aforizmi 1

7/23/2019 aforizmi 1

1/45

Ne trai istinu ako ne zna to bi s njom.Promjena se zbiva onda kad postanete ono to vi doista jeste, ne onda kada pokuavate postationo to niste.Ko tugu rakijom lijei, ne ozdravlja od tuge nego umire od rakije. (Ivo Andri!Kada je pti"i u looj #ormi drug, tada ni ona ne leti na jug.($abranjeno Puenje!% ovjee, ti najuzvienije bie, kako si nitavan kad se valovi vjenosti odbruse na tebe. (Karl &a'!)*+)-A is gone+%&%%/ isn0t 1ere 'etI 1ave just one da' 2 +%-A 2 and I "an "1oose 1o3 Is1all be..... and I 45%%*) +% 6) 5APP*ve to ima poetak ima i kraj.Kad bi svaki ovjek bio ovjek, onda bi svaki kamen bio dragulj.*trunjak je onaj koji zna sve vie i vie o sve manjem i manjem dok ne sazna sve o niemu.-a bi stigli na vrijeme, treba krenuti u nevrijeme.$vijezde su samo rupe u nebu, kroz koje prodire svijetlost vjenosti.Najljepi je uitak i najvea radost ivota osjeati da si ljudima potreban i drag.7ako je kad te netko ni ne zavoli8+ad samo tamna strana sr"a zaboli8+eko je kad za nekog jedinog i svog postane zrn"e soli8+eko je kad +voj Neko prestane da te voli8)art1 to eart1, as1es to as1es, dust to dustt1ere is noting ne3 under t1e sunonl' time 3ill tell 31en m' moment is to "ome.Pusti stra1 da u9e u tebe, da pro9e kroz tebe i da zapali "ijelo tvoje bie. Kad ne bude nieg osimstra1a opet e biti ti.:ovjee pazi da ne ide malen ispod zvijezda (A. 6. ;imi!

+voj svijet je samo ono to stane u tvoje sr"e.

:ovjek ui dok je iv i na kraju umire glup.

+voja je srea samo tvoja stvar. Ali zato tvoja tuga to je ve pria druga, to na moj raun ide.

+ko eli da poput mjese"a bude izvor svijetla, mora poput mjese"a dopustiti da psi na njega laju.(6lument1al!

*vu svoju ljubav, ponos i nadanja dat u na poklon pti"ama, da makar one odlete tamo gdje ja nestignem.

It0s so eas' to laug1It0s so eas' to 1ateIt takes strengt1 to be gentle and kind.

6olje je upaliti i najmanje svjetlo nego proklinjati tamu.

Kissing is like drinking salted 3ater< 'ou drink and 'our t1irst in"reases.

Ako me ne voli 2 dopusti mi tada nemogue, ljubavi moja< da +e ne volim vie.

A =riend0 s love sa's< 00 I# 'ou ever need an't1ing. 00.+rue 7ove sa's< 00 ou0ll never need an't1ing. 00.(>imi 5ollemans!

-opusti ovom danuda pro9e bez ijedne misli na +ebe,bez ijednog osjeaja +ebe.-opusti ovoj noida pro9e bez ijednog sna o +ebiunato bdijenju, unato snovima.-opusti mi da odemi ne vratim se vie u ovu stvarnostu kojoj si sveprisutan.

Ne elim utje1u


2/45

da bi1 +e zaboravio.Ne elim patnjuda bi1 +e osjeao.Ne elim da ne elimda elim bilo to.(+ajna ?snule -ue @ BBC!

Kasno je, sjeanja, uzalud se javljate, beskorisne su vae nemone utje1e i podsjeanja na onoto je moglo biti, jer to nije bilo, nije ni moglo biti. A uvijek izgleda lijepo ono to se nije ostvarilo.

Ima ljudi koji ostaju prazni1 aka ak i kad se u1vate za glavu.

*vatko ima pravo da se kree i da bude kreten.

Kad upire prstom u nekoga, primijeti da si u tom asu etiri prsta upro u sebe. (*ai 6aba!

In love t1e paradoD o""urs t1at t3o beings be"ome one and 'et remain t3o. ()ri"1 =romm!

6etter to 1ave loved and lost, t1an to 1ave never loved at all. (*t. Augustine!

Po prirodi ena je sklona da ospori kako i nisu E, ako je samo njena osobna srea u pitanju.Ako joj razlozi nalau da kae da je "rno "rno, a ljubav govori da je "rno bijelo 2 ondarazlozi otpadaju

Preuzeti na sebe ulogu dobre due svojstveno je onima to se u ivotu boje zauzeti stav. *vakako

je lake vjerovati u vlastitu dobrotu nego se suoiti s drugima i boriti se za svoja prava. *igurno jelake otrpjeti uvredu ne uzvrativi je, nego skupiti 1rabrost da u9e u sukob s jaim, uvijekmoemo rei da nas baeni kamen nije pogodio, a tek nou 2 dok suprunik ili sustanarspava 2 tek nou potaji"e oplakati nakukaviluk.

*vakome u priznati pravo da me prevari, osim prijatelju.

Potrebni su ti i prijatelj i neprijatelj da te rane u sr"e, jedan da te klevee, a drugi da ti javi.

Naui kazati. 00 N). 00. Ne dozvoli da ti usta preopterete le9a.

Plakala sam to nisam imala "ipele, dok nisam vidjela ovjeka koji nije imao nogu. (5elen Keller!

Ako je mukara" glava obitelji, ena je njegov vrat. A vrat vrti glavu gdje eli.

$ato to sve ima svoju suprotnu stranu, i ljudski du1, iv i uznemiren poeli da prevrne svakustvar, da joj vidi nalije pitajui se da to moda nije li"e.

*amouboji"e poetni"i PA$I+) samoubojstvo moe biti smrtonosno

-anas sam prola ispred nekog zabavnog parka. -ugo sam stajala ispred elektrine brdsko 2dolinske eljezni"e< vidjela sam da veina ljudi onamo ulazi u potrazi za osjeajima, ali kada krenu,umiru od stra1a i mole da zaustave taj vlak. ;to oni eleF Ako su izabrali pustolovinu zar ne bitrebali biti spremni ii do krajaF Ili misle da je pametnije ne juriti tim vlakom gore dolje, nego ostati"ijelo vrijeme u istome vrtuljku, okreui se na istome mjestuF (Paulo 4oel1o< G >edanaest minuta G !

7judi e zaboraviti to ste rekli, ljudi e zaboraviti to ste uinili, ali ljudi nikada nee zaboraviti kakosu se zboga vas osjeali.

Kada se pokopava istina, kad joj se ne doputa da kao biljka prodre na povrinu, ona ne mirujeHtada sakupi svoju mo i probije se sa eksplozivnom snagom.

6olje imati uasan kraj, nego uase bez kraja.

Prijatelj slui za to da kada je tebi lo dan ode do njega i pokvari i njemu dan.

Kada se rue zidovi oko tebe treba se diviti lijepom pogledu.

Patriotizam je kao alko1ol. $namo da e nas opiti, da e nam dati iluziju, pa ipak pijemo i najgorevino. 6a radi te iluzije. (>. P. Kamov!


3/45

Istina je obino na sredini, gdje je najdublja voda.

Ne osu9uj i ne proklinji, jer ne zna zato se neto doga9a i s kojom svr1om. I pamti ovo< ono toti proklinje proklet e tebe, a ono to osu9uje, jednog e dana postati.

Ako kae neku tajnu svom prijatelju, vodi rauna da i on ima svog prijatelja.

&edi"ina je toliko napredovala da praktino vie ni jedan ovjek nije zdrav.

?vijek eznemo za onime to je zabranjeno i elimo ono to nam se uskrauje.

ani papiri pokazuju svoju vanost pomi"anjem s mjesta na kojem ste i1 ostavili na mjesto nakojem i1 ne moete nai.

Nova" ne kupuje sreu, ali ini siromatvo podnoljivijim.

*enilnost je prava stvar svako jutro uje neto novo.

*rea je jedina stvar koja se udvostruuje, kada se dijeli.

*mrt kada nastane, nauit e nas da je srea manje ljudska nego patnja.

&a kakav bio ponor prema kojem padaju, stvari ili ljudi, s podjednakom njenou sustiu svoje dno.

*avjest je poput psa, kad joj ba"i dobar komad prestane gristi.

%drasli su zaista vrlo, vrlo udni.

Patnja zadaje bol samo zato to je se boji. %na te proganja zato to bjei od nje. Ne mora bjeati, ne mora je se bojati.&ora voljeti... -akle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bjeati od nje. %kusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se nemoj je primati s mrnjom. +voja mrnja je to to ti nanosi bol i nita drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako i1 ti neuini time. (5erman 5esse!

>ednoga se bojim< ne biti dostojan svoji1 patnji.

&ladost imamo da bismo inili gluposti. A starost da bismo alili za tim glupostima.

? komunizmu svatko krade od svakog, a u kapitalizmu je obratno.

*mrt je treba da znate poetak besmrtnosti.

Kad bi uenik bio u stanju da odgovara na svako pitanje, to bi onda radio uiteljF

7judi se dive 1rabrosti, talentu, dobroti, velikim zada"ima i velikim iskuenjima, ali ne "ijene nita osim nov"a.

7judi idu sa namjerom da postignu neki "ilj, ali tog "ilja nema.

*ve bitke u ivotu slue da nas neemu naue 2 ukljuujui i one koje gubimo. Kad poraste, otkrit e da si esto branio la,obmanjivao sebe ili patio zbog gluposti. Ako bude dobar ratnik, nee sebe optuivati zbog toga 2 ali nipoto ne dozvoli da stvoje greke ponove.

Imam svoj put, put potrage za ljubavlju i inim sve to je mogue da ga pro9em s dostojanstvom.

Ako ikada doivi poraz ne dozvoli da ti suze poteku. &ukar"i su zli, oni e na ruevinama tvoje tuge sagraditi spomenik svopobjede.

Ne mjerim vie vrijeme na sate, ni po sunanom vrelom 1odu. -an mi je kada njegove oi se vrate, a no kad opet od meneodu.

Kad se ljudi slau sa mnom, uvijek imam osjeaj da sam negdje pogrijeio.

Jivot se ne mjeri brojem udisaja koje napravimo, nego trenut"ima koji nam oduzmu da1.

:ovjek je kao razlomak, iji je brojnik ono to on jest, a nazivnik ono to misli o sebi. ;to je nazivnik vei, razlomak je manji.


4/45

:udno je kako je malo potrebno da budemo sretni, a jo udnije kako nam esto ba to malo nedostaje. (Ivo Andri!

reke su nain postupanja .

Ne moemo ivjeti bez drugi1 ljudi. >edni nam stvaraju, a drugi rjeavaju probleme.

+o to vas niko ne slua je razlog da utite, a ne da govorite jo vie i jo glasnije.

i vrijedite samo onoliko koliko ste drugima potrebni.

Nasmijei se kad me vidi, ostanimo prijatelji. Nitko ne zna to smo bili, nitko ne zna to smo 1tjeli, ostanimo prijatelji.

+ad volimo se Neka to vjenost bude malaer svijet je brod bez luke, vrijeme val bez ala,Prolazni"i mi 00(Alp1onse de 7amartine G >ezero G!

It0s so eas' to laug1.It0s so eas' to 1ate.It takes strengt1 to be gentle and kind.

Kad su oi ene zamagljene suzama, onda je mukara" taj koji ne vidi jasno. (+ournier!

+reba vie stra1ovati od ljubavi ene, nego od mrnje mukar"a. (*okrat!

Prijateljstvo je jedna dua u dva tijela. (Aristotel!

6ogu je la beskorisna, a ovjeku korisna samo za lijek. (Platon!

&i mukar"i jadni smo robovi predrasuda, naprotiv, kad ena odlui spavati s mukar"em, nema ograde koju nee preskoiti,niti utvrde koju nee razoriti, niti moralnog obzira koji nije spremna iz temelja pregaziti< tu nijedan bog ne pomae.

Ne elim postii besmrtnost svojim djelom. Jelim je postii tako to neu umrijeti.

Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odma1 misli na za1valnost, onda nisi darovao, ve prodao.

Ako ena na9e ljubavnika, onda su tu mogua dva razlogaH ili je sita svoga mua ili nije.

Ar1itekti svoje greke pokrivaju mramorom, lijeni"i zemljom, a ene dekolteom.

Kad jednom ljubavi do9e kraj, slabii kukaju, energini prona9u novu ljubav, a pametni su je ve odavno imali u rezervi.

? svijetu postoje dvije skupine ljudi @ pametni ljudi bez religije i religiozni ljudi bez pameti.

*tvarni ivot ne sainjavaju nai planovi o srei, nego ba ono to se protivi tim planovima i namjerama, ono to se sluajnodoga9a, to je potpuno nepredvi9eno i to izaziva samo razoarenje i bol. (Alberto &oravijaH G imljanka G !

7ake je biti zaista sam nego gajiti iluziju o tome da imamo nekoga.

?dati se za nekoga koga ne voli isto je to i prodati se kao rob. ()n 6ronte!

Ne znai da ne pati ako uti.

Nije vano to ovjek treba initi ili ne treba initi. ano je ono to ovjek ini. (>a"k 7ondonH G Kralj alko1ol G !

Ako ne mislimo na budunost, ne moemo ju ni imati.

?zmi suzu i stavi je na li"e ovjeka koji nikada nije plakao. (&. andi!

olim te ne zbog toga to si ti, ve zbog toga to sam ja kad sam pored tebe.

Ni jedna osoba ne zasluuje tvoje suze, a ona koja i1 zasluuje nee te nikada rasplakati.


5/45

Najjednostavnija pitanja i najtea su pitanja. dje si ro9enF dje iviF Kamo ideF ;to radiF azmisli katkad o tome i pratikako se tvoji odgovori mijenjaju.

araju se oni koji misle da ne mogu ivjeti bez ljudi. Ali se jo vie varaju oni koji misle da ljudi ne mogu ivjeti bez njega.

Jivot je kratak, ili suvie dug, da bi si mogli dozvoliti luksuz da ivimo loe.

&oe biti samo osoba na ovom svijetu, ali za nekoga si ti "ijeli svijet.

Ne plai zato to se zavrilo @ smij se zato to se dogodilo.

+ko ne eli me9u ljudima uvenuti, mora se nauiti piti iz svi1 aaH i tko me9u ljudima eli ostati ist, mora se razumjeti i u to dse pere u prljavoj vodi.

Netko prilazi blinjem jer trai sebe, a netko zato to bi se 1tio izgubiti. aa zla ljubav prema vama samima pretvara vamsamou u tamni"u.

+iina je istinski razgovor me9u prijateljima. ovor nije bitanH bitno je da ne morate nita govoriti. (&argaret 7ee unbe"k!

Iskustvo kao da kazuje da samo budale imaju povjerenja, da samo budale vjeruju i pri1vaaju sve. Ako je to istina, onda jeljubav najbudalastija< ne temelji li se na povjerenju, vjeri i pri1vaanju. (7eo 6us"aglia!

*ve suze koje prolije spremi i stvori more kojim e ploviti.

Postoje ljudi koji vam izvade sr"e i postoje ljudi koji ga vrate na mjesto. $bog onog tko nam ga izvadi ostatak ivota provedemtrgajui drugima nji1ova sr"a. >er moramo nekako ostati ivi. ()lizabet1 -avid!

7judi za svoje neuspje1e uvijek krive prilike i okolnosti.

Ima dvije vrste ljudi< oni koji mogu biti sretni, ali to nisu, i oni koji trae sreu, ali ju ne nalaze.

Ne oekujem da me razumije kad ne razumijem ni sebe sam. ?zmem to uzmem, a dam to dam. *amo sebe.

? ovome trenutku ima L EMB C LMC ljudi na svijetu (vie, manje!. Neki tre prestraeni. Neki dolaze kui. Neki govore lai dabi preivjeli dan. -rugi se ne suoavaju s istinom. Neki su zli ljudi, u ratu s 6ogom. A neki su dobri, borei se protiv zla. ;estbilijuna ljudi na svijetu, est bilijuna dua. A ponekad .. treba samo jednu. (5ilarie 6urtonH 00 +ree 5ill 00 !

5rabrost nije odsutnost stra1a, ve pro"jena da je neto puno vanije od stra1a. (Ambrose edmoon!

$na da je iz bitaka koje je vodio u prolosti uvijek izvukao neku pouku. No zbog mnogi1 je od ti1 pouka patio vie no to jetrebalo. >ednom je suludo potroio svoje vrijeme, borei se za neto lano. I patio zbog ljudi koji nisu bili vrijedni njegoveljubavi. Pobjedni"i ne ponavljaju istu pogreku. $bog toga atnik izlae svoje sr"e samo kad je neto toga vrijedno. (Paulo4oel1oH 00 Prirunik za ratnika svijetlosti 00 !

&ogla sam. Nikada neemo do kraja razumjeti znaenje te #raze. >er u svakom trenutku naega ivota postoje stvari koje suse mogle dogoditi, a nisu. Postoje magini trenut"i koji prolaze ne zamijeeni i odjednom neka sudbina mijenja itav na svije

Neke velike rijei su toliko prazne, da se u nji1 moe zatvoriti itava gomila naroda

-o uspje1a se ne dolazi li#tom, ve stepeni"ama

Pitamo se da li ima ivota poslije smrti, a ne pitamo se da li ima ivota prije smrti.

Kakve su ti uobiajene misli takva e biti i narav tvoje due, jer misli dui daju boju. (&arko Aurelije!

-ok razmiljamo to bismo trebali poeti trenutak za poetak ve je istekao. (5. 5eine!

7jubav je poput raja, ali boli kao u paklu.

?vijek kau da vrijeme lijei rane, ali zapravo i1 morate sami zalijeiti. (And' /ar1ol!

6ogata je siroma1 sa parama 00 (-'lan -og!


6/45

&ukara" je star onoliko koliko se osjea starim, a ena koliko staro izgleda.

Pogled na pijan"a je najbolja pouka o vrlinama trijeznosti.

$nati mnoge svari ne znai biti mudar.

Ne vjeruj zato to je to mudra" rekao,Ne vjeruj zato to je to uobiajeno miljenje,Ne vjeruj zato to je to zapisano,Ne vjeruj zato to je to proreeno,Ne vjeruj zato to netko drugi to vjeruje,

Ali vjeruj sam onom to si sam prosudio da je istina.

Nikada ne mislim na budunost. Prebrzo stie. (Albert )instein!

aznovrsnost pojava u prirodi toliko je velika, a rizni"e skrivene na nebesima toliko su bogate, da ljudski um nikada neeoskudijevati svjeom 1ranom.

Ne mogu zamislili 6oga koji nagra9uje i kanjava svoja stvorenja ili iskazuje volju kakvu nalazimo u nama. Niti mogu, niti elizamisliti osobu koja je preivjela svoju #iziku smrt. Neki ljudi slaba du1a, zbog stra1a ili smijenog egoizma, gaje takve misli.>a se zadovoljavam udom vjenosti ivota i pogledom u udesni ustroj postojeeg svijeta, uz predanu elju za s1vaanjemdijela, pa makar i posve siunog, razumnosti koja se oituje u prirodi. (Albert )instein!

6olje vladati u paklu, nego sluiti u raju.

6rod je sigurniji kada je u lu"i, ali ne grade se brodovi radi toga.

-ok pametni ute, govore budale.

elike stvari lako je naslutiti, ali teko kazati.

6iti mlad, znai vjerovati da ima pravo i kada te uvjere da ga nema.

*vi mi ponekad dolazimo u napast da se popnemo na pozorni"u i odglumimo neto.

&ladi bi 1tjeli biti vjerni, a ne moguH stari bi 1tjeli biti nevjerni, a ne mogu.

:ak i budne due mogu posrnuti i u pokvarenost upasti 2 ne zbog nedostatka opreznosti, ve zbog nedostatka potpore.

atnik *vjetlosti zna da se neki trenu"i u ivotu ponavljaju. $atie se esto u situa"ijama s kakvima se ve suoavaoH tadazapadne u maloduje, mislei da uope nije napredovao, jer iznova nailazi na iste ekoe. 00 +o sam ve proao 00, ali se svomsr"u. 00 -oista, proao si 00, odvraa mu sr"e. 00 Ali nisi nadiao. 00 Na to atnik s1vati da ponovljena iskusta imaju jednu @ jednusvr1u< nauiti ga onome to ne eli nauiti. (Paulo 4oel1oH 00 Prirunik za ratnika svijetlosti 00 !

-ubina je u jasnoi i vedrini.

+ko je imalo pametniji, protiv gluposti nema drugog oruja osim 1umora. (5esse!

% toleran"iji trebamo uiti od puaa. >o se nijedan pua nije poalio na nepuaa.

>aki rastu u samoi dok slabi venu.

*jeanje je kamen spoti"anja na putu nade.

Najvee ljubavi i najvei uspjesi povezani su s najveim rizi"ima.

*amo je zaborav istovremeno i osveta i oprotaj.

*ve to ivi ima oiljak.

7judski je grijeiti a boanski pratati.

azmiljao sam, u stvari, o znanju i vjerovanju. >edno sam bio siguran< ne vjerovati ni u to, to mora tako9er da je nekakvavrsta vjere< zatu"ane i opake.


7/45

6olje umrijeti na nogama, nego ivjeti na koljenima.

Jivot nas je nauio da ljubav ne znai me9usobno se gledati,ve zajedno gledati u istom smjeru. (A.de *aint )Duper'!

? ljubavi se esto sumnja u ono u to se najvie vjeruje.

Posljednje to ovjek gubi jest smisao za 1umor.

+amo gdje si ba"io kamen, tamo se treba ispria.

Ako te sidro zadrava, prerei konop.

Ponavljanje je majka gluposti.

&ozak je najjai #ilm, umjetnost, uitak koji jedna osoba moe imati a da ne mora neto posjedovat.

+ri puta vode do mudrosti< razmiljanje< ono je najplemenitijeH odgoj< on je najlakiH iskustvo< ono je najneugodnije.

Ne pljuj u bunar iz kojeg si nekad pio.

:ovjek koji moe pobijediti druge 2 jak jeH ovjek koji pobijedi sebe @ svemoan je.

Kad i tisuu ljudi vjeruje u glupu stvar, ona i dalje ostaje glupa.

&ladost predlae, starost odlae, sredina izvrava.

%naj koji pita ispadne budala pet minuta, ali onaj koji ne pita ostane budala "ijeli ivot.

Jivot je samo most. Ne gradi kuu na mostu.

Ako jednom ode, nemoj se okrenuti, jer ako se okrene mora se vratiti, a ja ne elim da se vrati odlazei.

:ovjek je kao svjetlost, mora biti razlomljen da pokae sve svoje boje. (-inko ;imunovi!

;to je la vea vie e ljudi u nju povjerovati. (Adol# 5itler!

;to su ljudi brojniji manje je ljudi. (Ivo Andri!

6og ne moe biti svugdje, zato je stvorio majke

%no to te ne ubije ... probudit e u tebi elju za smru.

Nita na svijetu nije tee od iskrenosti i nema nita lake od laskanja.

Ako sam padne u bunar, ni provi9enje te ne moe spasiti.

7jubav, a ne vrijeme, lijei sve rane.

$a ovjeka postoje samo tri doga9aja< roditi se, ivjeti i umrijeti. Ne osjea kad se rodi, nasmrt se mui,a ivjeti zaboravlja.

lazbeni"i ne idu u mirovinu. %ni prestaju svirati kad u njima nestane glazbe.

:ini samo ono u to vrsto vjeruje. *ve ostalo je gubljenje energije.

Na svijetu, sama sa sobom, ostavie me bogovi, koji svime raspolau. Ne mogu nita protiv nji1< ono to mi daju primam bezrijei. +ako se i ito pod vjetrom povija, a kad vjetar pro9e, ono se podie.

:itati znai prevoditi jer ne postoje dvije osobe u koji1 su ista iskustva.

elika je razlika u tome itamo li radi uitka i razonode ili radi spoznaje i pouke.

Kakva elim itateljaF Najnepristranijeg. Koji zaboravlja na mene, na sebe i na svijet i koji ivi samo u knjizi.

+reba vidjeti svjetlo u mrtvim slovima knjige.


8/45

Ime nije nita. ;to nazivamo ruom isto bi mirisalo i s drugim imenom.

7ijepe nas rijei ne stoje nita, pa zato da i1 ne upotrijebimo ako se radi o neijoj srei.

&udre su rijei kao eerna trska, siemo i1, a nji1ova je slast neis"rpna.

&agija jezika najopsanija je od svi1 arolija.

&a ima samo dvije otri"e, a jezik i1 ima na stotine.

>ezik kosti nema, ali kosti lomi.

Ima ljudi koji govore, govore i govore sve dok neto ne kau.

$amislite onu tiinu kad bi ljudi govorili samo ono to znaju.

ijetko kad se kajemo to smo govorili premalo, a vrlo esto to smo govorili previe. +o je stara i otr"ana istina koju svi znajua nitko je se ne pridrava.

Pravi zaviaj je zapravo jezik.

rob je dovoljan onome kome "ijeli svijet nije bio dovoljan. (o Aleksandru &akedonskom!

>a nisam uitelj, ve samo suputnik kojega si upitao za put. Pokazao sam naprijed< kako sebi, tako i tebi. (eorge bernard*1a3!

I najie jezero, ako nita ne uzdrma, pretvori se u baru.

:etiri su vrste ljudio1nat1an 7ivingston00 !

Najbolja ak"ija koja se moe poduzeti, jest ne poduzimati nita.

>edan dio ljudi radi, a ne misli, a drugi dio ljudi misli, a ne radi.

%no to ljudi trae od 6oga u molitvi jest< da dva i dva ne bude etiri.

*amo je jedan kutak svemira koji sigurno moete popraviti, a ste vi sami.

? ovom grobu poiva *ilvije, koji nikom nita besplatno nije dao. ?mro je, al0 alostan je to ovo ita besplatno.

Kad vam #ilozo# odgovori na postavljeno pitanje, vie i sami ne razumijete to ste ga pitali.

lupan koji je postao svjestan da je glupan nije vie glupan.

Pametan ovjek zamjeuje sve. lupi na sve ima neku zamjerku.

+alijanski sam nauio da bi1 razgovarao s papom, panjolski da bi1 razgovarao s majkom, engleski da bi1 razgovarao stetkom,njemaki da bi1 razgovarao s prijateljima, a #ran"uski da bi1 razgovarao sam sa sobom.

Kad bogovi 1oe da nas kazne, oni usliuju nae molitve.

uk dlaku mijenja u jesen i u proljee. :ovjek po potrebi.

-uevni bolesnik nikada ne napada bez razloga. ? tome se razlikuje od normalni1 ljudi.

6ogu se obraamo kada elimo postii neto nemogue. $a neto mogue dovoljni su nam i ljudi.

Posjeta uvijek ini zadovoljstvo @ ako ne pri dolasku, onda pri odlasku.


11/45

Povijest je tek neto malo vie od popisa ludosti, zloina i nesrea ljudskog roda.

+ok povijesti nitko nije izmjenio kao povjesniari.

-oktori imaju jednu veliku prednost, kada naprave greku oni je jednostavno pokopaju.

Nije sramota pasti, sramota je ne dii se.

7jubav je poput prometne nesree 00 udare 00 vas i obore, a potom preivite ili ne preivite.

Nikada nismo sretniH moemo se samo sjeati da smo to bili.

Nema u ivotu pobjednika @ ima samo preivjeli1.

*amoubojstvo je trajno rjeenje privremenog problema.

>a nisam mudar, i to znamH drugi nisu mudri, i to ne znaju.

*lava je otrov koji treba uzimati u malim dozama.

6iti velik znai biti nes1vaen.

5tjeli biste znati jesu li inteligentni mukar"i i dobri mueviF Ali 8 inteligentni mukar"i se uope ne ene.

Popularnost je kao mladost, kad jednom pro9e vie se ne vraa.

Povijest svijeta je samo biogra#ija veliki1 ljudi.

Povijest je roman koji se zbio, a roman je povijest koja je mogla biti.

Nije li udno to se ljudi tako rado bore za svoju vjeru, a tako nerado ive po njenim zakonima.

4ijeni rijei, svaka od nji1 moe biti tvoja posljednja.

+ko je tako siromaan da nema nikoga, ujedno je i toliko bogat da ne moe nikoga izgubiti.

*udbina nam daje roditelje, prijatelje biramo sami.

*vijet je pozorni"a< do9e, vidi i ode.

Nita se veliko ne moe uiniti bez veliki1 ljudi, a oni su veliki zato to su 1tjeli to biti.

Najsigurniji nain kako ete pogoditi ensko sr"e, je da ga9ate kleei.

Jivjeti je vrlo nezdravo. +ko ivi, taj umire.

-a bi ovjek bio sretan potrebna mu je sigurnost, a da bi bio zaljubljen treba mu nesigurnost. *rea poiva na povjerenju, aljubav za1tjeva sumnju i uznemirenost.

ol sam se na tlo uspeo, gol u sii pod zemlju. $ato da osjeam jadF idim da gol je i kraj.

+i to smilja kako upaliti svjetiljku nonu ne mora traiti krijes, ne treba ognjita plam. Jar e od mojega dobiti sr"a, podkojim je Amor okrutno ugao lu, divlje raspalio grud.

Ako mi posudi nova" @ tako mi neba i vinji1, dunik u tvoj zavijekostati ja.

%d novog jada stara bol e proi.

&oja ast je moj ivot, obje su u jedno srasli, uzmete li mi ast, moj ivot niste spasili.

*mijem sve ono to dolikuje ovjekuH tko smije vie od toga, nije ovjek.

7judi bi mnogo manje patili kad ne bi tako uporno i matovito nastojali dozvati u pamet prole nevolje umjesto da podnoseravnodunu sadanjost.


12/45

7judski je rod jednolian. eina provodi ivot radei da bi mogli preivjeti, a ono malo slobode to im preostaje toliko i1 plaida poduzimaju sve ne bi li se te slobode nekako rijeili.

&i se ljudi esto tuimo da je dobri1 dana tako malo, a zli1 dana napretek< no ja bi1 rekao s nepravom. Kad bi nae sr"e uvijebilo otvoreno da bismo uivali dobro koje nam 6og sprema za svaki dan, prikupili bismo dovoljno snage da podnesemonevolju, kad se ona pojavi.

$ar mora biti tako da ono to ovjeka ini blaenim postaje izvorom njegova jada i nevoljeF

:ovjek je prolazan, tako da i ondje gdje osjea najpotpuniju i stvarnu sigurnost svog bia, tamo gdje doivljava jedinu istinsku

svijest o sebi, to e rei @ u sjeanju, u dui svoji1 misli i dragi1 @ mora i tu ugasnuti, nestati i k tome skoro.

*kromnost je krasna vrlina za one koji nemaju nikoga.

Jivi kao da ti je svaki dan posljednji i jednog dana e sigurno biti u pravu.

?ini neto za domovinu @ emigriraj.

Posu9ujte nova" od pesimista @ oni ne oekuju da im ga vratite.

&ogu se oduprijeti svemu, osim iskuenju.

Ako se dobro osjea, ne brini se, proi e te.

Ne prepiri se s budalom, ljudi moda nee uoiti razliku.

$apamti da si jedinstven, kao i svi ostali.

Iskustvo je ono to tjera ovjeka da radi nove pogreke umjesto stari1.

Kad bude umirao, ti se smij, a drugi neka plau, jer kad si se ti ra9ao svi su se smijali, a ti si plakao.

*ve su gljive jestive, ali neke samo jednom.

Jena nam daje utje1u. -a nema ena ne bi bilo ni potrebe za utje1om.

*vi radimo kao "rvi, pa nam sve izgleda tako trulo.

Kad bi mukar"i bili takvi ljubavni"i kao to priaju, ene ne bi imale vremena ni da se poeljaju.

+ko e kome, ako ne svoj svome.

+ko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.

dje je stida, tu je i potenja.

dje ima dima ima i vatre.

dje ima ljubavi, nijedno zlo ne teti, gdje nema ljubavi, nijedno dobro ne pomae.

-je"a dobiju udar"e koje su nji1ovi roditelji zasluili.

$ato to si bez tu9i1 mana, ne misli da si bez mana.

Kleveta je rana koja uvijek ostavlja ogrebotinu.

Kleveta je kukavi"a, ona se uvijek bori protiv odsutni1.

Knjigama mrtvi1 uvijek ue ivi.

Ne treba raditi kao ostali, nego kao oni koje rade ispravno.

Nitko nije siromaan da se ne bi obogatio nekom vrlinom.


13/45

% velikim i mrtvima ili govori dobro ili uti.

Prije nego to upozna, nemoj ni 1valiti ni kuditi.

+ri stvari su teke< uvati tajnu, podnositi nepravdu i korisno iskoristiti vrijeme.

;to vie rtvuje svoje ja, to je tvoja ljubav jaa i istinitija.

Navika je dobar sluga, ali lo gospodar.

Pomozi si pa e ti i 6og pomoi.

? bogatstvu se ne uzvisi, u siromatvu ne ponizi.

&i 5rvati imamo dvije narodne mane iz koji1 izvire sva naa nesrea< mi svakomu vjerujemo bez da pomiljamo i lakozaboravljamo krivi"e, koje nam drugi uine.

?m se ne moe vidjeti, ali postoji. -u1 se tako9er ne moe vidjeti, ali isto postoji. Ni ivot se ne moe vidjeti, ali vrlo dobroznate da se ivi.

*trpljenje, ljubaznost, ljubav, radost, dobra volja, srea, mudrost i razumjevanje su osobine koje nikada ne stare. Njegujte i1 iostat ete mladi du1om i tijelom.

Istina je jelo koje nikome ne prija.

&noge lisi"e posjede, ali malo koje postanu dobre.

:u9enje je veliki znak neznanja.

6ogat ovjek djevoj"i nikad nije star.

Kad bi brak trajao godinu dana, svi bi se enili.

Jeni sina kad 1oe, ker udaj kad moe.

>a nemam nita, ti tako9er nema nita. Ako ta dva 00 nita 00 spojimo, imat emo neto.

Neka nam 6og dade mira, a za ostalo emo se i sami snai.

>eziav momak najlake nalazi mjesto me9u djevojakim nogama.

&lado poljubiti i bogato zakinutu nije grije1.

Nesretni ovjek razbije glavu i kada na perje padne.

Prezira su dostojna dje"a koja zaborave grobove svoji1 roditelja i djedova.

+ko mnogo govori taj mnogo zna, a moda i mnogo lae.

Nemoj da se eni zbog nov"a, nova" se lako moe poznajmiti.

Nije svaki ovjek koji 1lae nosi.

K0 o kupuje ono to mu ne treba, na kraju prodaje i ono to mu treba.

Nije ovjeku ao na malo, ve na nepravo.

Nije siroma1 onaj koji nikada nije imao, ve onaj koji je imao, pa izgubio. 00

Ako znamo gdje smo se rodili, ne znamo gdje emo umrijeti.

Ako si se od ale oenio, ja sam se od zbilje udala.

%nima koji nee da vjeruju doista je svejedno, opominjao ti nji1 ili ne opominjao, oni nee vjerovati.


14/45

A1, kad bi mladost znala, kad bi starost mogla.

Kad umrem otii u u raj, jer sam ivio i paklu.

Jena za svakoga ima punu torbu suza.

Ako ti je ena dobra, druga ti ne treba.

Kaite nekoj eni samo jednom da je lijepa, 9avo e joj to ponavljati deset puta na dan.

Jena je bila ro9ena tri dana prije 9avla.

*rea i talent rijetko su kada dobri prijatelji.

-aj mu vlast u ruke, pa da vidi tko je i to je.

Ne obara se svako drvo prvim udar"em.

$avist nagriza ljudsko sr"e.

Nitko na svijetu nije jai od ovjeka koji zna.

*vi ljudi sve znaju.

Ko0 nema nijednog prijatelja, ide kao strana" po zemlji.

Prijatelja bre gubimo, nego to stjeemo.

%d rakije se napije na poetku, od prijateljstva na kraju.

6udite strogi prema sebi, a blagi prema drugima.

lad oi nema.

Kad siroma1 ki1ne, mora sam sebi rei< 00 Nazdravlje. 00.

Ne bojim se smrti nego zla ivota.

*nane pobje9uje stid, a slabe stra1.

&uku strast ena svojom strau nee ugasiti.

Kad ti se najvie uri, budi najstrpljiviji.

Ako si strpljiv u svome ivotu, i list dudov postaje barunast.

*vijet pripada onome tko mu se nametne.

6ogat krta" tedi sebi za sa1ranu.

Ko0 pametno ide, ne pada s mosta.

oli svog susjeda, ali ne rui ogradu.

Ako ne zna udarati, ne pokazuj zube.

:uvaj se ovjeka koji je proitao samo jednu knjigu.

%sveta je uvijek uivanje sitne i slabe due.

Ima ljudi koji se vie raduju tu9oj nesrei, nego svojoj srei.

*jeanje na patnju udvostruuje sreu.

Ko0 sirotinji dijeli, 6ogu poznajmljuje.


15/45

ladnog ne tjei, ve na1rani.

dje se nita ne moe pomoi, lijepo je osmje1nuti se.

6udale imaju tu povlasti"u da govore to im se svi9a.

Nema gore samoe od one udvoje.

7ijenost je najvei neprijatelj vrlina.

? kui ljenine mnoe se samo snovi.

? istinskoj ljubavi dua ljubi tijelo.

7jubav je poetak dobra i zla.

Nada je kru1 siroma1a.

Nova" ponekad uklanja neprilike, ali i1 i stvara.

-rugom prataj sve, sebi nita.

5rabrog srea 1oe.

elike ideje trae velike muenike.

-obar karakter vie vrijedi nego lijepo li"e.

Neimatina i bjeda ne ine ljude boljima, nego i1, naprotiv, kvare.

Pretjeranom dobrodunou nee dogurati daleko.

uk svoje meso lie, a tu9e dere.

6olje je biti slijep oima, nego umom.

*mrt je broj koji svi izvuku u lutriji ivota.

+ko je nezadovoljan, svoj teret nosi dvostruko due.

Nee s1vatiti star"a dok sam ne ostari.

Jeli li mi dobro @ uini mi ga u mojim "rnim danima.

>e#tinoj kupnji nikad se ne raduj.

%ni koji lijepo govore ne govore uvijek najbolje.

-olazak gosta njegova je stvar, odlazak gosta stvar je domaina.

:ovjek je esto premlad za enidbu, ali nikad nije prestar za ljubav.

-aleko ide onaj tko ne zna kamo ide.

6olje je ast zasluiti, a ne imati, nego je imati, a ne zasluiti je.

%nome tko zna ekati, vrijeme otvara vrata.

*voje brige Nijema" zapije, =ran"uz otpjeva, ;panjola" isplae, a +alijan odspava.

7judi su samo zarez, veina je upitnik, rijetko kad toka, a najrje9e usklinik.

Nije ovjek koji ne zna rei< 00 N). 00.


16/45

Neudane djevojke su kao ama" bez kormila.

Kad idemo na spavanje, brige trebamo ostaviti u "ipelama.

astanak od ivi1 gori je nego rastanak od mrtvi1.

I mudrom ovjeku potrebni su savjeti.

*r"e je kao staklo< kad ga jednom razbije, vie ga nee sastaviti.

+ko te toliko puta prevario koliko sam sebe.

7o je prijatelj kao sjena. Kad je dan sunan nemoe ga se osloboditi,a kad je tmurno nemoe ga nai.

*amo "rknute ribe plivaju niz struju.

+ko 1oe ivjeti u imu, nesmije se sva9ati s papom.

I nakon loe etve treba sijati.

Jetva mudra ovjeka traje "ijelu godinu.

Kad se na nekoga srdi ostavi mjesta za pomirenje.

$avidnik bi bio zadovoljan da ima jedno oko, samo da njegov blinji bude slijep.

Nijedan mukara" nije tako pametan da ena od njega ne bi napravila budalu.

Jena se ni "vijetom ne smije udariti.

:ovjek nije ljubomoran kad voli, ve kad eli da bude voljen.

Nitko nije tako dobro potkovan da se ne bi poskliznu.

&arljivom tjedan ima M danas, a lijenima M sutra.

Ko0 me jednom prevatio, zauvijek me prevario.

Nema veeg gubitka nego kad ovjek izgubi sebe.

Kad bi lai bile teke kao kamenje svatko bi govorio istinu.

6udi gospodar onoga tko te ne voli, i sluga onoga tko te voli.

6olje se na maloj vatri grijati, nego na velikoj priti.

6o"a na stol,a poslovi pod stol.

Pijanstvo ima tri dobre svojstva< ono nas ini bogatima bez nov"a, jakima bez snage i pametnima bez razuma.

Povjerenje i ivot samo se jednom gube.

?i na tu9oj glavi dok drugi nisu doli uiti na tvojoj.

?eni je svagdje ueni,a kralj je samo u svojemu kraljevstvu kralj.

Nije sramota ne znati, ve ne 1tjeti uiti.

&nogo zna tko zna da ne zna.

Nema teeg drva od prosjakog tapa.

A#orizam je< itaj me i itaj se.

Ako sam ateist svuda osim u "rkvi, onda sam ateist i u "rkvi.


17/45

6ezbotvo je ivotno ubotvo.

:uvajmo se nevjernikog u9enja nad 6ojim udima.

Problem bezlinost jest u tome to se pokuavaju nainiti blijede kopije od jo blje9i1 originala.

%noga koji stalno bjei od sebe, imali smisla posjeivati.

Ako eli uoiti koliko si se pribliio, mora se udaljiti.

Kad dopusti 6ogu da ti osvoji svijest, tad e &u biti lako osvojiti svijet.

Ako 6og ne smije poi svuda kamo ti ide, je li je dobro da i ti onamo ide.

6og nas stavlja na "jedilo, ali nas ne ostavlja na "jedilu.

Ako, 6og i po krivim "rtama ravno pie, znai da se mi ne moemo toliko iskriviti da nas 6og ne bi mogao ispraviti.

*vi smo mi ranjeni. +ko vie, tko manje, ali nitko nedovoljno.

+oliko se borio protiv drugi1 da nije uspio pobijediti sebe.

;to e ti u ivotu brzina ako nema "ilja.

:ovjek je premalen da bi bio mjera svi1 stvari.

$ar je ovjek tako dugo stvaran da bi bio nestvaran.

-ok nam blinji bude daljnji do daljnjega, mi emo jedni drugima biti stran"i bez daljnjega.

*ve to ima ljudsko sr"e, nije savreno. *ve to je savreno nije samo ljudsko.

-arovi se ne mogu zasluiti. &oe i1 se samo postati dostojan.

Nitko nikome nita ne moe tako vrijedno darovati da bi mu zbog toga smio oduzeti slobodu.

$anemarivo zanemaruj, a bitnom se s marom daruj.

Neupotrebljiva dobrota jest zloupotrebljeno povjerenje.

Napor da budem bolji ne svodi li se esto na napor da izgledam bolje.

Neki prolaze zemljom inei, a neki 1inei dobro.

5tio je sebe dobrotom potkovati, zato nikoga nije 1tio zloom okovati.

Nema nita uzaludnije nego mrtva"ima dokazivati da postoji.

Nemoj biti smijean. 6udi du1ovit

;to praznija nutrina, to raskonija vanjtina.

7ake se prepraviti nego popraviti.

;to kod zloglasni1 znai biti na dobrom glasu.

&oi ne govoriti nije to i ne moi govoriti.

Ne razba"ujmo se rijeima ako ne sabiremo djela.

rije1 je stvarnost koja ini ovjeka nestvarnim.

;to je grije1 u ljepem svjetlu prikazan, to mu je tee odoljeti.


18/45

:udno kako dospiju navrijeme grijeiti oni kojima kasni grinja savijesti.

%naj tko oboava drugoga, u biti se ne moe odrei sebe.

:ovjek je kadar i od kr1kosti nainiti vrsto boanstvo.

Napad iskrenosti jest pad neiskrenosti.

6iti iskren ne znai odma1 sve iskrenuti na sebe.

I negativna iskustva mogu dovesti do pozitivne vjere.

Ako te svrbi grije1, poei se pokajanjem.

+eko je prijei rijeku neoborivi1 dokaza bez pokajniki1 suza.

Istina poga9a ne da bi ubila, ve da bi ljubila.

Istina mora umrijeti kako bi la s1vatila da je mrtva.

*ve dok istina bude imala status prognanika, sr"a e biti pod okupa"ijom lai.

Kad je Isus rekao< 6laeni koji ne vidjee, a vjeruju, nije 1tio veliati sljepou oiju, nego vidovitost du1a.

Isus se za nas znojio krvavim znojem kako bismo se mi u radu za kraljevstvo 6oje mogli znojiti barem obinim suzama.

%nim ime druge izaziva, i sam e biti izazvan.

:ovjek je ee prisiljen birati izme9u dva zla nego izme9u dobra i zla.

Kako moe rei da je netko izgubljen sluaj ako ga uope nisi traio.

? kranstvu nisu jaki oni koji misle da su jaki, nego oni koji znaju da su slabi.

Koliko god bio jak, uvijek moe biti neija slaba toka.

%ni, kojima je sve jasno, obino malo toga razumiju.

Nema krinog puta koji ne vodi u smrt, ali ni uskrsnua koje se ne ra9a iz smrti.

Kad muka pro9e, odjednom s1vatimo kako smo mogli i vie izdrati.

%naj tko trpi utei, taj se i radovati moe bez vike.

Kad muka pro9e, zasluga ostaje.

Kranstvo je, ne od blinjega praviti boga, ve u blinjem gledati 6oga.

7judi koji njeguju la o sebi, ne pri1vaaju ni istinu o drugima.

%d lai se moda moe preivjeti, ali ne i ivjeti.

7a je dizajniranje istine po posljednjoj modi.

Ne oajava tko patnjom ojaava.

7jubav koja se 1rani pratanjem, umire od gladi.

Nisu samo ljudi gladni ljubavi, ve je i ljubav gladna ljudi.

%naj tko voli uvijek je u pravu. %naj tko mrzi, uvijek je u krivu.

7jubav nije sitni"a premda se 1rani i sitni"ama.

6olje je ljubiti bez znanja nego znati bez ljubavi.


19/45

Kad se voli slijepo to je zaljubljenost. Kad se voli lijepo, to je ljubav.

7jubav se ne stidi rtve niti je pak nabija na nos onome koga ljubi.

+ko se napije protuotrova ljubavi, otrov mu mrnje ne moe nakoditi.

$a neke ljudi izraz 00 volim te 00 znai< pusti me da te slobodno iskoritavam.

7jubav me uila odri"anju. %dri"anje me dovelo do ljubavi.

Ako sebe ne ljubi nikako, druge moe jedva ikako.

Ako misli tu9om glavom, onda tvoja nema to raditi na ramenu.

Ako misli ozbiljno, zato djeluje neozbiljnoF

Ako pogreno misli, ima pravo vjerovati da e te drugi pogreno i s1vatiti.

:ovjek koji ne moli, pravi se da je bog. :ovjek koji moli, postaje kao 6og.

? sportu samo prvi dobiva nagradu, a u kranstvu je nagrada zajamena svima koji tre. &oda se zato nekima i ne triF

A to ako borba protiv navika postane tako9er navika.

Neki imaju pogrene, a neki grene namjere.

Imati napast ne znai pasti. Ne imati napast ne znai ne pasti.

-ok jedni imaju potrebu za ovisnou, drugi imaju potrebu za ovisni"ima.

%ni koji druge ele uiniti ovisni"ima o sebi, i ne slute da time postaju zarobljeni"i vlastitog zarobljavanja.

7ie je najvie ono do ega besplodno stablo moe dogurati.

Nova" nije ljubav, ali moe biti u slubi ljubavi.

Kad neobraeni vjernik pokuava obratiti neobraenog, to je kao da mrtvi oivljavaju mrtve.

I s dobrom je voljom teko mijenjati svijet, a kamoli s ogorenjem.

Priznati da si pogrijeio znai dati do znanja da se popravlja.

:ovjek koji na sebi bez dogovora s 6ogom radi, kulu babilonsku gradi. :ovjek koji na sebi u dogovoru s 6ogom radi, nebeski>eruzalem gradi.

%djelo ne ini nego prokazuje ovjeka.

Problem odgoja jest u tome to imamo previe suda"a, a premalo trenera.

Ima se pravo odri"ati sebe tek kad pri1vati sebe.

+ko se od svoje zloe oprata, taj drugima zloe bez problema prata.

%sjeaje ne treba niti potiskivati niti im robovat.

rlo se brzo sloimo oko neije osude, i onda se udimo kako nitko ne radi na naem pomilovanju.

Kad prekipi pamet, zagori sr"e.

7judi najee osu9uju ono to ne s1vaaju jer ne pri1vaaju.

*uze su znoj sr"a.

Kad smo rame uz rame, bre za"jeljuju rane.


20/45

Najtee je pomoi utopljeniku koji je uvjeren da je s njim sve u redu.

-obro sluati znai posluati. -obro uti znai ne preutiti.

7oe je kad te trebaju samo kad te trebaju.

*ve dok ne upozna sebe, ovjek umilja da pozna druge.

Puno toga to se toplo preporuuje, najkorisnije je 1ladno odbiti.

Ako ti je ostalo malo prijatelja, upitaj se da li se smanjio i broj oni1 kojima si ti ostao prijatelj.

Ako prijateljstvo moe unititi sitni"a, onda se radi o sitnom prijateljstvu.

6olje ti je imati jednog estitog neprijatelja nego stotinu nazoviprijatelja.

Porok nema nita osim glave na ramenu, a i nju esto nosi u torbi.

*vi oni koji se boje samoe, i ne slute koliko samoa ezne za njima.

alja biti dovoljno sam da bi mogao biti s drugima i dovoljno s drugima da bi mogao biti sam.

:itav su ga ivot nosili na rukama pa im nije bilo teko tako ga donjeti i na groblje.

I neupotreba sr"a je zloupotreba sr"a.

%d stra1a da se ne susretnemo s istinom, mnogi se sudare s neistinom.

4ijeli je svijet teatar, a ljudi su samo glum"i. (/. *1akespeare!

Neranjiv postaje ako si spreman umrijeti svaki trenutak.

Kad promijenimo svoje predrasude o drugima, vidjet emo da se ne trebaju mijenjati drugi nego mi.

Ako su ti potonule sve la9e, sjeti se da zna plivati.

Jivot je ono to traje, a ne ono to prolazi.

%ni koji ive na tu9i raun, ipak propadaju na svoj.

?m je poput padobrana. ?vijek treba biti irom otvoren.

Po onom to prezire najbolje te poznaju.

Prijatelji su kao zvijezde. Ne moe i1 uvijek vidjeti, ali su uvijek tu uz tebe.

Jivot je kao kutija punjeni1 okoladni1 bombona. Nikad ne zna koji e okus dobiti.

araju se oni koji misle da mogu 0 0 ubiti vrijeme 00. rijeme ubija nji1.

7jubav kida sve lan"e da bi stvorila nove.

Jivot i odnos prema drugim ljudima za1tjeva ozbiljnost. ? toj ozbiljnosti treba nai vremena za tugu, za ljubav i za smije1.

ijei esto nisu potrebne. Neiji postup"i ili izostanak nji1 zamjenjuju bezbroj izgovorei1 rijei.

-ovoljna je samo jedna zraka svjetlosti da nestane mraka.

7jubav nije ljubav koja se mijenja kada na mjenu nai9e. Kada ivot postane teak, kada se mijenja sve, prava ljubav ostajeista.

*vi su ljudi usamljeni dok ne nai9u na nekoga tko e im pomoi razbiti tu usamljenost.

+ko nas naljuti, pokorio nas je ()lizabet1 Kenn'!


21/45

+ko prizna da je kukavi"a taj je 1rabar. (=ernandel!

6ol je neizbjena, patnja je me9utim, stvar izbora. (Kat1leen 4ase'!

%d uspije1a do neuspije1a samo je jedan korak. %d neuspje1a do spje1a vodi dugaak put.

ijeima 00 ja to ne mogu 00 nitko nikada nije postigao nitaH 00pokuat u00 stvara udo.

rijeiti je ljudski, ali u grekama ustrajati obiljeje je lu9aka.

Ne uimo za kolu, uimo za ivot. (*eneka!

+ko nije sa mnom, protiv mene je.

*retne veze ne ovise o tome 1oete li pronai pravu osobu, nego o tome jeste li vi prava osoba. ()ri" 6utter3ort1!

7jubav ne pokazujemo tako da ljubljenu osobu gledamo u oi, nego da zajedno s njom gledamo u istom smjeru. (Antoine de*aint @ )Duper'!

Jeli li bit voljen, voli i budi vjeran ljubavi. (6enjamin =ranklin!

Pravi prijatelj je kao drugo ja.

*amo e ti pravi prijatelj rei da ti je li"e prljavo.

7judi oprataju sve osim iskrenosti.

Kad netko stoji jednom nogom na vruoj pei, a drugom u 1ladnjaku, statistiar bi rekao da se taj ovjek prosjeno nalazi naugodnoj temperaturi.

Kad kuje svoju sreu, ne udaraj druge po prstima.

I vrag moe "itirati *veto pismo za svoje potrebe.

-u1ovitost je drskost koja je stekla obrazovanje.

-a biste birali izme9u dva zla, morate isprobati oba.

:uvaj se bijesa strpljiva ovjeka.

:uvaj me 6oe, prijatelja, jer se neprijatelja uvam sam.

:itav ivot bio sam sebino bie u praksi 2 nikad u naelu.

:ovjek koji ne pravi greke obino ne radi nita.

:udno je to kako nula, stavljena na kraju, poveava vrijednost.

:ast se ne moe oduzeti, ona se moe samo izgubiti.

:ovjek ima samo ono to daje.

Ako su sve druge nagrade razgrabljene 2 uzmi prvu.

Ako nova" doista ne donosi sreu, onda ga vratite.

Ako ste uutkali nekoga. Niste ga i preobratili.

Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar ovjek.

:ovjek se probija dok je mlad. Kasnije pazi da se mladi ne probijaju.

+eko je voljeti ovjeanstvo ako nemate pristojan pri1od. A kada netko ima pristojne pri1ode, onda ima pametnijeg posla odtoga da voli ovjeanstvo.


22/45

Postoje tri vrste lai< la, prokleta la i statistika.

Neki stalno govore o stvarima koje i1 ostavljaju bez rijei.

%sobina genija je, kao to je poznato, da opskrbljuje glupane mislima dvadesetak godina kasnije.

Izdaja nikada ne uspijeva< zatoF Ako uspije, nitko je se ne usudi nazvati izdajom.

Pio sam da te zaboravim, da me prestane progoniti tvoja slika... Ali, kad sam postao pijan vidio sam te dvostruko.

Karijeristi nemaju prijatelje 2 oni imaju svoje ljude.

Ponekad jedan posto ludosti nadjaa QQ posto razuma.

I put u pakao poploen je dobrim namjerama.

Ako vaom glavom esto prolaze pametne misli, to ne znai da se tamo i zadravaju.

*amo glupi i mrtvi nikad ne mijenjaju svoje miljenje.

Ne uradi danas ono to sutra moe odloiti za prekosutra.

>a nikad neu biti star ovjek. Po meni, star ovjek je petnaestak godina stariji od mene.

Kad ovjek prisee na vjernost do groba, obino ne misli na svoj grob.

Ne da nisi sposoban govoriti, nego si nesposoban utjeti.

Kad smo mali, ue nas govoriti. Kako starimo, uimo se utjeti.

+ko zbog neki1 stvari ne izgubi pamet, taj je i nema.

%d svi1 glazbeni1 instrumenata najvei utje"aj na povijest kulture imala je zvidaljka. Poli"ijska

Ne mogu se sva vrata otvoriti kljuem 2 neka moraju glavom.

+ko ubije jednog ovjeka zovemo ga uboji"omH tko poubija milijune ljudi zovemo ga osvajaem. A tko i1 poubija sve zovemo gbogom.

Neka vas 6og uva zli1 ena, a dobri1 se uvajte sami.

Jene ponekad i ute... Ali to nipoto nije onda kad nemaju to rei.

6iti u zabludi je ljudskiH zato su ivotinje rijetko kad u zabludi.

I orkan je samo vjetar kojem se uri.

:itanje kvari vid. Nepismeni sigurno bolje vide.

Ako elite uspjeti u ivotu 2 ubijte svoju savjest.

Nije zanimljivo ono to vam ene kau. $animljivo je ono to preute.

Prijatelj svi1 nema pravog prijatelja.

Pustite ga da misli kako vlada i vi ete vladati njime.

*a znanjem raste i sumnja.

&oj prijatelj zna tri svjetska jezika, ali ne zna razgovarati sa enom.

$a razliku od oni1 koji imaju iste vrline, najvie se mrze oni koji imaju iste mane.

Nova" je kao ena< da bi ga sauvao, treba se baviti njime, inae e usreiti drugoga.


23/45

Prijatelje stvara srea, a nesrea provjerava.

ana koja se krije, sporo i teko za"jeljuje.

*tvari koje volimo kazuju nam tko smo mi. (*v. +oma Akvinski!

Ne idi ispred mene< moda te neu slijediti. Ne 1odaj iza mene< moda te neu voditi.5odaj samo pored mene i budi miprijatelj. (Alber 4amus!

?spje1 ne dolazi sam po sebi, za njega se valja izboriti. (Alber 4amus!

&isao je slina kopanju bunara< voda je najprije mutna, ali se polako razbistri.

Neki ljudi ulaze u nae ivote i ubrzo odu. -rugi ostanu, ostave svoje otiske u naim sr"ima, i mi nismo vie oni isti. (=lavia/eedn!

Primiti lovorov vijena" znai otkriti promjer svoje glave. (7e"!

Nije istina da vlast kvari ljude. 6udale ako je se domognu, kvare vlast. (eorge 6ernard *1a3!

&i priznajemo sve svoje sitne nedostatke da bismo druge uvjerili kako nemamo krupne. (7aros#uko!

Ne vidim poantu ivljenja, ako nema nekoga da podijeli s njim svoj ivot. (6randon 7oar!

*ramota je dva puta se spotai o isti kamen. ($enobios!

7judi odabiru razliite putove traei ispunjenje i sreu. *amo zbog toga to nisu na tvojoj "esti ne znai da su se izgubili. (5.>a"kson 6ro3ne!

Istina koja nije izreena u pravo vrijeme, gora je od lai. (+ugenjev!

%no to vodi i vue svijet nisu lokomotive nego ideje.

Ako te je netko ujeo, samo te je podsjetio da i ti ima zube. (Kreobal sa odosa!

6udite za1valni savjetima, a ne po1valama. (7a =ontaine!

dje je mnogo rijei, mnogo je lai.

:ovjek koji vie nije dijete, ne moe osjetiti vie nikakvo zadovoljstvo u ivotu. (41aplin!

I najsporiji ako ne izgubi "ilj iz vida uvijek ide bre od onog koji trkara bez smisla. (7essing!

Pametni ljudi ue na tu9im grekama, budale na vlastitim.

$avist i stra1 jedine su strasti za koje nije vezan uitak. (4ollins!

*mije1 je lijek.

6og voli one kojima moe najvie darovati, koji od njega najvie oekuju, koji ga najvie trebaju i koji sve na njemu grade.(&ajka +erezija!

*amosaaljenje je na najgori neprijatelj i ako mu se predamo nikada neemo uiniti neto mudro na ovom svijetu. (5elenKeller!

%kreni li"e sun"u pa e sjene pasti iza tebe.

*avjeti se najmanje trae kada su najpotrebniji.

-ovoljan je jedan trenutak da se postane 1eroj, no potrebno je "ijeli ivot da se postane dobar ovjek. (P. 6rulat!

Priznati drugome njegovu vrijednost znai< ne proi kraj osamljenoga kao da ga ne vidi. (>o1annes 6. 6rants"1en!

7jubav se moe sauvati samo ako se daruje i moe se darovati samo ako se prima. (+1omas &erton!


24/45

7jubiti nekog ovjeka znai vidjeti ga tako kako ga je 6og zamislio. (=.&. -ostojevski!

*voj ivot ne moe produiti, ni proiriti, nego samo produbiti. (or"1 =o"k!

Nije li neobino da s vie estine branimo svoje zablude negoli svoje krepostiF (5alil -ubran!

6udi gospodar svoje volje i sluga svoje savjesti. (Aristotel!

Ako sudi ljude, nema vremena voljeti i1. (&ajka +erezija!

Jivi kao da e umrijeti sutra. ?i kao da e ivjeti vjeno. (and1i!

+i mora biti promjena koju eli vidjeti u svijetu. (and1i!

7judi bez ljubavi nisu ljudi u pravom smislu. +o su de#ormirane due, de#ektni ljudi, osakaena ovjeja bia. (&ari"a*tankovi!

&odernom ovjeku teko je biti sam, smatra nemoguim sii u dno svoga ja. I ako mu se dogodi da se na9e sam sa sobom, svojoj ti1oj eliji, tik pred asom kad e 6oga ugledati 2 on tada pali radio ili televizor. ()rnesto 4ardenal!

Ima neka mo u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti. -oga9a se da i dalje ive, po svojim rijeima i djelima, a najvie podobroti sr"a. (+r'gve ulbranssen!

&nogo ljudi misli da oprostiti znai izgubiti, a ne uoavaju da to znai dobiti, jer nas to osloba9a od nai1 mrnji i ogorenja.()millien +ardi#!

Ne postajemo stariji zato to smo ivjeli odre9eni broj godina< starimo zato to smo napustili svoj ideal. odine naboravajukou, gubitak ideala naborava duu. (&a" Art1ur!

:ovjek koji ne zna dati i primiti ljubav u biti je jako siromaan, najsiromaniji od siromani1. ()millien +ardi#!

-obre namjere i puko razmiljanje nisu dovoljni. Naa najvea slava nije u tome da nikad ne padnemo, ve da se svaki put kapadnemo, podignemo. *r"e koje se ne gane nad bijedom zaista je bijedno sr"e. $emlja ima sr"e. &isli li godinu danaunaprijed, sij ito. &isli li deset godina unaprijed, sadi stablo. *ije li samo jedanput, et e samo jedanput. Posadi li stabloubrat e plodove deset puta. &isli li sto godina unaprijed, pouavaj narod. 6ude li pouio narod, ubrat e sto puta. (K?AN

@ +$? R *tara kineska pjesma!

-a bi se uspjelo neop1odna je dis"iplina. edovitost, iskrenost i ustrajnost e vas dovesti do uspje1a.

$nati ne znai biti. Naueno morate pokuati prenijeti u svakodnevni ivot. Jelimo li uspjeti u ovom svijetu, moramo najprijeposjedovati samopouzdanje, a zatim samoportvovnost. Pametan ovjek nikad ne e rei da sve zna.

&i spoznajemo istinu ne samo razumom nego i sr"em.

:ovjek je samo trska, najslabija u prirodi, ali to je trska koja misli. (Pas"al!

>a elim ne samo da budem voljena, ve da mi se to i kaeH svijet utnje dovoljno je prostran s one strane groba. (eorge)liot!

Najsretnije ene, kao i najsretnije na"ije 2 nemaju prolost. (eorge )liot!

$ato ivimo, ako ne zato da bismo jedni drugima uinili ivot manje tekimF (eorge )liot!

Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odma1 misli na za1valnost, onda nisi darovao, ve prodao.

*matram da je smije1 jedna od najozbiljniji1 stvari.

Pokoravamo se zakonima da bi bili slobodni.

7udim se smatra onaj ija se ludost ne poklapa s ludou veine.

Ako "ilju doda volju, uspjet e.


25/45

6olje je razmotriti problem i ne donjeti odluku, nego donjeti odluku bez razmiljanja.

Kako bi se uinilo mogue, treba uvijek iznova pokuavati nemogue.

6ogat nije onaj tko puno ima, ve onaj tko daje.

Priznati greku, znak je snage, a ne slabosti.

Koja je tragina zabluda umrijeti za neku stvar umjesto za nju ivjeti.

Iskrenost je najsmioniji oblik 1rabrosti.

%dluan ovjek e golim rukama uiniti vie nego neodluan sa kutijom punom alata.

Ne govori uvijek sve to zna, ali znaj uvijek sve to govori.

Kada bi ljudi priali samo o onome to razumiju i s1vaaju, na svijetu bi bilo vrlo ti1o.

+ko vjeruje u svoje snove, prespava "ijeli ivot.

Najbolji nain da ostvari svoje snove jest da se probudi.

Ako stremite zvijezdama, morate objema nogama stajati vrsto na zemlji.

Puna je torba teka, a prazna jo tea.

Postoje dva brza puta do katastro#e< ne pri1vaati niiji savjet i pri1vaati svaiji.

Politika je vjetina da se lae u pravi as.

? razmiljanjima budi slian puu 2 u djelima pti"i.

>edan od rijetki1 sretni1 trenutaka u ivotu jest kada zavri posao za kojeg si bio dovoljno lud da ga zapone.

6iti spreman je puno, znati ekati je vie, a iskoristiti pravi trenutak je sve.

Jeli li pomoi ovjeku koji nema, daruj mu udi"u, a ne ribu.

Jivi onako kako bi u trenutku svoje smrti elio da si ivio.

Nain na koji se daje bitniji je od onoga to se daje.

+ko krto sije ne moe bogato eti.

&nogo govoriti i mnogo rei 2 nije isto.

Najljepi odgovor dobije onaj tko postavi najtee pitanje.

+ko ti pria o tu9im manama, drugima e priati o tvojima.

+ko zna laskati zna i klevetati.

Nova" je kao je< lake ga je u1vatiti nego drati.

%nomu koji zna ekati, s vremenom sve dolazi.

Ne vjeruj rijeima, ni svojim ni tu9im, vjeruj samo djelima, i svojim i tu9im.

?spjesi se sastoje od zavreni1 poslova.

Pokuate li, moda neete uspjeti, ne pokuate li, sigurno neete.

-a bismo pomogli drugima da idu pravim putem, moramo prvo i mi sami ii tim putem.

Nove prilike sigurno e doi @ samo dri vrata svoga sr"a irom otvorena.


26/45

?vijek budi radostan. Nita unitavajue ne moe proi kroz neprobojni zid tvoje radosti.

&oramo se moliti, ne samo za sebi, ve i za one koji ne mare moliti se.

:ovjek moe biti sretan i siguran jedino kada sr"e osjea bre nego to um misli.

Ako zaista eli voljeti i sluiti svijetu, onda mora pri1vatiti svijet onakvoga kakav zaista je.

eliki ljudi uvijek osjeaju da su veliki, dobri ljudi nikada ne osjeaju da su dovoljno dobri.

&ora vjerovati u sebe , ak i kad "ijeli svijet u tebe sumnja.

-iplomat je mukara" koji uvijek pamti enin ro9endan, ali nikad njezine godine. (obert =rost!

Najbolji pokazatelj ljudskog karaktera je kako se ovjek odnosi prema ljudima od koji1 nema nikakve koristi i prema ljudima koznaju uzvratiti

Najsla9i od svi1 zvukova je zvuk po1vale.

Na najvei uspje1 nije nikada ne pasti,nego se uzdii svaki put kad padnemo. (Kon#u"ije!

7oe navike su poput mekani1 kreveta 2 lako se na nji1 legne, ali teko si9e.

7jepota nije u vanjtiniH ljepota je svjetlo u sr"u.

Postoje dvije vrste nesree< nesree koje se doga9aju nama i sree koje se doga9aju drugima.

? koje god ivotno doba da ulazimo uvijek nam nedostaje iskustva.

Nisu svi koji lutaju izgubljeni. (+olkein!

Kad su svi dani jednaki, to je zato to je netko prestao primjeivati dobre stvari koje se javljaju u nji1ovim ivotima svakimizlaskom sun"a.

Iz buji"e koja se valja, a nee vjeno tei, treba brzo piti. (*eneka!

Pametniji poputa Kakva alosna istina koja utemeljuje vladavinu gluposti.

7jubav je stanje u kojem ovjek vidi stvari onakvima kakve nisu. (Nietzs"1e!

Nema iskrenije ljubavi, nego to je ljubav prema jelu. (6ernard *1a3!

Kad ljubav nije ludost tada to nije ljubav. (4alderSn!

7jubav kad je iskrena i duboka lako prata i zaboravlja. (Ivo Andri!

:ovjek je ro9en da radi, da trpi i da se boriH ko to ne ini, mora propasti.

-ok se voli, dotle se i prata. (o"1e#ou"auld!

Idealan ovjek ima snagu mukar"a i osjeajnost ene.

&ata je vanija od znanja.

-obri ljudi mrze grije1 iz ljubavi prema vrlini, zli ljudi mrze grije1 iz stra1a od kazne.

Nitko od nas nikad ne moe znati kako izgleda u oima drugog ovjeka. >er, ako je i najbolji psi1olog, on to sam ne moeproniknuti, a onaj drugi nee mu to nikad u "ijelosti, iskreno kazati. Nee 1itjeti ili nee umjeti. (Ivo Andri!

-ri sreu kao pti"u 2 to njenije i lake 6ude li se osjeala slobodnom, rado e ti ostati u ru"i. (=riedri"1 5ebbel!

Iskustvo je divna stvar. %moguava vam da prepoznate greku kada je ponovo nainite.

:itajui nadgrobne spomenike, s1vaamo da treba umrijeti ako elimo da se o nama dobro govori.


27/45

Kad ovjek tri sam, na "ilj stigne posljednji.

6udni su doekali svitanje, a sada im se spava.

-ananja je Penelopa nemogua. Ne zato jer bi mogla odbiti pro"es, ve zato to ne postoji nikakav %disej zbog kojega bi touinila.

ijetko kada pomiljamo na ono to imamo, a gotovo uvijek na ono to nam nedostaje. (*1open1auer!

Praviti kapital od vlastiti1 talenata nije najvanija stvar u ivotu. &nogo je vanije znati izvui korist iz gubitaka. $a to je

potrebna inteligen"ija, pa je to upravo ono po emu se pametan ovjek razlikuje od budale. (/illiam 6olit1o!

Kad ti bude teko, pokuaj malo biti slian klaunu, koji u sr"u plae ali nasmijan svira na gusle i tako lijei suze vlastitog sr"a.(P. 6osmans!

-vije su stvari beskrajne< svemir i ljudska glupost(Albert )instein!

6lagoslovljeni bili oni koji nemaju to rei pa ute. (%s"ar /ilde!

Jivot je poput luka< skida jednu ljusku za drugom i katkad mora plakati. (4arl *andburg!

Nedostatak sposobnosti odluivanja zapravo je ono to se zove glupost i jednom takvom nedostatku zapravo nema spasa.(Imanuel Kant!

Jivot se moe razumjeti samo unatrag. Jivjeti se mora, ali samo unaprijed. (*. Kierkegaard!

*vako rjeenje jednog problema jest novi problem. (>./. oet1e!

Kompromis je sporazum izme9u dva partnera po kojem svaki dobiva ono to nije 1tio.

Koristite se dobrim raspoloenjem jer ono dolazi rijeko.

Priznati da smo bili u zabludi, samo je priznanje da smo danas pametniji nego juer. (>o1ann K. 7avater!

:itava muka je u tome to su glupi uvijek tako sigurni, a pametni tako sumnjiavi. (6ertran usell!

+ajna oajnika je u tome to ima previe slobodnog vremena da razmilja o tome da li je sretan ili nije. (6ernard *1a3!

$loin"i ne pogibaju od ruku zakona. %ni umiru od ruku drugi1 ljudi. (6ernard *1a3!

-ok drutvo ne udarite otvorenom akom u li"e, nee ni ono vama postaviti neprilina pitanja. (6ernard *1a3!

azuman se ovjek prilago9uje svijetu, nerazuman uporno nastoji da svijet prilagodi sebi. *toga sav napredak ovisi onerazumnom ovjeku. (6ernard *1a3!

Neprijateljima treba neprekidno opratati, jer je upravo to ono to i1 najvie ljuti. (%s"ar /ilde!

Postoje mnoge stvari koje bismo odba"ivali, kada se ne bi bojali da bi i1 drugi mogli pokupiti. (%s"ar /ilde!

Kad sam bio mlad,vjerovao sam da je nova" najvanija stvar u ivotu. *ad kad sam ostario 2 to znam. (%s"ar /ilde!

4inik je ovjek koji svemu zna "ijenu, a niemu vrijednost. (%s"ar /ilde!

Jene su mnogo opasnije od ulini1 razbojnika. azbojni"i trae samo nova" ili ivot, a ene i jedno i drugo. (.6urton!

Pristojna ena je ona dama koja zna to ne smije znati iako zna. (6elmondo!

Ar1eolog je najbolji suprug kojeg ena moe imati< to je ona starija to se n vie zanima za nju. (A.41ristie!

Najvie se lae u ljubavi, u lovu i u predizbornoj kampanji. (41ur"1ill!

Prijatelj je onaj koji zna sve o tebi, a i dalje te voli.


28/45

ovorei o drugom najvie kaemo o sebi.

Nitko nikome ne moe natovariti toliko muka za vrat koliko ovjek sam sebi.

Potenog je ovjeka teko pronai, ali ga je lako prevariti.

*ve to imam ukrao sam od drugi1, sve to nemam ukrali su drugi od mene.

Neki promatraju svijet onakav kakav je i pitaju< $atoF >a ga promatram onakvim kakav bi mogao biti i pitam < $ato neF

$akletve su samo rijei, a rijei samo vjetar.

Provalni"i i kirurzi nose rukavi"e zato da ne bi ostavili tragove.

Nita nije istinitije od posmrtnog govoraH on tono kae to je sve pokojnik trebao biti.

-vostruko je zadovoljstvo prevariti varali"u.

Novinar je jedini pisa" koji se, kada uzima pero,ne nada u besmrtnost.

Nita nas u ivotu tako ne razveseljava kao kad nas ga9aju pa promae.

+ajna uspje1a u ivotu poznata je samo onima koji nisu uspjeli.

6og je dao svakom ovjeku neto, ime moe druge uiniti sretnima. (P1il 6osmans!

Kap ljubavi je mnogo vie nego o"ean razuma.(6laise Pas"al!

Prvo pitanje ne smije biti< to mogu oekivati od blinjegaF Nego to moe blinji od mene oekivati.(=riedri"1 von 6odels"1ving1!

*kloni smo uspjenost mjeriti po veliini plaa ili po veliini i marki auta, a ne po spremnosti pomoi i naoj ljudskosti. (&artin7ut1er King!

Prava ljubav prema blinjemu je mnogo vie od sposobnosti za saalijevanje, ona je sposobnost pri1vaanja. (&artin 7ut1erKing!

%dlui se sada za ljubav Ako si se jednom zauvijek za to odluio, zavladat e svijetom. *luea ljubav je stra1ovita sila. %n

je najvea sila kojoj jednake nema. (=jodor &i1ajlovi -ostojevski!

Najvaniji trenutak je ovaj sadanji, najvaniji ovjek je onaj koji sjedi uza te, najvanije djelo je djelo ljubavi. (&aister )"k1art

6og ne eli teoretiare teologije, on eli praktiare ljubavi. (=riedri"1 5a1n!

Ako postoji nain za jednog ovjeka pozitivno promijeniti, onda samo po tome to emo ga ljubiti, i ljubei ga pomaemo mu od onoga to jest promijeni se u ono to moe biti. (>ose# atzinger!

Nemamo nikakve tajne re"epte za tree stoljee, ne trebamo nita novoga izmiljati, nego ne prestati stari 6lagovijestnavijetati, manje rijeima vie ivotnim svjedoanstvom punim ljubavi. (=ranz KTnig!

Neu sudjelovati u borbi oni1 koji se tuku za privilegije, nego u borbi oni1 koji 1oe te privilegije dati onima koji su do sada biloteeni. )van9elje me potie da promatram svijet sa najnie pozi"ije, gdje stoje oni najzabaeniji, i tako ga preokrenuti.(5elmut oll3itzer!

&oe li tko nositi oganj u njedrima a da mu se odjea ne upaliF (*alomon!

Ne koristi krivo steeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti. (*alomon!

Pravednike vodi nevinost nji1ova, a bezbonike upropauje nji1ova opaina. (*alomon!

%d ploda svoji1 usana nasitit e se svatko obilno, a ono to je rukama uinio, vratit e mu se. (*alomon!

+ko opravdava krivoga i tko osu9uje pravoga, oboji"a su mrski >a1vi. (*alomon!


29/45

:ega se opaki boji, ono e ga stii, a pravednika elja se ispunjava. (*alomon!

? lu9akovim ustima je iba za o1olost njegovu, a mudre tite vlastite usne. (*alomon!

$loina" rado slua usne prevarene, i laa" spremno prislukuje pogubnu jeziku. (*alomon!

&udar sin veseli o"a, a lud je sin alost maj"i svojoj. (*alomon!

7u9aku se ini pravim njegov put, a mudar ovjek slua savjete. (*alomon!

6olji je obrok od povra gdje je ljubav, nego od utovljena vola gdje je mrnja. (*alomon!

Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje. (*alomon!

Kad je ovjek bolestan, njegov ga du1 podie, a ubijeni du1 tko e podiiF (*alomon!

&nogi se naziva dobrim ovjekom, ali tko e nai vjerna ovjeka. (*alomon!

Najljepe to moemo doivjeti je ono to je tajanstveno. +o je temeljni osjeaj koji stoji u zametku svake umjetnosti i znanost(Albert )instein!

>edan suvremenik je s pravom rekao da su u ovom materijalistiki obojenom dobu, ozbiljni znanstveni"i jedini duboko religiozljudi. (Albert )instein!

Koliko je neki ovjek vrijedan za svoju zajedni"u ovisi, u prvom redu, o tome koliko su njegovi osjeaji, misli i djela usmjereni

na unapre9ivanje ivota drugi1 ljudi. (Albert )instein!

? moralnosti nema nieg boanskog, to je posve ljudska stvar. (Albert )instein!

Kad bi nae prijateljstvo ovisilo o vremenu i prostoru, onda bismo, svladavi vrijeme i prostor, upropastili i nae bratstvo*vladamo li prostor, ostaje nam samo %->). *vladamo li vrijeme, ostaje nam samo *A-A. $ar ne misli da emo se na tomputu, izme9u *ada i %vdje, ipak povremeno susretatiF (i"1ard 6a"1H 00 aleb >onat1an 7ivingston00 !

:ovjekova veliina ostvarit e se samo ako bude izabrao da se ukljui u istinu te da gradi svoje boravite u sjeni &udrosti iondje obitava. *amo u tom obzorju istine razumjet e da se njegova sloboda i njegov poziv na ljubav i spoznaju 6oga potpunizraava kao njegovo.

Najvie su me ipak oporavljale i prepora9ale utje1e drugi1 prijatelja, s kojima sam ljubio ono to sam mjesto tebe ljubio, a to jbila golema varka i duga la koja je preljubnikim dranjem kvarila nau duu koju su svrbile ui od elje da sve uje. (Aurelije

Augustin!

*loboda znai odgovornost. $ato je se veina ljudi boji. (eorge 6ernard *1a3!

? trenu"ima nae malodunosti, uzvienost naeg ideala e nas podravatiH moemo dati prednost nekom drugom idealu, alinakon svega, nije li 6og znanstvenika to vei to se vie od nas udaljavaF %n je, dodue, neumoljiv i mnoge e to duezaalitiH ali %n barem ne dijeli nau uskogrudnost i nae sitne zlobe, kao to to preesto ini 6og teologa. +a ideja o nekojpravilnosti, koja je jaa od nas, kojoj se ne moemo oduprijeti i kojoj se moramo prilagoditi, moe tako9er imati spasonosanuinakH moemo u najmanju ruku to pretpostaviti. %d silnog gledanja izdaleka, ovjek postaje, tako rei, dalekovidan, ne vidivie ono to je malo i budui da ga vie ne vidi, nije izloen da od toga napravi "ilj svoga ivota. +ako e se postati prirodnosklon da pojedinane interese podloi opim, i u tome je opet jedan moral. (5enri Poin"arU!

%naj tko moe, taj i ini.%naj tko ne moe, taj poduava.%naj tko ne moe ni raditi niti pouavati, on postaje savjetnik. %naj tko ne moe nita od svega toga, postaje ravnatelj.(eorge 6ernard *1a3!

6oe, ja te ne molim da me oslobodi od ivotni1 patnji,nego te molima me u patnjama ne napusti. (. +agore!

Krievi su u ljudskom ivotu poput povisili"a u glazbi. %ni uzdiu (7. . 6et1oven!

Pisati ne znai drugo nego misliti. Nered u reeni"ama je posljedi"a nereda u mislima, a nered u mislima je posljedi"a neredau glavi,a nered u glavi je posljedi"a nereda u sredini i stanju te sredine. Ako je netko odluio vriti kritiku, a to znai da 1oe onereda u reeni"ama,u mislima, u glavama, u ljudima i u sredinama stvarati red, onda takav subjekt ne smije biti neuredan ni u reeni"ama ni u gla


30/45

ni u mislima. (&iroslav Krlea!

Plod nie iz sjemena a djela iz misli. (7. N. +olstoj!

Ako izmijenimo nae misli, svijet oko nas se mijenja. (i"1ard 6a"1!

Nita nije vie zastraujue od poduzetnog neznanja. (>. /. oet1e!

Juri se polako

*vaka vjernost treba proi kroz najza1tjevniju kunju, kunju postojanosti. 7ako je biti dosljedan jedan dan, nekoliko

dana.+eko je i vano biti dosljedan kroz sav ivot. (Ivan Pavao II.!

Naa najvea pogreka je naa preokupa"ija sa grekama drugi1. (K1alil ibran!

6oriti se protiv zla najbolja je molitva 6ogu, a boriti se za lijepo znai pjevati mu slavu. (Ivan &etrovi!

Neka vas od ljubavi prema neprijateljima ne odvraa nji1ova zloa, jer jedno je ovjek, a drugo je njegova zloa. (Alojzije*tepina"!

Ako si se zaputio prema "ilju i putem poeo zastajkivati da kamenom ga9a svakoga psa koji zalaje na tebe, nikada nee stna "ilj. (=. &. -ostojevski!

Ne prebivaj u mjestu gdje vidi da su ti drugi zavidni, jer tamo nee rasti.

Kad bi rasr9eni ovjek ak mrtve uskrisivao, ne bi bio ugodan 6ogu zbog svoje srdbe.

*kromnost se daruje veliinama. Kako je teko biti skroman, kad si nitko i nita. (>. enard!

Ima konkretni1 postupaka koje je uvijek pogreno izabrati, jer je nji1ov izbor nered volje, tj. moralno zlo. Nije doputeno initizlo, da od toga nastane dobro.

-a do9emo do izvora, moramo plivati protiv struje.

Ako uti 2 uti iz ljubavi.Ako govori 2 govori iz ljubavi.Ako prata 2 prataj iz ljubavi.

Kozmiki letovi su bijeg od sebe, jer lake je dospjeti do mjese"a nego doprijeti u vlastito bie. (4. . >ung!

Idi k mravu, lijenino, promatraj njegove pute i budi mudar.

Ne moe se opravdati zao in izvren s dobrom nakanom. *vr1a ne opravdava sredstva.

%no to nema posudi od samoga sebe. (*eneka!

I lav i ovjek grabe samo onda kad su gladni. azlika je u tome to je ovjek uvijek gladan.

+ko izgubi stid, sruio je zid koji ga dijeli od ivotinjstva.

%1olost je nositi preveliko odijelo, a praviti se da ti stoji ko0 saliveno.

A#orizmi su ko"ke eera koje postaju probavljive tek kad se otope razmiljanjem.

Kad nema uspje1a, treba nam utje1a.

azmiljanje je ulje za podmazivanje mozga.

7agati znai zaobilaziti istinu linijom manjeg otpora.

Kai ono to osjea makar ne osjeao ono to kae.

Njasretniji je onaj ovjek koji je uinio sretnima najvie drugi1 ljudi.

Nije srea u tome da se ini ono to se eli initi, ve u tome da se voli ono to se mora initi.


31/45

6laenstvo se nalazi u ukusu, a ne u stvarima, i ovjek je sretan kad dobije ono to voli, a ne kad dobije ono to drugi smatrada treba voljeti.

Ne misli da je trenutak sree neto maleno. *rea i postoji samo u kratkim trenut"ima.

7jubav sve pobje9uje. (ergiljie!

7jubav odolijeva vremenu koje sve otima. (oet1e!

Prave ljubavne prie nikad nemaju zavretak. (6a"1!

&ogue je davati bez ljubavi, ali nije mogue voljeti bez davanja. (Ami 4armi"1ael!

*r"e ima svoje pameti, koja ne poznaje pamet.

7judi kau da postoji mudrost glave i mudrost sr"a. (41arles -i"kens!

Kada ste u nedoumi"i, napravite se budalom.

>e li ljubav umjetnostF +ada za1tijeva znanje i napor ()ri"1 =romm!

7jubav je aktivna briga za ivot i razvitak osobe koju volimo. ()ri"1 =romm!

Nezrela ljubav kae< olim te jer te trebam. $rela ljubav kae< +rebam te jer te volim. ()ri"1 =romm!

Istinski volimo samo one koje volimo ak i u nji1ovoj nemoi i nji1ovoj bijedi. (=rans!

Nikada se nemojte prestati osmje1ivati, ak i kad ste tuni, jer se neko moe zaljubiti u va osmije1. (abriel ar"ia &arVuez

Ne gubite vrijeme sa nekim kome nije stalo da ga provodi sa vama. (abriel ar"ia &arVuez!

Ne plaite zato to je dolo do kraja. adujte se zato to se dogodilo.(abriel ar"ia &arVuez!

&nogi ljudi trae pravu osobu, umjesto da pokuaju da budu prava osoba. (loria *teinem!

?pravo zato to je tako topao, osmije1 je ljepi od bilo kojeg "vijeta na svijetu. (5enr'k /iegeland!

? braku je od logike mnogo vie potrebnije strpljenje. (Irving *tone!

Prava ljubav je nijema, a lana brbljava.

A zavoljeti sebe istinski, znai ne voljeti samo sebe. (>evgenij >evtuenko!

7jubav je vatra. Ali nikad ne znate 1oe li vam zagrijati sr"e ili zapaliti kuu. (>oan 4ra3#ord!

6ez potovanja nema ljubavi. (Kant!

Kad pripadam tebi, tad konano potpuno pripadam i samome sebi. (&i"1elangelo 6uonarotti!

Nije dovoljno ljubav posaditi, treba je i zalijevati.

7jubav je staklo koje se lomi ako ga ovjek primi suvie nesigurno ili suvie vrsto.

+ko se u mrkloj noi uputi svojoj dragoj, svijeu nosi u sr"u.

Kr1ka je ta ljubav, koja se od prvog udar"a lomi.

%stavi onome koji voli ono to voli, jer ako mu kae da ostavi ono to voli, on e i dalje voljeti ono to voli, a tebe e mrziti.

7jubav je izvanredan "vijet, ali treba imati 1rabrosti da se ubere na ivi"i uasnog ponora. (*tendal!

$ar voli onaj koji samo govori 2 G volim G F (*ua1ili!

elika sr"a vole, mala trae da budu voljena. (+agora!


32/45

dje je jedna ljubav, tamo drugoj mjesta nema.

Idealna ljepota za ap"a je 2 aba. (olter!

Ko voli, ti1 je. %dzvanja samo prazna posuda. (*1akespeare!

Najsigurniji nain da ne postane vrlo nesretan jest taj da ne za1tijeva da bude vrlo sretan. (Artur *"1open1auer!

Ponekad kad uvidim kako velike posljedi"e dolaze iz mali1 stvari, do9em pred iskuenje da pomislim kako nema mali1 stvari(6ru"e 6arton!

6laenstvo se nalazi u ukusu, a ne u stvarima, i ovjek je sretan kad dobije ono to voli, a ne kad dobije ono to drugi smatrada treba voljeti. (=. 7a o"1e#ou"auld!

;to je sreaF $nati to se 1oe i to strastveno eljeti. (=eli"ien &ar"eau!

?pornost je odlina osobina za uspje1< Ako ku"ate na vrata dovoljno dugo i dovoljno jako, budite sigurni da ete probuditinekoga. (5enr' /. 7ong#ello3!

>er kakva mi je to velika stvar pokazati zanos u vrijeme obiljaF Istinska je veliina u tome da se ovjek predaje radosti kadvoda oko njega raste. (Isa" 6. *inger!

*lijedite svoju blaenost i ne bojte se, i otvorit e se vrata gdje niste ni znali da mogu biti. (>osep1 4ampbell!

>ednom kad donesete odluku, itav svemir se udrui da bi se ostvarila. (alp1 /aldo )merson!

Ako tvoja srea zavisi od postupaka drugi1 osoba onda zaista ne moe biti sretna osoba. (i"1ard 6a"1!

Nije srea u tome da se ini ono to se eli initi, ve u tome da se voli ono to se mora initi. (*a1t'a *ai 6aba!

Ako ne moe preko prijei, prije9i ispod. (*inger!

eseo ovjek je kao sun"eH kud god ide osvjetljava.

jera u radost gotovo je ista kao i sama radost. (*1akespeare!

Kad ima sve, ne vidi nita, progleda tek kad nema nita.

*rea je dobro zdravlje i slabo pamenje.

Nema i ne moe biti pravednog bogatstva. (:e1ov!

Postati ovjek je ljepe nego postati kralj. (A. . &ato!

Ne inite nikad nita to se protivi vaoj savjesti, ak ako to od vas i drava trai. (A. )instein!

Nemogue je da se sve dokazuje. (Aristotel!

7ud je samo onaj ija se ludost ne poklapa sa ludou veine. (6eket!

Ima istina u koje nije dobro vjerovati.

Nisu loa vremena, nego ovjek. (-ar3in!

Najlaki nain da dobijete ono to elite je da pomognete drugima da dobiju ono to oni ele.

$a mene postoji samo putovanje putovima koji imaju sr"a. +uda ja putujem, i jedini dostojan izazov je da se taj put prede savdo kraja. I tuda putujem, gledajui, gledajui bez da1a.

%ni koji umiju da govore, govore kratko.

5rabrost je kada inite ono ega se bojite. Ne moe biti 1rabrosti ako se ne bojite ()ddi i"kenba"ker!

*ve mane kada su u modi postaju vrline.


33/45

Nemojte se boriti previe, najbolje stvari se dogode kada se ne nadate. (abriel ar"ia &arVuez!

?vijek e biti ljudi koji e 1tjeti da vas povrijede, ali trebate nastaviti vjerovati, samo budite oprezni.

Ne sudi 2 da ti ne sude.

Ne postoji osoba koja nije sposobna uraditi vie od onoga to misli da moe. (5enr' =ord!

Imamo u dui i sve ono to je ikada ivjelo u ljudskim duama. *vi bogovi i 9avoli koji su ikada postojali, svi se oni nalaze unama, tu su kao mogunosti, kao elje, kao izlazi. (5erman 5esse!

Ako nee ii "ijelim putem, zato bi uope iaoF

$a potpuno osvjeenje je neop1odna bol. (K. . >ung!

7ijepo je ono sto nam godi, a da pri tome nemamo nikakav interes. (Kant!

Ko zna da ne zna 2 najvei je. (7ao 4e!

Jivi kako moe, kad ne moe onako kako 1oe.

Jivot je ono to ti se doga9a dok ti radi planove za ivot. (7enon!

&nogi grijee iz stra1a da ne pogrijee. (7essing!

Kad svi misle isto, znai da nitko ne misli dovoljno. (7ippmann!

?z velikog ovjeka esto idu i velike greke.

?vijek je pravo vrijeme da se napravi ono to je ispravno. (&artin 7ut1er King!

6ilo je to jednom, davno, u ivotu jo lijepom. &oda mi se inio teak tada, ali kad mislim o njemu sa ovoga mjesta, elio bi1da se vrati.

;to vie volimo svoje prijatelje, manje im laskamo.

Ako ste uutkali nekoga niste ga i preobratili.

Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla poeti da te lijei 2 krupnim.

:ovjek koji ne radi greke obino ne radi nita.

Ko 1oe neto da uini, na9e nain, ko nee nita da uini, na9e opravdanje.

*vaka je zamisao laka kad se ne uzme u obzir stvarnost.

*matram da je smije1 jedna od najozbiljniji1 stvari.

:itava tajna da produujemo ivot sastoji se u tome da ga ne skraujemo.

+ee je primiti savjet nego odbiti poklon.

Prijatelje stvara srea, a nesrea provjerava. (*eneka!

Nita nije samo po sebi dobro, ni loe, zavisi samo to o njemu mislimo.

&isli ra9aju patnju.

Najbolja upotreba rijei je utnja.

-aj vie odmora jeziku nego rukama.

Prekomjeran ponos oznaka je sitne due.


34/45

Poznavanje samog sebe vaan je uvod u mijenjanje samog sebe.

7judi moraju patiti u jednom odnosu prije nego to se probude i kau< -osta mi je &ora da postoji neki bolji ivot, neki ivotkoji nije zasnovan na zavisnosti od drugi1 bia.

Kada ivimo nezavisni od bilo ega, ouvana je sva naa sposobnost i energija, i ovjek je oputen, jer mu nije vano da lidobiva ili gubi.

&i obino pokuavamo izlijeiti svoju usamljenost emotivnom zavisnou od drugi1 osoba, kroz druenje i buku. ratite sepravim stvarima, izvu"ite se iz guve i vratite se prirodi 2 stupite u dodir sa drveem, travom, kamenjem, ivotinjama i pti"amasa morem i obla"ima, sa nebom i zvijezdama.

Nauite se opustite i prepustite. ? tome je klju za vau sreu.

Putem razvoja svijesti nam se mogu otvoriti mnogi novi putovi, koje ranije nismo poznavali.

&i ljudi posjedujemo jednu dobru osobinu, a to je da skoro sve to elimo moemo ostvariti. *toga ne odustajmo od svog "iljave mu stremimo bez odustajanja.

Kada s1vatimo sebe i svijet oko sebe, lake emo nai svoje mjesto u ovom svijetu i moda krenuti nekim boljim putem.

Ako mislimo na svoj du1 i tijelo i brinemo se o njima, oni e nam tu panju vratiti tako to e nam podariti jedan bolji i zdravijiivot.

*redi svoje misli, pa e vidjeti da nema to sre9ivati.

*amo onaj koji se nauio vladati nad samim sobom, moe biti gospodar vanjskim stvarima.

Nauio sam da svatko koga sretne, zasluuje da ga pozdravi s osmje1om. (And' oone'!

6udite kao baklja na nebu, zraei ljubav i svjetlost. $amislite tisuu takvi1 baklji na nebu, poput sjajni1 zvijezda u dalekimgalaksijama koje moete vidjeti za vedre noi. i imate u sebi istu snagu da zraite ljubav i svjetlo i trebali biste sjajiti poputzvijezde, od trenutka kad se probudite ujutro pa do trenutka kad idete spavati.

-akle< ne brinite se tjeskobno za sutranji dan, jer e se sutranji dan brinuti za se *vakom je danu dosta njegove muke.

? ovom varljivom svijetu nepotrebno je uzimati sr"u sve nesree koje nam se dogode. (>amamoto!

Nikad ne donosite vanu odluku ako niste razmotrili barem dvije mogunosti izbora. (7ee Ia"o""a!

Pametni ljudi doputaju svojoj dje"i da ponekad i pogrijee. (&a1atma and1i!

Jivite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produite prema onome to dolazi poslije. +o ima smisla. Nepokuavajte ivjeti u prolosti, sadanjosti i budunosti sve u isti as. ?spjean je ovjek koji se nauio ivjeti samo usadanjosti, ali se uvijek kree prema onome to dolazi poslije. (Norman . Peale!

&udra"i se osloba9aju strasti za slavom. (+a"it!

:uvaj se urbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja< onaj koji uri govori prije nego to neto sazna, odgovara prije negoli netos1vati, odlui prije negoli neto provjeri, kudi prije nego se u neto uvjeri.

+1ere are no 3rong "1oi"esH t1ere are onl' di##erent "1oi"es. (*usan >e##ers!

&udar ovjek s podjednakom mirnoom prima po1vale i podnosi uvrede. (Kon#u"ije!

>edino stvarno bogatstvo je bogatstvo due, ostala su dobra podlona velikim gubit"ima.

jeno G prevakavanje G vlastiti1 greaka psi1iki je tetno i ima loe posljedi"e po zdravlje. (Prenti"e &ul#ord!

Nenovinski pisa" obino mnogo misli, pa neto malo napie, a novinski mnogo toga napie, pa tek onda stane o tom misliti,ako se nad time uope zamisli. (+omislav 7adan!

Najvanija stvar za "ijeli ivot je izbor zanimanja, a najee je to plod sluajnosti.(6laise Pas"al!

?nderstanding is one t1ing and a"tion is anot1er ou "an spend 'ears understanding 'our #ear o# 3ater and still never 3alk t


35/45

t1e edge o# t1e pool and jump in. (6arbara *1er!

7akoa kojom odre9ena miljenja postaju opa, proizlazi iz nesposobnosti veine ljudi da stvore vlastito miljenje osnovano nvlastitom razmiljanju. (ustav 7e 6on!

Ku1ajte brzo, da biste vie vremena proveli s djetetom prije nego ono odraste. (Peg 6ra"ken!

An'one in a state o# seeking "an never be 1app'. %nl' t1ose 31o are "onstantl' #inding are #ul#illed. And #inding is notsomet1ing t1at 1appens to us 2 it is somet1ing 3e do. (Alan 4o1en!

7jepota nije udo, ali ini udesa.

=or"e 'oursel#, and 'ou 3ill be suprised 31at 'ou "an do

rijeme je skupo"jeno. Ne ekaj na prikladnije vrijeme, jer nisi siguran da e ga ponovo imati.

7udosti uinjene u mladosti ne moe nadoknaditi sva mudrost u starosti. (6ertrand usell!

*vatko eli biti netko, ali nitko ne eli raditi na tome. (>o1ann /ol#gang oet1e!

+1e onl' 3a' to dis"over t1e limits o# t1e possible is to go be'ond t1em into t1e impossible. (Art1ur 4.4larke!

Kad je ljudima dosadno, dosadno im je ponajprije stoga to su dosadni sebi samima. (5o##er )ri"!

ob ima samo jednog gospodaraH ambi"iozni ovjek i1 ima onoliko koliko moe utje"ati na njegov uspje1. (>ean de la 6ru'er

Prava dareljivost ne oekuje nita zauzvrat. Kakvom nagradom uzvraa svijet obla"ima kieF

+ake 'our li#e in 'our o3n 1ands and 31at 1appensF A terrible t1ing< no one to blame. ()ri"a >ong!

Naposljetku, sutina saznavanja nije u tome gubimo li igru, ve kako gubimo, to s time spoznajemo, emu nas je poraznauio i kako nas to mijenja. ubiti na odre9eni nain znai 2 dobivati. (i"1ard 6a"1!

%ur mental attitude is t1e D #a"tor t1at determines our #ate. (-ale 4arneige!

%prezni ljudi koji na sve misle, koji sve predvi9aju, stalno upadaju u klopke, jer raunati na potekoe, znai stvarati i1.(Penti"e &ul#ord!

$dravlje nadmauje sva vanjska dobra tako znatno da je zdrav prosjak zaista sretniji od bolesna kralja. (Artur *"1open1auer

=irst 'ou jump o## t1e "li## and 'ou build 'our 3ings on t1e 3a' do3n. (a' 6radbur'!

*ve nae umovanje svodi se na to da poputamo osjeanjima. (6laise Pas"al!

emember i# people talk be1ind 'our ba"k, it onl' means 'ou are t3o steps a1ead. (=anni =lagg!

:ovjek je po prirodi lakovjeran i sumnjiav, bojaljiv i neustraiv. ( 6laise Pas"al!

6ogata u tui nastoji sauvati li"e, a siroma1 kaput.

Koliko god bile velike suprotnost me9u ljudima, one su u biti ipak neto sporedno. %no to nas dijeli, u usporedbi s onim tonas zdruuje, bezgranino je sitno. (-ominiVue Pire!

>utrom se sjeti 6oga, u podne zadovoljno blaguj svoj kru1, uveer se razmisli da e umrijeti, nou spavaj slobodan od svi1briga.

Nemoj se bojati budunosti, jer kada do9e vodit e te isti onaj zdravi razum kao i do sada. (Irving *tone!

*vaki ovjek je dijete svoji1 postupaka. (&iguel de 4ervantes!

Nae ja nije nepromjenjivo. *vaki dan treba ga stvarati, i braniti, izvjesne osobine odba"ivati, druge stvarati. (&. 6arres!

*lab je onaj koji je izgubio vjeru u sebe.

Prije braka imao sam est teorija o odgoju dje"e. *ada imam estero dje"e i nijednu teoriju. ()arl o# o"1ester!


36/45

Kad traite savjet, razmislite o mogunosti njegova pri1vaanja.

+1e onl' 3a' to enjo' an't1ing in li#e is to earn it #irst. (inger ogers!

+rebamo pokuati tono rei ono to govorimo, ne oekujui da nai prijatelji poga9aju znaenje nai1 rijei. ?mjesto itanjamisli svoji1 prijatelja, trebamo provjeriti jesmo li i1 pravilno s1vatili.

-on0 t be a#raid 'our li#e 3ill end. 6e a#raid t1at it 3ill never begin. (ra"e 5ansen!

Prije nego se ponete braniti, dobro posluajte o emu je rije.

Kad pripadam tebi, tada konano potpuno pripadam i samome sebi. (&i"1elangelo 6uonarotti!

Postoje dva suprotstavljena naina kako ovjek moe voljeti sebe< nesebino i sebino. *amo prvi nain slui samoodranju,dok je drugi samounitavajui.

7jubav je aktivna briga za ivot i razvitak osobe koju volimo. ()ri"1 =romm!

Nije se teko zaljubiti, nego je to teko rei. (Al#red de &usset!

Nitko nije obavezan da drugog voli vie nego sebe sama. (Ante *tarevi!

+1ere are t3o kinds o# people in t1e 3orld 2 t1ose 31o 3alk into a room and sa', G +1ere 'ou are.G, and t1ose 31o sa', G 5eream G. (Abigal an 6uren!

%d svi1 istina najdublje su i najtrajnije istine sr"a.

6iti zaljubljen ne znai nuno i voljeti. 6iti zaljubljen je odre9eno stanjeH voljeti je in. *tanje podnosimo, za in se odluujemo(-enis de ougemont!

-a bismo nekoga dolino voljeli, treba ga tako voljeti kao da e sutra umrijeti.

Nije dovoljno ljubav posaditi, treba je i zalijevati.

Kome se ljubav smije, taj poznaje samo alu i radost.

-on0 t spend time 3it1 someone 31o doesn0 t "are spending it 3it1 'ou. (abriel ar"ia &arVuez!

oli me da te mogu voljeti, dri me da te mogu drati.

7jubavne rane moe izlijeiti samo onaj tko i1 je zadao.

7jubav ne pita da li se dolikuje.

&a'be od 3ants 'ou to meet man' 3rong people be#ore 'ou meet t1e rig1t one, so 31en t1is 1appens, 'ou0 ll be t1ank#ull.(abriel ar"ia &arVuez!

Kr1ka je ta ljubav, koja se od prvog udar"a lomi.

7jubavni pogled dug je tekst.

Kad je u sr"u plamen, neka e iskra izletjeti i na usta.

-on0 t struggle so mu"1, best t1ings 1appen 31en not eDpe"ted. (abriel ar"ia &arVuez!

*amo onda istinski volimo kad vie nemamo potrebe da to kaemo.

A true #riend is one 31o 1olds 'our 1and and tou"1es 'our 1eart. (abriel ar"ia &arVuez!

;to vie ljubavi, to manje rijei.

Ne vole oni koji ne pokazuju svoju ljubav.

+1ere 3ill al3a's be people 31o0 ll 1urt 'ou, so 'ou need to "ontinue trusting, just be "are#ull. (abriel ar"ia &arVuez!


37/45

6e"ome a better person

Documents

aforizmi 1