ADOLESCENCIJAass. Minja Klarić

ADOLESCENCIJAass. Minja Klarić

DEFINISANJE ADOLESCENCIJE

DEFINISANJE ADOLESCENCIJE

� prijelazni period izmeñu djetinjstva i

odrasle dobi

� označava promjene u izgledu, načinu

mišljenja i socijalnim situacijama.

� prijelazni period izmeñu djetinjstva i

odrasle dobi

� označava promjene u izgledu, načinu

mišljenja i socijalnim situacijama.

PERIODIZACIJA ADOLESCENCIJEPERIODIZACIJA ADOLESCENCIJE

RANA ADOLESCENCIJAod puberteta (12 godine) do 15/16 godine

(viši razredi o.š.)

SREDNJA ADOLESCENCIJA

KASNA ADOLESCENCIJAfakultet

RANA ADOLESCENCIJAod puberteta (12 godine) do 15/16 godine

(viši razredi o.š.)

SREDNJA ADOLESCENCIJA

KASNA ADOLESCENCIJAfakultet

KLJUČNE PROMJENE U

ADOLESCENCIJI

KLJUČNE PROMJENE U

ADOLESCENCIJI

BIOLOŠKE

KOGNITIVNE

SOCIJALNE

BIOLOŠKE

KOGNITIVNE

SOCIJALNE

KONTEKSTI ADOLESCENTSKOG

RAZVOJA

KONTEKSTI ADOLESCENTSKOG

RAZVOJA

PORODICAVRŠNJACI

ŠKOLARAD I SLOBODNO VRIJEME

PORODICAVRŠNJACI

ŠKOLARAD I SLOBODNO VRIJEME

PSIHOSOCIJALNE TEME

I PROBLEMI ADOLESCENATA

PSIHOSOCIJALNE TEME

I PROBLEMI ADOLESCENATA

AUTONOMIJAIDENTITET

POSTIGNUĆAPSIHOSOCIJALNI PROBLEMI

AUTONOMIJAIDENTITET

POSTIGNUĆAPSIHOSOCIJALNI PROBLEMI

ADOLESCENCIJA JE PERIOD “IZBORA

I ODLUČIVANJA”

ADOLESCENCIJA JE PERIOD “IZBORA

I ODLUČIVANJA”

koje ULOGE će uzeti

koje VRIJEDNOSTI će kod sebe razviti

koje ULOGE će uzeti

koje VRIJEDNOSTI će kod sebe razviti

PITANJA KOJA ADOLESCENTI SEBI

POSTAVLJAJU

PITANJA KOJA ADOLESCENTI SEBI

POSTAVLJAJU

Ko sam ja kao osoba?(rana adolescencija)

Kako mogu povezati ono što sam odlučio da jesam sa očekivanjima društva?

(kasna adolescencija)

Kako mogu biti svoj u društvu koje ne zadovoljava moje potrebe?

(mladenaštvo)

Ko sam ja kao osoba?(rana adolescencija)

Kako mogu povezati ono što sam odlučio da jesam sa očekivanjima društva?

(kasna adolescencija)

Kako mogu biti svoj u društvu koje ne zadovoljava moje potrebe?

(mladenaštvo)

PROMJENE U ADOLESCENCIJI

PROMJENE U ADOLESCENCIJI

ODNOS SA RODITELJIMA u adolescenciji se javlja promjena izmeñu djetinjaste

vezanosti sa roditeljima u novi vid vezanosti tipičnan za vezanost odrasle djece i roditelja, a ona podrazumijeva

promjenu u tom smislu što se potreba za vezom i ovisnošću ujednačuje

AUTONOMIJAadolescent puno više sam pokreće aktivnosti, te puno više

sam djeluje nezavisno od drugih

ODNOS SA RODITELJIMA u adolescenciji se javlja promjena izmeñu djetinjaste

vezanosti sa roditeljima u novi vid vezanosti tipičnan za vezanost odrasle djece i roditelja, a ona podrazumijeva

promjenu u tom smislu što se potreba za vezom i ovisnošću ujednačuje

AUTONOMIJAadolescent puno više sam pokreće aktivnosti, te puno više

sam djeluje nezavisno od drugih

PROMJENE U ADOLESCENCIJI

PROMJENE U ADOLESCENCIJI

SEKSpromjena seksualnih uloga i premještanje centra

seksualnosti da bi se uskladila sa socijalnim zahtjevima

INTIMNOSTstvaranje intimnih prijateljstava, te dublje otvaranje sebe,

veći altruizam

SEKSpromjena seksualnih uloga i premještanje centra

seksualnosti da bi se uskladila sa socijalnim zahtjevima

INTIMNOSTstvaranje intimnih prijateljstava, te dublje otvaranje sebe,

veći altruizam

PROMJENE U ADOLESCENCIJI

PROMJENE U ADOLESCENCIJI

POSTIGNUĆEuspjeh i ambicije usmjeravaju se prema budućnosti,

realnosti, životu

RAZVOJ IDENTITETAtransfer predodžbe o sebi da bi prihvatili promjene u

adolescenciji, i to u fizičkom izgledu, biološkoj zrelosti, kognitivnom funkcionisanju, socijalnoj snalažljivosti

POSTIGNUĆEuspjeh i ambicije usmjeravaju se prema budućnosti,

realnosti, životu

RAZVOJ IDENTITETAtransfer predodžbe o sebi da bi prihvatili promjene u

adolescenciji, i to u fizičkom izgledu, biološkoj zrelosti, kognitivnom funkcionisanju, socijalnoj snalažljivosti

IDENTITETIDENTITET

� doživljaj vlastitog ja, pojam kojeg pojedinac ima o samom sebi

� uključuje usvajanje smislenog pojma o sebi pri čemu su prošlost, sadašnjost i budućnost povezane u skladnu cjelinu

� odgovor na pitanje ko sam, otkud dolazim igdje idem

� doživljaj vlastitog ja, pojam kojeg pojedinac ima o samom sebi

� uključuje usvajanje smislenog pojma o sebi pri čemu su prošlost, sadašnjost i budućnost povezane u skladnu cjelinu

� odgovor na pitanje ko sam, otkud dolazim igdje idem

FORMIRANJE

IDENTITETA

FORMIRANJE

IDENTITETA

uspostavljanje doživljaja istovjetnosti +

osobna ideologija i filozofija života +

prihvatanje osobne prošlosti i uspostava kontinuiteta u iskustvima

+ orijentacija prema budućnosti

+ sistem vrijednosti

uspostavljanje doživljaja istovjetnosti +

osobna ideologija i filozofija života +

prihvatanje osobne prošlosti i uspostava kontinuiteta u iskustvima

+ orijentacija prema budućnosti

+ sistem vrijednosti

ELEMENTI IDENTITETA

ELEMENTI IDENTITETA

doživljaj sebe kao iste osobe kroz vrijeme i situacije

priznanje od socijalne okoline da se osoba percipira kao istovjetna

akumulisanje pouzdanja u skladu osobne i socijalne percepcije

doživljaj sebe kao iste osobe kroz vrijeme i situacije

priznanje od socijalne okoline da se osoba percipira kao istovjetna

akumulisanje pouzdanja u skladu osobne i socijalne percepcije

KRIZA IDENTITETA

KRIZA IDENTITETA

krizu mogu zaoštriti društvena dešavanja, podržavajući ili otežavajući uslovi okoline: gubljenje tradicija i manja je predvidljivost

nema adekvatnih modela starijih generacija što pospješuje traganje za identitetom (nema

stabilnih socijalnih definisanih uloga)

krizu mogu zaoštriti društvena dešavanja, podržavajući ili otežavajući uslovi okoline: gubljenje tradicija i manja je predvidljivost

nema adekvatnih modela starijih generacija što pospješuje traganje za identitetom (nema

stabilnih socijalnih definisanih uloga)

KRIZA IDENTITETA

KRIZA IDENTITETA

ako se ne uspije naći identitet javlja se sumnja u sebe, difuzija, konfuzija uloga = autodestruktivno ponašanje, zaokupljenost time što drugi misle o meni, nebriga za

mišljenje drugih – izolacija; zlouptreba droga i alkohola koji predstavljaju oslobañanje od anksioznosti koju stvara

konfuzija uloga

ako je ego-difuzija trajna, može doći do hronične delikvencije, psihofizičke dezorganizacije ličnosti i

suicida.

ako se ne uspije naći identitet javlja se sumnja u sebe, difuzija, konfuzija uloga = autodestruktivno ponašanje, zaokupljenost time što drugi misle o meni, nebriga za

mišljenje drugih – izolacija; zlouptreba droga i alkohola koji predstavljaju oslobañanje od anksioznosti koju stvara

konfuzija uloga

ako je ego-difuzija trajna, može doći do hronične delikvencije, psihofizičke dezorganizacije ličnosti i

suicida.

POREMEĆAJI U ADOLESCENCIJI

POREMEĆAJI U ADOLESCENCIJI

INTERNALIZIRANIkoji su unutar osobe

(čir na želucu)

EKSTERNALIZIRANIkoji se manifestiraju u okolini

(kraña) smatra se da su posljedica nesposobnosti kontrolisanja

impulsa, nekonvencionalnosti ličnosti adolescenta i okoline

INTERNALIZIRANIINTERNALIZIRANIkoji su unutar osobe

(čir na želucu)

EKSTERNALIZIRANIkoji se manifestiraju u okolini

(kraña) smatra se da su posljedica nesposobnosti kontrolisanja

impulsa, nekonvencionalnosti ličnosti adolescenta i okoline

RIZIČNI FAKTORIRIZIČNI FAKTORI

SIROMAŠTVO

HRONIČNA BOLEST

RODITELJSKE MENTALNE BOLESTI, ALKOHOLIZAM

IZLOŽENOST NASILJU PRILIKOM NPR. RATA

RAZDVOJENOST RODITELJA

SIROMAŠTVO

HRONIČNA BOLEST

RODITELJSKE MENTALNE BOLESTI, ALKOHOLIZAM

IZLOŽENOST NASILJU PRILIKOM NPR. RATA

RAZDVOJENOST RODITELJA

POVOLJNI FAKTORIPOVOLJNI FAKTORI

RODTIELJSKA OKOLINAnadgledanje aktivnosti i dosljednost u primjeni discipline,

bliski odnos sa barem jednom osobom u porodici

MREŽE PODRŠKE IZVAN PORODICEprijatelji

LIČNE KARAKTIRISTIKEpozitivan pojam o sebi, socijalna odgovornost,

dobre komunikacijske i socijane vještine

RODTIELJSKA OKOLINAnadgledanje aktivnosti i dosljednost u primjeni discipline,

bliski odnos sa barem jednom osobom u porodici

MREŽE PODRŠKE IZVAN PORODICEprijatelji

LIČNE KARAKTIRISTIKEpozitivan pojam o sebi, socijalna odgovornost,

dobre komunikacijske i socijane vještine