SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

SMIJER: BANKARSTVO, FINANSIJE I OSIGURANJE

PROJEKAT

TEMA: ODRŽAVANJE ADEKVATNE LIKVIDNOSTI BIH PRIVREDE U USLOVIMA FINANSIJSKE KRIZE

Studenti:Mahir Zulum, Muhidin Musić, Tahira Selimović, Marija Omazić, Sumejla Ćatić

Predmet: Projekat

Profesor: Dr.Sc.Bogdana Vujnović-Gligorić

Travnik.2014.

SADRŽAJ

1 UVOD...................................................................................................................11.1 PREDMET I OBJEKAT ISTRAŽIVANJA..................................................3

1.2 RADNA HIPOTEZA.....................................................................................4

1.3 SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA.................................................................4

1.4 ZNANSTVENE METODE............................................................................4

1.5 STRUKTURA RADA...................................................................................4

2 LIKVIDNOST I POKAZATELJI LIKVIDNOSTI.........................................62.1 KOEFICIJENT TEKUĆE LIKVIDNOSTI...................................................7

2.2 KOEFICIJENT UBRZANE LIKVIDNOSTI................................................7

2.3 KOEFICIJENT TRENUTNE LIKVIDNOSTI..............................................8

2.4 KOEFICIJENT FINANSIJSKE STABILNOSTI..........................................8

3 FINANSIJSKA KRIZA U SVIJETU 2007. GODINE.....................................83.1 PROŠIRENJE KREDITIRANJA..................................................................9

3.2 PAD VRIJEDNOSTI NEKRETNINA........................................................10

3.3 KRIZA POVJERENJA NA MEĐUNARODNIM TRŽIŠTU KAPITALA 10

3.4 KOORDINIRANI ODGOVOR SREDIŠNJIH BANAKA..........................10

3.5 REFORME DRŽAVA G-20........................................................................10

4 OCJENA PRIVREDNIH KRETANJA PRIJE I POSLIJE KRIZE............114.1 EKONOMSKI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE..........................18

4.2 ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST.....................................................19

4.3 STRANE INVESTICIJE..............................................................................23

4.4 UVOZ I IZVOZ...........................................................................................26

4.5 LIKVIDNOST BANKARSKOG SEKTORA.............................................27

4.6 DIREKTNI POREZI I INDIREKTNI POREZI..........................................30

4.7 DOPRINOSI................................................................................................34

5 PRIMJER IZ PRAKSE....................................................................................365.1 UTICAJ FINANSIJSKE KRIZE NA PRIVREDU BIH..............................36

5.2 MJERE U SEKTORU PRIVREDE.............................................................37

5.3 RAIFFEISEN BANKA................................................................................42

6 ZAKLJUČAK....................................................................................................47LITERATURA..........................................................................................................49

1 UVOD

Privreda Bosne i Hercegovine vezuje se za sam nastanak samostalnosti BiH u

oktobru 1991. godine i proglašenja nezavisnosti u martu 1992. Nakon bitnih datuma

vezanih za BiH njena privreda se suočila sa dva problema: ponovna poslijeratna

izgradnja države i uvođenje reformi tržišnog karaktera u dotadašnju plansku

ekonomiju. Vojna industrija je naslijeđe BiH iz prethodnog perioda sa brojnom

radnom snagom. BiH je imala izgrađene ogromne vojne industrije, što je pokazalo

veliko učešće vojnih poduzeća u njenoj ekonomiji, a sa druge strane bio je vrlo mali

broj tržišno stabilnih poduzeća. Iako je poljoprivreda bila gotovo privatno vlasničkog

karaktera, farme su bile male i ne toliko učinkovite, te još od tog vremena po tradiciji

Bosna i Hercegovina je uvoznik hrane. Naslijeđe industrije BiH od vremena bivše

države Jugoslavije i njene socijalističke ekonomske strukture jeste prekobrojana

radna snaga.

Ratno stanje u BiH prouzrokovalo je pad proizvodnje za 80% i porast nezaposlenosti.

BDP je u periodu od 1996 do 1999 godine rastao zbog niske polazne baze po

visokim stopama koje nisu bile uobičajene, ali je stopa rasta od 2000 do 2002 godine

smanjena. BDP je u periodu 2003 i 2005 godine djelomično stagnirao. Po pitanju

državnih statistika, one su veoma ograničene i u velikoj mjeri nisu u mogućnosti

prikazati aktivnosti na crnom tržištu.

1998. godine uvedena je državna valuta, (konvertibilna marka – s oznakom BAM)

koja je direktno vezana za njemačku marku prema omjeru 1:1. Prilikom uvođena

eura, jedinstvene valute za države Europske unije, konvertibilna marka je vezana za

euro u omjeru 1 euro – 1,95583 KM. Vremenom je povjerenje u državnu valutu

raslo, te je bankarski sektor porastao. Proces privatizacije se još uvijek odvija sporo,

dok lokalne vlasti, djelimično pružaju podršku državnim institucijama za odvijanje

tog procesa. Kada govorimo o bankarskom sektoru, ubrzanje reforme dešava se

2001. godine nakon zatvaranja zavoda platnog prometa koji su naslijeđeni iz

vremena komunizma, a današnji bankarski sektor uglavnom je pod kontrolom stranih

banaka. Te banke su većinom iz područja Zapadne Europe. Današnji osnovni

problem privrede BIH jesu visoke stope nezaposlenosti i ogroman budžetski deficit.

1

Od međunarodnih institucija za našu državu stižu veoma značajna sredstva za

rekonsturkciu infrastrukture i sredstva humanitarne pomoći.

U sarajevskoj regiji industrija uglavnom je bazirana na proizvodnju cigareta i

prerađevina od duhana, proizvodnju namještaja, automobilskih dijelova te

komunikacione opreme. Sjedišta nekih najvećih kompanija BIH je u Sarajevu. A to

su između ostalog, BH Airlines, BH Telecom, Energopetrol, Bosnalijek, Sarajevska

pivara i FDS – Fabrika Duhana Sarajevo.

Takođe na regiji Sarajevo je razvijena i turistička industrija. 2006. godine Sarajevo

jeod strane Lonely Planeta izabrano među 50 "Najboljih gradova svijeta" 1984

godine turizam u pogledu zimskih sportova i aktivnosti razvijen je u tokim i nakon

održavanja Zimskih Olimpijskih Igara, posebno skijališta na 5 planina: Igman,

Bjelašnica, Trebević, Treskavica i Jahorina. Naravno i pored skijališta turistička

atrakcija je i samo središte Sarajeva koje je kao takvo centar dešavanja 600 godina

uticaja Istoka i Zapada.

U sklopu toga izgrađen je znatan broj novih modernih građevina, neke od njih koje

se mogu istaknuti kao najzanačajnije su Bosmal city centar, BBI i Avazov Twist

Tower, koji predstavlja jednu od najviših zgrada na Balkanu. Dio autoputa Sarajevo

– Kakanj je dovršen 2011 na koridoru 5c. Zbog vrlo brzog rasta broja stanovništva,

brzog razvoja turizma i avio saobraćaja, uslužni sektor Sarajeva grada se brzo širi i

na taj način privlači mnogobrojne investitore.

BDP Sarajeva po glavi stanovnika 1981 godine bio je 133% iznad prosjeka bivše

Jugoslavije. Prema podacima CBBIH 2011 godine procjenjuje se da BDP Sarajeva je

oko 16.76 milijardi dolara, što u procentima iznosi 37% cjelokupnog BDP BiH.

Turizam, proizvodnja metala, aluminija naročito, bankarske usluge i

telekomunikacija jesu privredne djelatnosti grada Mostara. Takođe i Mostar je

sjedište nekih najvećik kompanija Bosne i Hercegovine.

Drugi najveći finansijski centar BiH poslije Sarajeva je Mostar. U Mostaru je sjedište

dvije od tri najveće banke u BiH. Osim sjedišta banaka u Mostaru se nalazi i sjedište

jedne od 3 nacionalne kompanije za proizvodnju i distribucije električne energije, te

fabrika za proizvodnju aluminija s nazivom Aluminij. Procjenjuje se da kompanija

Aluminij posjeduje kapacitete za izvoz aluminija u vrijednosti od 150 miliona KM.

2

Privreda Banja Luke je stagnirala čak iako nije zahvaćena ratnim dejstvima, grad nije

bio porušen niti ugrožen. U ratnom periodu banjalučka privreda je izgubila značaj na

svjetskom tržištu u oblastima kao što je tehnologija, što je i dovelo do stagnacije

privrede ovog grada. U posljednjim godinama sektor finansijskih usluga je povećan i

bilježi stalni razvitak. Počelo je trgovanje s dionicama na banjalučkoj berzi 2002

godine. Broj kompanija na berzi je u stalnom porastu, takođe i broj transakcija i

tržišna kapitalizacija raste. Najveće kompanije na berzi čijim se dionicama trguje

svakodnevno su Telecom Srpske, Rafinerija ulja Modriča, Vitaminka te Banjalučka

pivara.

Sjedište brojnih finansijskih institucija RS je u Banjaluci. Te institucije su Komisija

za vrijednosne papire RS i Agencija za bankarstvo RS. Takođe u Banja Luci je

sjedište i Uprave za indirektno oporezivanje – UINO, institucija nadležna za

prikupljanje PDV-a, što doprinosi tome da je grad Banja Luka jedan od najvažnijih

finansijskih središta u Bosni i Hercegovini. GDP Banja Luke 1981. godine iznosio je

97% prosjeka bivše države.

1.1 PREDMET I OBJEKAT ISTRAŽIVANJA

Likvidnost kao bitna stavka poslovanja predstavlja imovinu ili pojedine dijelove

imovine koje posjeduju mogućnost pretvaranja u gotov novac koja daljnje služi za

pokrivanje određenih obaveza. Likvidnost nerijetko se definira kao sposobnost da se

pravovremeno podmiruju svakodnevne aktivnosti bez financijskih teškoća, odnosno

mogućnost tj. raspoloživost financijskih sredstava da se ispune povučeni depoziti i

druge financijske obveze prema dospijeću.

U poslovnoj ekonomiji je likvidnost, uz rentabilnost, jedno od osnovnih načela

upravljanja korporacijom u robno-novčanom gospodarstvu.

Predmet i objekat istraživanja ovog projekta jeste privreda Bosne i Hercegovine,

istraživanje njene likvidnosti i njen značaj, te indikatori koji su potrebni da ukažu na

stanje privrede BiH s ciljem na snažnu ulogu u bruto proizvodu države.

3

1.2 RADNA HIPOTEZA

Kvalitetno upravljanje privrednom likvidnošću je neminovna potreba, istu je moguće

ostvariti primjenom sofisticiranih privrednih metoda i strategija.

Pomoćna hipoteza 1:

Upravljanje likvidnošću privrede vrši se svakodnevno i planski, samom analizom

poslovanja i izbjegavanje rizičnih situacija a sve sa ciljem da se sačuva stabilnost

privrednog sustava.

Pomoćna hipoteza 2:

Na planiranje i upravljanje likvidnošću utiče vlast koja određuje propise po kojima

privreda radi i kontroliše njihovo provođenje.

1.3 SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA

Svrha i cilj istraživanja ovog projekta je analiza finansijskog indikatora likvidnosti,

utvrditi stanje privrede Bosne i Hercegovine u prethodnom periodu, utvrditi

iznalaženje sposobnosti grana privrede BiH koji će pokazati da li preduzeća u

granama privrede izmiruju obaveze u roku dospjelosti, tj. utvrditi likvidnost istih.

1.4 ZNANSTVENE METODE

U izradi ovog projekta će biti primjenjene kombinacije naučnih metoda, a to se prije

svega odnosi na induktivno – deduktivnu metodu, metodu analize i sinteze,

apstrakcije i konkretizacije, metodu dokazivanja, klasifikacije, deskripcije, i

kompilacije.

1.5 STRUKTURA RADA

Projekt je koncipiran od nekoliko međusobno povezanih dijelova:

Prvi dio je uvod u kojem je definiran problem i predmet istraživanja, radna hipoteza,

svrha i ciljevi, stručne metode, te struktura rada.

4

Drugi dio je povijesni u kojem je obrađen pojam likvidnosti i privrednog sistema tj.

na koji način on funkcionira i u kakvoj situaciji se nalazi u našoj državi što je sve

kroz rad i tabelarne prikaze i detaljnije objašnjeno.

Teći dio je analitičko – eksperimentalni u kojem su pobliže objašnjena dugoročna

flikvidna situacija ulaganja kao i stanje poslovnih situacija vezanih za tu tematiku.

Četvrti dio, je perspektivni dio u kojem su iskazane dobre i loše strane privrednog

sistema.

Peti dio je zaključak u kojem je temeljna radna hipoteza potvrđena.

5

2 LIKVIDNOST I POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

„Ocjena stepena privredne i društvene razvijenosti može se dati analitičkim

posmatranjem komponenata razvoja kao i njihovim dekomponovanjem na indikatore.

Mjerenje agregatnih veličina kao što su proizvodnja i prodaja, zaposlenost, dohodak

itd. pruža na uvid u sagledavanje, kako dostignutog nivoa privrednog razvoja, tako i

brzine promjena u procesu razvoja same privrede, od veoma izuzetne važnosti za

sprovođenje adekvatne ekonomske politike u cilju svakog rješavanja relevantnih

razvojnih problema.“1

Likvidnost2je svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova koje bi se pretvorile u

gotovinu za pokriće preuzetih obaveza. Samim tim je likvidnost, zajedno sa

rentabilnosti, jedno od osnovnih načela privređivanja preduzeća u robno-novčanoj

privredi. Nerijetko se likvidnost preduzeća definira kao njegova sposobnost da

podmiruje svoje zadane obaveze u pravo vrijeme. Ova sposobnost preduzeća je

sastavljena od određenog sljedećeg: Obrtna sredstva koja kruže kroz poslovni ciklus,

vremenskim ograničenjem do kojeg se obaveze moraju riješiti, dugovnom

usklađenosti i finansiranja iz vlastitih izvora.

Kako bi se održala željena likvidnost poduzeća (koeficijent likvidnosti se definiše

kao – odnos između sredstava i kratkoročnih obaveza), situacija koja je neophodna u

preduzeću jeste, obavljanje strogih planiranja financijskih tokova, prije svega tokova

novčanih i neto-obrtnih sredstava.

U pokazatelji likvidnosti koji se najčešće koriste spadaju: 3

1. koeficijent tekuće likvidnosti,

2. koeficijent ubrzane likvidnosti,

3. koeficijent trenutne likvidnosti,

4. koeficijent financijske stabilnosti,

1 Kragulj D., 2009., Ekonomija, Uvod u ekonomsku analizu, mikroekonomija i makroekonomija, Kragulj, Beograd, str. 3112http://limun.hr/main.aspx?id=10101 02.05.2014.3 Ibidem 02.05.2014

6

2.1 KOEFICIJENT TEKUĆE LIKVIDNOSTI

Ova vrsta koeficijenta predstavlja najviši stupanj pokazatelja likvidnosti jer u odnos

dovodi pokriće i potrebe za kapitalom sa rokom do godine dana. Ovaj pokazatelj se

bazira na sposobnosti mjerenja preduzeća da podmiri svoje kratkoročne obaveze.

Vrijednost pokazatelja koja je izračunata potrebno je uporediti sa drugim

preduzećima u istoj grani industrije. Kada bi se dobila niža vrijednost pokazatelja u

odnosu na industrijski prosjek to bi predstavljalo moguće probleme po pitanju

likvidnosti. Situacijom da je koeficijent tekuće likvidnosti manji od 1,5 pokazuje

mogućnost da preduzeće ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obaveza. S

druge strane, situacijom da je vrijednost značajno veća od industrijskog prosjeka

pokazuje mogućnost da preduzeće ne koristi efikasno svoja sredstva. Vrijednost

koeficijenta tekuće likvidnosti koja bi zadovoljavala je ona koja ne odstupa mnogo

od industrijskog prosjeka, a ukoliko nije poznat industrijski prosjek, tada bi ovaj

omjer trebao iznositi približno 2:1.

2.2 KOEFICIJENT UBRZANE LIKVIDNOSTI

„Koeficijent ubrzane likvidnosti4 služi za mjerenje likvidnosti drugog stepena, te

stoga koristi se formula:

Koef. Ubrzane likvid.=krat.imovina-zalihe/ukupne krat.obaveze

Ovaj pokazatelj ima jasno objašnjenje da li preduzeće ima dovoljno kratkoročnih

sredstva koje bi mogle da podmire dospjele obaveze, a bez prodaje zaliha. Poželjna

vrijednost ovog pokazatelja kao i kod koeficijenta tekuće likvidnosti je ona koja

nema značajno odstupanje od industrijskog prosjeka. Ako uzmemo u obzir

nepoznavanje industrijskog prosjeka, vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti u

poželjnoj vrijednosti nosi omjer 1:1, dok minimalan omjer vrijednosti istog je

preporučen na vrijednost 0,9. „

4http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza.doc.pdf 16.05.2014.

7

2.3 KOEFICIJENT TRENUTNE LIKVIDNOSTI

Ovaj koeficijent koristi formulu:

koeficijent trenutne likvidnosti = NOVAC/ukupne kratkoročne obaveze

2.4 KOEFICIJENT FINANSIJSKE STABILNOSTI

Koeficijent financijske stabilnosti je predstavljen na određeni način: treba da bude

manji od 1 jer se iz dugoročnih izvora mora finansirati kratkotrajna imovina. Ako je

veći od 1 znači da je dugotrajna imovina finansirana iz kratkoročnih obaveza.

Koeficijent finansijske stabilnosti se računa prema formuli:

koeficijent financijske stabilnosti= dugotrajna imovina/ kapital+dugoročne obaveze

3 FINANSIJSKA KRIZA U SVIJETU 2007. GODINE

Rano ljeto 2007.godine predstavlja finansijsku krizu5 trgovanja nekretninama u

SAD-u. Ova kriza nosi naziv ''Subprime kriza'', koja je označila krizu bankarstva i

novčarstva.

Defincija ove krize jesu globalni gubici i stečajevi kompanija u finansijskom sektoru,

takođe ticala se i realnog gospodarstva 2008.godine. Pad vrijednosti nekretnina

Sjedinjenih Američkih Država je glavni uzrok ove krize u kojoj je rast cijena doživio

nerealne razmjere. U isto vrijeme sve više dužnika nije bilo u stanju da podmiri svoje

obaveze kredita: jednim dijelom zbog rasta kamatne stope, a drugim zbog manjka

prihoda. Obzirom na preprodaje kredita, odnosno sekjuritizaciju bankama u cijelom

svijetu, kriza se proširila u globalnu financijsku krizu.

Tim problemima su bili pogođeni uglavnom subprime krediti, koji su bili namjenjeni

za kreditiranje osoba s niskim dohotcima i niskim bonitetom. Subprime kriza nije

uzrok novonastale krize, ona je označila početak i samim tim je prisilila vlast SAD-a

da preuzme kontrolu nad dvijema najvećim hipotekarnim bankama države.

5http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_financijska_kriza_od_2007._godine 16.05.2014.

8

Međunarodni monetarni fond 2009.godine izračunao je svotu za otpis koja bi

predstavljala gubitak bankarskog sistema koji bi se odnosio na kredite vrijednosnica,

taj iznos bio je 2,2 trilijuna dolara.

Kriza je predstavljala dugo razdoblje sa relativno niskim, realnim i nominalnim

kamatnim stopama. Obzirom da su kamatne stope od 80-ih godina u svijetu veće od

stope rasta bruto domaćeg proizvoda, što je pridonijelo izuzetno dinamičnim razvoju

globalnih finansijskih tržišta.

U velikom dijelu svijeta u kojem su se dešavala velika novčana štednja tražila je

mogućnost isplativog ulaganja na finansijskim tržištima što je dovelo do

podcijenjivanja rizika ulaganja povezanog s hipotekarnim kreditima.

Tokom nastanka dot-com krize koja je dovela do velikog pada vrijednosti dionica,

središnja američka banka je za stimulaciju američkog gospodarstva izvršila

snižavanje kamatne stope na vrlo nisku razinu.

Niskim kamatne stope dovele su do ubrzanog rasta cijena nekretnina u SAD.

Vanjskotrgovinski deficit u SAD je dodatno djelovao, a bio je finansiran novčanim

sredstvima tržišta kapitala.

Kina je ulagala u vrijednosnice Sjedinjenih Država od značajnih dijelova viška

prihoda od izvoza, što je snizilo efektivnu godišnju kamatnu stopu državnih

vrijednosnica.

Termin snižavanje kamatnih stopa je sproveden i u velikom dijelu drugih

industrijskih razvijenih zemalja.

3.1 PROŠIRENJE KREDITIRANJA

Niske kamatne stope su omogućile da osobe sa nižim prihodima mogu sebi priuštiti

mjesto boravka. Banke su dobile podršku nove politike, te su stoga odobravani

krediti uz promjenjivu kamatu za zajmoprimce koji su imali umjereni rejting.

Obzirom na nisku kamatnu stopu, mjesečni iznosi otplate s početka su bili mali.

Dužnici su bili odgovorni i snosili rizike povečanja kamate, čega oni često nisu bili

svjesni.

Kako je potražnja rasla,tako su i rasle cijene nekretnina. Novonastalom situacijom,

banke su koristile njen razvoj kako bi dužnicima nudile dodatne kredite. Uz stalni

9

rast cijena nekretnina, ako bi se desio slučaj da dužnici budu nesolventni, krediti bi

se mogli riješiti prodavanjem imovine s većom tržišnom vrijednosti.Sigurnost banaka

je tada bila na nivou, s rastom cijena dužnici su dobili povjerenje, tako da su ukoliko

bi bilo potrebno, mogli izvršiti preprodaju nekretnine i vratiti dug hipoteke. Došlo je

do preporoda u građevinarstvu i rasta potrošačke potražnje gradnjom velikog broja

nekretnina.

3.2 PAD VRIJEDNOSTI NEKRETNINA

2005.godine se desilo usporavanje gospodarstva SAD-a, te povećanje kamatne stope

središnje američke banke na do 5,25%, te je 2006.godine izazvalo lančanu reakciju.

Zajmoprimci koji su imali niske dohodke nakon povećanih stopa promjenjivih

kredita nisu više imali pravo na povrat hipoteke, pa su morali su prodavati svoje

kuće. 2006.godine rastući broj nekretnina na prodaji, je doveo do pada vrijednosti

nekretnina. Nesolventnost dužnika je dovela do toga da banke i investitori dođu u

gubitak. 2007.godine u Sjedinjenim Državama nekoliko desetaka banaka predale su

zahtjev za stečaj, koje su bile specijalizirane na finansiranje ove vrste kredita

nekretnina.

3.3 KRIZA POVJERENJA NA MEĐUNARODNIM TRŽIŠTU KAPITALA

2008.godine na svjetskom međubankovnom tržištu stečaj Lehman Brothersa je

doveo do vrste paralize.

3.4 KOORDINIRANI ODGOVOR SREDIŠNJIH BANAKA

2007.godine, Europska središnja banka za ublađavanje finansijskih napetosti je

ponudila više od 180 milijardi dolara.

2008.godine, sedam od vodećih banaka smanjile su kamatne stope, uključujući Bank

of England i Swiss National Bank. Europska središnja banka 2008.godine je smanjila

kamatnu stopu na 3,25%.

3.5 REFORME DRŽAVA G-20

2008.godine je održan Washington prvi sastanak, na vrhu (plus Nizozemska i

Španjolska) u Washingtonu sa ciljem savjetovanja o utvrđivanju osnova za reformu

međunarodnog finansijskog tržišta. Zajednički cilj bi trebalo biti pronalazak

10

međunarodnih propisa s kojim bi se izbjeglo ponavljanje iste krize, tako da su nacrte

zakona s 50 mjera usvojili.

Do 2009.godine, 28 od tih pojedinačnih prijedloga treba biti primljeno. Sudionici su

se izrazili za načela slobodnog tržišta, te otvoreno i efikasno regulisano poslovanje

na finansijskim tržištima.

Samim tim dogovorene su ove mjere:6

- Veći nadzor agencija za rating,

- Veću regulaciju spekulativnih Hedgefondova i drugih prethodno neuređenih

finansijskih proizvoda,

- Definicija evaluacije standarda za složene finansijske proizvode,

- Povećanje tampon kapitala finansijske institucije

- Usklađivanje i revizija računovodstvenih pravila,

- Orijentacija poticajnih sustava za manadžere u srednjoročne ciljeve,

- Zaštita od nelojalne konkurencije u poreznim oazama,

- Osnaživanje Međunarodnog monetarnog fonda

- Bolja zaštita potrošača kroz transparentne informacije.

- Svaka zemlja učesnica pristaje prenijeti mjere u nacionalno zakonodavstvo.

4 OCJENA PRIVREDNIH KRETANJA PRIJE I POSLIJE KRIZE

Federacija Bosna i Hercegovina bilježi relativno stabilan rast BDP-a u posljednjih

pet godina, sa prosječnom godišnjom stopom rasta od 5%. U istom periodu

industrijska proizvodnja bilježi prosječnu stopu rasta od 8.6%. Relativno visok rast

industrijske proizvodnje je uglavnom uzrokovan rastom indeksa proizvodnje metala,

rastom indeksa prerađivačke industrije, te građevinarstva. U proteklih šest godina

izvoz roba i usluga je povećan sa 20% na 30% BDP, dok je uvoz ostao na stabilnom

6 Ibidem str.14

11

nivou od oko 67% BDP, sa izuzetkom 2005.godine, kad je uvoz jednokratno

porastao na 77% BDP.7

Za 2007.godinu prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, 35,8% od ukupnog broja

zaposlenih, zaposleno je u industriji, 12,2% u poljoprivredi, (što je iznad EU

prosjeka), dok je 1. Stanje u privredi 13,52%, zaposleno u sektoru pružanja usluga,

od ukupnog broja zaposlenih. Analizom trendova registrirane zaposlenosti u

proteklih pet godina, se može zaključiti da je udio zaposlenih u poljoprivredi opao za

6,6%, udio zaposlenih u proizvodnji je opao za 5,9%, dok je udio zaposlenih u

sektoru usluga značajno porastao.

7Bajraktarević F. Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 12.

12

Tabela 1 - Podaci iz ankete o radnoj snazi 2008. godina

Izvor: Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 13

2009.godine je došlo do pada bruto nacionalnog raspoloživog dohotka (-2,1%) zbog

nominalnog pada BDP-a (1,8%), te pada novčanih priliva iz inostranstva po osnovu

13

dohodaka. To je, rezultiralo padom bruto agregatne štednje, čime je finansiranje

investicija znatno otežano.

2011.godine, porastao je uvoz kapitalnog dobra 19,8%, takođe vrijednost

građevinskih radova od 9%, koji su ukazivali na rast investicija u dvocifrenom broju

u odnosu na konstantno opadanje tokom prethodne dvije godine.Samim tim, stopa

rasta investicija je poboljšana za 20-30 procentnih poena čime su one postale glavni

faktor ukupnog ekonomskog rasta te iste godine.

Obzirom na poboljšanje, Federacija Bosna i Hercegovina je najavila ekonomski

oporavak nakon krize gdje je upravo pad investicija najnegativnije uticao na kretanje

ekonomije u prethodnim godinama. Privatne investicije su glavni izvor rasta

investicija, obzirom da se pomenuto kašnjenje usvajanja budžeta u 2011.godini

najviše odrazilo na javne investicije čiji pad je iznosio od 50%.

14

Tabela 2 - Glavni ekonomski pokazatelji u BiH na godišnjem nivou

Izvor: Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 14

15

Snažan rast izvoza započet u 2010.godini i nastavljen u 2011.godini sa veoma niskim

nivoom DSU, te skromno povećanje bankarskih kredita, konačno počeo odražavati

na domaću tražnju. Prije svega, to se odnosi na privatne investicije koje preduzeća

uglavnom finansiraju iz vlastitih izvora.

Tabela 3 - BDP indikatori 2011 god.

Izvor: Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 15

Tabela 4 - Procjene indikatora po entitetima i Brčko distriktu

Izvor: Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 15

Federacija Bosna i Hercegovina se 2009.godine susrela sa recesijom, a njen glavni

uzrok za nastanak je bio snažan realni pad izvoza (-17,3%). Pad izvoza je

predstavljao snažan udarac zapošljavanju i raspoloživom dohotku.

16

U 2009.godini, čak ni znatno viši pad uvoza (-19,5%), uzrokovan padom

raspoloživog dohotka, odnosno snažan realni pad vanjskotrgovinskog deficita (od

22%), nije bio dovoljan da otkloni pad izvoza, investicija i finalne potrošnje.

U Federaciji Bosni i Hercegovini struktura vlasti obuhvata veliki broj autonomnih

fiskalnih dijelova, a to su:

institucije BiH,

Vlada FBiH,

Vlada RS-a,

BD,

10 kantona u FBiH,

79 općina u FBiH,

3 vanbudžetska fonda u FBiH,

63 općine u RS-a,

4 vanbudžetska fonda u RS-u,

dvije entitetske direkcije za puteve.

Sistem fiskalnog upravljanja je znatno komplikovan, obzirom na takvu fiskalnu

organizaciju i činjenicu da je isključivo poreska politika u sferi indirektnog

oporezivanja na državnom nivou. Fiskalna koordinacija je veoma važna stavka

fiskalne održivosti i makroekonomske stabilnosti Federacije Bosne i Hercegovine.

Imajući u vidu da su bh vlasti uspostavile vrhovni koordinacioni organ u oblasti

javnih finansija Federacije Bosne i Hercegovine – Fiskalno vijeće Bosne i

Hercegovine. Ovakav nivo fiskalne decentralizacije, uz nedostatak usaglašene

metodologije izvještavanja fiskalnih podataka, predstavlja ozbiljnu prepreku za

koordinaciju fiskalne politike na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

17

4.1 EKONOMSKI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE

Ukupan ekonomski rast u BiH koji je za 2011. i 2012. projiciran na nivou od oko 6

% kao i rast NiH vanjske trgovine trebao je biti rezultiran oporavkom svjetske

ekonomije u 2011. godini. Taj rast uz pomoć oporavka svjetske ekonomije trebao je

biti vođen privatnom potrošnjom, izvozom i investicijama. Najočekivaniji događaji

čija realizacija, u suštini, još uvijek nije na adekvatnom nivou su intenziviranje

privatizacije strateških preduzeća u Federaciji BiH, kao izgradnja infrastrukture za

transport potpomognuti financijskim sredstvima nivoa međunarodne institucije i

počeci gradnje sistema termoelektrana FBIH.

Tabela 5: Stope rasta industrijske proizvodnje po kategorijama proizvoda u 2010. i 2011. god.

Izvor: Agencija za statistiku

Članstvo u EU je veliki cilj BiH uz pomoć političkog opredjeljenja, pri čemu ima

namjeru da uz pomoć razvojnih politika poboljša konkurentnost i funkcionalnost

ekonomije. Uz to bi se ispunili ekonomski uslovi za postajanjem članice EU društva

koje teži ka najdinamičnijem i najkonkurentnijem društvu na svijetu. BiH između

zemalja sa niskim dohotkom i zemalja sa visokim dohotkom treba velike i dobro

isplanirane strategije razvoja. Te zemlje treba da pokažu oblasti u BiH koje moraju

postići ekonomiju obima i liderstvo s tehnološkog aspekta, na globalnom nivou.

Kako u BiH ne postoji adekvatnog razvoja ili inovativnih tehnologija, što uz

partnerstvo sa firmama čini kritične faktore u razvoju klastera, samim tim razumljivo

je da klasteri nisu dovoljno dobro razvijeni.

U narednoj tabeli prikazan je odnos klastera BiH i klastera drugih zemalja u regionu.

18

Tabela 6 - Klasteri BiH i drugih zemalja regiona

Izvor: Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 17

Jedan od osnovnih i najvećih izazova bh. ekonomije je nekonkurentnost. Naša zemlja

spada u najmanje konkurentne zemlje u Evropi. Zemlje istočne Evrope su

najnekonkurentniji region Evrope. Trend opadanja konkurentnosti ekonomije u BiH

evidentan je još od 2006. godine.

Tabela 7 - Ekonomije zemalja s najmanjom konkurencijom u Europi

Izvor: Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 17

4.2 ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

Broj zaposlenih u FBiH je u 2011.godini iznosio 440002 lica što predstavlja rast od

1,1 % u odnosu na 2012.godinu. broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji je u

2011.godini uvećan za 0,9 % za razliku od 2010.godine kada je taj broj bio značajno

smanjen. Rezultat tog rasta jeste porast obima proizvodnje na veliko imalo. U oblasti

građevinarstva stopa rasta broja zaposlenih je i dalje negativna -2.9 %, ali dosta je

primjetno da uporava na 2010.godinu.

19

Tabela 8 - Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti, 2009 godine

Izvor: Agencije za statistiku BiH, Anketa radne snage 2009. godine

Anketa provedena na osnovu radne snage, u BiH postoji visok udio samozaposlene

radne snage : 33 % u RS-u i 20 % u FBiH. Kada se podaci dobijeni tom anketom

uporede sa brojem registrovanih preduzeća i radnji, evidentan je veliki rast

neformalne ekonomije koja se procjenjuje na 36 %. To u suštini predstavlja

problem, ali na drugoj strani i veliku priliku i potencijal da se uz dobru razvojnu

politiku mogu razviti nova mala i srednja preduzeća. Jedna od mjera koja omogućava

smanjivanje nezaposlenosti koja je dugoročna je podrška u samozapošljavanju kroz

pomoć u vidu financijske i tehničke podrške nezaposlenima.

Osobe sa srednjom stručnom spremom čine 70 % od ukupnog broja nezaposlenih,

bez značajnih etničkih razlika. U Federaciji BiH nezaposlene osobe sa srednjom

stručnom spremom čine 69 % dok je u Republici Srpskoj taj procenat 70,7%. Osobe

nižeg nivoa obrazovanja, odnosno osnovnog ili bez osnovnog obrazovanja čine

67,5% nezaposlene populacije.

20

Tabela 9: Zaposlenost i nezaposlenost lica u BiH od 2009. do 2011.godine

Izvor: Agencija za statistiku BIH, Zavod za zapošljavanje FBIH i RS

Iz prethodne tabele, u periodu ekonomske krize vidljivo je da je porasla stopa

nezaposlenosti s ukupnim procentom za 2009.godinu od 41,6% do 43,4% u

2011.godini, dakle nezaposlenost u tom periodu doživljava trend rasta.

Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća prikaziva to da BiH ima jedan od

najmanjih udjela po broju srednjih i malih preduzeća po broju stanovnika, a i ona

koja su u funkciji su vrlo ranjiva i sputavana u razvoju zbog nepovoljnog i

nerazvjenog okruženja u kojem posluju.3 Prema toj strategiji koja sadrži izvještaje

Svjetske banke, troškovi početka poslovanja i osnivanja su među najvišim u EU.

Prema tome, BiH mora nastaviti primjenu Evropske povelje za mala preduzeća u

svim dijelovima i oblastima koje Povelja prati. Među najvažnijim stavkama za

poslovanje jeste poboljšanje poslovnog okruženja koje se ocjenjuje kao ključno za

olakšanje poslovnih aktivnosti.

Evropske zemlje imaju iskustvo koje pokazuje da je nezamjenjv put ka modernom

društvu, odnosno put održivog razvoja i stvaranja novih radnih mjesta, koji ima

karakteristike :

a) preduzetništvo, koje se ogleda u stvaranju što većeg broja MSP-ova i u

prestruktuisanju postojećih, radi uključivanja što većeg broja ljudi kako bi mogli

aktivno uticati na svoju sudbinu; i

21

b) novi pristup regionalnom i lokalnom razvoju, koji se prije svega oslanja na vlastite

snage.

Stub ekonomije EU su u suštini mala i srednja preduzeća, a uviđajem u statističke

podatke jasno je i zašto je to tako; mala i srednja preduzeća čine 67,1 % zaposlenosti

privatnog sektora, dok u nekim privrednim djelatnostima taj procenat dostiže i 80 %.

Fleksibilnost tržišta rada u BiH se može povećati prvenstveno uklanjanjem prepreka

koje predstavljaju barijere za poslodavce i stavljaju posebne uslove za cijenu

zapošljavanja ili otpuštanja radnog osoblja, zatim da se razmotri zaštita zaposlenih i

postavljeni sistem zaštite zaposlenika, koliko zapravo nezaposlene postavlja u

nepovoljnu poziciju i skraćuje mogućnosti integracije na tržište rada. Prema tome,

razmatranje i unapređenje zakona je potrebno, i to unapređenje odnosilo bi se na

fleksibilnost oredbe radnog vremena i plaća, zatim razmatranje mogućnosti

zakonodavnog okvira odnosio bi se takođe na fleksibilnost forme zapošljavanja

novog radnog osoblja.

„Slabe tačke koje štete poboljšanju ponude na tržištu rada i koje treba adekvatno

otkloniti i na vrijeme uočiti su :

srednje stručne škole – rigidnost školskih programa, nedovoljna profesionalna

naobrazba nastavnika, usmjerenja zasnovana na staroj privrednoj strukturi,

nepodsticanje preduzetničkog obrazovanja itd.su činjenice koje iziskuju

temeljitu reformu ovog sistema obrazovanje odraslih

postojeći kadrovi koji se trebaju prekvalifikovati radi zaposlenja kao i razviti

cjeloživotno učenje koje iziskuje savremeno privredno i tehnološko okruženje

nepostojanje modernih preduzetničkih centara za usavršavanje tehničko-

tehnoloških vještina“8

U 2011.godini vrijednost prosječne neto plate bila je 808 KM, povećana za 2,3 % u

odnosu na prethodnu 2010.godinu. S obzirom na rast neto plate, u odnosu na

2010.godinu značaj visoke inflacije 2011.godine uticao je da realni rast neto plata da

bude negativan (-1%). S obzirom na ove podatke, oslabila je kupovna moć bh.

građanstva u značajnoj mjeri uz porast broja nezaposlenih, niskih plata, niskih

penzija i porasta cijena.

8 http://www.fmks.gov.ba/kultura/legislativa/strategije/StrategijarazvojaFBiH2010-2020.pdf 30.05.2014

22

U privatnom sektoru porast neto plata prvog kvartala 2011.godine bio je u rudarstvu

(4,8% g/g), građevinarstvu (4,6%) finansijskom posredovanju (6,9%) u kojem

suzabilježene i najveće neto plate u BiH. Neto plate javnog sektora su ostale u

nepromjenjenim iznosimašto se tiće oblasti obrazovanja i zdravstva dok su plate

javne upravepovećane 3% u posmatranom kvartalu.

Takođe u 2011.godini prosječna neto plata u FBiH iznosila je 810 KM, a u RS-uje

iznosila 803 KM sa stopama porasta za 1,7% i 3,8% g/g. U privatnom sektoru neto

plata oba entiteta su brže rasle u usporedbi s platamajavnog sektora, ali apsolutni

iznos plate javnog sektora je bio veći.

Oblasti gdje su neto plate najbrže rasle u FBiH za 2011.godinu su područja

financijskog posredništva, u rudarstvu, poljoprivredi, lovu i šumarstvu, dok je u

javnom sektoru najbrži rast bio u platama javne uprave 4,3% g/g. U RS najbrži rast

plata bio je u oblasti građevinarstva, rudarstvu i trgovini.

4.3 STRANE INVESTICIJE

Direktna strana ulaganja imaju priliv u zemlje u razvoju i tranzicijske zemlje, prema

tome u 2010.godini taj priliv je minimalno povećan u odnosu na prošlu godinu i

iznosi više od polovine ukupnih SDU u svijetu. U najvećem dijelu ta sredstva dobili

su Istočna i Jugoistočna Azija, čiji pad ulaganja 17% iz 2009.godine, u 2010. godini

doživljava rast od 18%. Oporavak SDU je još spor i nesiguran po informacijama

kvartalne fluktuacije 2010.godine.

U Bosni i Hercegovini direktna strana ulaganja (SDU) u prvom kvartali 2011.godine

bilježe veći pad u odnosu na vrijednosti za isti period naredne godine. Podaci

Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH pokazuju da strana

ulaganja u prvom kvartalu 2011.godine su iznosila 25 miliona KM, što bi značilo da

je to smanjenje u odnosu na ulaganja u istom periodu 2010. godine za 56,8%.

Važno je napomenuti da su moguća mala odstupanja u iznosu registriranih stranih

ulagana u toku procesa provođenja Izmjene i dopune zakona o politici direktnih

stranih ulaganja u BiH (objavljen 14.07.2010. godine u Sl. gl. 48/10)5. Prema

odredbama ovoga zakona Strani investitor je dužan registrirati se kod nadležnog suda

23

koji je obavezan da obavijesti nadležno ministarstvo. Samim time ne moraju svoja

pojedinačna ulaganja registrovati u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa.

Prema sudskim podacima, iz perioda 01.01.2011. - 31.03.2011. godine, u sudske

registre na području BiH upisano je 267 kompanija sa stranim kapitalom, s pravnim

osnovom upisa od 72%,dokapitalizacije, a 18% firmi se odnosi na osnivanje novih

firmi.

Tabela 10 - Registrovane firme u BiH 2011 godine

Izvor: Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 21

„Uzimajući u obzir to da od novoupisanih 75 firmi, 59 je sa minimalnim potrebnim

kapitalom za registraciju (2.000 KM). Prema tome karakteristično je da je broj

registrovanih SDU iz prvog kvartala 2011 god. na niskom nivou. Bilježi se da su

ukupna ulaganja iznosila oko 23 miliona KM u prvom kvartalu 2011.

„Najveća ulaganja u Federaciji BiH se odnose na društva Droga d.o.o. Sarajevo

(Slovenija) 13,4 miliona KM, UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo (Italija) 4,7 miliona

KM, Libos d.o.o. Žepče (Njemačka) 2,28 miliona KM. Na području RS ukupna

ulaganja su iznosila oko 2 miliona KM i od toga najznačajnija ulaganja su u firme

Crotix d.o.o.Istočno Sarajevo 1,56 miliona KM (Srbija) i Sava Semberija d.o.o.

Bijeljina 0,5 miliona KM (Srbija).

Najznačajnija ulaganja u 2011. godine odnose se na:

• Slovenija 13,44 miliona KM (54,41%)

• Italija 4,69 miliona KM (34,54%)

• Njemačka 2,78 miliona KM (11,25%)

24

• Srbija 1,56 miliona KM (6,32%)

• Hrvatska 1,04 miliona KM (4,21%)

• Turska 1 milion KM (4,05%)

što čini 99,23% ukupnih ulaganja u prvom kvartalu 2011. godine.“9

„Oblast proizvodnje je većinskim dijelom učestvovala, odnosno sa 72%, gdje je

najznačajnije ulaganje u Droga d.o.o. Sarajevo sa 13 miliona KM i Libos d.o.o Žepče

sa 2,3 miliona KM. Bankarstvo i finansije je učestvovala sa 19% gdje je

najznačajnije ulaganje 4,7 miliona KM u UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo.

Trgovina učestvuje sa 7% gdje je najznačajnije ulaganje Cortix d.o.o. Istočno

Sarajevo. Usluge učestvuju sa 2% od kojih se najviše ističe Bigmev d.o.o. sa 0,5

miliona KM. Smanjenje stranih direktnih ulaganja u prvome kvartalu 2011. godine

od 56,8% u odnosu na isti period prošle 2010. godine posljedica je smanjenja

interesovanja stranih investitora uzrokovanog i dalje prisutnom globalnom

ekonomskom krizom (kriza u EU, Grčka, Portugal i Irska) i prestanka djelovanja

direktnih ekonomskih poticaja koje su davale vlade najrazvijenijih svjetskih

ekonomija (prvenstveno USA, UK i Njemačke). Izražene oscilacije u ulaganju u

2010. godini i slabi rezultati u prvom kvartalu 2011. godine ne ukazuju još uvijek na

znakove oporavka i znatno su ispod ulaganja u prethodnim godinama.“10

Tabela 11: Ukupne strane investicije za prethodne godine

2007 4.981.312.000 KM

2008 6.055.890.000 KM

2009 4.555.414 000 KM

2010 4.200.601 000 KM

2011 4.194.326 000 KM

Izvor: Agencija za statistiku

„Prednost stranih investicija ogleda se i u tome što se tim putem domaća preduzeća,

kojima stranci upravljaju integrišu u svjetsko tržište, te se stoga i domaća privreda

uključuje u proces globalizacije, čiji su veliki pokretač strane investicije. To se

najčešće odnosi na velike multinacionalne kompanije, koje su u stanju da prihvate

9 http://www.upfbih.ba/attachments/article/182/Analiza%20bos%20verzija.pdf 30.05.2014.10http://www.fipa.gov.ba/informacije/statistike/investicije/default.aspx?id=180&langTag=bs- BA 20.05.2014

25

poslovni rizik ulaska na nedovoljno razvijeno tržište, što manje kompanije ipak često

nisu u mogućnosti.“11

4.4 UVOZ I IZVOZ

Za mjesec januar 2011.godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 619 miliona KM, što

je za 46,9% više u odnosu na januar prošle godine, dok je uvoz iznosio 951 milion

KM, što je za 31,8% više nego u istom mjesecu 2010. godine.

Za ukupno ostvarenu vanjskotrgovačku robnu razmjenu BiH u posmatranom

mjesecu, postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 65 %, dok je

vanjskotrgovački robni deficit iznosio 333 miliona KM.

U istom mjesecu navedene godine najviše se izvozilo u Hrvatsku i Njemačku što

ukupno čini 192 miliona KM ili 31,1% od ukupno ostvarenog izvoza.

U istom mjesecu, najviše za uvozilo iz Hrvatske i Rusije što zajedno čini 266 miliona

KM, odnosno 28% od ukupno ostvarenog uvoza.

Prema projekcijama DEP-a tokom 2011. očekivano povećanje stope rasta izvoza od

15% nominalno, odnosno 10,3% realno, industrijska proizvodnja za oko 7% u

odnosu na prethodnu godinu još uvek nije do kraja realizovano.

Tabela 12: Pokrivenost uvoza izvozom u periodu 2005. – 2008.godine

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Period između 2012 i 2014. je obilježio oporavak i povratak ekonomije u BiH na

raniji trend realnog rasta sa stopama koje su više od 5%. Jačanje vanjske trgovine i

inostranih priliva i viškova kapitala usljed bolje situacije na globalnim svjetskim

financijskim tržištima bi trebalo dovesti od pojačanja ekonomskih aktivnosti u 11 N. Gregori Mankju, 2008., Principi ekonomije, Ekonomski fakultet Beograd 107

26

odnosu na ranije godine. To bi značilo sve veće povećanje proizvodnje i zaposlenosti

između 2012.i 2014.godine i to bi trebalo biti rezultat rasta dohotka preduzeća i

domaćinstva sa jedne i javnih prihoda po osnovu vanjske trgovine u odnosu na

domaću potrošnju sa druge strane.Veći dohodci i javni prihodi bi na kraju trebali

uzrokovati oporavak privatne i javne potrošnje i investicija. U ovom periodu moguće

je očekivati veliki rast industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Očekuje se intenziviranje radova na izgradnji i početak proizvodnje u nekim

energetskim postrojenjima (termoelektrane i hidroelektrane), koji će poboljšati

ukupni elektro-energetski bilans BiH za 25%. Očekivati je da BiH postane regionalni

lider u izvozu električne energije u navedenom periodu. Prema projekcijama DEP-a,

u periodu 2012 - 2014. očekuje se povećanje izvoza električne energije s godišnjim

stopama rasta od preko 20%.

Očekuje se da će u periodu 2012 - 2014. inflacija u BiH iznositi 1,7% u 2012, 1,5% u

2013. i 1.8% u 2014.

Period 2012 - 2014. će obilježiti nešto snažniji privredni rast u BiH odnosno veća

investiciona ulaganja i obim proizvodnje u prerađivačkoj industriji, što će se

pozitivno odraziti na tržište rada BiH i biti akcelerator rasta broja zaposlenih kao i

nešto bržeg rasta plata kako u privatnom tako i u javnom sektoru.12

4.5 LIKVIDNOST BANKARSKOG SEKTORA

Za razliku od perioda u 2010.godini kada je bankarski sektor u BiH ostvario

negativan financijski rezultat koji je bio uzrokovan smanjenjem ukupnih prihoda i

povećanjem rashoda, u prvom kvartalu 2011.godine ostvaren je pozitivan financijski

rezultat od 34,6 miliona KM.Povećanje ukupnih prihoda za 3,5% g/g, a smanjenje

ukupnih rashoda za 6,9% g/g doprinijeli su pozitivnom poslovnom rezultatu u prva

tri mjeseca 2011. godine.

12http://www.upfbih.ba/attachments/article/182/Analiza%20bos%20verzija.pdf 17.05.2014.

27

Tabela 13: Koeficijenti likvidnosti

Izvor: Informacija o bankarskom sektoru FBIH 2013

Rast ukupnih prihoda rezultirali su operativni prihodi koji su u odnosu na isto

razdoblje prošle godine veći za 18,7% g/g. Prihodi po osnovu kamata i slični prihodi,

sa druge strane dali su negativan doprinos rastu ukupnih prihoda i zabilježili su

negativnu, ali znatno usporeniju stopu rasta od 1,6% g/g. Doprinos padu ukupnih

rashoda dali su nekamatni rashodi, odnosno prvenstveno troškovi rezervi za opći

kreditni rizik i potencijalne kreditne gubitke i druge gubitke, koji su manji u odnosu

na isto razdoblje prošle godine za 3,9%, kao i rashodi po osnovu kamata i slični

rashodi koji su također manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 13,9%.

Rastu ukupnih depozita doprinos su dali depoziti stanovništva, za razliku od onih

depozita opće vlade i nefinancijskih poduzeća, koji nisu imali pozitivan doprinos. U

prva tri mjesca 2011. godine iznosili su 6,6 mlrd. KM i veći su za 12,3% g/g.

Ponderirana efektivna kamatna stopa, drugim nazivom EKS, na depozite u BiH u

prvom kvartalu 2011.godine iznosila je u prosijeku 2,32%, što znači povećanje u

odnosu na isti period prošle godine za 0,32 %.

Tabela 14 :Pozicija likvidnosti – dekadni prosjek i dnevni minimum

Izvor: Informacija o bankarskom sektoru FBIH 2013

28

Krediti u prvom kvartalu 2011.godine u ukupnom zbroju bilježe pozitivan godišnji

rast, za razliku od istog razdoblja prethodne godine. Za prva tri mjeseca te godine

plasirani ukupni krediti banaka na tržištu u Bosni i Hercegovini iznosili su 14,8

milijardi KM i veći su za 4,7% g/g. Krediti plasirani sektoru nefinancijskih

kompanija koji u tom razdoblju su iznosili 7,9 mlrd. KM i postigli su rast od 6,6%.

Krediti za stanovništvo prema godišnjoj osnovioznačavaju skroman, ali pozitivan

rast od 0,7% g/g.

Ovaj sektor je zabilježio pozitivan rast neto štednje izražene kao razlika depozita

stanovništva i kredita stanovništva, a razlog pozitivnom rastu je usporeni rast kredita

namjenjenjih stanovništvu. U prva tri mjeseca neto štednja stanovništva bila je 356,1

miliona KM.

Da bi dalji razvoj finacijskog sektora bio održiv i da bi se povećala njegova

efikasnost u BiH, potrebno je osigurati odgovarajuće uslove za funkcionisanje

različitih vrsta nebankarskih financijskih institucija, te povećanje njihovog učešća u

strukturi aktive finansijskog sektora.

Povećanje kompleksnosti finansijskog sektora u smislu broja i vrste finansijskih

institucija (institucionalna struktura) u funkciji je privlačenja novih investitora

(uključujući i strane) u ovaj sektor, ali i finansiranja potreba korisnika kapitala.

Istovremeno, strukturno jačanje i stabilizacija finansijskog sektora ima pozitivan

uticaj na privredni razvoj, prvenstveno kroz diverzifikaciju izvora finansiranja i

snižavanje cijene kapitala.

Ujedno sa razvojem ekonomije i financijskog posredovanja razvijat i povećavat će se

i financijski tokovi preko tržišta kapitala. Time se može u velikoj mjeri doprinijeti

razrješavanju tranzicijskog paketa, odnosno restruktuisanje preduzeća, zatim

poboljšanje korporativnog upravljanja i poboljšanje institucionalnog okvira i

regulatornog nadzora, te konvergencijom vođen razvoj koji se može realizirati

ekonomskim približavanjem EU, kao i dolazak inostranih investitora.

29

4.6 DIREKTNI POREZI I INDIREKTNI POREZI

Tabela15 - Ukupni direktni porezi, takse, kazne i naknade u FBIH i RS

Izvor: Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 29

Ukupni direktni porezi koji su prikupljeni u entitetskim poreznim upravama na

području BiH u periodu januar-mart 2011. godine iznose 239,7 miliona KM, što je

za 14% što je više u odnosu na isti period 2010. godine. Na području cijele FBiH

prikupio je se iznos od 123,1KM direktnih poreza što je znatno veče kada se

posmatra područje RS gdje je taj iznos dosta manji i iznosi 116.6 miliona KM.

Kretanja prihoda od direktnih poreza, kao i svih doprinosa i ostalih prihoda su

predstavljena detaljnije u sljedećoj tabeli.

30

Tabela 16: Prikupljeni indirektni porezi u periodu 2008. – 2011. u milionima KM

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje

U FBiH je u periodu 2011. u odnosu na isti posmatrani period 2010. godine

zabilježen je znatan rast prihoda od direktnih poreza od 4,1%, dok je u RS taj rast

dosta veći i evidentiran je na procenat od 26,8%. U sklopu direktnih poreza, prihodi

po poreza na dobit i ostali porezi u FbiH zabilježili su pad. S druge strane, prihodi

od poreza na platu i poreza građana bilježe rast. Ovdje je neophodno istaći da u

analizu nisu uključene zaostale uplate poreza. Naime, ukoliko se u analizu ukupnih

direktnih poreza na nivou FBiH budu uključilei sve zaostale uplate rezultat bi bio

katastrofala ni predstavljao bi pad prihoda od direktnih poreza na nivou prvog

kvartala.

Carine koje su uvedene na području Bosne i Hercegovine kao i sam porez na dodatu

vrijednost (PDV) i naravno akcize su na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine

jedinstevene te se sama uporedivost njihovih vrijednost tj. Visina koje predstavlaju i

kako su uvedene upoređene su sa visinama istih u zemljama u okruženju što je

vidljivo u sljedećoj tabeli.

31

Tabela 17–Visina stopa za carine, poreze i akcize u 2011.godini u zemljama okruženja

Iz podataka koji su prezentirani u navdenoj tabeli može se zaključiti da je:

32

- Carinska stopa koja je uvedena na području BiH se nalazi u samom nivou prosjeka

u odnosu na zemlje okruženja i naravno EU te da bi carine koje su uvedene u BiH

uticale na samo jačanje cjenovne konkurentnosti iste je potrebno da se kombiniraju

sa carinskim tarifama Eu ali na onaj način da se upotrebljava ona najniža tarifa koja

je za uvoznika najniža.

- evidentiranje carina se ne upotrebljava u zemljama okruženja i naravno EU te bi

isto trebalo da se ukine smatraju analitičari da bi se mogla pojačati konkurentnost

BiH privrede.

- PDV koji je uveden u BiH se nalazi na samom vrhu zemalja okruženja i EU,

potrebna je njegova transformacija da bi isti mogao da postane instrument razvojne

socijalne politike.

- Porez na dobit malih poduzetnika koji posluju na teritoriji Republike Srpske bi se

trebao upotrijebiti u istoj mjeri i formi na području FBiH.

- Akcize koje su uvedene na naftne derivate, pića, kafu i cigarete su u nivou zemalja

okruženja i ispod zahtjeva EU te stoga akcize je potrebno nastaviti povečavati i

približavati prkasi EU.

- U cijeloj strukturi indirektnih poreza uvedenih u BiH predstavlja najznačajniju

kategoriju konsolidovanih javnih prihoda u fiskalnom sistemu BiH, kao najznačajnije

mjesto može se reći da ga zauzima porez na dodatnu vrijednost koji ima učešće od

čak preko 60%. dok se s druge strane nalazi PDV koji je je obračunat na uvoz i ima

učešće od 80%. u kombinaciji s prihodima od carina uvozni PDV ima preko 5o %

ukupnih prihoda od indirektnih poreza. Oni u velikoj mjeri zavise od samog kretanja

u vanjskoj trgovini te je njihov rast direktno baziran i na rastu uvoznog PDV-a.

Zajedno sa prihodima od carina, uvozni PDV generiše preko 50% ukupnih prihoda

od indirektnih poreza. Imajući u vidu činjenicu da prihodi od indirektnih poreza u

velikoj mjeri zavise od kretanja u vanjskoj trgovini, njihov rast je uglavnom bio

baziran na rastu uvoznog PDV-a. U nastavku je priložena tabela iz koje se može

vidjeti kretanje prihoda od indirektnih poreza u prvom kvartalu za posljednjih 7

godina.

Dok je na idućem grafikonu predstavljeno kretanje prihoda od indirektnih poreza po

vrstama na nivou prvog kvartala za period 2010.-2011. godina. Prihodi koji su

33

prikupljeni po samom osnovu poreza na dodatnu vrijednost1 u 2011. godini za

posmatrano razdoblje iznose 635 miliona KM, te kada se uporede sa razdobljem

prethodne godine predstavlja rast od 5 %.

Prihodi od PDV-a naplaćenog u domaćoj razmjeni su zabilježili pad koji prelazi 30%

dok se prihodi ostvareni od uvoznog PDV-a zabilježili rast od 2o%.

Kada se isti rezultati posmatraju u apsolutnim iznosima prihodi ostvareni od carina

su niži za 2 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.prihodi od akzica su u prvom

kvartalu 2011 godine iznose 16 milona KM što u postotcima predstavlja 6 % veći

iznos u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihodi od putarina u prvom kvartalu

2011. godine iznosili su 63 miliona KM, što je pad od 3% u odnosu na 2010. godinu.

Svim korisnicima Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje se u

razdoblju januar-mart 2011. godine rasporedio iznos oko 1,3 milijardi KM - što u

poređenju sa 2010. godinom predstavlja rast od 9,8%. Na donjem prikazanom

grafikonu se može vidjeti prikaz raspodjele sredstava JR UIO, u prvom kvartalu

2010.godine i 2011. godine. Odvojena sredstva za finansiranje rada Institucija Bosne

i Hercegovine u 2011. godini, predstavljaju jednake iznose izdvojene za istu svrhu

prethodne godine. Sredstava koja su dvojena za minimalne rezerve u prvom kvartalu

2011 su veća za čak 29,4 % od sredtava koja su doznačena na isti period 2010

godine. Na području FbiH i RS i Brčko distrikt doznačena sredstav su uvečana za

iznose u procentima 7,8% u odnosu na prethodnu godinu.

4.7 DOPRINOSI

Kada se posmatra teritorijalni ustroj u odnosu na administrativno-teritorijalnim

ustrojem i time nadležnostima, sami doprinosi koji se odvajaju za socijalne fondove

nisu jednaki i jedinstveni u svim dijelovima BiH te doprinosi koji se koriste u BiH tj.

Njihovi iznosi su upoređeni sa zemljama okruženja i EU što se može vidjeti u idučoj

tabeli.

34

Tabela 18 - Doprinosi i socijalni fondovi za 2011 godinu

Izvor: Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011

Iz svih prezentiranih uporednih podataka je vidljivo slijedeće: Doprinosi odvojeni

socijalnim fondovima plaća Federacije BiH računati na bruto osnovicu su za 28,79%

veći od doprinosa u Republici Srpskoj (42,50% : 33,00% : 100,00% = 28,78787%),

dok su pak računati na neto osnovicu veći za 50,07% (73,91304% : 49,25373% :

100,00% = 50,06587%) i daleko su najveći u zemljama okruženja i EU i zajedno sa

porezima u FBiH opterećuje privredu i građane FBiH za cca 2,0 milijarde KM

godišnje više u odnosu na Republiku Srpsku, Doprinosi odvojeni za socijalni

fondovima plata Republike Srpske računati na bruto osnovicu su za 22,35% i oni su

manji od doprinosa Federacije BiH (33,00% : 42,50% : 100 = 22,35%), dok su isti i

računati na neto osnovicu manji za 33,36% (49,25373% : 73,91304% : 100,00% =

33,36%) i najmanji su u zemljama okruženja i EU, Naknade koje se daju po ugovoru

o djelu su skoro duplo veće u Federaciji BiH nego ja području Republike Srpske

(90,91%), Doprinose plata i naknade po ugovoru o djelu u Federaciji BiH bi bilo

poželjno da se putem strukturnih promjena i reforimi dovedu u nivo Republike

Srpske, a sve u clju zaštite porezne ali i makroekonomske stabilnosti zemlje.13

13Bajraktarević F. Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH, Novembar 2011, str 32

35

5 PRIMJER IZ PRAKSE5.1 UTICAJ FINANSIJSKE KRIZE NA PRIVREDU BIH

Učesnici na finansijskom tržištu u BiH nisu učestvovali u poslovima sa finansijskim

instrumentima sličnim onima koji su bili okidač krize u razvijenim zemljama, nego je

tržište kapitala nedovoljno razvijeno tako da ono nema odlučuući uticaj na kretanje u

realnom sektoru. Makroekonomsku poziciju Bosne i Hercegovine karakteriše

izražavanje deficita na računu tekućih plaćanja koji je vezan za deficit vanjske

trgovine, što predstavlja :

- Potrošnja u BiH je značajno veća od proizvodnje pri čemu se višak

proizvodnje finansira iz inostranih izvora , tačnije strana ulaganja, krediti, doznake

građana , itd.

- Prevelika potrošnja je u sprezi sa pregrijanom tražnjom, odnosno u krajnjoj

instanci sa viškom likvidnosti na tržištu.

- Visoki rast BDP-a koji je u vezi sa visokom tražnjom, koju stvaraju sredstva

pristigla iz inostranstva.

U BiH početak krize se odvijao u uslovima prevelike tražnje.

Dakle, iako finansijsko tržište FBiH nije pretrpilo gubitke zbog neadekvatnih

garancija plasmana, došlo je do negativnih efekata finansijske i ekonomske krize na

privredu FBiH.

Posljedica nelikvidnosti razvijenih tržišta je taj da imaju manji iznos sredstava na

raspolaganju za priliv u BiH. Prije svega, smanjeno je ubacivanje kredita koji se

usmjeravaju preko banaka osnovanim u razvijenim zemljama. Strane direktne

investicije su smanjene, usporene, uz veći oprez stranih investitora pri donošenju

odluka o ulaganju sredstava. Govoreći o posljedicama, desio bi se jači pritisak na

devizne rezerve, a u krajnjem slučaju utjecat će na smanjenu tekuću potrošnju.

Smanjena tražnja u kombinaciji sa generalnim smanjenjem tražnjeu inostranstvu

direktno utiče na proizvodnju, odnosno rast privrede BiH.

36

Naša privreda na kratak rok, ima mnogo veće mogućnosti da se pokaže kao

konkurentna u okruženju, nego na širem ekonomskom tržištu.

Posljedice globalne krize najviše se osjećaju u našem najjačem izvoznom sektoru, tj.

u metalnoj industriji, te je došlo do smanjenja proizvodnje koja je uzrokovana

globalnim padom potražnje i cijena ruda, metala i autodijelova.

Mjere koje bi trebalo poduzimati u narednom periodu, moraju biti djelimično

restriktivne, a djelomično podsticajne. Restriktivnost mjera se izvodi iz zahtjeva da

se smanji javna potrošnja, a u isto vrijeme moraju biti i podsticajne da bi se izbjegla

recesija i ostvario što je moguće manji pad BDP-a. Oblasti na koje će mjere imati

uticaja su :

- Javna potrošnja,

- Privreda ( realni i finansijski sektor )

- Stanovništvo.

U okviru privrede treba da se zadrže podsticaji malim i srednjim preduzećima i

preduzetnicima uz pojačanu kontrolu korišćenja sredstava, a posebno efekata koji se

postižu. Treba da se i podrži izvozno orijentisana privreda generalno, a posebno u

dijelu koje je izložen najvećoj konkurenciji, i to sve ucilju smanjenja

spoljnotrgovinskog deficita. I pored evidentnih teškoća, neophodno je intezivirati

proces privatizacije kako bi se u što je moguće većoj mjeri obezbijedila sredstva za

prioritetne razvojne projekte. Posebna pažnja treba da se posveti Razvojnoj banci

Federacije kroz povećanje temeljnog kapitala banke čime će se osigurati podrška

firmama koje su pogođene ekonomskom krizom. Posebnu pažnju treba posvetiti

smanjenju javne potrošnje i rasterećenju privrede smanjenjem doprinosa i drugih

fiskalnih i parafiskalnih optrećenja privrede.14

5.2 MJERE U SEKTORU PRIVREDE

Cilj donošenja mjera u ovoj oblasti je rast proizvodnje i izvoza kroz povećanje

likvidnosti privrede. Podsticajna sredstva se ne obezbjeđuju iz budžeta, već je riječ o

kreditnim sredstvima banaka, a Vlada FbiH treba da subvencionira kamate u 50%-

nom iznosu od tržišnih. Centralna banka će odrediti kriterije za izbor banaka preko

14http://www.kfbih.com/udoc/glasnik121.pdf 20.05.2014

37

koje će vršiti kreditiranje, Vlada će odrediti prioritete i sektore privrede koji će se

finansirati, a komercijalne banke će odobravati sredstva i birati klijente prema svojoj

ustaljenoj proceduri. Na taj način se želi prepoloviti veoma visoke kamatne stope na

bankarskom tržištu kako bi se pospješila privredna aktivnost. Dosadašnja ekonomska

praksa pokazuje da postoji direktna veza između nivoa kreeditnih aktivnosti banaka i

nivoa privrednog rasta, zaposlenosti i budžetskih prihoda.

Mjere koje će preuzeti Vlada FBiH u oblasti privrede jesu sljedeće:

- Subvencioniranje kamate na kredite za održavanje likvidnosti i finansiranje

obrtnih sredstava. Kamatne stope za ove namjene u komercijalnim bankama kreću se

u rasponu od 11 do 13%, a Vlada će subvencionirati polovinu kamatne stope. Krediti

će biti dodjeljivani na osnovu poslovne politike i procjene rizika banke, sa rokom

otplate do 12 mjeseci, pod uslovima koji ne mogu biti nepovoljniji od onih koji će

biti dogovoreni sa Vladom. Naravno banke mogu da naplaćuju i niže kamate boreći

se za klijente na bankarskom tržištu. Od ukupnog iznosa predviđenog za ove

namjene najmanje 50% će biti korišteno za subvencije kamata na kredite za izvozne

poslove, a preostali iznos predviđen je za ostale poslovne aktivnosti, uključujući i

reprogramiranje postojećih kredita. Do izlaska iz krize, staviti u mirovanje propise

kojim se regulišu parafiskalna opterećenja privrede ( naknada za vode, šume,

turističke zajednice, komore, prirodne i druge nesreće ). Na ovaj način privredi bi se

uštedilo oko 70 mil KM godišnje.

U daljnjem nastavku slijedi primjer iz prakse, tačnije prikaz poslovanja preduzeća-

JP ELEKTROPRIVREDA BIH.

JP Elektroprivreda15 Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo je elektroprivredno društvo,

koje obavlja djelatnosti: proizvodnja električne energije, distribucija, snabdijevanje

električnom energijom, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćem tržištu

električne energije, kao i druge djelatnosti utvrđene Statutom. Za elektroprivredne

djelatnosti koje obavlja: proizvodnja, distribucija, snabdijevanje I reda, snabdijevanje

II reda i međunarodna trgovina električnom energijom, Društvo posjeduje dozvole

licence, izdate od strane regulatornih agencija za električnu energiju (FERK i DERK)

15http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/propisi/El_materijali/Integralna %20informacija%20FMERI.pdf 20.05.2014

38

JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo je dioničko društvo čije je

sjedište u Sarajevu, i ima osam podružnica i to: 16

- Hidroelektrane na Neretvi“, Jablanica,

- „Termoelektrana Kakanj“, Kakanj,

- „Termoelektrana Tuzla“, Tuzla,

- „Elektrodistribucija Bihać“, Bihać,

- „Elektrodistribucija Mostar“, Mostar,

- „Elektrodistribucija Sarajevo“, Sarajevo,

- „Elektrodistribucija Tuzla“, Tuzla i

- „Elektrodistribucija Zenica“, Zenica.

Polazeći od karaktera djelatnosti, Misija Koncerna EP BiH je:

- osiguranje tehničko-tehnološkog, organizacionog i ekonomskog jedinstva

elektroenergetskog sistema na području djelovanja Društva,

- uključivanje u međunarodno tržište električne energije kroz jedinstveno

tržište električne energije u Bosni i Hercegovini,

- poduzimanje mjera i aktivnosti na ostvarenju kontinuirane i kvalitetne

proizvodnje i distribucije električne energije i snabdijevanje kupaca električnom i

toplotnom energijom,

- poduzimanje mjera radi osiguranja stabilnosti u radu,

- ostvarivanje poslovnih odnosa po tržnim uslovima privređivanja,

- efikasno pružanje usluga kupcima i transparentnost u poslovanju, kao i

- profesionalni razvoj i socijalna sigurnost zaposlenika. U toku 2011.godine, JP

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je ostvarila ukupne prihode u iznosu od 958,5

mil. KM, dok su ukupni rashodi i troškovi iznosili 957,0 mil. KM, tako da je

ostvarena dobit koja je iznosila 1,5 mil. KM.

16 Ibidem 20.05.2014

39

Vlasnička struktura kapitala, uprava i nadzor

JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. Sarajevo posluje kao dioničko

Društvo (s iznosom temeljnog kapitala od 2.155.160.199,00 KM), s vlasničkom

strukturom kapitala:

- Državni kapital u iznosu 90% temeljnog kapitala Društva,

- Dionički kapital 10% temeljnog kapitala Društva

Osnovni kapital Društva podijeljen je na 30.354.369 običnih dionica, a nominalna

vrijednost jedne dionice iznosi 71,00 KM, tako da ukupna vrijednost dionica iznosi

2.155.160.199 KM (osnovni kapital je uvećan po osnovu udjela u rudnicima u iznosu

od 81.804.200 KM, tako da sa 31.12.2011. g. iznosi 2.236.964.399 KM). Izvršena

ulaganja po Odlukama o dokapitalizaciji u ZD – rudnike u toku 2011. godine iznose

21.965.500,00 KM

Pregled poslovanja u 2011. godini

Ukupan prihod u 2011 godini iznosi 958.462.000,00 KM i to:

- Prihodi od prodaje električne energije 862.135.900,00 KM (domaći konzum

788.395.500,00 KM i izvoz 73.740.500,00 KM)

- prihodi od prodaje teh. pare i toplotne energije 13.087.900,00 KM

- finansijski prihodi 19.035.800, 00 KM prihodi po ostalim osnovama

64.202.200,00 KM

Ukupni troškovi i rashodi u 2011. godini iznose 958.666.900, 00 KM.

Prijedlog raspodjele dobiti u iznosu od 1.483.600,00 KM je:

- fond rezervi – 296.700,00 KM

- kapital za investicije – 518.500,00 KM

- dividendu dioničarima – 668.300,00 KM

Temeljni kapital JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. Sarajevo iznosi

2.155.160.199 KM, a kapital po osnovu udjela u Rudnicima iznosi 81.804.238,00

KM, što ukupno iznosi 2.236.964.437,00 KM. Nadzorni odbor JP EP BiH

30.06.2011.godine donio je odluku o odobravanju sredstava za davanje pozajmica

40

zavisnim društvima-rudnicima uglja u ukupnom iznosu od 20.340.000,00 KM, radi

finansiranja podsticajnih mjera sporazumnog prestanka ugovora o radu.

Privredna komora FBiH se treba zalagati za povećanje likvidnosti domaćeg

gospodarstva, jer je broj blokiranih firmi dosegao 37 953, a broj blokiranih računa, to

znači da pojedine firme imaju dva ili više blokiranih računa, se povećao na 62 140.

To znači da Komora treba nastojati da se što prije na razini države uredi Zakon o

izmirenju novčanih potraživanja. Što se tiče Zakona o plaćanjima, zakon je usklađen

sa Europskom direktivom 2011. Godine, gdje su sve zemlje Europske unije bile

dužne do 16.02. iste godine, u svoja nacionalna zakonodavstva ugraditi maksimalni

rok plaćanja od 60 dana, s tim da javne službe sve svoje dugove moraju izmiriti do

30 dana.

U Bosni i Hercegovini, prema novom izvještaju Središnje banke BiH (SBBiH),

ukupno je blokirano 66.086 bankarskih računa poslovnih subjekata, a bar jedan

blokiran račun ima 40.621 tvrtki. Prije mjesec dana u BiH je bio bilo blokirano

65.838 bankarskih računa poslovnih subjekata, a bar jedan blokiran račun imalo je

40.525 tvrtki, što znači da je ukupan broj blokiranih računa povećan za 248, a broj

tvrtki koje imaju blokiran bar jedan račun za 96. Najviše blokiranih računa je u

Sarajevu, Banja Luci i Mostaru, jer je u tim gradovima i najviše registriranih pravnih

subjekata. Posljednji popis poslovnih subjekata kojima su blokirani računi ima 2.638

stranica (prethodni 2.630) i gotovo je nemoguće pobrojati sve one koji se nalaze na

njemu. Tu su gospodarski subjekti od malih trgovina i uslužnih radnji, udruženja,

sportskih klubova, apoteka, stomatoloških ordinacija, odvjetnika, autoprijevoznika i

taksista do tzv. srednjih i velikih poduzeća.

Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da stalni rast broja blokiranih računa pravnih

subjekata ukazuje na nelikvidnost i nesolventnost koja narušava financijske tijekove,

uzrokuje pad proizvodnje, potrošnje i zapošljavanja. U listopadu/oktobru 2012.

godine kada je Središnja banka BiH objavila prvi izvještaj o blokiranim računima, u

BiH je bilo ukupno 58.038 blokiranih računa i odnosili su se na 35.694 poslovna

subjekta.

U BiH je ovo vrlo teško primijeniti, ali je moguće doći do otprilike na 60 dana.

Drugo na čemu je potrebno insistirati, jeste da se tarifni aneksi, tarifne kvote

preurede. U našoj državi postoje dvije vrste, šećer i meso u tarifnim kvotama, dok

41

najveći izvoz imamo u industriji, a koja nije oslobođena, nije uvrštena u tarifne

kvote, pa tako npr. Imamo uvoz glinice 250 000 tona, koju ako se uvozi izvan

područja CEFTE ili Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju plaća se 5-6%, pa kad

se uzme samo glinicu, dođe se do iznosa od 10 500 000 američkih dolara. Još jedan

od prioriteta jeste povećanje deviznih rezervi BiH.

Devizne rezerve u zadnjih šest godina nisu se pomjerile 2% gore ili dolje, a na snazi

imamo „currency board“- koliko posjedujemo deviznih rezervi, toliko možemo imati

novca u opticaju. To znači, ako bi se riješili vanjskog duga, moramo povećati

devizne rezerve za otprilike dvije milijarde eura, tako da bi se iz toga kroz povećanu

potrošnju namirili, ili će ići u vanjska zaduženja. Poseban osvrt ide na prijedlog

Zakona o porezu na dobit, sa jasnim stavom da se izbaci iz procedure donošenja,

dakle da bi se privukle ino investicije potrebno je spustiti sa 30% na 10%.

Dalje, u ovom dijelu rada slijedi predstavljanje Raiffeisen banke, te njenog

načina poslovanja koji je usko vezan sa ekonomskom krizom, zbog koje je potrebno

adekvatno održati likvidnost Bosne i Hercegovine.

5.3 RAIFFEISEN BANKA

Potpuno iznenađenje u pozitivnom smislu mogla bi se smatrati objava o samoj

procjeni bruto društvenog proizvodav za kraj 2013 godine. Dakle, druga finalna

procjena BDP-a euro zone je pokazala da je ekonomija područja eura pokazala,

sasvim iznenađujuće, veliki ekonomski rast od 0,3% u drugom kvartalu, u odnosnu

na predhodni kvartal. Sa druge strane, većina učesnika na tržištu, uključujući i ECB

(Evropsku centralnu banku) kao i te Raiffeisen RESEARCH, očekivala je negativnu

stopu ekonomskog rasta. Dakle, očekivanja koja su vezana za ekonomska kretanja i

izlazak iz recesije euro zone u nastavku godine su se značajno promjenila u

pozitivnom smislu, zahvaljujući ovom neočekivanom pozitivnom obratu, koji je

kasnije popraćen i serijom podataka o vrijednosti PMI indeksa u prerađivačkoj

industriji. Prema tome, ECB je na sjednici koja se održala u septembru poboljšala

ekonomsku prognozu za 2013.godinu, pa je tako stopa očekivanog ekonomskog pada

ublažena sa očekivanih -0,6 % iz juna mjeseca na sadašnjih -0,4 %. Raiffeisen

42

RESEARCH također je poboljšao svoja očekivanja ekonomskog kretanja ekonomije

euro zone, smanjujući stopu kontrakcije sa -0,7% yoy na -0,3% yoy.

Poslije čitavih šest kvartala ekonomske kontrakcije, koja je bila najduža recesija od

osnivanja euro zone, postojeći podaci za drugi i trći kvartal donijeli su sve izvjesnije

naznake u smislu izlaska iz najdublje i najduže finansijske i ekonomske krize

ekonomije na području eura. Većina tržišnih učesnika imaju trenutnu prognozu za

budući period, tačnije - euro zona bi trebala ostvariti pozitivan ekonomski rast, te bi

samim time i tehnički trebala izaći iz recesije. Drugi i treći kvartal ukazuju na

usporavanje dinamike rasta izvoza i industrije.17

Ivona Zametica, glavni ekonomski analitičar Raiffeisen banke, navodi to da imajući

u vidu da je ekonomija eurozone neočekivano na izglednom putu oporavka u toku

drugog i trećeg kvartala 2013.godine, mogućnosti porasta izvoza i izvozno-

orijentisane industrije, promijenjene su u odnosu na posljednje prognoze, koje su

objavljene u julu. Značajno usporavanje rasta izvoza i industrijske proizvodnje koje

su očekivane u drugom dijelu 2013. godine, u tadašnjoj pretpostavci o puno sporijem

izlasku euro zone iz recesije tek u četvrtom kvartalu 2013. godine, ostvareno je- ali

značajno blažom dinamikom.

Podaci koji su dostupni za Q2 i dijelom za Q3 ukazuju na trend usporavanja

dinamike rasta u izvozu i u izvozno-orjentisanoj industriji, s tim da su stope rasta u

prvom kvartali bile 10,4% yoy odnosno 6,8% yoy respektivno.

Prerađivačka industrija bilježi stope rasta od 8,8% yoy u prvih osam mjeseci, a

najbrže rastuće kategorije u prerađivačkoj industriji sa zabilježenim dvocifrenim

stopama rasta su podsektori proizvodnje mašina, motornih vozila, metalnih,

hemijskih proizvoda, te drveta i proizvoda od drveta, što su ujedno i ključne

kategorije bh. izvoza sa gotovo 60% udjela u ukupnom izvozu BiH. Podsektor bh

prerađivačke industirije koji čini značajan udio u ukupnoj bh.industriji sa 7,25%

udjela je proizvodnja baznih metala, koja bilježi snažna recesijska kretanaj sa padom

proizvodnje od 3,6% i izvoza od čak 6,5%. Također, sektor rudarstva – vađenje ruda

17https://www.raiffeisenbank.ba/ 20.05.2014

43

i kamena, i dalje je duboko u negativnom području sa zabilježenim padom od -9%

yoy.

Veoma bitan zaokret vezan za sektor realne ekonomije dešava se u građevinskom

sektoru, koji je pokazao prve naznaka da bi do kraja godine mogao izaći iz

višegodišnje duboke recesije, s tim da podaci koji zaključno sa augustom u FBiH

ukazuju na rast vrijednosti izvršenih poslova od 12,6% yoy uglavnom zahvaljujući

intenziviranju radova u oblasti niskogradnje odnosno na dionicama koridora Vc u

Federaciji BiH. Osim niskogradnje koja bilježi impresivne stope rasta za osam

mjeseci od 31% yoy, sektor stanogradnje i dalje bilježi nastavak trenda višegodišnjeg

pada u oba entiteta. Prema tome, sektor građevinarstva će do kraja ove godine uspjeti

izaći iz dugogodišnje recesije, pa će samim time dati pozitivan doprinos ukupnom

nivou investicija u BiH i ukupnom BDP-u.

Kada se uzmu u obzir nove ulazne pretpostavke koje su vezane za poboljšanje

vanjskog okruženja, kroz brži izlazak iz recesije euro zone od prethodnih očekivanja,

predviđa se period blažeg intenziteta usporavanja dinamike rasta izvoza kao i

izvozno-orijentisane industrije u drugoj polovini 2013.godine, u odnosu na

predhodnu prognozu. Dalje, navedene pozitivne promjene u sektoru građevinarstva,

jasno ukazuju da bi u ovoj godini bruto investicije također mogle pozitivno

doprinijeti ukupnom rastu BDP-a Bosne i Hercegovine, obzirom da su to dvije

ključne komponente uslijed kojih je vjerovatnoća da je scenarij pozitivnog

ekonomskog rasta u rasponu od 0,2% do 0,5% yoy, te ima mogućnost da ostvari

gornje granice rasta od 0,5% yoy uz čak dodatni potencijal revizije naviše do kraja

godine.18

„Za očekivati je da bi ekonomija Bosne i Hercegovine trebala ostvariti ekonomski

rast od 0,5% yoy, na temelju novih ulaznih pretpostavki o kretanju ekonomije euro

zone i dostupnih podataka o domaćem realnom sektoru, međutim ako finalni podaci

za treći kvartal i početak četvrtog kvartala ne budu ukazivali na trend značajnijeg

usporavanja do sada ostvarene dinamike rasta; postojala bi značajna mogućnost

revizije ekonomskih prognoza istraživanja i savjetovanja Raiffeisen banke, najviše

početkom četvrtog kvartala 2013. godine. Prema prognozi istraživanja i savjetovanja

Raiffeisen banke, u posljednje 3. godine bh. industrije kao ključne poluge bh.

ekonomije što se tiče stope rasta izvoza roba i usluga, banka će ostvariti rast od 18 https://www.raiffeisenbank.ba/ 20.05.2014

44

minimalno 4% yoy u realnim iznosima u slučaju izvoza roba i usluga, odnosno od

5% yoy u slučaju industrijske proizvodnje. Obzirom, kako se nastavlja fascinirajući

rast podsektora niskogradnje (radovi na koridoru Vc u oba entiteta), zajedno sa

blagim pozitivnim rastom transportnih sredstava i uvoza mašina, koji predstavljaju

dobar indikator za trend investiranja u stalna sredstva, daju mogućnost ostvarenja

pozitivnog realnog rasta ukupnih bruto investicija u bh.ekonomiji u istoj godini.

Privatna i javna potrošnja kao druge dvije važne komponente BDP-a su ostale

nepromijenjene u smislu prognoza i očekivanja savjetovanja i istraživanja Reiffeisen

banke do kraja godine. Dostupni podaci sa tržišta rada koji su zaključni sa julom

mjesecom, jasno pokazuje na rast nezaposlenosti i pad neto plata u odnosu na kraj

2012. godine. U julu mjesecu, oficijelna stopa nezaposlenosti je iznosila 44,6%, dok

su neto plate pale za 0,5% u odnosu na kraj 2012. godine, što je u skladu sa

očekivanjima. Obzirom, da se do kraja godine ne očekuju značajnija poboljšanja što

se tiče stanja na tržištu rada, te da se s druge strane doznake iz inostranstva na

temelju podataka iz prvog polugodišta, ukazuju na trend blagog pada, uz usporavanje

rasta potrošačkih kredita, te se očekuje negativan rast (četvrta godina zaredom) što se

tiče privatne potrošnje. To predstavlja da je kupovna moć građana i dalje pod

pritiskom, prognoza u 2013.godini realnog pada potrošnje građana od 0,5% yoy je

ostala nepromijenjena. Prethodne godine u septembru nametnuti su puni efekti mjera

štednje u potrošnji centralnih vlada od strane MMF-a kroz novi Stand-by aranžman,

koji će bit vidljivi kroz očekivanu negativnu stopu rasta javne potrošnje od 0,3% yoy.

U periodu od 2015.-2016.godine, srednjoročni rast bh.ekonomije u rasponu od 3,5%

do 4% yoy.

U 2014.godini očekivana stopa ekonomskog rasta BiH također ima izglede za

dodatnu reviziju naviše sa trenutnih 1,5% u realnim iznosima, uzimajući u obzir

poboljšanje ekonomskih izgleda vezano za vanjsko okruženje u narednoj godini.

Zbog oporavka ekonomije euro zone došlo je do poboljšanja izgleda za rast izvoza,

kao jedan od ključnih generatora rasta u narednoj godini se očekuje dvocifreni rast

domaćih investicija uslijed nastavka investicionog ciklusa na Koridoru Vc u oba

entitet, zatim pokretanje investicionih ciklusa Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede

HZHB, što predstavljaju veoma važne pretpostavke da bi se ostvario ovaj bazni

ekonomski scenario. Za narednu godinu se procjenjuje rast stranih direktnih ulaganja

45

650 mn EUR ili oko 5% BDP-a, za što se očekuje ulazak stranih investitora kroz

javno-privatno partnerstvo na planiranim projektima Termoelektrane Tuzla i dijela

koridora Vc u Republici Srpskoj, zatim u sektore domaće industrije se očekuje nešto

viši priliv ulaganja uslijed poboljšanja stanja ekonomije euro zone, što je u

posljednjih godina zabilježen uobičajeni trend kada se god ekonomija jedinstvenog

područja počne oporavljati.

Ivona Zametica (glavni ekonomski analitičar Reiffeisen banke) zaključuje da se

očukuju prvi pozitivni efekti na tržištu rada uslijed rasta domaćih i stranih investicija

u vidu smanjenja stope nezaposlenosti i blagog rasta neto plata, što bi uz rast

doznaka iz inostranstva moglo doprinijeti konačnom pozitivnom rastu potrošnje

građana Bosne i Hercegovine nakon duge 4.godine depresije

Glavni generator rasta bi mogle postati investicije te imati značajniji multiplikativni

efekat na ekonomiju kroz povećanje zaposlenosti, rast domaće potrošnje i kupovne

moći građana, ukoliko se pomenuti investicioni ciklusi nastave realizovati

adekvatnom dinamikom u periodu od 2015.-2016.godine.

Stoga, pred njima je period srednjoročnog ekonomskog rasta u rasponu od 3,5% - 4%

yoy, koje bi konačno mogle imati pozitivne učinke na standard bh.građana što se tiče

veće mogućnosti zapošljavanja i rast kupovne moći kroz pomenuti efekat na tržište

rada i domaću potrošnju koje bi izazvale stopu ekonomskog rasta.“19

19https://www.raiffeisenbank.ba/ 20.05.2014

46

6 ZAKLJUČAK

Za održavanje adekvatne likvidnosti privrede jedne zemlje potrebno je koristiti i

primjenjivati sofisticirane privredne metode i strategije. Svima je poznato da se

Bosna i Hercegovina suočila sa velikim razaranjima i ratnim sukobima i dalje se

suočava sa dva problema svoje privrede: ponovna izgradnja ratom porušene zemlje i

uvođenje tržišnih reformi u svoju dosadašnju plansku ekonomiju. Zadnja decenija za

BiH donijela je jednu stabilnu putanju rasta. Sa ciljem da se poveća likvidnost i

umanji unutrašnji dug, u RS se uveo sljedeći zakon: propisivanje obavezne

multilateralne kompenzacije kao i mogućnosti sprovođenja bilateralnih i

multilateralnih cesija i prodaje potraživanja, i to preko sistema koji će da vodi

Banjalučka Berza, te treba da do 27. aprila 2014. usvoji pravila i uputstvo o radu

Sistema. Sva privredna društva, banke, osiguravajuća društva, mikrokreditne

organizacije, poslovne jedinice privrednih društava iz Federacije BiH i Brčko

Distrikta koje se nalaze u Republici Srpskoj, vanbudžetski fondovi, jedinice lokalne

samouprave, sportska društva, preduzetnici, poljoprivredna gazdinstva kao i druga

pravna lica, koja obavljaju poslove preko bankovnih računa, obavezni su da u Sistem

prijave sve dospjele a neosporene novčane obaveze koje imaju prema drugim

Učesnicima. Privredna društva nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili

likvidacije, odnosno prethodni postupak za utvrđivanje uslova za pokretanje

stečajnog postupka, izuzeta su od navedene obaveze prijavljivanja. Pravilnim

upravljanjem sposobnošću izmirivanja kratkoročnih obaveza u privredi doprinosi se

stabilnosti privrednog sustava. Upravljanje likvidnošću se vrši svakodnevno i

planski, zbog ročnosti dospjelih obaveza. Na privredu BiH utiče vlast načinom da

određuje propise, zakone po kojima privreda mora da funkcioniše. Na osnovu toga,

vlast ima uticaj i na likvidnost te iste privrede. Kvalitetno upravljanje privrednom

likvidnošću je neminovna potreba, istu je moguće ostvariti primjenom sofisticiranih

privrednih metoda i strategija.

Nakon obrađene teme koju smo odabrali za projekt u samom startu istraživanja

potrebno je postaviti radnu hipotezu dosljednu istraživanja koja će se dokazivati ili

opovrgavati kroz samu izradu. Navedena hipoteza je usko povezana sa samom

temom tj. da ukoliko se na kvalitetan način vrši upravljanje privredom istu je moguće

poboljšati uz upotrebu kvalitetnih strategija i metoda. Sve te metode utiću na

47

privredni i likvidni sustav države kao cjeline ali i njenih mikroekonomskih

pokazatelja. Da bi privreda svake države imala relativno dobru likvidnost potrebne

su kvalietne metode za njeno ostvarivanje.

Pomoćna hipoteza 1 :

Upravljanje likvidnošću privrede vrši se svakodnevno i planski, samom analizom

poslovanja i izbjegavanje rizičnih situacija a sve sa ciljem da se sačuva stabilnost

privrednog sustava.

Iz ove podhipoteze se može zaljučiti da je za likvidnost potrebno konstantno pratiti

stanje na tržištu analizirati trenutne situacije, stanje te nakon toga vršiti alokaciju

sredstava za poboljšanje likvidnosti.

Pomoćna hipoteza 2:

Na planiranje i upravljanje likvidnošću utiče vlast koja određuje propise po kojima

privreda radi i kontroliše njihovo provođenje.

Da bi se svaka država mogla da funkcionira na pravi način sa njenog kako

makroekonomskog tako i mikroekonomskog stajališta potreban je uticaj vlasti koji će

izdavati zakone privredi kojih će se svaki segment privrede morati pridržavati ali je i

dalje potreban uticaj vlasti koji će vršiti kontrolu da li se sve obavlja po odobrenim

propisima.

Nakon iznesenih definicija koje su sadržane u projektu, može se navesti da su glavna

hipoteza, te njene dvije podhipoteze ovog rada dokazane.

48

LITERATURAKnjige:

1. Kragulj D., 2009., Ekonomija, Uvod u ekonomsku analizu,

mikroekonomija i makroekonomija, Kragulj, Beograd, str. 311

2. N. Gregori Mankju, 2008., Principi ekonomije, Ekonomski fakultet

Beograd 107

3. Bajraktarević F. Analiza opterećenja privrede u Federaciji BiH,

Novembar 2011, str 12.

Internet izvori:

4. http://www.upfbih.ba/attachments/article/182/Analiza%20bos%20verzija.pdf

17.05.2014.

5. http://www.fipa.gov.ba/informacije/statistike/investicije/default.aspx?

id=180&langTag=bs-BA 20.05.2014

6. http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_financijska_kriza_od_2007._godine

16.05.2014.

7. http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza.doc.pdf

16.05.2014.

8. http://limun.hr/main.aspx?id=10101 2.5.2014.

9. http://www.pufbih.ba/ 09.04.2014

10. http://www.kfbih.com/udoc/glasnik121.pdf 20.05.2014

11. http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/propisi/El_materijali/

Integralna%20informacija%20FMERI.pdf 20.05.2014

12. https://www.raiffeisenbank.ba/ 20.05.2014

13. http://www.fba.ba/images/Publikacije_Banke/

INFORAMCIJA_BANKARSKI_SISTEM_31_03_2013_bos.pdf

27.05.2014

Ostali izvori:

14. Zavod za statistiku FBiH 25.02.2014

15. Ekonomski trendovi januar - septembar 2009

16. Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH, Sarajevo,

decembar 2009.

49

17. Federalni zavod za programiranje razvoja.

18. Dokument Federalnog ministarstva finansija: Program javnih investicija

federacije BiH 2009. - 2011.

19. Ukupan kapital preduzeća iz Registra prema PBS

50