim gradovima pod izdavatvom drugoga kneza, sve imaju istu strukturu i formule. Uvodne i zavrne formule govore isto ali malo izmijenjenim rjenikom ili samo drukijim redoslijedom istih rijei.127Razlikuju se jedino one koje je pisao opinski notar po naredbi kneza. Takve obino poinju datacijom, preskau promulgaciju te su umjesto u prvom licu mnoine, pisane u treem licu jednine (npr. isprava 90).Svi knezovi (plemii i rotni suci) kao i banovi te banovci poinju svoje isprave s istom promulgacijom kao i Frankapani.128 Mnogo zavrnih odredbi i slina koroboracija takoer su karakteristike koje ih veu.129Jedino je sankcija u ispravama knezova Frankapana drukija. Novana kazna je vrlo rijetka.Kaptolske isprave se strukturom takoer ne razlikuju iako neke imaju malo drukiju promulgaciju: va spomenue priporuamo svim ki ta na list slie ili ga vide (91).130 U sudskim ispravama posebna je naravno dispozicija (mnogo naracije, dijalozi).131

Za sve isprave karakteristino je da su konaan proizvod radnji koje su opisane u naraciji. Isprava je potvrda, dokaz o ve obavljenom poslu.132 Zbog toga je i naracija najkreativniji dio isprave. Ostalo su samo formule koje se moraju napisati u listu, a naracija (uklopljena u dispoziciju) objanjava kako su se stvari zbivale na terenu. Svjedoci i njihovo svjedoanstvo je zbog toga vano jer oni ne svjedoe samo pisanju lista nego i svim radnjama koje su se dogaale kako bi se sklopio neki posao. Lokalna vlast nareuje i stavlja peat, svjedoci i notar rade glavni dio posla. Poto isprava sadri razvoj dogaaja tijekom duljeg vremenskog razdoblja, zanimljivo je pitanje po emu se konani list pisao.133 Da li po usmenom svjedoanstvu (pamenju svjedoka) ili po pisarovim biljekama? Da bi odgovorili na to pitanje notarisu esto na kraju isprava dodali kako su bilina svim mjestima s reenim ljudima te su sve zapisali kako su od njih uli. Tako u ispravi 110: ja pop Jakov Baii, cesarsku oblastju notarii publik, bih na to potribovan od g(ospo)d(i)na Blaa kanovnika

127 Usporedi isprave 38 i 40 (Ivan Frankapan na Hreljinu i igmunt Frankapan u Otocu): damo viditi za veno

spomenute vsim i vazdi kadi se pristoi i kadi bude potriban ta na list viditi kako pridoe pred nas damo na znane po tom naem listu vsim i vsakomu komu se dostoi i komu bude potriban pokazati kako pride pred nas; a z veku tvrdinu mi poloismo na t list od(t)voren nau peat i za veku tvrdinu dasmo im ta na list pod na peat visui; itd. 128

Npr. 48: Mi knez Toma, knez krbavski i humski i nebluki i vee, damo viditi po tom naem listu vsim i vsakomu komu se dostoi, pred koga obraz pride, (kako pridoe pred nas plemeniti ljudi ) 129

Koroboracija 48: na kih vsih zgora reenih verovane i tvdinu, na pronu vsih prvo (pis)anih ov na list otvoren pod peatom naim uinismo izlisti 130

Dakle umjesto uobiajenog notum sit omnibus, slijedi memorie commendamus 131

Vidi: Prijepis isprave 127,na kraju rada. 132

Isprava u starom hrvatskom pravu nije nita drugo nego pismeni zapis o pravnom poslu i svjedocima. Margeti 1997., 22. 133

U Istarskom razvodu govor je esto sredstvo vezivanja tekstualnih jedinica. Takav rasporeaj grae kao da je crpen iz nekih uzora koji nam danas nisu poznati, ali sigurno su postojali u pisanim dokumentima. Govor moe biti obavijest, poziv, zapovijed. Bratuli 1978., 198.

31

senskoga i vse ve rii vie pisane bie pred manu govorene pred timi vie pisanimi svedoci, kako si v tom apelacioni udri i kako e protet uinen i ja notar s reenimi svedoci bih na vkup na to molen i proen. Dakle, nama su ostale sauvane zatvorene isprave, koje tite prava destinatara.

Imena Mnoga obiteljska stabla moguse rekonstruirati na temelju biljeki i isprava u AC.

Posebno Frankapana koji su na vie mjesta pobrojani generacijski: knezovi tefan, Dujam, Martin, Jurai, Bartol, An,134 Mikula de Frankapani (80); Bernardin i sinovi Matija, Kritofor i Referant,135 njihova ostala braa i strinii, An, Mikula, Mihovil, Andrija, Grgur (163).136 Jednom je, umjesto An, zapisano Han Frankapan (158).Umjesto tefan jo i Stipan (72). Tu su i mnogi drugi Frankapani kao to je igmunt (40), Beatrica (163), Bolf (159), itd.

Zanimljivo je pisanje njihova prezimena: od Frankapanov, de Frankapani, Frankapan, itd.137U sluaju triju isprava istog kneza(27, 28, 29) imamo dva razliita pisanja: knez Mikula de Frankapan, di Franepani, de Frankapan(Novi i Brinje 1428., Brinje 1430.). U istim ipravama cijela intitulacija otkriva istu situaciju: knez Mikula de Frankapan, krki, senski i modruki i pr(o)aja, ban Dalmacie i hrvacki(27) (i Hrvat, 28; i hrvacki, 29). Dakle isprave 27 i 29 imaju istu intitulaciju dok se u ispravi 28 razlikuje, iako su upravo ove sline isprave nastale u razliitim gradovima.

Imena kraljeva moramo posebno objasniti. Kralj Ludovik jeLoi(4. dod.)138 iakoje neki drugi ovjek istoga imena, kao npr. metaru 13. dod., Lodovik, ali zato je na maarskom kirly Lajos.Kralj igmunt (lat. Sigismundus,ma. Zsigmont) Luksemburki je uvijek igmunt (100), a Matija Korvin (lat. Mathias, ma. Mtys) je uvijek Matija(91, 115, 126, 166).Dakle glagoljai zapisuju kako zvui na maarskom. Vladislav kralj ugarski i eki i proaja (137)jeLaclav(lat. Wladislaus, ma. Ulszl i Lszl) kral eki i ugrski (141, 143) te Ladislav (163) i Vladislav (137). Jo se spominju kralj Karlo (5. dod.) i Maksimijan, rimski kralj (141). Zanimljivo je primijetiti da povjesniari u svojim djelima koriste polatinjene umjesto pohrvaenih imena ugarsko-hrvatskih kraljeva.

134 Prema Klaiu Ivan ili An. Ma. Angelo. U ispravi na lat. Johannes, ali i Angelus te Hans, a na njem.

Hanns (Codex Diplomaticus comitum de Frangepanibus). S. v. An: Ana, Anso, Anzo, Angelus. Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik, 6. 135

Ferant (141). U latinskoj ispravi: Matheo, Cristoforo, Ferdinando. 136

Klai 1900. 137

Isto i u latinskim ispravama: de Frangapanibus, de Frangiapanibus, de Fraca