Afrika Skripta

7/17/2019 Afrika Skripta

http://slidepdf.com/reader/full/afrika-skripta-568cbbd2615b4 1/78

GEOGRAFIJA AFRIKE

0



SPECIFIČNOST AFRIKE KAO ODRAZ NJEZINA POLOŽAJA

Položajem se Afrika razlikuje od ostalih kontinenata južne hemisfere, što se odražavau specifičnom rasporedu njezina stanovništva i načina privrednog iskorištavanja pojedinih

područja tog kontinenta.Ekvator dijeli Afriku na dvije gotovo jednake polovice, koje dopiru samo dosuptropskih širina.

pravcu sjever!jug afrika se pruža na udaljenosti od oko ".000 km. #ajsjevernija točka je rt Blanco $%&'()* s.š.+. #ajjužnija točka je rt Agulha $%'-)* j.š.+./og položaja Afrike u odnosu prema ekvatoru, nju karakterizira simetričan raspored

svih tropskih i suptropskih klimatsko!vegetacijskih područja koja je paralelna s ekvatorom.imetrija nije potpuna z/og prostranije sjeverne polovice, koja je i znatno šira od južne

polovice.

#ajve1a širina Afrike je izme2u krajnje istočne točke $rt Guar!a"u#+ i krajnje zapadnetočke $rt $%r!%+ i iznosi oko &-00 km. 3rajnje točke najšireg dijela Afrike gotovo su na istojg.š., ali nešto sjevernije od )0' š.

3ontinent (4 %%) ""% km(

Područje sjeverno od ekvatora )4 4- ))5 km(

Područje južno od ekvatora 4 %&& &5& km(

6adagaskar i ostali otoci 5)& "( km(

3ontinent i otoci (4 45 &0& km(

7odene površine ((0 000 km(

#ajve1i dio Afrike smješten je izme2u o/iju o/ratnica, pa je Afrika tipičan kontinenttropskih karakteristika. tropima se nalazi &-8 afričke površine.

9ropskim o/ilježjima Afrika se /itno razlikuje ne samo od ostalih kontinenata južne polutke, ve1 i od ostalih kontinenata. :užna Amerika je mnogo ;južnija<. Ekvator prolazinjezinom sjevernom polovicom. #i najsjeverniji dijelovi južne Amerike ne dopiru do sjevernegranice tropa. natni dijelovi južne Amerike protežu se u zonu umjerene klime. :užnaAmerika z/og toga nema simetričan raspored klimatsko!vegetacijskih zona.

S&%'%rna ()%!#t%ran*a+ , -crna. (tro/*a+ A"r#*a

natoč navedenoj specifičnosti, pojedina se afrička područja znatno razlikuju.6editeransko područje Afrike uvijek je /ilo dio mediteranskog svijeta. =ok je od tropskogdijela Afrike odvojeno prostranom saharskom pustinjom, ono se veoma pri/ližava Europi,naročito kod >i/raltara $)% km+ i icilskih vrata $)5 km+.

#ema nikakve razlike u prirodnim oso/inama susjednog afričkog i europskog prostora. ?zme2u susjednih o/ala vršila su se i jaka politička i kulturna prožimanja. 7ezeizme2u mediteranske Afrike i Europe jače su nego izme2u mediteranske i tropske Afrike.

#a sjeveroistoku se kontinent neposredno veže za Aziju (-0 km širokim pustinjskim pojasom izme2u redozemlja i Akapskog zaljeva, odn. uskom potolinom @rvenog mora.

)



#ema vidljive pejzažne ni kulturne granice izme2u sjeverne Afrike i susjedne Azije. #ao/jema stranama nalaze se prostrane pješčane pustinje. ?zme2u susjednih područjarazmjenjivala su se do/ra i miješale kulture Afrike i Azije. redozemlje povezuje primorska

područja triju susjednih kontinenata. ranoj su se povijesti preko sjeverne Afrike širili utjecaji eničana, >rka i Bimljana.

Preko Aleksandrije i 3artage širilo se krš1anstvo koje je kasnije preplavljeno arapsko!islamskim utjecajem. 3roz uska vrata >i/raltara utjecaj islama je prodro i na Pirinejski

poluotok, učinivši tako jugozapadni dio Europe za nekoliko stolje1a predstražom orijenta.ahara je /ila ve1a prometna zapreka nego redozemno i @rveno more. /og toga je starikulturni svijet redozemlja imao maglovita znanja i predodž/e o ve1em dijelu afričkog

prostora južno od ahare. la/o poznati karavanski putovi./og ranog upoznavanja sjeverne Afrike ovaj se kontinent često u/raja u sklop

kontinenata ;staroga svijeta<. Afrički je prostor južno od ahare toliko ;novi svijet< koliko i južna Amerika i Australija. 9ropska je Afrika ;mla2a< od navedenih članova ;novoga svijeta<

jer je kasnije upoznata i kolonizirana. /og nepristupačnosti, masa stanovništva južne polovice nije imala gotovo nikakve kontakte s vanjskim svijetom. Počeci upoznavanja tropskei južne Afrike datiraju tek od )-. st., kada je trgovina iz redozemlja /ila skrenuta na Atlantskiocean. Arapski su trgovci stolje1ima trgovali uzduž istočne Afričke o/ale te postepeno

prodirali i u unutrašnjost kontinenta.Atlantsko o/alno područje postepeno se upoznaje tek prodiranjem europskog

mediteranskog svijeta, od kraja )-. st. /og povoljnije klime najranije su naseljeni i preo/raženi južni dijelovi ;crne< Afrike, a ne tropska područja /liža Europi.

N#*a # '#o*a A"r#*a

Beljef Afrike dosta je jednoličan ! visinske razlike nisu velike.Područja C(00 m n.v. zapremaju samo oko )-8 afričke površine, što je manje nego na /ilokojem kontinentu, ali su i planinska područja D(000m ograničena na samo oko (,%8

površine. Prevladavaju prostori u visinama (00 ! ( 000 m $"(,58+. #ajve1i dio Afrike sastoji se od golemog /loka starih stijena. 9aj je stari masiv nekad pripadao jedinstvenom kontinentu >ondvani, koja se kasnije raskomadala, a o/uhva1ala je pretežni dio Afrike, istočni dio južne Amerike, Ara/iju, ?ndiju i zapadni dio Australije. amokrajnji sjeverni i južni dijelovi Afrike pripadaju mla2em na/iranju i pretežno su sastavljeni odstijena nastalih na/iranjem u srednjem tercijaru $pretežno Atlaske planine+, odn. izme2udevona i tercijara $pretežito 3apske planine+

tijene tog starog masiva uglavnom su pretkam/rijske starosti. #ajstarije stijene potječu iz razdo/lja prije %,( mlrd. god. #aknadno su vrlo poreme1ene, denudirane imetamorfozirane pa su /ogate rudama. glavnom su to kristalasti škriljci, graniti i gnajsevi.

tijene starog masiva iz/ijaju na površinu na mnogim mjestima, naročito u zapadnojAfrici, airu, mjestimično u unutrašnjosti ahare i na visokim ravnjacima jugozapadne i

jugoistočne Afrike. Postkam/rijska na/iranja i vertikalni pokreti omogu1ili su prodiranjemora i jezera, u kojima se na staru podlogu taložio mla2i sedimentni pokrov.

#a današnji reljef odlučuju1i su mla2i tektonski pokreti, nastali u vrijeme tercijarnogna/iranja mla2ih planina. =ošlo je do komadanja kontinenta. Pojedini njegovi dijelovi su

(



izdignuti, a drugi su potonuli. #aročito su poznati srednjoafrički i istočnoafrički tektonski jarak.

z rasjede su nastale vulkanske planine $3ilimandžaro, 3amerun+ i vulkanski pokrovigolemih prostranstava $u Etiopiji, istočnoafričkom jezerskom području, aru2 u Fi/ijskomdijelu ahare+. Pleistocen je /io karakteriziran smjenom vlažnih i suhih razdo/lja.

natoč navedenoj monotonosti reljefa mogu se izdvojiti dva visinska afrička područjaG0+ N#*a A"r#*a ! visine uglavnom ne prelaze -00 m1+ $#o*a A"r#*a H najve1i dio je ) 000 m iznad moraGran#caG od uš1a rijeke 3unene prema @rvenom moru

%



)+ #?3A AB?3Aaprema najve1i dio sjevernog i zapadnog dijela afričkog prostora.

?ako prevladavaju visine C-00 m, tu nema velikih nizinaI mjestimično se krajevi izdižu iznatno iznad -00 m, naročito u osamljenim padinama.



Atlasko gorje ! na krajnjem sjeveru Afrike, čini najkompaktnije planinsko područjeniske Afrike. Jno je sastavom, gra2om i izgledom ;stranac< u Africi, jer je dio mla2ihna/ranih planina susjedne Europe.

ahara ! zaprema najve1i dio niske afrike. to je jednolična pustinja u kojoj su nekidijelovi dosta visoki. 3ristalasta je osnova uglavnom prekrivena starijim sedimentima i

prostranim sipinama pustinjskog pijeska. #iska ahara se pejzačno tako2er dosta razlikuje, pretežno z/og različita sastava.

amada $ili 9assili na /er/erskom jeziku+ ! kamena pustinja u kojoj prevladavaju ogoljelikameni horizontalni sedimentni slojevi.erir ! pješčana pustinja valovita izgleda i gru/ljeg sastava, jer je finije čestice odnio vjetar.Beg ! prostrana nizina u naplavnom materijalu koji su donijeli vadiji.Erg ! prava pješčana pustinjaI najsuši i najneprohodniji dijelovi sahare. >lavna područja su nazapadu ahare i u Fi/ijskoj pustinji. 9e krajeve iz/jegavaju karavanski putevi.Su!an 2 prostrano i izduženo područje južno od ahare. astavom je sličan ahari.

#ajve1a zavala ovoga prostora je Kadska. Jna je od porječja /ijelog nila odvojena planinskim područjem =arfura, koje je u jezgri sastavljeno od starih kristalastih stijena. :užno od udananalazi se najve1a zavala Afrike ! zavala aira. atvorena je istočnoafričkim ravnjakom,ša/om $katanga+ i južnogvinejskim visočjem. avala je na visinama (00 ! 00 m.

(+ 7?J3A AB?3Aaprema najve1i dio istočnog i južnog dijela kontinenta. =vije zone relativno nižih

visina izdvajaju visoku afriku u tri istaknuta područja. #iža zona $500 H &00 m+ izme2u rijekeso/at $desne pritoke nila+, rudolfova jezera i rijeke ju/e.

Etiopsko!somalijsko visočje 2 izdvaja istočnoafrički tektonski jarak.apadno od spomenutog jarka je etiopski ravnjak, visok ( 000 ! % 000 m. iznadnavedenih visina izdižu se pojedine planine čak do 500 m.

Ito3noa"r#3*# &%4%r*# ra'n&a* 2 prostran kraj izme2u zavale zaira i indijskogoceana. Bavnjak je gra2en u jezgri od kristalastih stijena, ali se ove nalaze pod vulkanskim

pokrovom.avala je visoka ) 000 ! ) -00 m, a zatvaraju je dva niza ru/nih planina smještenih uz

istočnoafrički i srednjoafrički tektonski jarak. 9e ru/ne planine dopiru do ( 000 H % 000 m, a pojedini su vrhovi i znatno viši.

=už r%!n&oa"r#3*og t%*ton*og &ar*a ističe se ruvenzori $- ))4 m+ koji nijevulkanskog porijekla. Potonule dijelove tog tektonskog jarka ispunja niz jezera $al/ertovo,edvardovo, kivu i tanganjika+, čije velike du/ine upu1uju na tektonski postanak njihovih

/azena. Jezero tanganjika du/oko je )%- mI ono je kriptodepresija, jer mu se dno nalaziispod razine indijskog oceana.

z #to3noa"r#3*# t%*ton*# &ara* protežu se vulkanske planine kenija, elgon ikilimandžaro. sjevernom dijelu zavale nalazi se prostrano, ali relativno plitko viktorijino

jezero $du/oko &- m+. južnom se dijelu nalazi njaško visočje u kojem je potolina malavi

jezera $njasa L jezero+.Ju5noa"r#3*o '#o3&% H južno od donjeg toka zam/ezijaI 400 H ) 000 m visok kraj.

osnovi je sastavljen od starih kristalastih škriljaca koje prekrivaju paleozojski sedimenti.redišnji dio visočja ima o/lik /lage zavaleI u njoj je polupustinja kalahari. 7iši i ru/ni

-



dijelovi visočja strmo prelaze u o/alne nizine koje su na istoku šire $do (00 km+ nego nazapadu. #ajlakše su veze preko najjužnijeg ru/a, odn. preko kapskih planina. tom područjurelativno lakši prijelaz omogu1uju veliki i mali karoo MkaruN, preko koji su se doga2ali glavni

prodori europskog stanovništva.

KLI6A

#ajve1i dio Afrike je unutar o/ratnica, pa pripada tropskoj zoni unutar koje se visina ikod najnižeg položaja ne spušta ispod %O. unčevo zračenje i zagrijavanje je jako pa je afrikanajvru1i kontinent. amo krajnji sjeverni i južni ru/ovi kontinenta imaju suptropskekarakteristike. 9ropsko područje H područje zona tišina. Afrička klima je gotovo svuda topla,osim u planinskim područjima i visinskim ravnjacima. 6raz je gotovo nepoznat u ve1emdijelu tropske afrike, pa čak i na visokim ravnjacima istočne afrike.

7t&%ca& /lan%tarn#h '&%tro'a #ajve1i je utjecaj pasata, a mnogo manji glavnih zapadnih vjetrova. Pasati su inače

suhi, ali ako prelaze preko toplih vodenih površina, ovlaže se i nose kopnu znatne količineo/orina. #estalnost o/orina op1a je karakteristika cijele Afrike.

S#t%) 4ra3n% c#r*ulac#&%istem zračne cirkulacije iznad afričkog kontinenta odre2en je op1im rasporedom

visokog zračnog pritiska i pojasom niskog ekvatorijalnog pritiska. 9i stalni pojasi pomiču se

prema sjeveru $za našeg ljeta+, odn. prema jugu $za naše zime+.

5



7t&%ca& r%l&%"ajednačenost reljefa H postupni prijelazi klimatskih tipova. va planinska područja su

vlažnija $sahara+. 7lažni vjetrovi H atlas, etiopski ravnjak, krajnji sjeverni i južni dio afrike, područja sredozemne klime. 9emperatura opada s porastom visine. ?stočnafrički ravnjak idrugi visoki ravnjaci i planine ljeti su hladniji za )0O u odnosu na susjedna područja.

7t&%ca& )or*#h tru&aapadna o/alaG kanarska i /enguelska $h+, gvinejska, ekvatorijalna $t+

?stočna o/alaG tople struje ! južna ekvatorijalna struja indijskog oceanaI mozam/ička,aguljaška $aguihas+

dijelu indijskog oceana kretanja su promjenjiva z/og utjecaja monsuna, odn. pasata$Qi H iv mj. prema jz, kasnije si+

tjecaj na temperaturu moraG istočna o/ala toplija.

ladne struje uz o/ale pove1avaju sušnost o/alaG kanarska struja uz saharsku o/alu, /enguelska struja uz o/alu pustinje nami/.

Afrika se dijeli u ove klimatske zone, simetrično raspore2ene s o/iju trana ekvatoraG). zonu stalnih ekvatorskih kiša(. zonu smjene kišnog i sušnog razdo/lja izme2u -. i )-. paralele%. zone stalnog suhog pustinjskog podne/lja sjevernije i južnije od )-. paralele. zone zimskih utjecaja vremenskih prilika umjerenog pojasa na krajnjem

sjeveru i jugu

Č%t#r# gla'na *l#)at*o8'%g%tac#&*a /o!ru3&a9!ota r4l#3#t#h /r#ro!n#h o:#l&%5&a;). ekvatorska klimatsko H vegetacijska područja. ekvatorska klima karakteristična je za % područjaG

Prava ekvatorska klima prevladava u zavali zaira. najviše kiše padne u razdo/lju travanj H listopad. prosječne godišnje količine padalina iznose )-00 H )"00 mm, dakle manje nego uamazoniji. 9emperature se kole/aju izme2u ( i (5Oc

gvinejskom primorju od &. ili ". paralele gvinejska monsunska klima $monsunskikarakter pasata+. 9u godišnje padne svega &00 H "00 mm kiše

?stočno afričko jezersko područje tipičan je ekvatorski kraj, ali ima znatno izmijenjeno/lik ekvatorske klime z/og ve1ih visina z/og smjenjivanja suhih i vlažnih vjetrova.

7ode ekvatorskog kišnog režima imaju stalno stanje voda ili ekvatorski vodni režim.uvjetuju ga ekvatorke kiše u toku čitave godine. glavni su izvori krakovi zaira lukunga iz

jezera tanganjike te luala/a i luapula iz visočja ša/e. 7egetacijski tip toga područja suekvatorske prašume. rastu u krajevima gdje godišnje padne više od )-00 mm kiša i gdje sustalno visoke temperature $oko (-Oc+.

(. savanska klimatsko!vegetacijska područja prostiru se oko ekvatorskog klimatskog pojasa3išno je razdo/lje u vrijeme visokog položaja sunca u ljetnim mjesecima, a sušno u

zimskoj polovici godine.

#ajizrazitija varijanta tog pojasa jeG sudansko klimatsko!vegetacijsko područjeznačajno za dio afrike sjeverno od ekvatora. u zimskoj polovici godine, kada se termički

&



ekvator pomakne prema jugu , prevladava vedro i suho vrijeme. kišnost opada prema sjeveru$od )000 do )(-0 mm na (00 H %00 mm+

Etiopski ravnjak somalijsko visočje područja su pose/ne savanske klimatsko H vegetacijske zone. srednje temperature variraju izme2u ),- i )"Oc. kiša ima dosta $do)-00mm+, a režim je izrazito savansko!monsunski, jer oko "08 padalina padne od lipnja dorujna.

Ritno se razlikuje eritrejsko!somalijsko klimatsko !vegetacijsko područje. masua ueritreji prima godišnje )"% mm kiša, a rt guardafui (- mm. vrijednost temperature kole/aizme2u (- i %0Oc.

=io afrike južno od ekvatora i istočnoafričkog klimatskog područja do južne o/ratnice pripada području južnoafričke savanske klime. kiše padaju ljeti i uglavnom ih donosemonsuni. zapad je suh. o/ala angole koja je ve1 pod utjecajem hladne /enguelske struje,

prima godišnje najviše (-0 do %00 mm kiše. južnoafrički savanski pojas spada i područje istočnog dijela 6adagaskara. 9amatve

prima godišnje oko %000 mm padalina. 9emperature variraju izme2u () i (&Oc.7ode savanskog kišnog režima pokazuju izrazitije razlike izme2u niskog i visokog

vodostaja. #ajznačajnije rijeka tog režima je #il, porječja oko (," mil km(.. nil teče kroz (klimatska područja, savansko i pustinjsko. >lavni izvorni krak #ila dolazi i 7iktorijina iAl/ertova jezera.

7odni režim #igera u /iti je tako2er savanski, no mnogo složeniji od režima #ila.?zvire u zapadnom dijelu >vinejskog visočja, koje prima o/ilne kiše.

avanski vodni režim ima i am/ezi. >ornji tok am/ezija i njegov pritok 3uandoteku izme2u razvo2a aira i zavale 3alahari.

z ru/ove ekvatorskih prašuma nalazimo svanske šume i vlažne savane, tipičnuvegetaciju vlažnih dijelova savana. #alazimo ih u krajevima koji godišnje primaju )000 !)-00 mm kiša i gdje kišno razdo/lje traje najviše &!4 mjeseci.

krajevima s još manjim količinama padalina nalaze se svijetle savanske šume isuhe savane $-00 H )000mm+.%. suha tropska klimatsko!vegetacijska područja.

Jva su područja su sjeverni $na sjevernoj hemisferi+ i južni $na južnoj hemisferi+nastavak savanskih klimatskih područja. J/ično se smatra da savanska područja prestajutamo gdje godišnje padne manje od -00 mm kiša.

sjevernoj se Africi unutar izohijeta unutar -00!(-0 mm nalazi sjevernoafrička suhatropska zona, koja zaprema relazivno usko prijelazno sudansko!saharsko područje. unutar izohijete od (-0 mm prostire se pustinjsko!saharska zona.

=ok dnevne temperature i u sjeni dopiru do %0Oc, po no1i se zrak jako ohladi, naročitozimi, pa no1ne temperature padnu ispod 0Oc. ekstremne dnevne temperature dosežu i iznad%-Oc.

pustinjama i polupustinjama nema stalnih tokova, ve1 su za te krajeve značajni'a!#&# ! suha korita koja imaju vode samo za kratkotrajnih kiša. 7adiji sjevernog ru/a ahare,

pod Atlaskim planinama mogu imati vodu u toku šest mjeseci.7oda temeljnica od velikog je značaja, naročito u suhim pustinjskim i polupustinjskim

krajevima.

"



krajevima koji primaju manje od -00 mm kiše godišnje i gdje je kišno razdo/ljekra1e od mjeseca, pojavljuje se stepa, tipičan predstavnik suhe klime. emljoradnja jenemogu1a z/og navodnjavanja, jer je kišnost manja od poljodjelske granice sušnosti koju činiizohijeta od -00 mm.

još sušnijim dijelovima stepa prelazi u polupustinju koju karakterizira mala $)00 do(-0 mm+ i kratkotrajna $manje od jedan mjesec+ kišnost i rijetka kserofilna vegetacijasla/og grmlja i trave. 9akav značaj imaju ru/na područja ahare, naročito prema udanu iAtlaskom području, zatim primorje c@rvenog mora, ve1i dio 3alaharija i suhi ravnjaci

jugozapadne Afrike.?zrazito pustinjska područja ograničava izohijeta od )00 mm, ali najve1i dio

pustinja gotovo i nema redovitih kiša.. uptropska klimatsko!vegetacijska područja zapremaju krajnji sjeverni i krajnji južni

dio afrike. #a sjeveru je to Atlasko područje, ali mu pripada i najve1i dio mediteranske o/ale

istočno od Atlaskog kraja. taj dio ima sredozemnu ili etezijsku klimu. Fjeti prevladava vedro isuho vrijeme, uvjetovano visokim pritiskom nad mediteranom. imi je kraj pod utjecajem

putuju1ih depresija i vlažnih vjetrova s atlantskog oceana.9ri ljetna mjeseca $lipanj, srpanj i kolovoz+ gotovo su posve suha, dok "08 svih

padalina padne u razdo/lju od listopada do ožujka. >odišnja količina padalina varira od &00do 400 mm. Prosječne temperature iznose oko )0Oc, a srpanjske od (- do %0Oc i više.redozemna klima zahva1a kontinuiran prostor samo u atlaskom području.

#a južnom kraju afrike suptropsko područje još je manje, a ipak se ono izdvaja u trirazličite klimatske varijante.

Ka/*o /o!ru3&% %t%4#&*% *l#)%

na krajnjem jugozapadu najviše je nalik pravoj sredozemnoj klimi sjeverne Afrike. @apetoSnu prosječne temperature u srpnjuiznose )(Oc, a u siječnju (Oc. Padalina ima oko 5-0 mm, od kojih 508 padne zimi $odsvi/nja do kolovoza+. 9u se z/og toga stvara manje područje suptropske klime, s kišamatokom čitave godine. Port Eliza/eth prima oko --0 mm kiša u toku svih mjeseci.

Fimpopo pripada području suptropske klime s ljetnim kišama, ali ni tu klima nijesvugdje jednaka i mijenja se s visinom.

J/alna nizina #atala nalazi se pod utjecajem mozam/ičke struje, pa tokom čitavegodine ima natprosječno visoketemperature, a padne oko )000 mm kiša.

R#&%*% r%!o4%)nog r%5#)a pripadaju tokovima koji najve1i dio vode primaju zavrijeme zimskih kiša, pa su ljeti njihova korita uglavnom suha.

#avedene klimatske prilike prati i odgovaraju1a vegegtacija. s o/zirom na klimatskerazlike pojavljuje se nekoliko grupa. 9ipičnu sredozemnu vegetaciju imaju atlaske zemlje i

južnoafričko kapsko primorje etezijskog podne/lja.

4



$ODE AFRIKE

Afrika ima vrlo nejednak raspored voda. Ritno se razlikuju vodama /ogata ekvatorskai suha suptropska područja. Ekvatorsko područje do/iva vode konvekcijskim i pasatskim

kišama, a suha područja samo pasatskim kišama, i to neredovito i u malim količinama. velikog dijela unutrašnjih područja afrike nema vanjskog otjecanja. Bačuna se da natakva područja otpada čak oko %-8 afrike. 9o su pustinje ili polupustinje. 9akva su a!or%#3na/o!ru3&a ahara i 3alahari.

uha područja mjestimično imaju tokove, ali su oni maleni pa svoje vode gu/e umočvarama ili jezerima. 9o su %n!or%#3na /o!ru3&a, koja su znatno raširena, a me2u njimase ističe Kad s s pritokama @hari i rijeka Jkavango s istoimenim močvarama.

najve1eg dijela afričkog prostora površinske vode otječu u susjedna mora, ali jeveličina njihovih sljevnih područja vrlo nejednaka.

ljevno područje redozemnog mora iznosi samo oko )08 afričkog prostora. ljevno

područje ?ndijskog oceana iznosi oko )"8. ljevno područje Atlantskog oceana zauzima oko%-8 afričkog prostora $#iger, air, Jranje+.

Jko )T% afričke površine pripada porječjima pet glavnih tokovaG aira, am/ezija, #igera i Jranja.

Por&%3&aDu5#na to*a

(u *)+

Po'r<#na/or&%3&a (u ===

*)>+

Zat'or%n# :a4%n#Po'r<#na (u ===

*)+

#il - 400 ( "00 ?gharghar ) 000

#iger 000 ( 500 Kad ( %00

air (00 % (00 #gami &"0

am/ezi ( &00 ) 00 Budolfovo jezero -00

Jranje ( 000 ) (00 aSash $Etiopija+ 00

>olemo %n%rg%t*o :ogatt'o gotovo je neiskorišteno, a moderno natapanje, uz neke

izuzetke, tek je u začetku. Agrarna prenaseljenost tipična je za ve1inu afričkih zemalja, a pro/lem prenaseljenosti može se riješiti samo proširivanjem o/radivih površina. 9o se može posti1i odvodnjavanjem močvarnih i nezdravih ekvatorskih područja, te navodnjavanjemsuhih i stepskih afričkih krajeva.

TLA 7 AFRICI

)0



Jko "08 afričkog stanovništva još uvijek neposredno ovisi o zemlji i njezinim produktima. #a pustinjska i polupustinjska područja Afrike otpada čak oko (T- njezine površine, slično koliko i na travnata područja, što znači da šume prekrivaju tek oko )T-afričkog prostora.

$RSTE TALA NA SILIKATNOJ PODLOZI 7 RAZLIČITI6 SREDINA6A AFRIKE(?@ Ku:#%na+

Polo5a& Kl#)a Tlado %-O s.š. ljeti suha sme2ado )-O s.š. uha skeletna $/ez humusa+do 5O s.š. tropska, zimi suha tropske crvene ilovače, lateritska tlaoko ekvatora tropska, uvijek vlažna sme2a ilovasta, lateritdo (0O j.š. tropska, zimi suha tropske crvene ilovače, lateritdo %-O j.š. tropska, zimi suha suptropska crvena ilovača $nema laterita+

južnije od %-O /lage zime suptropska crvena ilovača, podzol

R%c%ntna tla 2 stvaraju se na ostacima fosilnih tala.Cr'%na #lo'a3a ! ograničena na krajeve s dva kišna razdo/lja izme2u kojih je sušno

razdo/lje. ova tla odgovaraju klimi savanskih područja.Pra'a lat%r#tna tla ! stvaraju se u klimatskim prilikama koje karakteriziraju

ekvatorska šumska područja.

))



S*%l%tna tla ! mla2i nezreo i gru/ materijal nastao raspadanjem kamene podloge.zapremaju gotovo U afričkog prostora.

suhoj je Africi zemlja samo mjestimično plodna. to su lokalne naplavine ili pak odvjetrova zašti1eni lokaliteti u kojima ima nešto vode, vegetacije i humusa.

Tro/*% # u/tro/*% crn#c% #l# )%a tla 2 razvile se u vlažnijim tropskim isuptropskim krajevima. /og znatnijeg sadržaja humusa i kalcija ona su plodna, ali se dostateško o/ra2uju. naj/olji primjer takvih tala nalazimo u im/a/vi i 9ransvaalu i zapadno odnjih prema Atlantskom oceanu.

Cr'%na #lo'a3a # lat%r#t# 2 prevladavaju u tropskim dijelovima Afrike.Cr'%n*ata # )%a tla 2 prevladavaju u krajevima sredozemne klime i vegetacije,

dakle u Atlaskim zemljama i 3apskom primorju.9la su, dakle, relativno male plodnosti, a i ta teško održavaju.

STANO$NIT$O

Rrojnost stanovništva nije odlučuju1i faktor, ali je jedan od osnovnih za ekonomskirazvoj pojedinih zemalja. afrika je )4"-. g. imala oko --% mil stanovnika ili oko )),8svjetskog stanovništva. to znači da je prosječna gusto1a naseljenosti iznosila )" st na km(.

0=@ 0==@ 01@ 0=@ 0=@ 0=@ 0@ 1===@ 1==@

= )#l 01 )#l 0H )#l 0 )#l 1 )#l H )#l )#l = )#l 11 )#l

0== 00==

0100

1100

=11=

H1

0HHH1

==

0=1H

Belativno /rz tempo porasta stanovnika upu1uje na to da 1e i sadašnja naseljenost od- H -0 stanovnika na km( poljoprivredne površine /rzo rasti.

>usto1a naseljenosti veoma varira od zemlje do zemlje, i to od posvemašnjenaseljenosti golemih prostora do izvanredno guste naseljenosti.

Ran# # naro!onon# ata'=oma1e afričko stanovništvo negroidnog je i nenegroidnog karaktera. Prijelazi su

nijansirani u nizu gradacija izme2u tih dviju grupa a uvjetovani su /rojnim društvenim i

prirodnim faktorima. ?pak se kao gru/i ru/ izme2u negroida i nenegroida može uzeti južni ru/ahare do #ila, a odatle prema jugoistoku k uš1u rijeke =žu/e u ?ndijski ocean.

#enegroidno stanovništvo pretežno naseljava sjevernu afriku i više je nalik susjedimau jugozapadnoj africi, nego onima južno od sahare. sastavljeno je od ( glavna sloja ! hamita isemita.

amiti predstavljaju stariju podlogu i s o/zirom na jezik, /ili su me2uso/no srodni,ali u izgledu se vidi mješavina tamnoputih elemenata. zemljoradnja im je /ila osnovnagospodarska grana.

emiti su mla2i sloj koji je preplavio najve1i dio prostora hamita. =ošli su iz jugozapadne Azije, pa su se naročito raširili u sjeveroistočnom dijelu sjeverne Afrike. emiti

)(



su, kao stočari, /olje organizirani i pokretniji, pa su hamitskom sloju nametnuli svoju kulturu ivjeru, a u znatnoj mjeri i jezik.

amiti su se naj/olje očuvali u planinskim dijelovima Atlaskih zemalja i u centralnimdijelovima ahare.

#enegroidno stanovništvo sjeverne Afrike nije rasno čisto, ve1 predstavlja mješavinustarog stanovništva s došljacima iz jugozapadne Azije, odnosno iz ;crne afrike<.

Jsnovna je razlika izme2u pravih crnaca i negroidne grupe koju čine /ušmani,hotentoti i pigmeji.

? crnci se razdvajaju u dvije glavne grupe pretežno odre2ene jezičnim razlikamaGsudanide i /antuide. #ajčistiji su gvinejski crnci, koji naseljavaju gvinejsko primorje. Jčuvalisu svoje rasne karakteristike z/og izoliranosti i udaljenosti od stranih utjecaja.

=rugu veliku grupu sudanida čine sudanski crnci, koji su manje čisti. Pretežno žive uudanu, ali i dalje prema jugu do zamišljene linije koja /i povezivala uš1e #igera i Al/ertovo

jezero, a na istok do etiopskog ravnjaka.

#ajmanje su čisti niloti koji naseljavaju kraj oko gornjeg toka #ila.6ješanjem sudanida sa susjednim etničkim skupinama $/er/erima, arapima i

etiopljanima+ nastale su znatne unutrašnje razlike. 9amo gdje je strani utjecaj na područjesudanida /io oso/ito jak, stvorio se vladaju1i sloj stanovnika, koji ima jake hamitskekarakteristike.

udanskim je jezikom govor u ve1em /roju susjednih područja H čak i u 9anzaniji iEgiptu.

Rantuidi naseljavaju ostali dio ;crne< Afrike, pretežno ravnjake visoke Afrike, a manjei nisku ekvatorijalnu Afriku u području zavale aira. izdvajaju se tri grupe.

Ito3n# :antu#!# naseljavaju istočnoafričko jezersko područje, a me2u njima se ističu /ugandi u gandi i kikuju u 3eniji.Za/a!n# :antu#!# naseljavaju zavalu aira i kraj na sjeveru do planine 3amerun.6e2u /rojnim narodnostima ističu se mpangve ili fang ! tipični prašumski poljodjelci,

koji stalno sele iz jednog pališta u drugo.Ju5n# :antu#!# /avili su se pašnjačkim stočarstvom, a manje zemljoradnjom. Ali su

tradicionalne privrednegrane ovdje toliko izmijenjene pod utjecajem kolonijalne uprave i privrede. #ajznačajniji predstavnici te grupe /antuida su zulu i kafri.

#egroidna skupina necrnačkog čini najprimitivnije žiteljstvo afrike. Jno živi unepristupačnim i prirodno nepogodnim dijelovima kontinenta, kamo su ih potisnulinapredniji crnci.

#ajprimitivniji su pigmejci koji su lovci i sa/irači. 9o patuljasto stanovništvo živiuglavnom u prašumskim dijelovima kontinenta, odnosno zavale aira, izme2u 5. južne i 5.sjeverne paralele.

Rušmani su pretežno ograničeni na srednji i sjeverni dio 3alaharija i sjeverni dio jugozapadne Afrike. glavnom se /ave lovom, nešto stočarstvom $ ne samoinicijativno+ dok zemljoradnju ne poznaju. 7jerojatno su potisnuti s istočnoafričkog jezerskog područja.

otentoti su nomadski stočari, žive u najsušim dijelovima južne Afrike, kamo su potisnuti s /ogatih pašnjaka 7elda. #ajranije su došli u kontakt sa /urima, pa su decimirani i

gotovo su posve izgu/ili staru plemensku strukturu. rasna su mješavina /ušmana i hamita.

)%



Basni sastav je vrlo složen. nutar svake grupe postoji /ez/roj plemena različitihkarakteristika, čistih i miješanih, a složenost pove1ava i jezična raznolikost.

Afričko stanovništvo govori "00 H )000 jezika, no ve1ina nema svog pisma. #igerijinpr. polovina stanovništva govori glavna jezika $hanza, joru/e, i/o, fulani+ dok se ostalislože sa oko 5 razna jezika. malom 9ogu se govori oko -0 raznih jezika.

Potkraj )4.stolje1a u nacionalnim je državama /ilo svega oko )08 afričkogstanovništva, a 408 /ilo ih je pod kolonijalnim režimom ili drugim o/licima zavisnosti.=anas u suverenim državama živi gotovo )00 8 afričkog stanovništva.

amo & afričkih zemalja $od -(+ ima više od (0 milijuna stanovnika. Bedoslijed prema /r. stanovnikaG #igerija, Egipat, Etiopija, aire, :AB, 6aroko i Alžir. okviru tih zemaljaživi (-4 mil stan $-08 ukupnog afričkog stan.+. Kak (5 zemalja ima manje od - mil.stanovnika

Do:na # /olna tru*tura

Podaci ujedinjenih naroda pokazuju da je afričko stanovništvo vrlo mlado. manjem /roju zemalja životni vijek je kra1i i od %" godina, odnosno dulji od 50.

PRI6JERI DOBNE STR7KT7RE STANO$NIT$A NEKI ZE6ALJA 0@ G@

ZE6LJEPotota* tano'n#<t'a u !o:no& *u/#n#

Do 1= go!#na 10 !o go!#na = # '#<% go!#naEg#/atB%n#nKongoZa#r%JAR

S'a4#

=9909=9HH91

9

H9=9119H9H9H

9

919999

9

GLAD 7 AFRICI

E*ono)*a tru*tura tano'n#<t'aEkonomska struktura stanovništva u skladu je s mladoš1u stanovništva.?ako su podaci o ekonomskoj strukturi veoma oskudni, može se uzeti da stopa

ekonomske aktivnosti iznosi svega %-8.

N%/#)%not # <*ol*a /r%)aPismeno stanovništvo u mnogim afričkim zemljama /rojčano je neznatno, a proporcija

stanovništva s /ilo kakvom školskom spremom je vrlo niska.

Soc#&alno2%*ono)*% gru/% tano'n#<t'a:oš u početku ovog stolje1a rijetki su afrikanci napuštali granice svog plemena, pa čak

i okvire svoga kraala $naselja+.

Tran"or)ac#&a tano'n#<t'a tra!#c#onaln% /r%hra):%n% /r#'r%!%

)



6oderna prometna sredstva široko su otvorila unutrašnjost Afrike. tjecajikapitalističke privrede potakli su domorodačko stanovništvo da dio svoje proizvodnje prodajeu o/ližnje gradove.

a ve1inu zemalja karakteristično je da je najve1i dio gradskog stanovništvakoncentriran u glavnom gradu i da su ostala gradska naselja vrlo malena.

#ajjače su ur/anizirane zemlje afričkog sredozemlja, dakle Egipat, Fi/ija, 9unis iAlžir. Belativno je jače ur/anizirana i gospodarski najrazvijenija zemlja afrike :užnoafričkarepu/lika.

Proces ur/anizacije sve je /rži. 7iše od ) milijun stanovnika imali su gradovi =uala u3amerunu, Aleksandrija i >iza u Egiptu, Adis A/e/a u Etiopiji, #ajro/i u 3eniji, @asa/lancau 6aroku, Fagos u #igeriji, :ohanes/urg u :AB!u, =aressalam u 9anzaniji i 3inšasa u airu.7iše od - milijuna stanovnika imao je 3airo.

=anas je situacija drugačija ! odlazak iz sela je jak i u mnogim slučajevima najve1i diosposo/ne radne snage je napustio selo. Bezervati su područja samo za domorodačko

stanovništvo. tanovništvo je u rezervatima gusto naseljeno, pa su neki kompleksi pašnjaka išuma iskrčeni. emlja je /rzo iscrpljena i na velikim je prostorima postala plijen erozije.

#ajamni radnici ! rudarstvo i industrija pogodovali su okupljanju radne snagekoncentrirane prvenstveno u predgra2ima.

kvoteri $sVuatters+ ! oni su /ili popratna pojava kolonijalnog gospodarstva, odnosnoodraz uzimanja u služ/u domorodačkog stanovništva. Rili su stalni radnici na farmama /ijelihkolonista.

#aselja ! izvorni o/lici naselja i ku1a prilago2eni su uvjetima prirodne sredine, prvenstveno klimi, lokalnom gra2evinskom materijalu i položaju prema vodi. Bazlikuju se

grupe koli/a jedne o/itelji, grupe naselja jednog plemena. Watori i ilovasto!pleterske koli/e. sjevernoj Africi najčeš1i je šator ili ilovasta koli/a četvrtasta o/lika. Plemenska organizacijao/ično nije prelazila granice sela, ali je u /rojnim slučajevima utjecala na strukturu naselja.

#ovi gradovi nastali su tek u kolonijalnom razdo/lju, prvenstveno na jugu afrike.

BOLESTI AFRIKE2PROBLE6 STANO$NIT$A I GOSPODARST$A

3limatske prilike utječu na razvoj /olesti ali u manjoj mjeri nego što se to ranijemislilo. /og velike smrtnosti /olesti Afrike su demografski i gospodarski pro/lem. zroci

/olesti do/ro su poznati ali je njihovo uklanjanje teško. 9ropski krajevi oso/ito su nezdraviz/og visokih temperatura i vlažnosti. 9ipične afričke /olestiG malarija, žuta groznica, /olestspavanja. ?z tropskih krajeva /olesti se šire u druge krajeve čemu pogoduju sla/e

prehram/ene prilike, nedovoljna zdravstvena zaštita i loša higijena Posljednjih (0!tak god.A?= dominantni pro/lem su/saharske Afrike

6alar#&a #ajraširenija afrička /olestI zahva1a uglavnom tropska područjaI ima je i u

pustinjskim oazama. zročnikG plasmodium malariae. PrijenosnikG komarci roda Anopheles

$Anopheles >am/iae+I vrlo otporni, /rzo se šire. Anopheles komarci mogu živjeti u /očatimvodama $udio morske vode do 558+.

)-



ama /olest može /iti smrtonosnaI sla/ljenje imunološkog sustava omogu1uje lakšuzarazu ostalim /olestima. Jd ukupnog /roja o/oljelih "08 odnosi se na Afriku, iza A?=!anajsmrtonosnija afrička /olest.

Žuta gro4n#caPrijenosnikG komarac Aedes fasciata $Aedes aegXpti+. 7rlo rasprostarnjeni, naročito u

valžnim krajevima. krovišta u palminom liš1uG uništavanje velikog /roja palminih sta/ala uzapadnoj Africi. Potpuno uništenje nemogu1e z/og važnosti /anana za ekonomiju ve1inezemalja tropske Afrike.

Rolest se spriječava cijepljenjemI /laži o/lik dovodi do imuniteta ali teži o/lik u 408slučajeva završava smr1u.

Bol%t /a'an&a #ajtipičnija afrička /olest. zročnikG paraziti iz roda 9rXpanosomae. PrijenosnikG ce!

ce muha, () vrsta roda >lossina. )T% afričkog stanovništva živi na području ugroženom ovom /oleš1u. 6uhe žive uz ru/ove šuma i grmlja u /lizini rijeka i močvara izme2u )-O >W i (0O:>W, iz/jegava otvorene prostore i tropske prašume. =vije varijante /olestiG >lossina palpalis!napada ljudeI >lossina trXpanosoma! napada stoku! uzrokuje naganu $deve, konji, ovce,koze+.

Početkom (0. st. proširila se iz zapadne u istočnu Afriku, uništila (T% populacijegande. prošlosti /olest je najčeš1e završavala smr1u z/og neishranjenog i sla/o otpornogafričkog stanovništvaI danas je rijetko smrtonosna z/og razvijenije zdravstvene zaštite, rijetko

je smrtonosna ako se na vrijeme liječi

#agana ! još uvijek vrlo raširena i opasna ! smrtnost stoke je velika!najrasprostranjenija je u savanama koje su najpogodnije za stočarstvo.Jstale /olesti ograničene su na male prostore i relativno se rijetko javljaju $kuga,

kolera, lepra, tu/erkuloza+3limatske prilike oso/ito nepovoljno djeluju na neafričko stanovništvoI nagle dnevne

promjene u temperaturi u tropskom pojasu mogu uzrokovati teške o/like prehladaI u pustinjskim krajevima stalna je opasnost od toplotnog udara, pusti i otvoreni krajolici mogudovesti do oz/iljne duševne poreme1enosti. #eodgovaraju1e higijenske prilike uzrok su čestih

pojava dizenterije.

AIDS u A"r#c#A?= ! AcVuired ?mmune =eficiencX Xndrome. ?=A H Xndrome dY ?mmuno

=eficience AcVuise. indrom stečenog gu/itka imuniteta. zročnik je ?7!) virus $uman?mmunodeficiencX 7irus+.

7irus je izoliran tek početkom )4"0.!tih godina iako je A?= vjerojatno postojao iranije. Procjenjuje se da je danas više od 0 milijuna ljudi u svijetu zaraženo ?7 virusom, odtoga je (,- milijuna djece mla2e od )- godina. (00%. godini % milijuna ljudi umrlo je od

posljedica A?=!a. Jko &08 ukupnog /roja zaraženih živi u su/saharskoj Africi iako na tom

prostoru živi samo )08 svjetskog stanovništva. (00%. (,% milijuna umrlih od A?=!a usu/saharskoj Africi.

)5



Postotak zaraženih varira od )8 u 6uretaniji do %48 u Rotsvani i Sazilandu.Jčekivana životna do/ nezaraženog stanovništva u RotsSani je &0 godina, uzme li se u o/zir i stanovništvo zaraženo ?7 virusom očekivana životna do/ spušta se na %5 godina. A?= jedanas najčeš1i uzročnik smrti u su/saharskoj AfriciI svakodnevno od posljedica A?=!a umire5 000 ljudi.

=o prije (0!tak godina A?= u Africi nepoznatI danas () zemlja s najvišim postotkomodraslih oso/a zaraženih ?7!om je u Africi. )0 afričkih država postotak zaraženih je ve1iod )08 uk. /roja st. :ak demografski ali i ekonomski utjecaj jer ve1ina zaraženih je radnoaktivno stanovništvo, u /liskoj /udu1nosti najugroženije zemlje mogle /i se susresti smanjkom radne snage. ocijalni aspekt.)0 milijuna djece siročad kojima su roditelji umrli od

posljedica A?=!a.

EKONO6SKO2GEOGRAFSKA OBILJEŽJA

loženi procesi unutarnjeg preslojavanja društva i privrede, postkolonijalizam! preustroj s tri politička ;organizma< $/ritanski, francuski, portugalski+ na -0!tak novih država,novonastale zemlje naslijedile stare pro/leme jer su nastale na temelju granica koje su /ileosnova kolonijalne podjele kontinenta.

Podjela rada!osnova razvoja svakog društva, u Africi je odre2ena /iološkimčim/enicima $striktna podjela na muške i ženske poslove+

Zene često sudjeluju u poslovima koji zahtijevaju dulje napore dok muškarci o/ičnoo/avljaju poslove u kojima je poter/na ve1a fizička snagaI često je sudjelovanje djece u radu.

Badna snaga uglavnom je mlada, nekvalificirana i karakterizira ju sla/a produktivnost.

loga novca porasla je pod utjecajem Europljana, za novac se kupuje uglavnom uvozna ro/adok u doma1oj trgovini još prevladava razmjena do/ara.

načenje stoke je veliko, ali je više socijalno nego gospodarsko. $važan je /roj stoke ane kvaliteta+.

Prije upora/e pluga žene su se uglavnom /avile poljodjeljstvom dok su muškarcičuvali stoku $tropska Afrika+. vo2enjem pluga odnosi se mijenjaju pa opada socijalni prestižžena.

6nogoženstvoG /ogatiji muškarci si mogu priuštiti više žena dok su siromašniji prisiljeni održavati van/račne vezeG olakšano širenje veneričnih /olesti.

Jsnovni pro/lemiG nedostatak o/radive zemlje, agrarna prenapučenost, erozijazemljišta z/og preintenzivnog agrarnog iskorištavanja.Jp1e značajke afričkog gospodarstvaG((8 površine svijeta, )%,%8 svjetskog

stanovništva, %.58 svjetskog dohotka, (8 industrijske, -8 rudarske proizvodnjeI jednostranost proizvodnje, pretežito za izvoz.

Pr#)arn# %*tor;PoljoprivredaG dva /itno različita sustava gospodarstvaI tradicionalni naturalni i

komercijalni.

9radicionalniG zapadna Afrika, udan, Etiopija, omalija, ganda, 6alavi, 3ongo,am/ija.

)&



3omercijalnaG 3enija, im/a/ve, :AB 3omercijalna poljoprivredna gospodarstvaGuglavnom plantaže u vlasništvu europskih

doseljenika, proizvodi se izvoze, prinosi su visoki. =omorodački posjediG sla/o razvijeni, mali prinosi, proizvodi se uglavnom za vlastite potre/e.

9radicionalna poljoprivreda ima izrazito regionalne karakteristike. sjevernoj Africiispreple1u se utjecaji /er/erske i arapske kultureIrazlika izme2u vlažnijeg primorja i

pustinjske unutrašnjosti.:ečam, pšenica, vinova loza i maslina u sredozemnom primorju. JazeG datulja,

pšenica, kukuruz, duhan, prema vlažnijim krajevima pamuk $udan+ tropskoj Africi tradicionalno poljodjelstvo još uvijek karakterizira nomadizamI sve

češ1e se primjenjuju i suvremene metode. Europljani uveli kukuruz, manioku, jam i /ananu3omercijalna poljoprivredaG Pokazuje stalan napredak. 7elika važnostI agrarni

proizvodi čine (T% vrijednosti izvoza Afrike. glavne kultureG kava, kakao, pamuk i produktiuljevite palme.

Afrika sudjeluje s (-8 u svjetskoj proizvodnji kave $@offea Ara/ica+, proizvodnje jenajraširenija u Etiopiji, gandi i AngoliI najpogodnije temperature od )"O do ((O@. Afrikadaje i -58 svjetske proizvodnje kakaa $krajevi s temperaturom izme2u ( i ("O@+. >lavni

proizvo2ači su >ana, #igerija, J/ala Rjelokosti.PamukG raširen je izme2u %&O sjeverne i ("O južne geografske širineI Afrika daje oko

))8 svjetske proizvodnje pamuka $Egipat, udan, Angola+načajna je proizvodnja /iljnih ulja od kikirikija i uljevite palme. Afrika je vode1i

kontinent po proizvodnji kikirikija, a daje -58 svjetske proizvodnje ulja uljevite palme.Produkcija žitarica je mala, manje od -8 ukupne svjetske proizvodnje

točarstvoG /roj krava, koza i ovaca po stanovniku ve1i je od svjetskog prosjeka ali je prihod od stočarstva redovito malen. točarstvo nema ekonomsku ve1 često isključivosocijalnu ulogu. savanskim područjima razvoj stočarstva sprječava rasprostranjenost ce!cemuhe. Batarstvo je sla/o povezano s stočarstvom, /roj stoke je prevelik so/zirom naraspoložive pašnjačke površine

Bi/arstvoG razvijeno je posvuda ali su statistički podaci nepouzdani naročito o ulovuna unutrašnjim vodama. 3omercijalni ri/olov vezan je uglavnom za zapadnu o/alu Afrike$:AB, Angola i 6aroko+.

?skorištavanje šumaG [ šumskih površina svijeta, samo )-8 svjetske godišnje produkcije. #ajviše se eksploatira drvna gra2a iz tropskih prašuma i vlažnih savana.6ahagonij, tikovina, sandalovina, e/anovina. #ajve1i izvoznici tropskog drve1aG 3amerun,>a/on, J/ala Rjelokosti, 3ongo, >ana.

načenje šumarstva u ukupnom afričkom gospodarstvu je malenoI samo u 3amerunuizvoz drvne gra2e čini više od )08 ukupnog izvoza zemlje $vrijednost oko (5 mil. dolara+.

S%*un!arn# %*tor;Ru!art'oG tara tradicija, sistematski razvoj od )4. st.Bana eksploatacija dijamanata u :AB, iskorištavanje ;masovnih< ruda započelo nakon

izgradnje željeznica. osfati u sj. Africi!prva masovno iskorištavana rudna nalazišta.

Budarstvo je do/ro razvijeno za afričke prilikeI posljedica kolonijalnih interersa i /ogatsva

)"



rudnih nalazišta >eološka osnovaG stare pretkam/rijeske stijene, -&8 površine Afrike $granit,gnajs, metamorfirani škriljci+, manje kloličine i u sedimentnim stijenama.

\itSatersrand, pretkam/rijske stijene, /ogata ležišta zlataI stariji paleozoik Wa/i iam/iji!@u. 3aroo formacije! škriljci i pješčenjaci u :AB!velika nalazišta ugljena

Politički je važan visok udio stranog kapitala u afričkim rudnicimaI gotovo svarudarska proizvodnja namijenjena je izvozu. prošlosti se ve1inom iskorištavala ležišta zlatai dijamanata dok se danas eksploatira čitav niz drugih ruda $e, @u, @r, #i, Pt,r, n, nafta,

plin, coltan+@oltan!kolum/ij]tantal, upora/a u mo/ilnim aparatima, nalazišta u istočnom 3ongu.=ijamantiG -8 svjetske proizvodnje dijamanata dolazi iz Afrike. =va o/likaG

dijamanti iz kim/erlita, aluvijalni dijamanti. >lavni proizvo2ačiG RotsSana )&8 svjetske proizvodnje, 3ongo $)58+, :AB $48+, Angola, #ami/ija, 9anzanija, >ana, ierra Feone.:užnoafrička tvrtka =e Reers!monopolist u svjetskoj proizvodnji i trgovini dijamantima.

latoG Afrika (-8 svj. proizvodnjeI :AB )48 $oko %40 t godišnje+, >ana, 9anzanija

#aftaG goišnje tek nešto više od -8 svj. proizvodnje. >l. proizvo2ačiG Fi/ija, #igerija,Alžir, >a/on, Ekvatorijalna >vineja, Angola, 3amerun, udan.

RakarG tzv. copper belt u am/iji, 3ongo, Rotsvana, :AB.ZeljezoG Fi/erija, 6auretanija, >a/on, >vineja.RoksitG >vineja više od polovice afričkih zemalja izvoz ruda sudjeluje s više od -08 u ukupnoj

vrijednosti izvoza $#igerija 448, Angola 408, Ekvatorijalna gvineja 4-8, Rotsvana "-8+.Budna /ogatstva često se koriste za financiranje ratnih suko/a u pojedinim afričkim državama$3ongo, Angola, Fi/erija, ierra Feone+

In!utr#&aG7rlo sla/o razvijena, uglavnom prera2ivačka. =ugotrajan kolonijalizam, nedostatak

investicijskog kapitala. Preduvjeti postoje z/og /ogate sirovinske /aze:ABI jača industrijalizacija izme2u Prvog i =rugog svjetskog rataI ostale države nakon

stjecanja nezavisnosti. Bazvoj je usporen z/og nedostatka kvalitetne radne snage, sla/ekupovne mo1i stanovništva i pogrešaka u konceptima razvoja $megalomanija+.

:AB i danas najindustrijaliziranija zemlja AfrikeI još im/a/ve, #igerija, >anma izemlje sredozemne Afrike.

3oncentracija industrije oko malog /roja središtaG=ar el!Reida!AlžirI 3airo, Aleksandrija!EgipatI 3inshasa, 3atanga! =B 3ongo,

:ohannes/urg s \itSatersrandom, i lučki gradovi :AB $@ape 9oSn, Port Eliza/eth, =ur/an+

Pro)%tGla/o razvijen, nepovoljni prirodni uvjeti $nepristupačne o/ale, velika pustinjska i

šumska prostranstva, rijeke često neplovne z/og /rzaca i velikih oscilacija vodostaja+. EtapeG

pretkolonijalna, kolonijalna i etapa izgradnje željeznica.

)4



9radicionalni promet, kola su nepoznata u Africi južno od ahare sve do dolaskaEuropljana.

Pomorski promet razvili su tek kolonijalistiI prometni punktovi na pomorskim pravcima prema ?ndiji. =anas afričke imaju više od 00 mil. t tereta godišnje od čega polovicaotpada na naftu. Fokalno je važan promet na unutarnjim vodenim putevima.

ZeljezniceG kolonijalni interesi! uglavnom penetracijske- od o/ale prema unutrašnjostido ležišta ruda. Prva željeznička pruga )"-(,. u Egiptu. :ače razvijenu mrežu ima :Ar i zemljeafričkog redozemlja. >l. pravciG :ohannes/urg!@ape 9oSnI Reira Fo/itoI 6om/asa!3ampala, =ži/uti!Adis A/e/a. #oviji pravciG 9an!am, ouerate!#ouadhi/ou, Renguela!7ilaerpa PintoI sudanske željeznice. Planirana pruga 3airo!@ape 9oSn.

@esteG izgradnja intenzivnija tek nakon ). svjetskog rata. 9ek nešto više od ",-8ukupne svjetske mrežeI samo )T)0 upotre/ljiva čitavu godinu, tvrdu podlogu imaju samoceste u gardovima i oko industrijskih područja. :AB ! & (00 km cestovne mreže, razvijenijumrežu imaju am/ija, im/a/ve, atlaske zemlje i dijelovi 3onga $3atanga+.

račni prometG razvio se nakon stjecanja nezavisnostiG 3airo, 9unis, Alžir, =akar,3ano, 3artum, Fagos, 3inshasa, #airo/i, :ohannes/urg.

9rgovinaG samo 8 ukupne vrijednosti svjetske trgovine uz postupno zaostajanje$kolonijalizam, monokultura+

#eokolonijalizamG vezanost sporazumima s /ivšim kolonijalnim silama, novi utjecajiG:apan, 3ina, Busija, E.

9urizam i ugostiteljstvo tek u začecima.

POLITIČKO2EKONO6SKE GR7PACIJE AFRIKE

Pol#t#3*o2%*ono)*% gru/ac#&%;Jslo/o2enjem od kolonijalne vladavine Afrika je ostala rascjepkana na niz ve1inom

malih i ekonomski sla/ih država. 3ontinent je /ogat sirovinama ali su one nejednakoraspore2ene. >lavni izvozni proizvodi podložni su čestim promjenama cijena name2unarodnom tržištu na koje afričke zemlje nemaju velikog utjecaja.

ve1ini zemalja uvoz nadmašuje izvoz, nedostatak o/razovanog kadra koji /iosmislio kvalitetnu državnu gospodarsku politiku.

PosljediceG prisiljenost afričkih zemalja na održavanje /liskih gospodarskih i

monetranih veza s /ivšim kolonijalnim silamaI panafrikanizam H težnja za stvaranjem ve1eg jedinstva afričkih zemaljaI optere1enost unutarnjim netrpeljivostima i različitim interesima.Prva sveafrička konferencija ! Accra $>ana+ )4-". Povezivanje pojedinih afričkih

zemalja na temeljima geografske povezanosti, ekonomske me2uovisnosti, lingvističkih ikulturnih sličnosti. Predvi2eno je stvaranje pet velikih afričkih regija koje /i činile osnovudaljnjeg udruživanja.

)45%. Adis A/e/a, osnovana Organ#4ac#&a a"r#3*og &%!#nt'a (OAJ+, diskusionaustanova, zastupljena je ve1ina afričkih zemalja.

tvaranje država u Africi prethodilo je stvaranju afričkih nacijaI velike regionalnerazlike unutar samih državaI česti su slučajevi nepriznavanja središnje nacionalne vlade od

strane lokalnih poglavica ili jedinica uprave.

(0



@asa/lanca grupa ! radikalna skupina koja zahtijeva /rži i nezavisniji razvoj iemancipaciju afričkih zemalja. KlaniceG >ana $do )455.+, 6ali, 6aroko, Alžir, >vineja iEgipat. alažu se za stvaranje zajedničkog tržišta po uzoru na europske zemljeI sporazum ozajedničkom tržištu potpisan je )45(.

Afričko!malgaška grupa ! reakcija na @asa/lanca grupu, članice su joj uglavnomranije francuske kolonije, zalažu se prvenstveno za stvaranje gospodarskog a ne političkogsaveza.

radu JA: sudjelovali su i /rojni oslo/odilački pokretiG \APJ iz #ami/ije, A#@iz :AB, PJF?AB?J iz apadne ahare.

)4-. osnovana je Arapska liga u koju su ušle neke zemlje sjeverne AfrikeG Egipat,Alžir, 9unis, 6aroko, udan i Fi/ija. Jsnovni sporazum te Fige je pakt o nenapadanju.

Po*u<a&# %*ono)*#h #nt%grac#&a;9anzanija, ganda i 3enija! udruživanje je započelo u kolonijalnom razdo/lju

stvaranjem monetarne unije i zajedničkog tržišta, te odre2enog /roja zajedničkih služ/i$transport, administracija, istraživanje i odgoj+, velika mo/ilnost radne snageI nakon stjecanjaneovisnosti veze su počele sla/iti jer je svaka zemlja u gospodarskom razvoju prvenstvenogledala svoj interes.

3ongo, >a/on, AB, Kad! )4)0. osnovana je rancuska Ekvatorijalna Afrika nafederalnim načelima sa zajedničkom o/ranom, carinama i poštanskom služ/om. #akonstjecanja nezavisnosti )450. ove zemlje su zadržale federalne veze ali one sve više sla/e z/ograzličitog ritma gospodarskog razvoja

emlje /ivše rancuske apadne Afrike imale su preko pola stolje1a uske ekonomske

i političke veze pa i monetarnu i carinsku uniju što su pokušale zadržati i nakonosamostaljenjaI )4-4. osnovale ederaciju 6ali koja se u/rzo raspala z/og vanjskih pritisakai unutarnjeg neslaganja.

južnoj Africi postojala je ekonomska kooperacija izme2u Rotsvane, Fesota ivazilenda koji su se nastojali ujediniti s :AB što je onemogu1eno pojavom apartheida.adržana je carinska unija, zajedničko tržište i de facto monetarna unija s time da je radnasnaga slo/odno migrirala, ponajprije u južnoafričke rudnike.

tjecanjem neovisnosti afričke zemlje nisu se oslo/odile veza s /ivšim metropolamaI posljedica je izravno gospodarsko povezivanje i monetarna ovisnost o /ivšim kolonoijalnimgospodarima.

Su'r%)%n# #nt%grac#&*# /roc%# u A"r#c#;)4"0. sastanak zemalja članica JA:I Fagos plan!konkretan korak prema stvaranju

afričke ekonomske zajednice, države članice izrekle jasan stav o potre/i ekonomskeintegracije AfrikeI uspostavljaju se nacionalni, regionalni i su/regionalni uredi koji su dužniosigurati dinamičan i me2uzavisan razvoj afričkih ekonomija.

)44). na temelju Fagos plana u A/uji $#igerija+ zemlje članice JA: potpoisale susporazum o osnivanju A"r#3*% E*ono)*% Za&%!n#c% $AEC ! African Economic

Community+I sporazum je ratificiran i stupio je na snagu u svi/nju )44.

ECO?AS ! Economic Community of est African !tatesI ekonomska organizacijazemalja zapadne Afrike, osnovana )4&-. KlaniceG Renin, Rurkina aso, 3apverdski otoci,

()



J/ala Rjelokosti, >am/ija, >vineja, >vineja Rissau, Fi/erija, 6ali, 6auritanija, #iger, #igerija, enegal, ierra Feone, 9ogo.

ECCAS ! Economic community of Central African !tatesI Ekonomska zajednicasrednjoafričkih zemalja. KlaniceG Angola, >a/on, #B 3ongo, =B 3ongo, AB, Kad,Ekvatorijalna >vineja, Buanda, Rurundi, ao 9ome i Principe, 3amerun. Jsnovana ulistopadu )4"%. poteško1e u radu z/og stalnih ratnih suko/a u zemljama članicamaI sporazums AE potpisan tek )444. Jrganizacija nije djelovala od )44(. godine.

CO6ESA ! Common "arket of Eastern and !outh Africa# ajedničko tržište zemaljaistočne i južne AfrikeI osnovano u studenom )44%. u 3ampali $ganda+I sporazum ratificirangodinu dana kasnije u FillongSeu $6alavi+. KlaniceG Angola, Rurundi, 3omori, =B 3ongo,Etiopija, Eritreja, 3enija, 6adagaskar, 6alavi, 6auricijus, #ami/ija, Buanda, ejšeli,vazilend, 9anzanija, ganda, am/ija i im/a/ve.

SADC ! !outh African $evelopment Community! :užnoafrička razvojna zajednicaIosnovana )44(. u \indhoeku $#ami/ija+. @iljG osnovati zajedničko tržište s više od )%0

milijuna ljudi, slo/odan protok ro/a i ljudi, zajednička valuta. KlaniceG Angola, Rotsvana,Fesoto, 6alavi, 6auricijus, 6ozam/ik, #ami/ija, :AB, vaziland, 9anzanija, am/ija,im/a/ve.

A67 ! Arab "aghreb %nion ! Arapska nija zemalja 6agre/a! osnovana )4"4. u6arrakeshu $6aroko+. @iljeviG jedinstveni nastup prema /udu1em europskom zajedničkomtržištu, promoviranje stvaranja zajedničkog tržišta i /liže političko povezivanje. KlaniceG6aroko, Fi/ija, Alžir, 9unis, 6auritanija. Planirano proširenje na udan, Kad, 6ali i #iger $prema >adafijevom planu+. Jformljen je i zajednički parlament, potpisan je i sporazum ome2uso/nom nenapadanju, organiziran je i zajednički sud od )0 članova koji ar/itrira u

me2udržavnim sporovima zemalja članica.

AFRIČKE REGIJE 7 NASTAJANJ7

>eografske regije nisu dovoljno jasno izražene z/og nedostatnog društvenog igospodarskog razvoja Afrike. Jsnova prostornog izdvajanja još uvijek su prirodne oso/ine.

Postoje tek ;otoci< pojačanog regionalnog razvoja i to uglavnom oko velikih ur/anihsredišta. 9i otoci predstavljaju jezgru /udu1eg regionalnog razvoja kontinenta. 3riteriji prema

kojima se odre2uju karakteristike tih ;otoka<G)+ raspored stanovništva i porast udjela gradskog stanovništva.(+ stupanj razvijenosti gospodarskih djelatnosti namijenjenih tržištu $rude,

komercijalna polojoprivreda, industrija, trgovina i sl.+%+ kretanje ljudi i ro/e kao posljedica gospodarskog razvoja i socijalne strukture

$dnevne migracije radne snage, stalne migracije u gardove, kretanje ro/e za tržište, mrežacestovnih, željezničkih, zračnih i vodenih putova+.

Analizom navedenih kriterija mogu se uokviriti prostori afričkih regija u nastajanju.

Su'r%)%na /r%o:ra4:a A"r#*%;

Ekonomska revolucijaG pretvaranje afričke prehram/ene poljoprivrede u komercijalnu poljoprivredu.

((



ocijalna revolucijaG nagla ur/anizacija, nestanak tradicionalnog ruralnog inomadskog društva.

Politička revolucijaG konsolidiranje mladih afričkih država i nacija u sadašnjimgranicama /ez pretkolonijalne tradicije.

#erazmjer u /rzini ova tri procesa izme2u pojedinih dijelova kontinentaI od socijalno igospodarski visokorazvijenih do najzaostalijih primitivnihI od visokour/aniziranih gradskihsredina metropolskog značenja do najzaostalijih ruralnih sredina.

R%g#onalna /o!&%la A"r#*%;! jeveroistočna Afrika! jeverozapadna Afrika! apadna Afrika! redišnja Afrika! ?stočna Afrika

! :užna Afrika

KRALJE$INA 6AROKO

3raljevina 6aroko $ Al "amlakah al "aghribyah+PovršinaG -% &%0 km(Rr. stanovnikaG % milijuna>l. gradG Ba/atR=P $ per capita+G ()50^ $(00).+

>eografski smještaj i prostorni o/uhvatGmješten na krajnjem #\ AfrikeI zauzima zapadnu polovicu atlaskog područja. >orje

Atlas odvaja pustinjsku unutrašnjost od atlantskog pročelja. J/ala 6editerana ograničena jena usko primorje gorja BifI više atlantska nego mediteranska zemlja. >raniči sa apadnomaharom na jugu i s Alžirom na istoku i jugoistokuI status apadne ahare i dalje je neriješen,

pod marokanskom okupacijom je od )4&4.6anje je ara/iziran i romaniziran od svojih istočnih susjeda ali je dugo /io pod

upravom eurposkih kolonijalnih sila. #a o/ali 6editerana nalaze se dva španjolska posjeda@euta i 6elilla $od )-. st.+.

Jd )4)(. do stjecanja neovisnosti )4-5. 6aroko je /io podijeljen na francusku išpanjolsku zonu. Wpanjolska zona o/uhva1ala je oko (0 000 km( dok je francuska /ila znatnove1a s oko 00 000 km(.

Begionalna podjela 6arokaG! 6editeransko primorje! ?stočni 6aroko

! Prijevoj 9aza i dolina e/ou! 6arokanska 6ezeta

(%



! Planinska jezgra i! aharski 6aroko

6editeransko primorjeG uzak o/alni pojas podno Bifa $istočni nastavak šp. ierra #evade+, najviši vrh &udirhine $( -) m+. #ajviši dijelovi pod šumama jele i cedra, nižemakija i hrast plutnjak.

J/alna zonaG fliš, aluvijalni nanosi i terase. 3raj relativno gusto naseljen, uglavnom /er/reska plemena. Prevladava stepska vegetacija, padalina ima oko %00 mm godišnje.Prostor pod utjecajem Wpanjolske od )-. stolje1a. >lavno središte &etouan $glavni grad /ivšegWpanjolskog 6aroka+. zale2u se nalaze /ogata nalazišta željezne rude.

?stočni 6arokoG porječje "uluje i okolni ravnjaciI prema prirodnim oso/inama sličniji je Alžiru $sporno područje+. 3ristalasta podloga prekrivena aluvijalnim naslagamaI vegetacija je stepska, nomadsko stočarstvo gotovo jedina privredna grana. Bavnjaci $ahra! istočno od6uluje, visina )%00 do )00 m, krajnji zapadni dijelovi alžirskih ravnjaka. Padaline C(00mmI kontinentalna klimatska o/ilježja. Budarstvo ima važnu ulogu. Jerada-ugljenI 'u-Arf H

6nI (elija!P/. >l. središte )ujda na raskrižju željezničkih puteva prema Casablanci i 'echaru.

Prijevoj 9aza i dolina e/ouG poveznica mediteranskog i atlantskog 6arokaIgeografsko i gospodarsko središte 6aroka. Prijevoj &aza, visina 500 m izme2u Bifa irednjeg AtlasaI velika prometna važnost, željeznička veza Alžira s 6arokom. =olina e/ouu vrijeme neogena /ila je morski zaljev, pretežno je gra2ena, od gline i lapora, močvareo/uhva1aju donji dio doline. 3oličine padalina uglavnom D00 mm, u višim predjelima ima isnijegaI rijeka e/ou glavni je vodotok, vodostaj se značajno kole/a kroz godinu,navodnjavanje ključno za gospodarski razvoj. >ospodarski najvredniji i najguš1e naseljeni

kraj 6aroka. #ajve1i grad je es $o. "00 000 st.+, vjersko središte, jedan od svetih muslimanskihgradova. o/alno području najve1e naselje je Ba/at, glavni grad 6aroka $o. ),- milijuna st.+.Jsnovan je u )(. st. nagli razvoj doživio je za francuske uprave. >lavna luka dolina je

*enitra, jače se razvila od )4)%. =o izgradnje luke @asa/lanca /ila je jedino mjesto naatlantskoj o/ali 6aroka gdje su /rodovi mogli pristajati uz gat. Prema sjeveru dolina prelazi u

+harb, zap. primorje Bifa s glavnim naseljem ,arache. #a sjeveru se nalazi lučki grad&anger $D -00 000 st.+, važno uporište na ulazu u >i/raltarski tjesnac.

6arokanska 6ezetaG zaprema gotovo [ 6arokaI ograničena je dolinom e/ou,rednjim i 7isokim Atlasom i AtlantikomG gra2ena je uglavnom od krednih i tercijarnihstijena na staroj kristalastoj podlozi. Bijeke se napajaju vodom s Atlasa pa omogu1ujunavodnjavanje u o/alnoj nizini.

'in el %idan ! /rana na rijeci um el +iba, ),- mil. m%. El. Energija za o/alnu nizinu,uključuju1i @asa/lancu. J/alna nizina gospodarski vrijednija od unutrašnjosti. )T(0 zemlje i)T- stanovništvaI maritimna klima $)0' do (-'@+, padaline do 00 mm ali nema suše z/ogvisoke relativne vlage zraka. J/ala je niska i nerazvedena ali su se sva važnija naselja razvilana o/aliI značajna je poljoprivreda, naročito uzgoj ranog povr1a.

@asa/lanca $ Ed dar el 'eida+!o. % milijuna st. >ospodarsko središte i najve1i grad6aroka. Bazvio se na razme2i izme2u doline e/ou i o/alne nizineI preko luke se izvozi

najve1i dio fosfata koji se vade u visokoj 6ezeti. >rad su osnovali Potrugalci )-)-.

(



afi!druga po važnosti luka 6aroka, ind. redište!prerada ri/e i proizvodnja umjetnoggnojiva.

7isoka 6ezeta-izme2u o/alne ravnice i gre/ena Atlasa, teško je prohodna i uglavnom je naseljena /er/erskim stanovništvom. 3lima uglavnom suha kontinentalna. >ospodarskivažan kraj z/og fosfata! *houribga i Jussufia. Eksploatacija fosfata započela je )4(). Budasadrži oko "08 čistih fosfata koji se uglavnom izvoze preko @asa/lance. središnjem dijelu6ezete prevladavaju vapnenačke stijeneI siromašan kraj, najvažniji grad je "arrakesh $o. "00000 st.+, glavni grad južnog 6aroka u dolini 9ensiftI ishodište starih karavanskih puteva krozaharu, poznato sajmište. Planinski 6arokoG područje rednjeg i visokog AtlasaI granicaizme2u atlantske i saharske regijeI izvorišno područje svih važnijih marokanskih vodotokaIoštra klima, iznad )000 m snijeg od prosinca do ožujkaI šume cedraI stanovništvo uglavnom

/er/ersko. #ajviši vrh Jebel &oubkal

?zme2u Atlasa i Antiatlasa nalazi se dolina !ous koja ima u/lažene saharske klimatskekarakteristikeI D (00 mm padalina, drve1e argan! do/iva se ulje od njegova ploda, raste na

površini od oko 500 000 ha. Područje ima jak emigracijski karakter, oko )T% stanovništvadanas živi u inozemstvuI glavno središte je Agadir, važna ri/arska luka.

aharski 6arokoG područje istočno od planinske jezgre, stjenoviti ravnjaci idu/oko usječene doline, rijetka vegetacija, zemljoradnja je sla/a i uglavnom se prakticiratransumantno stočarstvo. tanovništvoG guš1e naseljen od ostalih atlaskih zemalja ali jestanovništvo nejednako raspore2eno. 6arokanci!mješavina /er/era i Arapa, arapskielement prevladava na sjeveru, /er/erski na jugu, oko _ stanovništva ima /er/erskekorijene, intenzivno je rasno miješanje, ima oko )00 000 Europljana $rancuzi+ te oko )(000 Zidova i manji /roj crnaca.

>odišnji porast stanovništva iznosi oko ),58G # ((I 6 5 promila. Jčekivano trajanježivotaG 6 5"g.I Z &( g. 7iše od 4"8 stanovnika su sunitski muslimani. Jtprilike polovicastanovništva živi u gradovima.

>ospodarstvoG uglavnom poljoprivredna zemljaI ((8 zemlje je o/ra2eno, industrija jeu razvoju, inflacija je niska, a rastu i prihodi od turizma. >odine )44(. započet je proces

privatizacije gospodarstva.PoljoprivredaG glavni proizvodi su še1erna repa $D% mil. t+ i pšenica $%,% mil. t+I ostali

proizvodiG ječam ),- mil. tI krumpir ),( mil. t, vo1e, povr1e, masline, datulje.točarstvoG )&,% milijuna ovacaI -,( mil. kozaI (,55 mil. grla stoke.Bi/arstvoG godišnje se ulovi oko &-0 000 t ri/e uglavnom na AtlantikuI gl. lukeG

Agadir, afi, @asa/lanca. Primarne djelatnosti zapošljavaju 08 stanovnika.?ndustrijaG uglavnom manji pogoni tekstilne i prehram/ene proizvodnje. :ače je

razvijena kemijska industrija, proizvodi se oko milijun tona umjetnog gnojiva na /azi fosfataI postoji i nekoliko rafinerija nafte jer je 6aroko njen uvoznik.

BudarstvoG fosfati, godišnja proizvodnja (),- milijuna t. Jsim fosfata vade se umanjim količinama ugljen, cink, željezo i olovo.

7ažni su i proizvodi malog o/rta, uglavnom tapiserije i sagovi koji imaju i umjetničkuvrijednost. sekundarnim djelatnostima zaposleno je tek )-8 stanovništva.

Promet i trgovinaG Bazvijena je lučka mrežaG @asa/lanca, Agadir, 3enitra, 9anger,

afi.

(-



Jko ) 400 km željezničkih pruga, uglavnom od rudnika fosfata do o/aleI -& 000 kmcesta, -58 s tvrdom podlogom.

?zvozG &, mlrd ^G fosfati, fosforna kiselina, vo1e, meso, pšenica, ri/a.vozG industrijska ro/a, hrana, gorivo, )),- mlrd ^.Prihodi od turizma i od marokanskih radnika u inozemstvu uravnotežavaju negativnu

platnu /ilancu države.

NARODNA DE6OKRATSKA REP7BLIKA ALŽIR

Površina. (,%" mil. km( $(. u Africi+% milijuna st. $) st.Tkm(+>l. gradG Alžir $o. milijuna st.+R=P $per capita+G (000^

>eografski smještajG #\ AfrikeI graniči s 6arokom na \, s 6auritanijom i 6alijem

na \, s #igerom na E te s 9unisom i Fi/ijom na E. #a # o/ala redozemnog mora. #ezavisna država od )45(.$rancuska+. =anas ima upravu s dominantnom ulogom vojske.talni suko/i s islamskim militantima onemogu1uju sta/ilan razvoj zemlje.Prirodna osnovaBeljef i geološka gra2aG

Jkosnicu čini 50!)-0 km širok pojas uz redozemno more H 9ell. J/uhva1a tek oko)-8 površine Alžira i D"-8 stanovnika. Jko "-8 čini južni Alžir kojim dominira saharska

pustinja.J/alna ravnica je uska i ispresjecana mnogo/rojnim dolinama koje čine osnovicu

alžirske agrarne proizvodnje. ?spunjena je uglavnom marinskim a nešto manje kopnenimneogenim sedimentima.

Bavnjak šotova Jd 6aroka do depresije odne $izme2u 9ella i saharskog Atlasa+.avala ispunjena neogenim kopnenim sedimentima nastalih nanošenjem s okolnih planinaIravnjaci prosječne visine )000 do )(00 mI zaostale depresije H šotovi ili slana jezera $ +hadbi iChergui+. 3raj otvoren prema ahari.

Alžirska aharaI od Atlasa do gorja AhhagarI sla/o naseljen kraj osim u oazama$>urara, 9uat i 9idikelt+.

3limatska o/ilježjaG9ell! tipičma sredozemna klima suhih i vru1ih ljeta i toplih, vlažnijih zima. #ajvažnije područje AlžiraI 00 do )000 mm padalina, ljetne temperature (-,-O@, zimske )),)@. Bavnjak šotova i Atlas od (00 do 00 mmI u ahari svugdje manje od )%0 mm.

3limatske prilike pogoršava vjetar chehili koji puše iz južnog kvadranta $slično kao uEgiptu+.

7egetacijski pokrovGjever zemlje izložen je snažnoj deforestaciji i prevelikoj ispašiI šume su se zadržale

samo u visokim prostorima Atlasa i 9ella. 0,"8 površine pokriveno je šumamaI uglavnom

cedar i razne vrste hrasta $uključuju1i i plutnjak+.

(5



#iže zone prekrivene su šikarom, a u sredozemnom primorju javlja se makija.Bavnjak šotova uglavnom je ogoljen uz sporadične zone stepske vegetacije.

Postoji (-0 endemskih vrsta /iljakaI planira se zakonom zaštititi -8 državnogteritorija. Ekološki je najugroženiji prostor sredozemnog prio/alja gdje je najve1akoncentracija stanovništva i industrije

tanovništvoGJsnovne karakteristikeG nagli porast /roja stanovnika, visok udio mladog stanovništva

$)T% stanovnika mla2a je od )- g.+. >od. )4"0. )",& mil. st.I )4"%. (0,% mil. st.I )4"4. (,%mil. st.I (00%. o. % mil. 7e1inu stanovnika čine Rer/eri i Arapi. =o )45(. u Alžiru je živjelo ioko milijun europskih doseljenika $uglavnom rancuzi+. Postojala je i židovska zajednica soko )-0 000 ljudi. =anas Europljani i Zidovi čine oko )8 stanovništva. 7elika ve1inastanovništva su sunitski muslimani. Jčekivano trajanje života 6 &) g, Z & g. >odišnji porastst. ),%8G # )&, 6 promila.

tanovništvo je ve1inski /er/erskog ne arapskog porijekla ali je znatno izmiješano.Kisto /er/ersko st. živi u 3a/iliji na istoku zemljeI česti su zahtjevi za odcjepljenjem z/og

podre2enog položaja.

Povijesno!geografski razvojGRer/eri!prvo poznato stanovništvoI u )(. st. pr. 3r. eničani uspostavljaju kolonije na

o/ali. )05. g. pr. 3r. Bimljani zaposjedaju čitavu sjevernu Afriku. Bimsku vlast u -. st. ruše7andali koji su na prostoru sj. Afrike uspostavili svoju državu $došli s Pirinejskog poluotoka+.:ustinijan u 5. st. vra1a ovo područje pod rimsku vlast. Polovicom &. st. arapsko osvajanje,

islam postaje dominantna religija. >odine )-)". 9urci zauzimaju o/alni prostor $gusarenje!Rar/arossa+. rancuzi )"%0.g. F# H nacionalni front za oslo/o2enje, osnovan )4-.apočinje rat u Alžiru. 6ilijun poginulih na alžirskoj strani $ od ukupno 4 milijuna st. tada uAlžiru+. luž/eni završetak rata u srpnju )45(. Ahmed Ren Rella H prvi predsjednik nezavisnog Alžira. )4"4. uveden je višestranački sustav.

)44). provedeni su prvi višestranački iz/ori od nezavisnosti, po/jedila je ?slamskaronta pasa $?+, služ/ena vlada od/ila je priznati rezultate iz/ora, u zemlji iz/ija suko/I

poginulo je oko )00 000 ljudi. (00). iz/ija /er/erska po/una u 3a/iliji. (00(. /er/erski priznat kao služ/eni jezik.

SJE$EROISTOČNA AFRIKAjeveroistočna AfrikaGEgipat, Fi/ija, udanPovršinaG -,( mil. km(I oko )(& milijuna st.Egipat ") milI Fi/ija 5 milI udan ) mil. stanovnika.

>eopolitički mlado područje čije se granice odre2uju od početka )4. st.Ponilje H okosnica demografskog razvoja regijeI 408 stanovništva regijeI sekundarne

zoneG li/ijsko primorje i zona uz ueski kanal.

(&



Jgraničenost agrarnih površina H posljedica nepovoljnih klimatskih prilika, malekoličine padalina 3airo %% mm, Fi/ijsko primorje %00!-00 mm uz realtivno visoketemperature.

Agrarna civilizacija stara više od -000 godina, u kasnijoj fazi okrenutost premaredozemljuI mjenjuju se Bimsko @rastvo, Rizant, Arapi, 9urciI od kraja )". st. rancuzi iRritanci. ueski kanal $otvoren )"54.+ najznačajnija geostrateška zona šire regije H glo/alnavažnost

ARAPSKA REP7BLIKA EGIPAT

Jsnovna geografska o/ilježjaGPovršina 44& &%4 km(, stanovništvoG oko ") mil.>lavni gardG 3airo $ arap. Al!àhira+luž/eni jezikG arapski

R=P $ per capita+G )%50 ^ $\orld Rank (005+

3limaGPretežno pustinjska s dva godišnja do/a $ljeto i zima+, temperature donekle u/lažavaju

prevladavaju1i sjeverni vjetrovi, velik kontrast izme2u sredozemne o/ale i pustinjskeunutrašnjosti.

PadalineG neredovite i rijetkeI 3airo tek %% mm godišnjeI nešto je povoljnija situacijana o/ali redozemnog mora gdje kišu donose etezijska strujanja s Atlantskog oceana

$Aleksandrija () mm pretežno u zimskim mjesecima+. 9emperatureG \adi alfaG siječanj)-O@, srpanj %(O@I3airoG siječanj )(,-O@, srpanj (&,%O@

3ahmsun!vjetar s i \ koji donosi vru1i zrak i velike količine pijeska. zimskimmjesecima temperatura u pustinjama redovito pada do 0O@

Prirodno!geografska o/ilježjaG D408 površine o/uhva1aju pustinjeG Fi/ijska na zapadu $dio ahare+, Arapska na

istoku i #u/ijska na juguI manje od )08 zemlje je o/radivo!uglavnom dolina i delta #ila te pustinjske oaze.

>eološka gra2a i reljefGFi/ijska pustinja! različite metamorfne stijene, graniti i pijeskom prekriveni

pješčenjaci, na sjeveru vapnenci. attarah H depresija )" 000 km( površineI !)%% m najnižatočka afričkog koninenta.

Arapska pustinja $?stočna pustinja+G Pojas izme2u #ila i o/ale @rvenog moraI viša iuža od Fi/ijske pustinje, uglavnom /rdovit krajolik koji se stepenasto uzdiže istočno od #ilaIod @rvenog mora odvojen je planinskim lancem s vrhovima iznad (000 m $()%- m+. >ra2aGizmjena vulkanskih i sedimentnih stijena, plodna tla ograničena su na uske zone s /azaltnom i

pješčenjačkom podlogom.

=olina #ilaG ;3hem<! crna zemljaI nizvodno od drugog kataraktaI duga oko )(00 km,široka od ) do % km na jugu, (0 d0 (- km na sjeveru, najuža kod Asuana samo %00 m. J/ale

("



na jugu visoke (00 do %00 m i strme na sjeveru niske i /lageI delta nizvodno od 3aira površina oko (0 000 km(, #il se grana u & glavnih krakova od kojih su dva plovna.

inajG na sjeveru zaravnjen pustinjski reljef koji na jugu prelazi u /rdovito i planinsko područjeI >e/el 3atrinah (5( m H najviši vrh EgiptaI planina inaj ! vjerojatno današnji:e/el 6usa $6ojsijevo /rdo+ H mjesto na kojem je prema tarom avjetu 6ojsije od Roga

primio deset zapovijedi.

7egetacijaGJskudan /iljni pokrovI pješčane i šljunčane pustinje na zapadu, kamenite pustinje na

istokuI vegetacija ograničena na dolinu i deltu #ila te na pustinjske oaze. =rve1e!autohtonevrsteGdatulja, tamarisk, akacija, /ao/a/I uvezene vrsteG eukaliptus, čempres, mirta, /rijest irazličite vo1ke. Papirus! vrsta trske u prošlosti raširena duž čitavog #ila danas gotovoiskorijenjen.

7odeG #il- osnova gospodarskog i demografskog razvoja Egipta. =uljinaG o. 5 &00 km,

najdulja svjetska rijeka $uz Amazonu, 6ississippi!6issouri i :angce+I u Egiptu ne prima niti jednu stalnu pritoku. Poplave i visoki vodostaji važni za poljoprivreduI taloženje oko ),- kgmulja na m( godišnje.

=olina #ila najuža kod >e/el ilseile $%-0 m+, najšira kod Reni Sefa (% km.Asuanska /rana! jedna od najve1ih /rana na svijetuI gradnja je započela )450. uz

veliku pomo1 B!a. avršena je godine )45". 7isina /rane je ))) m a duljina gotovo ) kmIizgradnjom /rane stvoreno je veliko akumulaciono jezero $jezero #asser+ dugačko "0 i

široko )5 km s kapacitetom od )54 milijardi ku/ičnih metara vode. Jsim za opskr/u el.energijom izgradnjom /rane osigurano je i navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina./og gradnje /rane premješten je čitav kompleks hramova u A/u im/elu $Bamzes ??+

Povijesno!geografski pregledGPodručje jedne od prvih velikih svjetskih civilizacija. Preddinastičko razdo/ljeG prvi

tragovi naseljavanja u delti #ila iz &. tisu1lje1aI ovo razdo/lje traje do oko % 000g pr. 3rista.=inastičko razdo/ljeG od % 000 g. do %0 g. pr. 3r. Podjela na %0 dinastija premaaleksandrijskom sve1eniku 6anetonu iz %. stolje1a pr. 3r. Prvi poznati faraon! #armer o.(4-0. g pr. 3r. Prve piramideG ???. dinastijaI faron oser i arhitekt ?mhotep $stepenasta

piramida u akari+I ?7. dinastija!kompleks piarmida u >izi $3eops, 3efren, 6ikerin+IBamesidi! ?. dinastija!)%. i )(. st. pr. 3r. =inastički period završava s 3leopatrom 7??.apočinje rimska vladavinaI do &5.g Bimsko @arstvo, nakon toga Rizant. >odine 5(. Arapizauzimaju EgipatI prijestolnica seli iz Aleksandrije u El!ustat $današnja stara El!àhira+Iisalm postaje vode1a religija, opada utjecaj koptskog krš1anstva i jezika. Početkom )5.stolje1a Egipat zauzimaju 9urci $elim ?.+ koji nominalno ostaju gospodari Egipta do )4)".>od. )&4". kratka okupacija rancuza $#apoleon+I )"0-. 6uhammad Ali otomanski vezir al/anskog porijekla preuzima vlast. Jd sredine )4. st. Egipat je pod utjecajem Europljana$Rritanci i rancuzi+. )"54. otvoren je ueski kanal. >od. )""(. Rritanci okupiraju EgipatI

)4((. jednostarno proglašavju Egipat samostalnom kraljevinom koja ostaje pod jakim /ritanskim utjecajem. >odine )4-(. izvršen je državni udar $skupina časnika+ kojim je

(4



svrgnuta monarhija!6uhammad #agi/ prvi predsjednik Egipta, stvarni čelnik je >amal A/del #asser koji )4-5. postaje predsjednik. ueska kriza! )4-5. Egipat nacionalizira kanal kako /ifinancirao izgradnju Asuanske /raneI vojna intrvencija rancuske, 7. Rrizanije i ?zraelaI

povlačenje pod pritiskom A= i B!aI )45&. suko/ ?zraela i Egipta!kanal zatvoren do)4&-. )4&4. sporazum s ?zraelom u @amp =avidu. Posljednjih godina jača islamski terorizamz/og jačeg povezivanja Egipta s A= $predsjednik osni 6u/arak+.

tanovništvoG6ješavina predarapskih i arapskih elemenataI u =onjem Egiptu utjecaji grčkog,

rimskog i turskog elementaI #u/ijci! autohtono stanovništvo s juga, raseljeno nakon izgradnjeAsuanske /rane.

(00".g. ") milijuna st. $procjena+I izrazito neravnomjerno raspore2enoI čak 4"8stanovništva živi u dolini #ila na samo 8 površine EgiptaI prosječna naseljenost u ovom

području iznosi )5-0 stTkm(, u čitavom Egiptu "0 stTkm (.

Rroj stanovnika u naglom je porastuI procjenjuje se da je godišnja stopa rasta oko),"8 $(00%.+I )4&. )"mil. stI )45(. (& milI )4&0. % milI )4". 5 milI (00). &0 milI (00%.& milijuna st.$procjena+, (00". ") mil.

r/ano stanovništvo čini %8 ukupne populacijeI očekivano trajanje života je 54 g. zamuškarce i & g. za žene.

Beligijska strukturaG408 stanovništva sunitski muslimaniI &8 egipatski kopti, %8 pripadnici osatlih

krš1anskih zajednica $grčki pravoslavci, rimokatolici, armenska crkva, protestanti+ i vrlo mala

židovska zajednica.

>radoviG3airoG najve1a gradska aglomeracija Afrike $s okolicom oko )" milijuna stanovnika+I

Aleksandrija $El! ?skandrXah+ oko - mil st. najvažnija egipatska lukaI Port aid oko -00 000st, na ulazu u ueski kanal sa sredozemne straneI ?smailia i uez luke na kanalu, više od %00000 stanovnika.

>ospodarstvoGPretežno poljoprivredna zemlja, %08 stanovnika /avi se poljoprivredomI o/radivo je

tek oko 8 zemlje koja se navodnjava ali daje prinose po jedinici o/radive površine koji sume2u najvišima u svijetu. Poljoprivredna proizvodnjaG pamuk $pose/na vrsta dugog vlakna+(" tisu1a t $(00(.+I 5," mil t kukuruzaI )-,& mil. t še1erne trskeI -,& mil. riže. #izom agrarnihreformi pojedinačni posjed ograničen je na (0 ha $)454.g.+ kako /i se smanjila razlika izme2u

/ogatih veleposjednika i seljeka $ felasi+.točarstvoG %," mil. govedaI , mil. ovacaI %,& mil. kozaI )(0 000 deva.Bi/arstvoG ukupan ulov oko 505 000 t >lavnina u delti #ila i na @rvenom moru i

#aserovom jezeru.BudarstvoG irova nafta najvažniji proizvod H proizvodnja )450. manja od mil t. Jd

tada naglo rasteI vrhunac )44% s 5 mil. t.I rezerve nafte /liže se kraju $ )) godina uz sadašnji

%0



tempo crpljenja+, crpi se na o/alama redozemnog i @rvenog mora te u pustinjskom područjukod El!Alameina.

Jsim nafte važna je i proizvodnja željezne rude $),(- mil. t+ uglavnom kod Asuana$hematit+ te fosfata $ oko ) mil t.+ u dolini #ila i Fi/ijskoj pustinji! podaci za (00).

?ndustrijaG nedovoljno razvijena, zapošljava oko ((8 uk. radne snage. #ajrazvijenija je tekstilna industrijaI proizvode se pamučna vlakna $(&% 000 t+, sintetički tekstil $))0 000 t+, juta $0 000 t+ i vuneno platno $)4 000 t+I kemijska industrija proizvodi )(( 000 t sumpornekiseline i -,- mil. t umjetnog gnojiva na /azi dušikaI proizvodi se godišnje i )(,- mil tcementa. 9eška industrije koncentrirana je kod elvana južno od 3aira $;egipatski Buhr<+, a

postoje (( rafinerije za preradu nafte i naftnih derivata.

9rgovinaG>lavni vanjskotrgovinski partneri EgiptaG A=, 7. Rritanija, #jemačka, ?talija,

rancuska, Bumunjska.

?zvozG nafta i naftni derivati, pamuk i pamučne prera2evine.vozG poljoprivredni i prehram/eni proizvodi, strojevi, kemikalije, prijevozna

sredstva,elektronika.3onstantna negativna platna /ilanca $vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza+I

(000. g. izvoz ,5 mlrd Î uvoz ) mlrd ^. >lavni izvori deviznih sredstavaG nafta, prihodi odueskog kanala, turizam i strana pomo1. Prihodi od turizam u padu od terorističkih napada nastarne turiste krajem 40!tih u Fuksoru.

9urizamG vezan uglavnom uz povijesne znamenitosti iz faraonskog razdo/ljaIsuvremeni turistički kompleksi na o/ali @rvenog mora $harm el heik+ i na inajskom

poluotoku $religijski turizam! ?zraelci+

PrometGZeljezniceG oko - 000 km željezničkih pruga $sve su u državnom vlasništvu+I glavna

pruga Asuan!Aleksandrija. ) 500 km unutrašnjih vodenih puteva i oko )& &00 km kanala zanavodnjavanje.

@esteG 5 000 km cesta $&"8 asfaltiranih ili makadamskih+I glavni auto!putevi od3aira prema Aleksandriji, Port aidu i aXumu. "0 zračnih luka! najvažnije 3airo,Aleksandrija, Port aid. uslužnim djelatnostima zaposleno je "8 aktivnog stanovništva.ueski kanalG

Prvi kanal izme2u redozemnog i @rvenog mora prokopan je još u )% st. pr. 3r. zavrijeme faraona etija ?. ili Bamzesa ??. #akon faraonskog do/a kanal je zapušten iako je /ilo

pokušaja da se promet njime ponovno uspostavi.redinom )4. st. francuskom inžinjeru erdinandu de Fesepssu uspjelo je zainteresirati

egipatske vlasti za gradnju kanalaI osnovana je ueska kompanija koja je tre/ala upravljatikanalom 44 godina nkon čega /i prešao u egipatske rukeI kompanija je /ila u vlasništvufrancuskog i egipatskog kapitala ali je )"&-. /rit. vlada otkupila egipatski udio. Početkom (0.st. kanal je potpao pod /ritansku kontrolu u zamjenu za podršku francuskim interesima u6aroku. 3anal je nacionaliziran )4-5I z/og rata /io je zatvoren od )45&. do )4&-.

>radnja je započela u travnju )"-4. a završila je u studenom )"54. 3anal je tada /ioširok -" m a du/ok oko "m. od tada je više puta produ/ljavan.

%)



=imenzijeG duljina oko )5) kmI širina minimalna 50 m, a du/ina (0 m. 3analommogu ploviti potpuno optere1eni /rodovi s )-0 000 t nosivostiI >odine (00(. prihodi odkanala dostigli su gotovo ( milijarde dolara. >odišnji kapacitet kanala je oko (- 000 /rodova.

ZAPADNA AFRIKANIGERIJA

ederalna repu/lika #igerijaPovršinaG 4(% &5" km(Rr. stanovnikaG )% mil. $procjena za (00.+R=P $per capita+G oko %00^>lavni gradG A/uja

PoložajG zapadna Afrika, uz >vinejski zaljev. >raniči sa #igerom na sjeveru, Kadom i3amerunom na istoku i s Reninom na zapadu. Prema državnom ure2enju je federalnarepu/likaI podjeljena je na %5 federalnih jedinica ] teritorij glavnog grada A/uje.

Rroj federalnih država više puta je pove1avan kako /i se udovoljilo interesimamnogo/rojnih plemena i naroda.

Povijesno!geografski razvojGPrije europske kolonizacije lokalna plemena imala su svoje države. #arod ausa imao

je državu od ". do )). st. #arod 3anuri u ". st. na #E ima državu 3anemI na #\ se nalaziladržava #upe dok su na jugu /ile velike države Renin i boru/a u )0. i )). stolje1u. Prvi odEuropljana dolaze PortugalciI osnivaju Fagos >odine )"5). Rritanci preuzimaju FagosI

stvoreni su Protektorat :užne i Protektorat jeverne #igerije, protektorati su ujedinjeni )4).nakon izgradnje željeznice Fagos!3ano $)4)(.+. Jd )45. #igerija je federalno ure2enaInezavisnost je stekla )450. #akon stjecanja nezavisnosti započeli su unutrašnji suko/i koji sukulminirali )45&. kada je započeo gra2anski rat. Pripadnici naroda ?/o iz istočne #igerijenezadovoljni svojim položajem unutar države proglasili su nezavisnu Bepu/liku RiafruI rat jetrajao do siječnja )4&0. kada se služ/eno predala vlada Riafre. Posljedica ratnih suko/a /ila jeglad od koje je u tijeku rata i neposredno nakon njega umrlo oko milijun ljudi. Jd gra2anskograta do )444. učestali su državni udariI )44%.!)44". diktator !ani AbachaI )444. )lusengun

)basanjo!prvi demokratski iza/ran predsjednik #igerije.

Prirodno!geografska osnovaGBijeke #iger i Renue dijele zemlju na tri cjelineG sjever, zapad i istok.jeverna #igerija površinom je najve1e područjeI njen sastav ulazi i ravnjak :os $do

)-00 m nadmorske visine+. jeveru pripadaju i gornji dijelovi toka #igera i Renue. 3rajnjisjever o/uhva1a polupustinjski prostor ahela sa znatnim utjecajem klimatskih prilika izsusjednog prostora ahare $hramatan+.

9ok rijeke #iger dijeli južni dio zemlje na dva dijelaG istočni i zapadniI nizak,zaravnjen prostor. #a krajnjem istoku zemlje nalaze se ogranci 3amerunskog gorja.

geološkoj gra2i prevladavaju pretkam/rijske stijene, dok se u ru/nim područjima javljaju kredni i tercijarni sedimenti. riječnim dolinama ima mla2ih aluvijalnih naslaga.

%(



3limaG od prašumske klime uz o/alu >vinejskog zaljeva do polupustinjskog prostora ahelana sjeveru.

južnom dijelu zemlje kišno razdo/lje traje od ožujka do studenogI istočna polovica je kišnija od zapadne $% 000 mm prema ) "00 mm+. #a sjeveru #igerije kišno razdo/lje trajeod travnja do listopada. $3ano "00 mm+.

tanovništvoG #igerija je najmnogoljudnija zemlja AfrikeI )- stTkm(. >odišnja stopa porasta /roja

stanovnikaG (,-8I # %", 6 )% promila. )45%. -5 mil.st., )4"0. ") mil.st., )440. ))0 mil. st.,(00). )(5 mil. st. (00. $procjena+ )% mil. st.=o/na strukturaG 0 do ) - %,8

)- do -4 ! -&,%8 D50 ! (,48.

Jčekivano trajanje života pri ro2enjuG -0 godina za žene i muškarce. Rroj oso/a s

?7TA?=!omG %,5 milijuna $(00%.+

Etnička strukturaG7iše od (-0 različitih etničkih skupina. ulani i ausa (48 $uglavnom na sjeveru+I

boru/a ()8 $zapad+, ?/o ili ?g/o )"8 $istok+, ?jaS )08, 3anuri 8, ?/i/io %,-8, 9iv (,-8.

7jerska strukturaG6uslimani -08, krš1ani 08, uro2enička vjerovanja )08. jeverni dio zemlje u

potpunosti je muslimanski.

>radoviGFagos, najve1i grad )%,- mil. st. $(000.g.+, ?/adan ),& mil. st., (0 gradova s više od

(-0 000 st. gradovima živi -8 st. >odine )44). glavni grad postao je A/ija u redišnjemdijelu zemlje, dotada glavni grad Fagos.

>ospodarstvoGBatarstvoG prevladavaju mali posjedi, uglavnom uzgoj za vlastite potre/eI od )4-0!tih

počinje se splantažnim uzgojem $uljevita palma, kikiriki, kakao+. #ajvažniji proizvod jekasava %% mil. t., uzgaja se još i še1erna trska, riža kukuruz, povr1e. Jko )T% površine zemlje

pogodna je za o/radu ali se pod stalnim usjevima nalazi manje od %8 zemlje. ukupnomR=P!u poljoprivreda sudjeluje s %0,"8.

točarstvoG (5 milijuna koza, (0 milijuna goveda i oko () milijun ovaca

?ndustrija i rudarstvoG9emelj ukupnog nigerijskog gospodarstva jest proizvodnja nafteI godine (00). ona je

dosegla količinu od )%0 mil. t čime je #igerija jedan od najve1ih svjetskih proizvo2ača nafteInigerijska nafta ima malu koncentraciju sumpora H važno za E i am. 9ržište. Jsim nafte,značajan je i prirodni plin s godišnjom proizvodnjom ve1om od )- mlrd m%. Jd ostalih ruda

na ravnjaku još vade se kositar i kolum/it, dol u malim količinama ima i ugljena, kamene solii željezne rude.

%%



?ndustrijaG ve1inom male o/rtničke radionice koje proizvode tradicionalne proizvode$o/u1a, odje1a, keramika+, u novije vrijeme proivodi se i gra2evinski materijal, različite vrste

pi1a isl. )4&0.!tih na jugu zemlje počinje jaka industrijalizacijaG rafinerije nafte, petrokemijskaind., prehram/ena, tekstilna, farmaceutska industrija, automo/ilska ind., proizodnja guma,cigareta, papira i sl. Budarstvo i industrija sudjeluju s %8 u ukupnom R=P!u.

9rgovina i prometG7rijednost uvoza (000. ", mlrdÎ ?zvoz %4 mlrd^. >lavni trgovinski partneriG A=,

zemlje E, 3anada, Rrazil. vozi automo/ile, strojeve i hranu, izvozi naftu i zemni plin.?ako je platna /ilanca pozitivna njenu sta/ilnost ruši ogroman vanjski dug #igerije kojineprestano rasteI vlada vrši pritisak na najve1e dužnike da otpišu dio duga koji #igerija nemože platiti.PrometG

#igerija prometno ovisi o cestovnoj mrežiG oko (00 000 km cesta od čega )T% ima

neku vrstu podloge. 9ijekom )4&0.!tih i )4"0.!tih izgra2ene su autoceste koje povezuju Fagoss ?/adanom i Renin @itXjem.

#igerija ima i oko %,- tisu1e km željezničkih pruga kojima je važnost opala nakonizgradnje auto!cesta.

a gospodarski razvoj važne su i lukeG Fagos, Port artcourt, @ala/ri, RonnX. J/ala jelagunskog tipa, niska i o/rasla mangrovima, a more je uz o/alu plitko tako da je izgradnjaluka otežana pa je potre/no ulagati znatna sredstva u njihovo održavanje.

OBALA BJELOKOSTI

J/ala Rjelokosti $Bepu/liVue de @te dY?voire+PovršinaG %(( 5( km(Rr. tanovnikaG )",% milijuna $(00".+>lavni gradG bamoussoukro $upravno središte+luž/eni jezikG francuskiR=P $per capita+G ""0^

mještena je na zapadu Afrike na o/ali >vinejskog zaljevaI graniči na sjeveru s

6alijem i Rurkinom aso, na zapadu s Fi/erijom i >vinejom, te na istoku s >anom. Jdstjecanja neovisnosti do )4"5. imala je dva služ/ena imenaG @te dY?voire i ?vorX @oast, odtada je služ/eno ime @te dY?voire.

Prirodna osnovaG zemljište se postupno izdiže od o/ale prema unutrašnjosti, naročito prema #\ gdje iz/ijaju ogranci >vinejskog gorja $6t. #im/a )&-( m+. geološkoj gra2i prevladavaju stijene pretkam/rija.

J/alna zona je niska s lagunama $E/rie, Fahou+, pjeskovita je i sla/o razvedena, jedino je na zapadu nešto strmija i izložena djelovanju valovaI dugačka je oko -)- km. FukaA/idjan razvila se nakon )4-0. godine kada je pro/ijen kanal izme2u lagune E/rie iotvorenog mora.

%



3limaG:užna polovica zemlje ima vlažnu monsunsku klimu s )-00 do (-00 mm padalina dok

je središnji dio suhlji. A/idjan oko (000 mm padalina. unutrašnjosti #\ dio zemlje imaoko (000 mm padalina $>vinejsko gorje+, a istočni je suhlji i ima oko )-00 mm padalinagodišnje. 9emperature su ujednačene tijekom čitave godine i kre1u se uglavnom izme2u (% i(&O@.

Povijesno!geografski osvrtG pretkolonijalnom razdo/lju glavno središte /io je grad *ong na sjevernom dijelu

zemljeI trgovalo se uglavnom tropskim proizvodima s juga i solju sa sjevera. Europski interes počinje kasno z/og močvarne i nepristupačne o/ale, sla/e naseljenosti i male količine zlata iostalih Europljanima zanimljivih proizvoda.

rancuski /rodovi posje1uju ove o/ale u )&. st. ali se ne prodire u unutrašnjostI prvestalne utvrde izgra2ene su tek polovicom )4. st. >odine )""4. rancuzi o/alnoj zoni daju

naziv J/ala RjelokostiI )"4%. proglašavaju je kolonijom. J/ala Rjelokosti postajenezavisnom državom )450. Prvi predsjednik /io je eliQ ouphouet!RoignX koji je državomvladao sve do )44%.

=ugi niz godina J/ala Rjelokosti /ila je primjer sta/ilne Afričke države s time da jenajve1i gospodarski rast doživjela )4&0!tih godina.

40!tih godina sigurnosno stanje se pokvarilo z/og gra2anskog rata u susjednojFi/erijiI %00 000 iz/jeglica utočište je našlo u J/ali Rjelokosti. nažne su i suprotnostiizme2u sjevera i juga zemlje $sl. kao u #igeriji+. 3rajem )444. godine vojska je izvršiladržavni udarI suko/i izme2u služ/enih vladinih organa i različitih po/unjeničkih skupina traju

do danas.

tanovništvoG50 etničkih grupaG Akan $(8+, Agni!Raule, Rete, 3ru, 6alinke, 6ande, enufo,

Fo/i.7jerski sastavG )(8 krš1ana $ve1inom rimokatolici+, 508 muslimani, ostali!

tradicionalna vjerovanja. 6uslimani naseljavaju uglavnom sjeverni dio zemlje.Rroj stanovnika u naglom je porastuG oko (8 godišnjeI # %" 6 )" promila.

Jčekivano trajanje života me2u najnižima je u svijetuI muškarci tek oko 0 godina , žene -godina. -&0 000 ljudi s ?7TA?=!om

=o/na strukturaGC)- g. -,)8I )-!5- g. -(,58I D5- g. (,(8.

>radoviG #ajve1i grad je A/idjan s oko milijuna stanovnika, do )4"%. /io je glavni grad, te

godine za glavni grad odre2en je bamoussoukro u središnjem dijelu zemlje $o. (00 000 st.,(00.+. #ovi glavni grad postao je upravno središte zemlje, A/idjan je zadržao neke funkcije$zakonodavstvo i veleposlanstva+.

Jstali ve1i gradoviG Rouake $-&0 000 st.+I =aloa $()% 000 st.+I 3orhogo $)&- 000 st.+

>ospodarstvoG

%-



Pretežno poljoprivredna zemlja, poljoprivreda zapošljava oko 508 stanovništva. Jd)4"0. g. Počinje va2enje nafte na offshore /ušotinama ispred o/ale.

J/ala Rjelokosti jedan je od najve1ih proizvo2ača kakaa $) milijun t izvoza+ i kave. #a plantažama se uzgajaju /anane i ananas koji se uglavnom izvoze u E. ve1imkoličinama uzgaja se i kasava, kukuruz i riža.

Wumarstvo je važna gospodarska granaI sječe se uglavnom kvalitetno tropsko drvo zaizvoz $mahagonj i e/anovina+, oko )( mil. m% godišnje.

7isoke cijene kakaa, kave i drveta omogu1ile su gospodarski rast do "0!tih godina, odtada one padaju pa je i rast gospodarstva usporen.

Budarstvo i industrijaG #afta je najvažniji rudarski proizvodI (00). ,%" milijuna /arela, vadi se na

/ušotinama ispred o/ale. Jsim nafte vade se i dijamanti, te zlato u manjoj količini. /liziniRangaloa otkrivena su nalazišta e rude.

?ndustrijaG uglavnom manji pogoniI proivodnja tekstila, prehram/enih proizvoda,drvne gra2e, naftnih derivata, cementa itd.

E na rijekama Ria i Randama proizvode oko 08 električne energije.?ndustrija zapošljava oko )58 radne snage i ostvaruje (08 R=P!a.

Promet i trgovinaGBazvijen lučki prometI A/idjan oko )0 mil. t prometa godišnje, željeznicom je

povezan s Jugagadougouom u Rurkini asoI nova luka je an Pedro povezan je željeznicoms 6alijem.

kupna dužina želj. pruga je 5%4 km. Jd oko -0 000 km cesta tek )08 ima tvrdu podlogu. 7rijednost izvoza (00). g. /ila je %,5( mlrd^, a uvoza (," mlrd^. >lavni trgovački partner je rancuska, slijedi A=, #igerija i ostale zemlje E. ?zvozi se drvo, kava, kakao inafta.

REP7BLIKA ANGOLA

PovršinaG ) (5 &00 km(Rr. stanovnikaG )0,& mil.

>usto1a naseljenostiG ",5 stTkm(>lavni gradG Fuanda $o. % mil. st.+R=P $ per capita+G -00^

Bepu/lika Angola smještena je na jugozapadu Afrike. >raniči na sjeveru s =B 3ongo,na istoku sa am/ijom i na jugu s #ami/ijom. skim pojasom =B 3onga odvojena je odmatičnog teritorija enklava @a/inda $& (&0 km(+. =o )4&-. Angola je /ila portugalskakolonija $Portugalska apadna Afrika+. #akon stjecanja nezavisnosti iz/io je gra2anski ratkoji je trajao do (00(.

Prirodno!geografske oso/ineG

BeljefG=vije osnovne cjelineG obalna nizina i visoravan $Planalto+.

%5



J/alna nizinaG duga oko ) 5-0 km a široka od %0 do )00 km. >ra2ena je pretežito odkrednih tercijarnih i kvartarnih stijena. Prevladavaju pješčenjaci i vapnenci. tijene su jakoerodirane i raspadanjem daju sla/o o/radivo tlo. tjecaj Europljana /io je prvo/itnoograničen na ovaj prostor.

7isočje ili PlanaltoG prostire se u unutrašnjosti, istočno od o/alne nizine. apadni ru/visočja erozijom je iz/razdan. #a jugu planina @hela strmo se ruši prema nizini $strmcemvisokim ) 000 m+.

redišnjim dijelom visoravni proteže se visočje Rih u čijem je zapadno dijelu inajviši vrh zemlje $6oco, ( 5)0 m+. #ajve1i dio visočja je izme2u ) 000 i ( 000 m nadmorskevisine.

#a središnjoj visoravni nalazi se hidrografsko čvorište rijeka @unene, 3onga iam/ezija.

geološkoj gra2i prevladavaju kristalaste stijene pretkam/rijske starosti.

3limaGAngola je smještena izme2u 5O i )"O :>W što znači da se nalazi u tropskom pojasu.

7e1e nadmorske visine u unutrašnjosti i hladna Renguelska struja uz o/alu znatnomodificiraju klimatske prilike. 3išno je razdo/lje u vrijeme južnog ljeta $svi/anj!listopad+ aglavnina kiša pada izme2u veljače i travnja.

#a o/alnoj nizini padne godišnje do )&- mm o/orina, dok u unutrašnjosti padne i do )-00 mm pa je ona znatno pogodnija za naseljavnje.

9emperatureGsrpanjG Fuanda )4,&O@I 6alanje $visočje+ )&,4O@

siječanjG Fuanda (5O@, 6alanje ()O@./og utjecaja Renguelske struje uz o/ale su česte magle $ca/imbo magle+.7egetacijaG

#a prostoru o/alne nizine vegetacije ima samo na uš1ima rijeka i u močvarama$mangrove+. Prostor na jugu gotovo je potpuno /ez vegetacijeI prijelaz prema pustinji #ami/.

#a jugozapadu prema području 3alaharija prostire se pustinjska stepa.7isočje je u svojem najve1em dijelu prekriveno savanama i savanskim šumama. 7e1i

šumski kompleksi nalaze se samo na zapadnoj strani visočja.

idrogeografska o/ilježjaG7e1ina angolanskih rijeka izvire u središnjem visočju. #ajvažnije rijeke atalntskog

sliva su @uanza i @unene. Bijeka @unene donjim diujelom svojega toka čini prirodnu granicu prema #ami/iji. #a sjeveru zemlje najvažnija je rijeka 3asai s pritokom 3Sango $@uango+koja je dio riječne mreže 3onga. #a jugoistoku rijeke 3Sando $@uando+ i @u/ango otječu

prema delti Jkavanga u RotsSani.

Begionalna podjelaGCabinda sjeverno od glavnog državnog teritorija, od Angole je odvaja oko %0 km

širok teritorij =B 3onga. Površine je & (&0 km( i ima oko )5- 000 st. Pretežito je šumsko

područje. >lavninu gospodarstva u prošlosti je činila eksploatacija drva i uzgoj kakaa.

%&



Posljednjih godina otkrivena su velika nalazišta nafte ispred njene o/ale. Postoji jaka težnjaza odavajnjem od Angole.

!jeverozapad AngoleG provincije (aire, Cuanza i "alanje. trokutu izme2u gradova@armone, Fuande i 6alanjea nalazi se ; sjeverno podru0je miješane poljoprivrede<.tanovništvo se uglavnom /avi prehram/enom poljoprivredom. zgajaju se velike količinekaveI samonikla robusta kava $oko )0 milijardi sta/ljika+.

>lavno naselje ove regije je Fuanda, ujedno i glavni grad Angole. Jsnovali su jePortugalci )-&5.g. =anas ima oko % milijuna st. >rad se razvio oko pogodnog sidrišta i danas

je suvremena luka preko koje ide glavnina angolanskog izvoza kave, dijamanata, nafte i ri/e.Fuanda je sa zale2em spojena &- km dugom željeznicom $;sjeverna željeznica<+. #a visočjunajvažnije je naselje 6alanje $oko "& 000 st.+.

Jugozapad provincije 'enguele i "o/amedes na o/ali te 'ih1 i 2uilo u unutrašnjosti.>ospodarski sla/o razvijen kraj. Prevladavaju savane i grmolike šume. #a o/ali se nalazinaselje #ami/e $ "o/amedes+, važna ri/arska luka. #ami/e i Fu/ango $/ivši !3 da 'andeira+

povezuje ; ju4na 4eljeznica<. Fu/angu su postojali veliki rudnici željezne rude $oko - mil. trude godišnje+, ali su uništeni )4&-. na početku gra2anskog rata.

!redišnja Angola o/uhva1a središnji dio zemlje od Fo/ita uz željezničku prugu premaunutrašnjosti. >ospodarski najrazvijeniji dio zemlje, naročito područje oko Fo/ita i Renguele.>rad Fo/ito smješten je u jednoj od naj/oljih prirodnih luka na zapadnoj o/ali Afrike. Rrojioko )-0 000 stanovnika. Procvat je doživio nakon izgradnje željezničke pruge koja preko3atange i am/ije vodi do grada Reire u 6ozam/iku $ukupna dužina - 5%" km+.

Renguela $oko )-0 000 st.+ središte je istoimene provincije. /og sla/ih prirodnih preduvjeta lučka funkcija manje je izražena nego u susjednom Fo/itu. >lavno gradsko naselje

unutrašnjeg dijela je uam/o $ranije #ova Fis/oa+, s oko 00 000 st. 7ažno je prometnosredište $željeznica+.

tanovništvoG #atalitetL,58I mortalitetL(,58I p.pL(,08.=o/na strukturaG -8 mlado, -%8 zrelo, (8 staro st.mrtnost dojenčadiG )% do )8. :edan liječnik na )& 000 st. ?shranaG oko ( %00 cal.Jko (0 000 ljudi s ?7TA?=!om.

Etnička strukturaGJvim/undu $%58+, 6/undu $((8+, 3ongo $)%8+, Fuim/e $48+, @hokSe $"8+.

Beligijska strukturaG katolici 558, protestanti )48, ostali (-8. Jko %08 st. živi ugradovima. 9radicionalna naselja su kružni i četvrtasti kraalovi s koli/ama.

>ospodarstvoG?ako posjeduje velike količine različitih ruda i ima razmjerno do/re uvjete za razvoj

poljoprivredne proizvodnje, Angola je gospodarski nerazvijena zemlja. Posljedica je to ikolonijalnog naslije2a, ali i suvremenih ratnih suko/a koji su trajali gotovo tri desetlje1a.

Jko &08 stanovništva zaposleno je u poljoprivredi. J/radivo je tek oko %8 površine,

livade i pašnjaci zauzimaju (%8, šume %8, a neo/ra2eno i neplodno tlo %)8.

%"



#ajvažniji poljoprivredni proizvod je kasava $oko -,% mil. t (00(. g.+. luži kaoosnovna hrana. a potre/e stanovništva uzgajaju se razne žitarice $riža, kukuruz, pšenica+,še1erna trska$%50 000 t+, /anane $(&- 000 t+ i dr.

Prije iz/ijanja rata kava je /ila vode1i poljoprivredni proizvod $oko (0 000 t godišnje+.>odine (00(. proizvedeno je samo (00 t čiste kave.

Poljoprivreda čini tek "8 vrijednosti R=P!a. #jen oporavak otežan je z/og velikog /roja mina zaostalih iz gra2anskog rata.

točarstvoG %,- mil. goveda, ) mil. koza, manji /roj ovaca i svinja. Bazvoj otežan z/ogmuhe ce!ce i mina.

Bi/arstvoG more /ogato ri/om z/og utjecaja Renguelske struje. lov )444. oko )&&000 t. >lavne ri/arske luke su Fo/ito i #ami/e.Budarstvo i industrijaG

Budarska proizvodnja čini ve1inski udio u R=P!u Angole. >lavni proizvod je nafta$)( mil. t godišnje+, na sjeveru zemlje i u @a/indi. =ijamantiG oko ),( mil. karata. #ajvažnija

nalazišta su oko naselja =undo i Andrada. Proizvodnja je znatno opala, u naj/oljim godinama /ila je ve1a od (,- mil. karata. =iajmanti spadaju me2u najkvalitetnije u svijetu.

Zeljezna ruda kopala se na jugu i oko uam/a, ali su rudnici danas uništeni. JstalerudeG morska sol, /akar, mangan, silicij, /itumen, asfalt, zemni plin. Jko (T% energije do/ivase iz E.

?ndustrijaGPrehram/enaG pivovare $huam/o+, še1erane $Fuanda, Renguela+, duhan $Fuanda+,

cementna $Fuanda, Fo/ito+, tekstilna $Fuanda+, kemijska $Fuanda, Renguela, uam/o+.

BafinerijeG Fuanda, ùiguila, Fo/ito. 6etaloprera2ivačka industrijaG Fuanda, Fo/ito,Renguela, Fu/ango.

9rgovinaGvozG (000.g (,% mlrd ^. vozi se hrana, tekstil, teški strojevi, željezo, čelik. #ajviše

iz portugala i :AB.?zvozG 5,5 mlrd ^. #afta i naftne prera2evine čine 4-8 vrijednosti izvoza. 3ava i

dijamanti čine tek manji udio u vrijednosti izvoza iako su ranije /ili na prvome mjestu.

PrometG% 000 km željeznica. >lavna željeznička pruga je tzv. 'enguela 4eljeznica prema

3ongu, am/iji i 6ozam/iku. :užna željeznica od #ami/a prema unutrašnjosti i na sjeveruod Fuande prema visočju u zale2u. Zeljezničke pruge me2uso/no su nepovezane, gra2ene suza portugalske uprave prvenstveno radi transporta ruda prema o/ali.

@estovna mrežaG oko &- 000 km, samo )08 s tvrdom podlogom. @estovna mreža pretrpjela je velika razaranja u gra2anskom ratu.

FukeG Fo/ito!tranzitna luka za 3ongo i am/iju. Fuanda i #ami/e $6oamedes+ te@a/inda. 9rgovačka flota ima )00 manjih /rodova s 0,)% mil. /rt. račne lukeG Fuand,uam/o, Fu/ango, @a/inda.

Povijesno!geografski pregledG

%4



#a prostoru današnje Angole postojala je prije dolaska Eurpoljan u ). i)-. st. državakoja je /ila zavisna od 3onga. Portugalci na o/ale Angole dolaze )"(.g. )5. st. $)-&5.+ao Paulo di Fuanda postaje veliko trgovište ro/ova $Angola se naziva ;crnom majkomRrazila<+. Bačuna se da je do kraja )4. st. iz Angole odvedeno u ropstvo oko % milijuna ljudi.redinom )&. st. kratkotrajno $)5).!)5".+ /ila je u posjedu #izozemaca.

>ranice kolonije utvr2ene su na Rerlinskom kongresu. >odine )4-). proglašena je portugalskom prekomorskom provincijom. počinje kampanja za jače useljavanje Europljana!otpor lokalnog stanovništva. >odine )45). počinje gerilski rat protiv portugalske vlsti.Po/unjenici su razjedinjeni. 9ri glavne skupineG #FA, 6PFA $marksisti+, i #?9A.

#akon revolucije u Portugalu )4&. Angola )4&-. postaje neovisna. ?z/ija gra2anskirat izme2u 6PFA i #?9A . 6PFA podržavaju 3u/a i B, #?9A $vo2a :onas avim/i+jedinjene =ržave i :AB.

6PFA preuzima vlast u zemlji, a Agostinho #eto postaje prvi predsjednik neovisneAngole. #a jugu zemlje česti su upadi vojske :AB koja progoni po/unjenike iz #ami/ije

$\APJ+. >odine )4&4. #eto umire, a zamjenjuje ga :ose Eduardo dos antos koji 1e na čeludržave ostati kroz čitav tijek gra2anskog rata

>odine )44). povlače se ku/anske snage i potpisuje se primirje koje se konstantnokrši. #?9A za financiranje koristi prihode od ilegalne prodaje dijamanata. 6e2unarodnazajednica uvodi strogu za/ranu trgovine tim dijamantima pa po/unjenici ostaju /ezfinancijskih sredstava. Početkom (00(. avim/i je u/ijen. 3raj gra2anskog rata.

ISTOČNA AFRIKA2ROG AFRIKEETIOPIJA9 TANZANIJA

9ri podcjelineG Etiopsko!somalijski ravnjak, ?stočnoafričko jezersko područje i

rednjoafrički tektonski jarak.Pripadaju1e zemljeG Etiopija, Eritreja, omalija, =ži/uti, ganda, 3enija, 9anzanija,

Rurundi i Buanda ] otok okotra koji pripada Jemenu.Površina %,& milijuna km(I više od ((0 milijuna stanovnikaI 50 stTkm(. :ače je

naseljen jezerski prostor i Etiopsko!somalijski ravnjak.>ospodarski vrlo siromašan dio AfrikeI nema značajnijih rudnih /ogatstava, kava je

najvažniji proizvod.

redinom etiopsko!somalijskog područja prolazi rasjedna zona $dolina Bift+ koja se proteže od @rvenog mora $Afar ili =anakil+ preko područja velikih afričkih jezera prema jugu.

tanovništvo ovog prostora vrlo je raznorodnoI samo u Etiopiji živi više od -0;glavnih narodnosti<. #ajznačajnije je pleme >ala koje živi na prostoru 3enije i središnjeEtiopije.

FEDERALNA DE6OKRATSKA REP7BLIKA ETIOPIJA

PovršinaG ) )%% %"0 mil. km(

Rr. stanovnikaG &" milijuna>l. gradG Addis A/e/a $(,- mil. st.+

0



R=P $ per capita+G )&0 $(005.+ahvaljuju1i planinskom reljefu i izoliranosti Etiopija je jedina praktički stalno

nezavisna zemlja Afrike $osim kratkog razdo/lja talijanske okupacije %0!tih godina (0.stolje1a+.

tanovništvo se doseljavalo iz susjednog prostora Ara/ijeI u 5. st pr. 3r. osnovana jedržava Aksum na prostoru današnje Etiopije i EritrejeI raspadom te države Etiopija je /ilaodsječena od mora Hekonomski i kulturni pad $naročito u )". st.+. )4. st. počinje formiranjesuvremene Etiopije.

a razvoj suvremene etiopske države od odlučuju1eg značenja /ile su prilike ususjednoj Eritreji.

9alijanska kolonizacija započela je )"&0. zauzimanjem grad Asa/a na o/ali @rvenogmoraI )"40. 9alijani proglašavaju Eritreju svojom kolonijom.

>odine )"4). čitava je Etiopija uključena u talijansku sferu utjecaja. >odine )"45.iz/io je etiopsko!talijanski rat u kojemu su talijani pretrpjeli poraz.

vrijeme fašističkog režima u ?taliji nastoji se proširiti talijansko kolonijalno carstvo pa )4%-. ?talija vrši invaziju na EtiopijuI )4%5. proglašava je talijanskom kolonijom i drži jedo )4). kada je oslo/a2aju Rritanci.

>odine )4-(. odlukom #!a Etiopiji je pripojena Eritreja kao autonomno područjeI)45(. ova federacija postala je jedinstvena država.

Jd )4%0. do )4&. Etiopijom vlada car aile elassieI uvrijeme talijanske okupacije /oravio je u iz/jeglištvu u FondonuI )4). vratio se u Etiopiju. >odine )4%). car je donio prvietiopski ustav koji je revidiran )450. i koji je dao ograničene ovalsti parlamentu. Rio jeaktivan u vanjskoj politiciI jedan je od suosnivača Jrganizacije Afričkog :edinstva.

aile elassie svrgnut je u rujnu )4&. u vojnom udaru. 7last peruzima vojno vije1e.vodi se socijalistički model gospodarstva sa snažnom državnom kontrolom.)4&5.!)44). na čelu države je 6engistu aile 6ariam. >odine )4". Etiopija postaje

komunistička državaI )4"&. mijenja ime u #arodna =emokratska Bepu/lika EtiopijaI pomo1 pruža B i ostale komunističke zemlje.

6engistu je svrgnut )44). >odine )44%. Eritreja proglašava nezavisnostI Etiopija priznaje Eritreju.

)44". H (00). pogranični suko/ Eritreje i EtiopijeI angažman mirovnih snaga #!a$sudjeluju i hrvatski časnici+

Etiopija je smještena na samom istočnom kraju Afrike! Bog Afrike. #a #Egraniči s Eritrejom i =ži/utijem, na E i E sa omalijom, na s 3enijom a na \ sa udanom.

Prirodno!geografska osnovaGEtiopski ravnjak! teško pristupačan, prosječne nadmorske visine (000 do %000 m. #

asjevernom djelu nalazi se najviši vrh Etiopije Bad =ashen $ 5(0 m+. :ezgra je gra2ena odstarih kristalnih stijena koje su prekrivene mla2om sedimentnom i vulkanskom podlogom.Am/a!prostori prvo/itnih ravnjaka odvojeni uskim i du/okim dolinama.

oamlijsko visočje!od Etiopskog ravnjaka odvojeno tektonskim jarkomI pruža se od\ prema #E. Buši se strmo prema dolini Afara i prema tektonskom jarku dok prema

somalijskom ravnjaku ima postupni prijelaz.

)



7isine opadaju od juga $%000 m+ prema sjeveroistoku $)500 do (&00m+. #ajve1i dio područja prekriven je vulkanskim stijenama $/azalt+ jer stara kristalna osnova na površinuiz/ija samo mjestimično.

3limavegetacijske zoneG?zdvajaju se prema nadmorskoj visini $slično kao u prostoru latinskoameričkih

3ordiljera+.3JFAG niži dijelovi do oko )&00 m nadmorske visineI ru/na područja i doline u

unutrašnjosti. 3lima je vru1a i relativno suha. #ešto vlažniji južni dijelovi pokriveni sutropskom prašumom. 9emperature rijetkom padaju ispod (0'@ pa su ti krajevi nezdravi zaživot.

7J?#A =E>A $;visoravan loze<+G od )&00 do (00 mI umjereno klimatsko područjenajpogodnije za život. rednje mjesečne temperature oko (0'@ s )(00 mm padalina.

#ajnaseljeniji dio Etiopije. 9ravnata vegetacija, plodno tlo!dvije žetve godišnje. ovoj zoni

nalazi se i Adis A/e/a, glavni grad Etiopije.=E>AG najviši dijelovi ravnjaka i visočjaI temperature se kre1u izme2u )0 i )- '@.

zimskim mjesecima čest je mraz, a najviši vrhovi prekriveni su snijegom. Zitarice uspijevajudo %000, mjestimice čaki do %400 m. Prevladavaju otvoreni travnati pejzaži.

7odeG?z jezera 9ana istječe Plavi #ilI Ata/ara!vodom naj/ogatija pritoka #ila.I na zapadu

najvažnija je rijeka o/atI na istoku prema ?ndijskom oceanu teku rijeke :u/a i ha/elle.Endoreička područjaG jezero >amari, jezero @heS Rahir.Etiopski ravnjak nagnut je prema zapadu pa prema zapadu teku i glavne etiopske

rijeke. Bijeke su /ogate vodom i imaju velik pad korita, ravnjak rasčlanjen du/okim i uskimdolinama strmih strana.

tanovništvoGRr. stanovnika &" milijunaI &0 st.Tkm(. Prirodni prirastG (,%8I #G %,&8I6G),8.

?nfantilni mortalitetG 4( djeteta na )000 živoro2enih.Rroj zaraženih ?7TA?=!omG ),- milijuna.=o/na strukturaG 0!)G ,&8I )-!5G -(,-8I D5-G (,"8Jčekivano trajanje životaG 6!" g.I Z!-0g.

Beligijski sastavG oko -08 stanovništva pripada etiopskoj koptskoj crkvi $uglavnomna sjeveru zemlje+I jug zemlje pretežno je muslimanski.

#arodonosni sastavG Jromo 08, Amhara i 9igre %(8, idamo 48, hangalla 58,omali 5-, Afar 8, ostatakG doseljenici!:emenci, Armeni, >rci i ?ndijci, te priadnici ostalihetiopskih plemena.

7ode1u ulogu u gospodarskom i političkom životu zemlje imaju pripadnici plemenaAmhara koji žive u središnjem dijelu zemljeI amharski jezik ujedno je i služ/eni jezik Etiopije$semitski jezik+, govori ga oko () milijun ljudi.>radoviG

Adis A/e/a $(,- mil. st.+, osnovao ga je )""4. car 6emelik ??. =otadašnj craskarezidencija /io je grad Entotto, nalazi se na dnu ugaslog vulkanskog kratera na (000 m

(



nadmorske visine. #a vaažnosti je do/io )4)&. nakon izgradnje željezničke pruge do=ži/utija. =ire =aSa drugi je po veličini grad u Etiopiji $D(00 000 st.+i tako2er se razvio naželjezničkoj pruzi za =ži/uti. >ondar $)( 000 st.+ leži sjeverno od jezera 9ana na ( (00 m.Ketvrti grad po veličini je =ese s )(% 000 st.

>ospodarstvoGPoljoprivreda je najznačajnija grana privrede. 9lo je plodno u ve1em dijelu zemlje ali

su česte suše pa nisu rijetke pojave masovne gladi. Etiopija u sušnim godinama ovisi o stranoj pomo1i.

3ava je najvažniji proizvod. matra se da potječe iz jugozapadne etiopske provincije3affa po kojoj je do/ila i ime. >odišnje se proivede oko (00 000 t čiste kave $coffee ara/ica+.Postoje vrste uzgoja kaveG

Wumski$samonikla kava+!oko )08 ukupne proizvodnje.Polušumski! dio šume se iskrči i na tom prostoru se zasije kava, oko %-8 proizvodnje.

7rtni uzgoj!u neposrednoj /lizini ku1a, oko %-8 proiv.Plantažni! sudjeluje s tek (08 u uk. proizvodnji.

Jd ostalih poljoprivrednih kultura u nešto ve1oj mjeri uzgajaju se še1erna trska, raznovo1e i povr1e te pamuk.

točarstvo ima velik značajI stoka se još uvijek ra/i u ratarstvu. Etiopija ima %,- mil.grla goveda, ((,- mil. ovaca i )& mil. koza.

poljoprivredi je zaposleno "08 stanovništva i ona ostvaruje oko-08 R=P!a i 50 8izvoza. =o )4&-. gotovo sva zemlja /ila je u vlasništvu cara nakon čega je nacionaizirana pa

je danas ve1inom u posjedu države.

?ndustrijaG uglavnom pogoni za peradu poljoprivrednih proizvoda i tekstilna industrija.9ijekom 50!tih godina (0. st. započeo je razvoj metalne industrije kako /i se proširilaindustrijska /aza.

BudarstvoG sla/o razvijenoI postoje značajnija ležišta ruda ali de/ele naslage laveotežavju va2enje ruda. manjoj mjeri se vadi 6n, P/, Au, n, @u. Etiopija nema naftnihnalazišta pa je naftu i njene prera2evine prisiljena uvoziti.

9rgovina i promet?zvozG kava, stoka, zlato, kožaI vrijednost -%& mil.^ $(00%.+. ?zvozi se u =ži/uti,

#jemačku, :apan, . aara/iju, ?taliju, A=.vozG hrana, nafta i naftni derivati, strojevi, motorna vozilaI vrijednost oko ( milijarde

Î . Ara/ija, A=, 3ina.PrometG /og nepristupačnog terena cestovni i željeznički promet sla/o su razvijeni pa

je zračni promet od velike važnostiI 6e2unarodne zračne luke su Adis A/e/a i =ire =aSa. #ajvažnija željeznička pruga spaja Adis A/e/u s =ži/utijemI cestovna mreža duga je

oko %) 000 km ali samo )(8 cesta ima tvrdu podlogu. #akon odcjepljenja Eritreje Etiopija nema pristup moru. Pomorski promet o/avlja

preko luka 6itsiSa i Ased u Eritreji.

%



7JEDINJENA REP7BLIKA TANZANIJA

PovršinaG 4( -% km(Rr. stanovnikaG 0,( milijuna

>lavni gradG =odoma $(00 000st.+Administrativno središteG=ar es alam $(,- milijuna st.+R=P $per capita+G %-0^

auzima središnji dio ?stočne Afrike. >raniči na # s gandom, na #E s 3enijom, na #\ s Buandom i Rurundijem, na \ s =B 3ongom, na \ s am/ijom i 6alaSijem, a na s6ozam/ikom.

Pripadaju joj i otoci anzi/ar $)5-0 km(+ i Pem/a $4" km(+ u ?ndijskom oceanu.

Prirodno!geografska osnovaG

Beljefno se 9anzanija dijeli na visoku i nisku 9anganjiku te otočni prostor kojio/uhva1a anzi/ar, Pem/u i njima pripadaju1e manje otoke.

7isoka 9anganjikaG prostran ravnjak s visinama oko )000 m te ru/ne planine. ?zgra2en je od starih stijena iz arhaika i paleozoika, a naknadno je na/ran u paleozoiku i tercijaru.6la2im tektonskim pokretima nastali su istočnoafrički i srednjoafrički tektonski jarak kao itektonska jezera $9anganXika, #atron i 6anXara+. 7ulkanizamI 3ilimanjaro $-"4-m+, najvišaafrička planina i 6eru $--( m+. podnožjima vulkana prevladava plodni vulkaski pokrov.

#iska 9anganjikaG o/uhva1a relativno nisku o/alnu dolinu koja se /lago uzdiže premazapadu. Povoljni su uvjeti za naseljavanje i gopsodarsku djelatnost.

Jtoci anzi/ar i Pem/a koraljnog su porijekla i izrazito su niski.

3limaG3limatske karakteristike variraju u odnosu na nadmorsku visinu i udaljenost od mora.

3lima je tropska, vru1a i pretežno vlažna.=va kišna razdo/lja na sjeveru $???.!7. i ?. do ?.+ i jedno na jugu $?. do ?7.+.J/alni prostor ima prosječne godišnje temperature iznad (-'@ i )000 do (000 mm

padalina $ najviše na anzi/aru i Pem/i+. J/ala je pod utjecajem monsunskih vjetrova s?ndijskog oceana.

9emperature i vlažnost opadaju prema unutrašnjostiI prosječne godišnje temperaturena ravnjaku iznose oko (( '@ s -00 do "00 mm o/orina. 3oličina o/orina raste na padinama planina $3ilimanjaro oko )-00 mm+.

7odeG:ezeraG

7iktorijino jezeroG 54 40 km(, "( m du/ine, otkrio ga je )"-".g :ohn peke. =ijelega 9anzanija, 3enija i ganda.

9anganjikaG %( 400 km(, )%5 m du/ine $drugo najdu/lje jezero na svijetu izaRajkalskog+.

6alaSiG (( 40 km(, du/ina &( m.Jstala jezeraG #atron, BukSa, 6anXara, EXasi.



Bijeke su kra1eg toka i malog protokaI Pangani, Bufiji, \ami, BuSuma uljevaju se u?ndijski ocean, 3agera u jezero 7iktoriju, a 6alagarasi u jezero 9anganjika.

7egetacijaGavanska vegetacija na ravnjacima, na sjeveru prelazi u stepu. istočnom dijelu

zemlje, u dolinama rijeka, kao i na padinama planina na visinama ve1im od )(00 m javljaju setropske galerijske šume.

o/alnoj nizini i na otocima prisutne su šume kokosovih palmi i mangrove.Zivotinjski svijetG

7elika krda divljih životinja na tanzanijskom ravnjaku, važnost za gospodrastvozemlje $safari+, slonovi, lavovi, leopardi, ze/re, /ivoli, gepardi, antilope.

Zivotinje su česta meta krivolovaca pa se poklanja velika pažnja njihovoj zaštitiI (%8 površine 9anzanije o/uhva1aju nacionalni parkovi i rezervati. ) nacionalnih parkova,najpoznatiji je erengeti s više od ) 000 km(

tanovništvoGglavnom Rantu crnci $oko )%0 plemena+G #XamSenzi i ukuma ()8, uahili 48,

ehet i Rena &8, 6akonde i aXa po 58, ostala plemena oko -(8. 6anji /roj Europljana,?ndijaca i Arapa.

Beligijska strukturaG muslimani %08, katolici (58, animisti %08, protestanti )8.luž/eni jezici su suahili i engleski. tanovništvo je koncentrirano na o/ali, u višim

planinskim predjelima i na o/alama velikih jezera.Riološke karakteristikeG prirodni prirast (,&8I 6 ),%8 # 8. oko ),- milijuna

zaraženih ?7TA?=!om. Jčekivano trajanje života 6 -0, Z -( g.

6lado stanovništvo ,(8, zrelo -%,(8, staro st. (,58amo %-8 stanovnika živi u gradovima.

>radoviG=ar es alam, oko (,- milijuna st. najve1i grad, gospodarsko središte i gl. luka

9anzanije.6Sanza, o. (00 000 st. luka na jezeru 7iktorija, 9anga, o. (00 000 st., važno lučko

središte.anzi/ar, najve1i grad na istoimenom otoku $)-& 000 st.+.=odoma $)"4 000 st.+, novi gl. grad smješten u središnjem dijelu zemlje. Preseljenje

svih institucija iz =ar es alama u =odomu nije u potpunosti završeno.

Povijesno!geografski razvojGanzi/ar su poznavali još fenički pomorci, od 5. do )0. st. naseljavali su ga Arapi koji

su unijeli islam. Jd )-0%. do )54". u vlasti je Portugalaca nakon čega postaje arapski sultanat$utjecaj iz Jmana+. nazi/arski sultan posjedovao je i zemlju na susjednom kopnu koju je udrugoj polovici )4. st. prepustio #ijemcima i Rritancima. >odine )"40. anzi/ar je postao

/ritanski protektorat, a nezavisnost je stekao )45%.9anganjika je "0!tih godina )4. st postala #jemačka ?stočna Afrika. #akon prvog

svjetskog rat postaje mandatno područje Fige naroda koja ga predaje na upravljanje 7.Rritaniji. #ezavisnost je stekla )45). a za prvog predsjednika je iza/ran :ulius #Xerere.

-



>odine )45. ujedinjeni su 9anganjika i anzi/ar u jedinjenu Bepu/liku 9anzaniju.Pretežno poljoprivredna zemlja, oko "08 djelatnog stanovništva zaposleno je u

poljoprivredi. J/radivo tlo o/uhva1a 58 površine, pašnjaci 08, a šume oko "8.a izvoz se uzgaja kava, čaj, sisal, pamuk, agrumi, duhan, uljana palma. anzi/ar i

Pem/a poznati su po velikim plantažama klinči1a.a prehranu doma1eg stanovništva uzgaja se riža, kasava, še1erna repa i razne vrste

žitarica $oko mil. t+.Poljoprivredni proizvodi čine "-8 vrijednosti izvoza.točarstvoG razvijeno na ravnjakuG )& milijuna goveda, )),5 milijuna koza i %, mil.

ovaca.>odišnje se ulovi više od %00 000 t ri/e od čega _ na unutrašnjim vodama, najviše na

jezeru 7iktorija.

Budarstvo i industrijaG

9anzanija je /ogata dijamantima, (00). proizvedeno je -% 000 karata industrijskihdijamanata i oko %0 000 karata nakitnih dijamanata. ?ste godine otvoren je i novi rudnik dijamanata kod 6Sanze.

Jd ostalih ruda još se kopa zlato, sol, kositar, željezo, volfram i dr.?ndustrija je sla/o razvijena, uglavnom tvornice za primarnu o/raddu sirovina

uključuju1i kavu, žito, sisal, jutu. Postoje i manji pogoni za proizvodnju tekstila, umjetnihgnojiva, cementa i za o/radu drva.

9rgovina i prometG

?zvozG kava, pamuk, dijamanti, duhan, čaj, klinči1, sisal. 7rijednost izvoza (000. 55%mlrd ^.vozG nafta, strojevi, prijevozna sredstva, željezo, čelik, hrana. 7rijednost uvoza ),-

mlrd ^.>lavni trgovinski partneriG 3, #jemačka, :apan, ?talija, ?ran, =anska, #izozemska.>odine (00). 9anzaniju je posjetilo pola milijuna turista i ostvaren je prihod od --0

mil.^.9anzanija ima oko ( &00 km željezničkih pruga. #ajvažnija pruga je tzv. 9an!am

izme2u =ar es alama i am/ije dugačka )"50 km $454 km u 9anzaniji+. >ra2ena je uz pomo1 3ineza.

Postoji i "" (00 km cesta, ali tek oko 8 ima tvrdu podlogu. @este su za kišnograzdo/lja uglavnom neprohodne.

DE6OKRATSKA REP7BLIKA 6ADAGASKAR

PovršinaG -"& 000 km(

5



Rr. stanovnikaG )5 milijuna>usto1a naseljenostiG (5 st.Tkm(>lavni gradG Atananarivo $9ananarive+,),5 mil. st.R=P $per capita+G (50 ^

Jtočna država u ?ndijskom oceanu. Jd afričkog kopna odvojen je 6ozam/ičkimkanalom. =o )4&-. g. zemlja se nazivala 6algaškom Bepu/likom.

Podijeljen je u šest provincijaG =iego uarez $sjever+, ianarantosa $jugozapad+,6ajunga $sjeverozapad, 9amatave $sjeveroistok+, Atananarivo $ redište+ i 9ulear $jug i

jugozapad+

Prirodno!geografska o/ilježjaGBeljefG

6adagaskar predstavlja stari dio mase >ondvane, odvojen je od Afrike u tercijaru.

Jtokom dominira središnji planinski masiv djelomično vulkanskog porijekla.>eološku gra2u čine škriljavci i graniti prekriveni mla2im sedimentima. #jviši vrh6adagaskara je 9saratanana $(""5 m+.

#a zapadnom dijelu otoka javljaju se u ve1oj mjeri mezozojske naslage$trijas, jura ikreda.+. Jcean i prelaze ( 500 m visine $ Joaindra+. #a zapadu i jugozapadu otoka prostiru sealuvijalne ravnice.

J/ala je dugačka oko -00 km i sla/o je razvedena. ?stočna je o/ala ravna s manjim /rojem pješčanih sprudova i laguna. idrišta su otvorena, jedina ve1a luka je 9amatave,zašti1ena koraljnim gre/enom.

:užna ekvatorska struja o/likuje pješčane sprudove koji zatvaraju lagune. Fagune sume2uso/no povezane kanalima $Pangalanes kanal+ od sjevera prema jugu u dužini od 50 km$oulpointe!arafangana+.

jeverozapadan o/ala je razvedenija s više o/ala i zaljeva, jugozapadna o/ala je pretežito niska dok je južna strma pod utjecajem vjetra, valova i morskih struja. 7e1i otoci su #osX Re $#\+ i #osX te 6arie $#E+.

3limaGJtok se nalazi pod utjecajem vlažnih pasatno!monsunskih vjetrova s ?ndijskog

oceana. jever otoka ima tropsku, a jug suptropsku klimu.9emperature se u siječnju kre1u izme2u ()O@ i (5O@ $na jugu do %%O@+, a u srpnju od

)%O do ([email protected]/orine su izraženije na istočnom visočju, od (000 do -000 mm $dolina rijeke

am/irno+. nutrašnje visočje prima od )-00 do %000 mm, zapadni dio otoka -00 do)000mm, a \ i # samo (-0 do -00 mm.

7odeGBazvo2e se nalazi u /lizini istočne o/ale pa je riječna mreža istaknutija na zapadu.

#ajve1e rijeke su Retsi/oka i 9siri/ihina, dugačke oko -00 km. #a istočnoj o/ali

rijeke su kratkog toka s mnogo/rojnim /rzacima i vodopadima.

&



:ezera su uglavnom vulkanskog porijekla. #ajve1a su Alaotra $((0 km(+, ?tasX i9ritriva. :ezero Alaotra du/oko je samo 50 cm i važno je središte uzgoja riže.

itogeografska o/ilježjaG #a vlažnijim dijelovima visočja rastu tropske kišne šume koje u visokim predjelima

prelaze u svijetle kserofitne šume, pašnjake i travnate stepe. #a zapadu otoka z/og manjekoličine padalina prevladavaju savane s kserofitnim šumama. J/ale otoka uglavnom su podšumama mangrova.

oogeografska o/ilježjaGJdvajanje od afričkog kontinenta u tercijaru uvjetovalo je razvitak zase/ne faune

$ "adagaskarska zoogeografska regija+. #a 6adagaskaru ne žive životinje karakteristične zaafričko kopno$velike, mačke, majmuni, slonovi i sl.+. aunu otoka o/ilježava veliki /rojendema $lemuri i više vrsta ptica+. Femuri su primitivan rod primata koji žive jedino na

6adagaskaru i 3omorskim otocima.

tanovništvoGtopa p.p oko %8, #L ,(8I 6L ),(8. mrtnost dojenčadi oko ))8.=o/na strukturaG mlado st.L&8, zreloL-08, staroL%8:edan liječnik na )0 000 st. Jko )0 000 zaraženih ?7TA?=!om. PismenostG "0,(8

?shranaG danas oko ()00 calTdanI prije ( -00 calTdan.Jčekivano trajanje života 6L-I žL-&.

r/ano stanovništvoG (-8

Etnički sastavG6algasi 4","8. PlemenaG 6erina (58, ove!slo/odnjaci, Andevo!/ivši ro/ovi,

akalavi!polunomaadi na zapadu, Retsimisaraka na istoku i Retsimileo na jugu. 3omori0,%8, ?ndijci i Pakistanci 0,(8, rancuzi 0,%8.

Beligijska strukturaG katolici (58, protestanti (%8, 6uslimani ),&8, tradicionalnevjere &8.

>radoviGAtananarivo, glavni grad, oko ),& mil. st. mješten je u središnjem dijelu zemlje.

>lavni grad postaje )"4-, kada ga zauzimaju rancuzi. vrijeme kolonijalne vladavine /io je poznat pod nazivom 9ananarive.

9amatave $ danas 9oamasina+, oko )%& 000 st. #ajvažnija morska luka 6adagaskara. #alazi se na njegovoj istočnoj o/ali. Povezana je željeznicom s glavnim gradom.

6ajunga $6ahajanga+, oko )00 000 st, grad i luka na #\ o/ali. Jsnovali su ga Arapioko )&00 g.

ianarantsoa, oko )00 000 st. mještena je u unutrašnjosti E dijela otoka. 7ažno je prometno čvorište.

Antsira/e, oko )00 000 st. u središnjem dijelu otoka.

"



9ulear $9oliara+, oko -0 000 st., smješten na \ o/ali otoka, središnje naseljeistoimene provincije.

Antsiranana $=iego uarez+, smješten na krajnjem sjeveru otoka. redište istoimene provincije.

PoljoprivredaG je dominantna djelatnost i njome se /avi oko &48 stanovništva.Jranice i vo1njaci o/uhva1aju oko -,(8 zemljišta, -",-8 su pašnjaci, (5,(8 šume a

ostatak je neo/ra2eno i neplodno tlo. Jko )T% zemljišta se navodnjava.Jsnovni prehram/eni proizvod je riža $(,( mil. t.+, slijedi manioka $oko ( mil. t+,

slijede krumpir, slatki krumpir. #a plantažama se uzgaja kava, klinči1i, še1erna trska, pamuk, kakao, papar, duhan i dr.točarstvoG )0, mil. goveda, ), mil. svinja, 500 000 ovaca, ),- mil. koza.Bi/arstvoG oko 50 000 t ri/e.

WumarstvoG e/anovina, palisandar, mahagonij, tik. +aphia ruffia! u o/alnom dijelu.3oristi se u proizvodnji vlakna.

Budarstvo i industrijaG6anje količine grafita, nikla, kroma, urana, kamenog ugljena, zlata, dragog kamenja i

soli. #afta se vadi od )4"0. na platformama. Jko 508 energije do/iva se iz 9E, ostatak iz

E.?ndustrijaG manji pogoni za proizvodnju še1era, palminog ulja, piva, o/u1e, tekstila,

papira, duhana, cementa.

9rgovina i prometG3ava, vanilija i klinči1i su glavni izvozni proizvodi. $(-0 mil. ^ vrijednost. (000.g.+.vozi se industrijska ro/a, teški strojevi, motorna vozila, naftai naftni derivati. $550

mil. ^+9rgovinski partneriG rancuska, :apan, A=, ?talija.9rgovinska /ilanca ugalvnom je negativna.

PrometGJko ) 000 km željeznica, i )& %00 km cesta. Atananarivo je glavno prometno središte.9amatave je najve1a luka preko koje se o/avlja oko %-8 ukupne vanjske trgovine

6adagaskara.Postoje me2unarodne zračne luke, me2u kojima je i nova zračna luka ?vato u

Atananarivu.9rgovačka mornarica raspolaže s oko )00 000 t nosivosti.


4



Porijeklo stanovništva 6adagaskara je miješanoG indonezijski, malajski i afričkielementi te utjecaj arapskih trgovaca.

Portugalski pomorac =iogo =ias postaje )-00 g. prvi Europljanin koji je stupio na6adagaskar.

9ijekom )&. st. Rritanci, Potrugalci, rancuzi i #izozemci /ezuspješ/no pokušavajuuspostaviti kontrolu nad o9okom. ". st. rancuzi uspijevaju osnovati nekoliko trgovačkih

/aza na istočnoj o/ali otoka. )4. st. jaka je država 6erina koja spriječava prodiranje francuza prema središtu

otoka $podržavaju je Rritanci+.9ek )"4-. rancuzi uspostavljaju vlast nad otokom. >odine )"45. 6adagaskar postaje

fr. kolonija. #akon =rugog svjetskog rata jača pokret za neovisnost. >odine )45. 6adagaskar

postaje francuski perkomorski teritorij. ?z/ijaju nemiri na otoku )4&.T".>odine )4-". 6adagskar postaje autonomna repu/lika $6alga<*a r%/u:l#*a+, a

)450. proglašava neovisnost.>odine )4&(. na otoku iz/ijaju krvavi nemiri upereni protiv vojne vlasti.3rajem )4&-. zemlje mijenja ime u =emokratska Bepu/lika 6adagaskar.

R7ANDA

Bepu/lika BuandaPovršinaG (5 %%" km(

Rr. stanovnikaG &," mil. $procjena (00%.+>usto1a naseljenostiG (4& st.Tkm(>l. gradG 3igali $%&0 000+R=P $ per capita+G ((0 ^

Prirodno!geografska osnovaGapadni dio istočnoafričkog jezerskog visočja, zapadno od jezera 3ivu. >raniči na #

s gandom, na E s 9anzanijom, na \ s =B 3ongo te na s Rurundijem.Po prirodnim karakteristikama sličan je prostoru susjedne gande i Rurundija.

glavnom je planinsko područjeI 458 površine iznad je )000 m nadmorke visine.7isoki ravnjaci strmo prelaze prema zapadu u jarak jezera 3ivu. redišnjim dijelom Buandedominira ravnjak visine ) &00 m. #a zapadu zemlje gorje visine (&00 m čini granicu izme2u

porječja #ila i 3onga. #a #\ nalaze se planine 7irunga $vulkan *arisimbi -0& m+. geološkoj gra2i prevladavaju stari arhajski slojevi prekriveni mla2im sedimentima. načajne

površine su pod vulkanskim pokrovom.

7egetacijaGWume su nekad pokrivale ve1i dio 3limaG ekvatorijalna, modificirana velikom

nadmorskom visinom. Pogoduje životu ljudi!gusta naseljenost. Prosječne godišnje

temperature kre1u se izme2u (0 i (-'@, a količina padalina od )000 do (000 mm.

-0



/og intenzivnog krčenja šume su svedene na mala područja na planinskomsjeverozapadu i uz o/alre jezera 3ivu i pokrivaju tek )08 površine. =rvo je još uvijek važanizvor energije za stanovništvo $""8+. lažu se veliki napori u očuvanje postoje1ih šuma i u

pošumljavanje.

tanovništvoGPrirodni prirast %,)8, # -,)8, # (8. mrtnost dojenčadi )(8.=o/na strukturaG mlado st. -)8, zrelo &8, staro (8. :edan liječnik na (( 000 st. Jko

(-0 000 zaraženih ?7TA?=!om. #arodonosni sastavG utu "8, 9utsi )-8, 9Sa )8.Beligijska strukturaG katolici -5,-8, protestanti (58, adventisti )),)8 muslimani

,58, animisti 0,)8, ostali ),&8.luž/eni jeziciG ruandski, francuski, engleskiI koristi se i sSahili. gradovima živi manje od )08 stanovništva. *igali je najve1i grad s oko %&0 000 st.

'utare, drugi po veličini, (- 000.

>ospodarstvoG?sključivo poljoprivredna zemlja. Jko 408 djelatnog stanovništva /avi se

poljoprivredom. #a razvoj zemljoradnje utječe sve učestalija pojava erozije z/og krčenja šumskih

površina. /og stalnih suko/a javlju se i nestašice hrane. 6anjak proteina u prehrani veliki je pro/lem, samo )&00 calTdan. Prehrana je uglavnom /iljnog karaktera, meso se jede rijetko.

C08 zemljišta je o/radivo, pašnjaci i livade o/uhva1aju )&8, šume tek )08, a ostalo

je neo/radivo i neplodno zemljište.Jsnovni poljoprivredni proizvod je kava $arabica+ koje se godišnje proizvede oko )4000 t. a potre/e prehrane stanovništva uzgaja se kukuruz, slatki krumpir, grahorice i arašidi.

točarstvoG stoka ima ulogu statusnog sim/ola i osnovno je mjerilo /ogatstva. ?ma oko"00 000 grla goveda $pasmina ankole5# &00 000 koza i oko (50 000 ovaca. >otovo svagoveda u vlasništvu su pripadnika plemena 9utsi.

Budarstvo i industrija su potpuno nerazvijeni. nešto ve1im količinama ima rudakositra, volframa i zlata. Budnici kositra i volframa zatvoreni su )4"&.T)4"". z/ognerenta/ilnosti. njihovo iskorištavanje nastavljeno je u manjoj mjeri )44). ali su )44. iznovazatvoreni.

Postoje manji pogoni za preradu drva, duhana, tekstila i kože, te pivovare.9rgovinaG izvoze se uglavnom kava i čaj i to u zemlje E. 7rijednost izvoza (000. g.

/ila je tek -(,4 mil.^. voze se najviše vozila, gorivo, hrana, strojevi i to iz Relgije, 3enije,rancuske i #jemačke. 7rijednost uvoza je ()% mil.^.

veukupna trgovina prekinuta je nakon iz/ijanja gra2anskog rata )44.PrometG Buanda nema željezničkih pruga ve1 je cestovnim prometom spojena sa

željezničkom mrežom gande i 3enije. @estovna mreža duga je )( 000 km ali samo "8 imatvrdu podlogu. ?zvoz ide preko kenijske luke 6om/asa.


-)



Prvi poznati stanovnici Buande /ili su pripadnici naroda 9Sa. ?z /azena 3onganaselili su se utui, a u )-. st. sa sjevera spuštaju se 9utsi koji su u/rzo postali vladaju1i slojiako su /ili malo/rojniji u odnosu na utu. spostavljena je monarhija na čelu koje je uvijek

/io vladar iz plemena 9utsi. Pripadnici plemena utu /ili su uglavnom kmetovi.>odine )"-". :ohn peke postaje prvi Europljanin koji posje1uje ovo područje. "0!tih

godina )4. st. prodiru u Buandu njemački istraživači. #akon Rerlinskog kongresa Buanda postaje dio #jemačke ?stočne Afrike $područje Buanda!rundi+

Prvom svjetskom ratu Buandu okupiraju Relgijanci u čijem posjedu ona ostaje svedo )45(.

vrijeme kolonijalne uprave produ/ljene su razlike izme2u pripadnika plemena utui 9utsi. >lavni čim/enik diferenciranja stanovništva /ilo je vlasništvo nad stokom. Ako jenetko posjedovao više od )0 grla stoke smatrao se 9utsijem /ez o/zira na stvarnu narodnost.

utu su u više navrata pokušali svrgnuti vladavinu 9utsija. 3rvavi suko/i iz/ili su)4-4.g, naredne godine kralj /ježi u inozemstvo a (00 000 9utsija se sklanja u susjedni

Rurundi. utu ukidaju monarhiju )45). i proglašavaju repu/liku.)45(. Relgija se povlači iz Buande koja postaje nezavisna repu/likaI 6regoire

*ayibanda!prvi predsjednik nezavisne Buande.)45%. 9utsi pokušavaju državni udar, za osvetu utu vrše masakar nad 9utsijima koji

su ostali u Buandi.>odine )4&%. u mirnom državnom udaru svrgnut je predsjednik 3aXi/andaI na čelo

Buande dolazi general Juvenal 2abyarimanaI za predsjednika je iznova iza/ran )4"%. i )4"".godine.

>odine )440. Relgija i nekoliko srednjoafričkih zemalja šalju vojne trupe kako /i

spriječile napredovanje Buandske Patriotske ronte $9utsi+ iz gande. #ovi ustav stupio je na snagu )44). godine i njime je predvi2eno uvo2enjevišestranačja, )44%. sklopljeno je primirje izme2u vlade i BP!a, a za )44-. predvi2eno jeodržavanje prvih višestranačkih iz/ora.

Predsjednik 2abyarimana poginuo je u avionskoj nesre1i )44. pod nerazjašnjenimokolnostimaI iz/ija nasilje u zemljiI pogu/ljenja pripadnika plemena 9utsi i umjerenijihutua. sljedio je odgovor BP koji je počeo oružane akcije iz gande. rancuska šalje oko(-00 vojnika kao /i spriječila suko/e i zaštiitla iz/jeglice. #a jugozapadu zemlje podfrancuskim nadzorom stvara se sigurna zona za iz/jeglice.

nage BP!a napreduju prema 3igaliju i osvajaju ga u srpnju )44. apočinjeosvetnički masakr nad pripadnicima plemena utu. 7iše od ),( milijuna utua /ježi ususjedni =B 3ongo $tada air+ u okolicu grada >ome.

suko/ima je poginulo više od pola milijuna ljudi, a % milijuna ih je pre/jeglo ususjedne zemlje $najviše u =B 3ongo, gandu, Rurundi i 9anzaniju.+. =aljnih % milijunaraseljeno je unutar Buande. 7lada i me2unarodna zajednica ulažu velike napore kako /i seiz/jeglice vratile ku1ama.

?z/jeglice iz Buande uzrok su napetosti u susjednim zemljama, naročito u 3ongu.>odine )44. # je osnovao 6e2unarodni sud za ratne zločine u Buandi. jedište

suda je u 9anzaniji $glavna tužiteljica @arla del Ponte+.

Paul 3agane, vo2a BP!a postaje predsjednik Buande (000. g.

-(



DE6OKRATSKA REP7BLIKA KONGO

PovršinaG ( % "(- km(

Rr. stanovnikaG -",% mil.>l. gradG 3inshasa $- mil. st.+luž/eni jezikG francuskiR=P $per capita+G "0^

=B 3ongo smješten je u središnjoj Africi. >raniči na sjeveu sa udanom irednjoafričkom Bepu/likom, na istoku s gandom, Buandom, Rurundijem i 9anzanijom$jezero 9anganjika+, na jugu sa zam/ijom, na jugozapadu s Angolom te na sjeverozapadu sBepu/likom 3ongo.

?zrazito kontinentska zemljaI samo 0 km o/alne crte koji odvaja enklavu 3a/inda odmatične Angole.

#!G (000 km\!EG )4%0 km.Jd )45. do )4&). zemlja je nosila naziv =emokratska Bepu/lika 3ongo, te godine

mijenja naziv u Bepu/lika air. taro ime vra1eno je )44&.

Prirodno!geografske oso/ineGBeljefG oko 508 teritorija o/uhva1a /azen rijeke 3ongo koji se uzdiže prema

ru/ovima i prelazi u visoravni i planine. #a istoku, uz granicu s 9anzanijom, Buandom i

Rurundijem pruža se planinski lanac 6itum/a $ "&& m+, dok se duž granice s gandom pruža lanac vulkanskih planina BuSenzori u kojemu se nalazi i najviši vrh 3onga 6arguerite$- ))0 m+ na planini #galiema $prije 6ount tanleX+.

#a jugoistočnom dijelu zemlje /azen rijeke 3onga uzdiže se na oko )(00 m visoki plato 3atange, dok krajnji jugozapadni dio zemlje čini ogranak angolanske visoravni.

>eološka gra2aGBu/ovi zavale gra2eni su od stare kristalaste mase koja je prekrivena mla2im

sedimentnim stijenama $kundelugen slojevi+ permsko!trijaske starosti. Prema središtu zavale

kundelungen slojeve zamjenjuju mla2i pješčenjaci $lubiloš slojevi+ koji postupno prelaze ualuvijalne naslage u riječnim dolinama. Prvo/itnu osnovu svugdje pokrivaju de/eli slojevilaterita.

3limaGEkvatorijalna, na visoravnima i planinskim lancima znatno modificirana nadmorskom

visinom. Ekvator prolazi sjevernim dijelom zemlje, neposredno uz njega kiše padaju tijekomčitave godine. 3oličine o/orina kre1u se izme2u )-00 i (000 mm godišnje. jevernije i

južnije izmjenjuju se kišna i sušna razdo/lja. jeverno od ekvatora kišno razdo/lje traje odtravnja do studenog, a južno od listopada do svi/nja.

-%



9emperature su visoke tijekom čitave godine a kre1u se izme2u (' i (&'@. =nevneamplitude temperature tako2er su male.

Provincija *atanga na krajnjem jugoistoku zemlje ima znatno ugodniju klimu.Prosječne mjesečne temperature kre1u se izme2u )-'@ i (-'@ a količina padalina iznosi oko)000 mm godišnje.

7egetacijaG7isoke temperature, znatne količine padalina i visoka vlažnost tijekom cijele godine

pogoduju rastu tropskih kišnih šuma.9ropske kišne šume prostiru se u središnjem, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu

zemlje. z granicu s gandom i oko Al/ertovog jezera proteže se najve1i šumski kompleks u3ongu, šuma ?turi ili tanleXjeva šuma.

Wume =B 3onga čine 58 ukupnih šumskih površina svijeta i &8 šumskih površinačitave Afrike.

#a visoravnima šumski pokrov zamjenjuje savana.Wumske površine izložene su intenzivnom iskorištavanju $oko -00 000 ha godišnje+,

često na ilegalan način.Postoji ) zašti1enih područja koja pokrivaju oko &,5-8 površine 3onga, ali je nadzor

u njima vrlo sla/ pa se i u njima često vrši ilegalna sječa drva.z Rrazil, =B 3ongo ima najve1e površine pod tropskom kišnom šumom.

idrogeografske karakteristikeG9eritorij =B 3onga nalazi se u potpunosti u slivnom području rijeke 3ongo.

3ongoG %&- km, druga po duljini rijeka AfrikeI protok na uš1u oko % 000 m%Ts. #astaje spajanjem tokova Fuala/e i Fuvue u E dijelu zemlje. >ornji tok karakteriziraju /rojna jezera, vodopadi i /rzaci. =o Port tanleXa teče u smjeru #\, zatim prema \. srednjem dijelu postoji čitav niz katarakta $RoXoma slapovi+, dok se u donjem dijelu račva udva rukavca i prosječno je širok oko )- km.. #a 3ongu se nalazi i oko 000 otoka.

/angiG )050 km, glavna pritoka 3onga, utječe u 3ongo na #\ zemlje u /lizini jezera 9um/a. Plovna je %&- km, od uš1a u 3ongo do Ranguia, glavnog grada rednjoafričkeBepu/like.

3asaiG glavni južni pritok 3onga, izvire u središnjem dijelu angolanske visoravni,dugačak ()-% km, plovan "00 km.

AruSimiG Pritoka 3onga u #E dijelu zemlje, u gornjem toku poznata je pod nazivom?turi jer protječe kroz istoimeni šumski kompleks. =ugačka je oko )000 km.

tanovništvoGRiološke karakteristikeG

Prirodni prirast %8, # ,-8, 6 ),-8. ?nfantilni 6 4,-8.=o/na strukturaG 0!) g. ",(8I )-!5 g. 4,%8I D5- g. (,-8.Jčekivano trajanje životaG 6 &, Z -) godina.Rroj zaraženih ?7TA?=!omG ),) milijun.

Beligijska strukturaG katolici -08, protestanti (08, muslimani )08, tradicionalna vjerovanja iostali (0 8.

-



Etnička strukturaG više od (00 etničkih skupina. glavnom Rantu!crnci, ima i #ilota$sjeveroistok+, sudanskih @rnaca $sjever+ te amita i Pigmejaca $istok+. Plemena 6ongo,3ongo, Fu/a $Rantu+ i 6ang/etu!Azande $amiti+ čine oko -8 stanovništva.

>radoviGamo %)8 stanovništva živi u gradovima.3inshasa $prije ,eopoldville+G glavni grad, oko - mil. st. >ospodarsko, administrativno

i kulturno središte zemlje. mješten je na donjem toku 3onga na njegovoj lijevoj o/ali. #asuprot 3inshasi nalazi se 'razzaville, glavni grad Bepu/like 3ongo.

Fu/um/ashi $prije Elisabethville+G glavni grad provincije 3atanga, oko milijunstanovnika.

3isangani $prije tanleXville+G oko -00 000 st. >lana luka i središte centralnog dijela3onga.

6atadiG oko )&- 000 st. >lavna luka =B 3onga, smještena je na estuariju 3onga i

povezana je željeznicom s 3inshasom jer 3ongo nizvodno od 3inshase nije plovan.RukavuG oko (00 000 st. #a krajnjem je istoku zemlje $provincija 3ivu+, središte je

poljoprivredne proizvodnje $kava, vo1e i povr1e+. #alazi se uz granicu s Buandom!velik /rojiz/jeglica i česti suko/i.

6/andakaG oko )&- 000st. redište provincije Ekvator. Jsnovao ga je )""%. enrX6orton tanleX, nazvavši ga EVuator.

Administrativna podjelaG )0 provincija i teritorija glavnog gradaG Randundu, Ras!3ongo, ?stočni 3asai, apadni 3asai, Ekvator, 3atanga, ?stočna provincija, 6aniema,jeverni 3ivu, :užni 3ivu, 3inshasa.

>ospodarstvoGpada me2u zemlje s najmanjim R=P!om po glavi stanovnika na svijetu $oko "0^+

iako je sirovinama jedna od naj/ogatijih afričkih zemalja. strukturi R=P!a poljoprivreda sudjeluje s --8, industrija i rudarstvo s ))8 a usluge

s %8.talni ratni suko/i i korupcija središnjih i lokalnih vlasti glavni su uzrok gospodarskog

zaostajanja zemlje. >ospodarstvo ovisi o kretanju cijena sirovina na svjetskom tržištu. 7elikekoličine novca troše se na uvoz hrane i na opremanje vojske.

PoljoprivredaGglavnom za potre/e stanovništva, manje za izvoz. J/ra2uje se tek %8 uk. površine,

a samo 0,-8 je pod stalnim nasadima. Poljoprivredom se /avi 5"8 djelatnog stanovništva.Proizvodnja glavnih kultura (00(. iznosila jeG )- mil. t kasave, ),- mil. t še1erne repe,

),) mil. t kukuruza, %-- 000 t kikirikija. zgajaju se još u znatnijoj mjeri /anane, kava,kakao, pamuk, duhan.

točarstvo je sla/o razvijeno z/og muhe ce!ce. Jgraničeno je na visoravni gdje jemuha rijetka. >odine (00). /ilo je &50 000 goveda, oko milijun svinja, i 400 000 ovaca.

>odine (00). posječeno je oko &0 mil. m% drva. #ajve1im dijelom drvo se koristi za

ogrjev dok se samo manje količine izvoze.lov ri/a )444. g. iznosio je (0" 000 t, najviše na unutrašnjim vodama.

--



BudarstvoGJsnovni izvor /ogatstva =B 3onga. 3ongo je najve1i svjetski proizvo2ač ko/alta i

industrijskih dijamanata. Rakar je najvažniji izvozni proizvod. #alazišta /akra dio su tzv.copper belta koji se pruža ve1im dijelom kroz am/iju i =B 3ongo.

ve1im količinama proizode se uran, kositar, sre/ro, zlato, cink, magngan, kadmij,volfram.

Budarski najrazvijenija provincija jest 3atanga. /og njenog /ogatstva česti su pokušaji odcjepljenja. redinom )4&0!tih 3atanga je promijenila ime u Wa/a, ali joj je )44&.g. vra1eno prvo/itno ime.

Jd )4&-. g. crpi se nafta na nalazištima ispred o/ale.Budarska proizvodnja (00)G ",& milijuna /arela nafte, () 000 t /akra, 4,) milijun

karata dijamanata industrijske kvalitete i 4,) milijun karata nakitnih dijamanata $) dijamantnikaratL(00 mg+.

Budarstvo se počelo razvijati još početkom (0.st. >odine )405. osnovano je rudarsko poduze1e 63 $%nion "inir du haut *atanga+ tada najve1e na svijetu u vlasništvu /elgijskog kapitala. >odine )455. tvrtka je nacionaliziran i preimenovana u >camines

?ndustrijaG9emelji se velikim dijelom na primarnoj preradi rudarskih sirovina. Postoje ve1i

pogoni za o/radu /akra $talionice+, zatim za proizvodnju cementa i sumporne kiseline.Postoje i manji pogoni za proizvodnju gume, o/u1e, tekstila, cigarete, hrane, piva.

?ndustrijska proizvodnja uzdrmana je op1im gospodarskim kolapsom početkom 40!tih

godina uz pojavu hiperinflacije. 6anjak novčanih sredstava onemogu1io je uvoz sirovina irezervnih dijelova potre/nih za industrijsku proizvodnju.?ndustrijska proizvodnja ve1ih razmjera koncentrirana je oko rudnika u provinciji

3atanga.Budratsvo i industrija čine ))8 uk. R=P!a.

9rgovina i prometGRakar je činio i do -08 ukupne vrijednosti uvoza ali mu je cijena znatno pala u

posljednjih )- godina.Jsim /akra izvoze se dijamanti, ko/alt, nafta i kava. 7rijednost izvoza (00(. /ila je

), milijarde ^. ?zvozi se najviše u Relgiju, A=, im/a/ve i insku.7rijednost uvoza iste godine /ila je 4%% mil. ^. vozila se hrana, rudarski i drugi

strojevi, prijevozna sredstva i gorivo. vozi se izG :AB, Relgije, rancuske, #jemačke, 3enijei #izozemske.

PrometG

Zeljeznička mreža dugačka je %5) kmI glavna pruga spaja luku 6atadi s 3inshasom$00 km+. Zeljeznička mreža povezuje 3atangu s lukom Renguela u Angoli.

-5



@estovna mreža dugačka je )-& 000 km ali je u lošem stanju z/og sla/og održavanja. #ajvažniji cestovni pravac spaja 3inshasu s Fu/um/ashijem.

3ljučnu važnost imaju unutrašnji vodeni putevi na 3ongu i njegovim pritokama.kupna duljina vodenih puteva je oko ) 000 km. Bijeka 3ongo plovna je od uš1a uzvodnodo luke 6atadi $)% km+, do 3inshase je plovid/a nemogu1a z/og /rzaka. Jd 3inshaseuzvodno 3ongo je plovan oko )500 km.

Povijesno!geografski pregledGmatra se da su prvi stanovnici 3onga /ili Pigmeji.Jd Europljana na u kongo krajem )-. st. prvi stižu Portugalci. Početkom )5. st.

misionari uspijevaju tamošnjeg kralja preo/ratiti na krš1anstvo. #akon njegove smrtikrš1anstvo nestaje.

>odine )"&&. unutrašnjost 3onga istražuje ir enrX 6orton tanleX. #akon susretas tanlaeXem /elgijski kralj Feopold ??. osniva 6e2unarodnu Asocijaciju za 3ongo. tanleX

se vra1a u 3ongo i uspostavlja trgovačke ispostaveI osniva i današnju 3inshasu.Rerlinska konferencija )"". Portugalci i rancuzi osporavaju Relgijancima pravo na

3ongo. >odine )""-. proglašena je lo/odna =ržava 3ongo pod oso/nim suverenitetom /elgijskog kralja. apočinje snažna eksploatacija, me2unarodna javnost optužuje Relgiju dadozvoljava ro/ovski rad.

>odine )40". Relgija anektira 3ongo. =ržava mijenja naziv u Relgijski 3ongo.)4-0!tih jača pokret za neovisnost. lipnju )450. 3ongo postaje neovisanI prvi predsjednik je :oseph 3asavu/u, a

premijer Patric Fumum/a. nakon proglašenja neovisnosti započinju unutrašnji nemiri.

Relgijska vojska razmješta se po čitavoj zemlji kako /i zaštitila /ijelce. srpnju 6oise 3apenda 9shom/e proglašava neovisnost 3atange i traži /elgijsku pomo1.

# zahtijeva povlačenje /elgijskih jedinica i šalje svoje trupe. #!ove snagezamjenjuju Relgijance.

rujnu )450. smijenjen je Fumum/a, sovjetski stručnjaci dolaze u 3ongo, rastenapetost izme2u B!a i A=!a.

7ojska preuzima vlast na čelu s :osephom =esireom 6o/utuom. Fumum/a uhi1en. prosincu )450. Antoine >izanga se proglašava premijerom i premješta prijestolnicu

u 3isangani. Priznaju ga samo komunističke i arapske države te >ana. srpnju )45). vojska odana Fumum/i provaljuje u sjevernu 3atangu gdje je zatočen

Fumum/a. # šalje svoje jedinice kako /i se spriječio gra2anski rat. Fumum/a /ježi izzatvora i pogi/a u avionskoj nesre1i.

rujnu )45).g u avionskoj nesre1i pogi/a i glavni tajnik #!a =ag ammarskjld. #esre1a se dogodila u am/iji pod čudnim okolnostima. >lavni tajnik /io je na putu u3atangu gdje je tre/ao uspostaviti prekid vatre izme2u 9shom/eovih pristaša i snaga #!a.

siječnju )45%. 9shom/e se predaje.>odine )45-. 6o/utu preuzima vlast. ljede1e godine uspostavlja predsjednički

sustav. apočinje afrikanizacija zemlje.

>odine )4&). zemlja mijenja ime u air, a :oseph 6o/utu mijenja ime u 6o/utu eseeko.

-&



)4"0!tih zemlju zahva1a gospodarska krizaI sve su češ1i nemiri. >odine )440. 6o/utudozvoljava registriranje opor/enih stranaka.

>odine )44&. započinje otvorena po/una kongoanskih 9utsija na istoku zemlje$provincija 3ivu+. Jsniva se avez =emokratskih naga za Jslo/o2enje aira pod vodstvomFaurenta 3a/ile.

svi/nju )44". snage odane 3a/ili ulaze u 3inshasu. =ržava mijenja naziv u =B 3ongo. 3a/ila za/ranjuje svaku političku aktivnost i demonstracijeI nasilje nad utuimaiz/jeglima iz Buande.

6e2unarodna zajednica vrši pritisak na 3a/ilu da dozvoli demokratizaciju zemlje.usjedne zemlje počinju se izravno miješati u unutrašnji suko/ i 3ongu. ?z/ija po/una

protiv 3a/iline vlade.?nterveniraju vojske am/ije, Angole, Buande, Rurundija, 3enije i gande.

>odine )444. u Fusaki je potpisan prvi sporazum izme2u po/unjenika i vlade.>odine (000. šest zemalja susjeda sporazumijeva se o povlačenju iz 3onga.

siječnju (00). 3a/ila u/ijen. #aslje2uje ga njegov sin :oseph 3a/ila. Počinjesnažnu diplomatsku aktivnost kako /i se okončao suko/.

prosincu (00(. okončan je gra2anski rat iako su suko/i na istoku zemlje još povremeno iz/ijali.

travnju (00%. potpisan je završni dokument o prestanku suko/a i povlačenju stranihvojski iz 3onga. ?stok zemlje i dalje poga2aju nemiri.

J7ŽNOAFRIČKA REP7BLIKA

PovršinaG ) )(% 000 km(Rr. tanovnikaG mil.>usto1a naseljenostiG %- stTkm(>lavni gradG @ape 9oSn $administracija+Pretoria $vlada+, Rloemfontain $sudstvo+.R=P $per capita+G ( "(0 ^

Prirodno!geografska osnovaGBeljefG

redišnji dio zemlje o/uhva1a južnoafričko visočje $)(00!)"00 m+. avršava na #Egorjem =rakens/erg $% 5-& m+. 7isočje se naziva 7eld i dijeli se naG7isoki 7eld! najve1i dio visočja, na #e prelazi u \itSatersrand.rednji 7eld! zapad visočja, spušta se prema zavali polupustinje 3alahari.

#iski 7eld $ 'ushveld +!o/uhva1a /azen rijeke 9ransvaal i postupno se spušta premadolini rijeke Fimpopo.

J/alna nizina široka je do )%0 km. J/ala je duga oko % 000 km i pretežito je strma,nerazvedena i nepristupačna s malim /rojem pogodnih skloništa.

?zme2u o/alne nizine i visočja prostiru se 6ali i 7eliki 3aroo, stepeničasti ravnjacime2uso/no odvojeni gorskim lancima.

:užnoafričko visočje strmo se spušta prema o/alnoj ravnici! 7eliki odsjek.

-"



>eološka gra2aGPrastara podloga!graniti, gnajsi, najstariji metamorfiti s pokrivačem pretkam/rijskih

naslaga. lojevi su poreme1eni tektonikom i magnetskim intruzijama prije perma i trijasa.lojevi karoo sastoje se od permokar/onskih glacijalnih konglomerata i /ogati su

ugljenom.

3limaG:AB se proteže kroz umjereni, suptropski i tropski pojas. 3limatske karakteristike

modificirane su utjecajem nadmorske visine i morskih struja.3oličina padalina opada od istoka prema zapadu. ?stočna o/ala vlažnija je z/og

utjecaja tople 6ozam/ičke struje i vlažnih vjetrova s ?ndijskog oceana, dok uz zapadnu o/aluteče hladna Renguelska struja. =ur/anu godišnje padne ))0 mm kiše, u unutrašnjosti oko&00 do "00 mm, a oko @ape 9oSna oko )000 mm godišnje z/og utjecaja zapadnih vjetrova.

jeverno prema uš1u rijeke Jranje količina padalina pada na 50 do )00 mm godišnje pa tajkraj ima polupustinjsku klimu.

9emperatureGiječanjG =ur/an (O@, :ohannes/urg )4O@ $)5&0 m nadmorske visine+, @ape 9oSn

([email protected] =ur/an )&O@, :ohannes/urg 4O@, @ape 9oSn )(O@.

7odeGJranje! izvire u Fesotu, duga je oko ( 000 km, velika su kole/anja vodostaja u toku

godine. donjem dijelu toka čini granicu izme2u :AB i #ami/ije.7aal! pritoka Jranja, duga ) ()0 km. Jranje utječe \ od 3im/erlXija.

7egetacijaGWume o/uhva1aju tek oko 8 teritorija, izdvojeni kompleksi na visočjima, u primorju

suptropa i u umjerenom pojasu.nutrašnje visočje pokrivaju uglavnom savane koje na zapadu prelaze u stepu i

polupustinju $3alahari+. krajevima s ljetnim kišama javljaju se travnjaci$7isoki 7eld, istočni dio @apea i

#atal+

tanovništvoG&-,(8 @rnci $ulu (8, otho )&8, hosa )08, 9sSana 58, ostali oko )( 8+.Rijelci )%,58 $%T- Ruri, (T- Englezi+, ?ndijci (,58, miješani ",58 $provincija @ape+.RuriG potomci nizozemskih doseljenika s izraženim njemačkim i francuskim

$hugenoti+ elementima. $boer , niz.Lseljak+. a Rure se koristi i naziv Afrikaneri $ Afrikaans+Beligijska strukturaG &"8 krš1ani $protestanti, katolici, metodisti, nizozemska

reformistička crkva+, tradicionalne vjere )0,-8, hindusi ),&8.Riološka strukturaG p.p (,-8I # %,48I 6 ),8. mrtnost dojenčadi oko &8.

6lado st.L 08I zreloL -58, staroL 8.Jčekivano trajanje životaG 6 50 g.I Z 55 g.

-4



Rroj zaraženih ?7TA?=!omG -,% mil. $)T" uk. stanovništva+ :AB postoji )) služ/enih jezika ali se u državnoj upravi koriste isključivo afrikaans

i engleski.

>radoviG:ohannes/urg $s predgra2ima oko & milijuna st.+, najve1i grad u su/saharskoj Africi,

središte proizvodnje zlata na \itSatersrandu.@ape 9oSn $oko % mil. st.+, zakonodavno središte zemlje, prva stalna naseo/ina u

:AB, osnovali ga )5-(. nizozemski pomorci kao opskr/nu postaju na putu prema ?ndiji.Pretoria $oko ),& mil. st+, upravno središte zemlje, u njemu zasjeda vlada i parlament

:AB.=ur/an $oko milijun st.+, najve1a afrička luka, osnovali su ga )"%-. Rritanci. Procvat

mu počinje izgradnjom željeznice prema \itSatersrandu. redište je provincije #atal.Port Eliza/eth $oko milijun st.+, grad i luka na o/ali zaljeva Algoa. >odine )"&%.

povezan je željeznicom s rudnicima u 3im/erleXju.Rloemfontain $%-0 000 st.+ sudsko središte države, glavni lo/odne =ržave.&0!tih godina (0. st. Politikom apartheida predvi2eno je stvaranje zase/nih crnačkih

administartivnih jedinica $Rantustani+G Rophutatsvana, 9ranskei, 3Sazulu, @iskei, 7enda i dr.

>ospodarstvoG?ndustrijsko!agrarna zemlja. J/radivo je oko ))8 površine, pašnjaci i livade

o/uhvaa1ju 5-8, a ostalo su šume te neo/ra2eno i neplodno tlo.PoljodjelstvoG navodnjava se oko )08 o/radivih površina. zgaja se še1erna repa $((

mil. t+ pšenica $( mil. t+, kukuruz $&!" mil. t+, sirak, zo/, ječam i oko ) milijun t krumpira.7ažan je i uzgoj vinove loze $oko milijun tona+ i proizvodnja vina.točarstvoG ve1i gospodarski značaj od poljodjelstva, povoljni prirodni uvjeti.Jvčarstvo je najznačajnija grana stočarstva, uzgaja se oko %0 milijuna ovaca $pasmina

karakul +.z ovčarstvo značajan je uzgoj goveda $oko )% mil. komada+, 5 mil koza $) milijun

angora koza+, te ),- milijuna svinja.Bi/arstvoG ulovi se godišnje oko 500 000 t ri/e $in1uni, tune, srdele, skuše, /akalar+.

>lavne ri/arske lukeG Port #olloth, Fam/erts RaX, Rerg Biver 6outh, aldanha RaX, @ape9oSn. :AB još uvjek vrši kitolov u morima oko Antarktike usprkos me2unarodnoj za/rani i

protestima >reenpeacea.WumarstvoG sla/ije razvijeno, nešto eukaliptusa se siječe u =rakens/erg gorju.Budarstvo i industrijaG industrijski najrazvijenija država Afrike. Jsnova za industrijski

razvoj velika su rudna nalazišta. =o =rugog svjetskog rata rudarstvo je /ila glavnagospodarska grana. 9ijekom i nakon rata industrija preuzima primat.

=ijamanti i zlato osnova su rudarske djelatnosti. :AB prona2en je i najve1i dijamant na svijetu $ *oh-i-7or# % )00 karata, iskopan

)40-.+. =ijamanti se uglavnom nalaze oko grada 3im/erleXja i u dolinama rijeka Jranje i7aal, a vade se i s morskog dna. Proizvodnja je oko 4 mil. karata godišnje.

Proizvodnja zlata iznosi oko &00 t godišnje, uglavnom na \itSatersrandu. lato jeondje otkriveno )""5. g. #ajve1a nalazišta i rudnici na svijetu. Budnici zlata u okolici

50



:ohannes/urga dopiru do % 000 m du/ine i najdu/lji su na svijetu. z zlato kao nusproduktčesto dolazi i uran.

Jd plemenitih metala kopaju se i platina i sre/ro u velikim količinama. Proizvodi seoko )0 milijuna t ugljena po čemu :AB spada me2u vode1e zemlje svijeta. Bezerve ugljenasu goleme i procjenjuju se na oko )00 milijardi t. 7ezane su uz permokar/onske naslage$karoo slojevi+ u 9ransvaalu, Jranju i #atalu.

načajna je i proizvodnja željeza, godišnje oko )- milijuna t čiste rudeI 9ha/azimi$9ransvaal+.

Jd ostalih ruda vade se mangan, krom, antimon, kositar, /akar, volfram, nikal, az/est,oko % mil. t fosfata, ), - milijuna t pirita i dr.

7e1ina električne energije proizvodi se u 9E, samo (8 u E i -8 u #E.

?ndustrijaGZeljezareG Pretoria, :ohannes/urg, \itt/ank i dr. Proizvodi se oko - mil. t sirovog

željeza i & milijuna t čelika. J/ojana metalurgija proizvodi ve1e količine /akra, kroma,kositra i dr.

Posljednjih godina jača automo/ilska industrija, oko pola milijuna vozila $Potr Eliza/eth, East Fondon, =ur/an, :ohannes/urg+. 3empton Parku proizvode se zrakoplovi.

:ohannes/urg, glavno industrijsko središte. Baznovrsna industrija $strojevi, ku1anskiaparati!)livetti, elektronska industrija! "artindale, jaka kemijska industrija+.

Jd ostalih o/lika industrije razvijene su tekstilna i prehram/ena ind.

9rgovina i prometGjednačena platna /ilanca, oko (5 mlrd^ izvoza i otprilike jednaka vrijednost uvoza.lato čini oko [ prihoda od izvoza. ?zvoze se još proizvodi metalurške industrije,

hrana, dijamanti, kemikalije, željezo, čelik.vozG strojevi, elektronička i transportna oprema.>lavni trgovački partneriG A=, :apan, zemlje E.PrometG oko (00 000 km cesta $)T- s tvrdom podlogom+, i (% 000 km željezničkih

pruga koje se ve1inom u državnom vlasništvu. #ajrazvijenija željeznička mreža u Africi.>ospodarski razvoj koči nerazmjer u /ogatstvu /jelačkog i crnačkog stanovništva.

Rjelačko ku1anstvo ima prosječno )( puta ve1e prihode od crnačkog ku1anstva. =anas )%8 /ijelaca ostvaruje 5)8 ukupnih prihoda zemlje dok &-8 crnaca u uk. prihodima sudjeluje stek ("8. Jstatak otpada na mješance i ostale skupine.

Povijesno!geografski pregledGtarosjediociG otentoti $3hoikhoi+ i RušmaniI potiskivani od )0. do )&. st. od Rantu

plemena.

Portugalci prvi od Europljana stižu na prostor južne Afrike. Rartolomeo =iaz )"". g.oplovio @ape.

5)



redinom )&. st. apočinje nizozemska kolonizacija. >odine )5-(. osniva nizozemska 8sto0noindijska kompanija naseo/inu na @apeu $:an van Bie/eeck, vo2a naseljenika+.=oseljenicima je dozvoljena upora/a ro/ovske radne snage i omogu1eno im je slo/odnonaseljavanje van @apea. a naseljenike se počinje koristiti naziv Ruri.

Jd )5"". jača useljavanje francuskih protestanata $hugenoti+. otentoti se povlače uunutrašnjost.

3rajem )". st. 3olonisti su na sjeveroistoku i istoku zemlje naišli na Rantu plemena.>odine )"). Englezi kupuju od #izozemaca @ape koloniju za 5 milijuna funti.

apočinje useljavanje velikog /roja EnglezaI )"((. engleski postaje služ/eni jezik, a )"%%.ukida se ropstvo.

Pod pritiskom Engleza započinje velika seo/a Rura iz @apea u unutrašnjost $)"%5.!)"%".+

redinom )4. st. Ruri osnivaju lo/odnu =ržavu Jranje i 9ransvaal. Rritanci priznajuneovisnost ovih država.

Jtkrivanje zlata i dijamanata na prostoru /urskih država dovelo je do pojačanog /ritanskog pritiska. ?zme2u )"44. i )40(. vo2eni su 'urski ratovi, nakon kojih je Rritanija pruzela kontrolu nad /urskim repu/likama.

>odine )4)0. osnovana je :užnoafrička nija. @rncima ograničeno pravo vlasništvanad zemljom, )4)(. osnovan Afrički #acionalni 3ongres.

#akon =rugog svjetskog rata počinje otvorena politika apartheida pod vodstvom #acionalne tranke i njenog predsjednika =aniela 6alana.

svi/nju )45). :užnoafrička nija postaje :užnoafrička Bepu/lika. ?stupa iz@ommonSealtha.

>odine )45. vo2a A#@ #elson 6andela osu2en je na kaznu doživotnog zatvora.redinom "0!tih A= i E uvode sankcije :AB z/og politike apartheida. Poraz vojske:AB u Angoli )4"". g. zrokovao je sla/ljenje režimaI naredne godine predsjednik postajerederik \. de 3lerk koji uvodi reforme u politički život. >odine )440. skinuta je za/ranadjelovanja A#@ i iz zatvora je pušten #elson 6andela.

Počeli su dugotrajni pregovori o ukidanju apatrheida. 3rajem travnja )44. održani su prvi slo/odni iz/ori u :AB na kojima je A#@ odnio po/jedu. #elson 6andela postao je prvicrni predsjednik :AB.

0@ O/#<# /olo5a& A"r#*%

Položajem se Afrika razlikuje od ostalih kontinenata južne hemisfere, što se odražava

u specifičnom rasporedu njezina stanovništva i načina privrednog iskorištavanja pojedinih područja tog kontinenta.

5(



Ekvator dijeli Afriku na dvije gotovo jednake polovice, koje dopiru samo dosuptropskih širina.

pravcu sjever!jug afrika se pruža na udaljenosti od oko ".000 km. #ajsjevernija točka je rt Blanco $%&'()* s.š.+. #ajjužnija točka je rt Agulha $%'-)* j.š.+./og položaja Afrike u odnosu prema ekvatoru, nju karakterizira simetričan raspored

svih tropskih i suptropskih klimatsko!vegetacijskih područja koja je paralelna s ekvatorom.imetrija nije potpuna z/og prostranije sjeverne polovice, koja je i znatno šira od južne

polovice. #ajve1a širina Afrike je izme2u krajnje istočne točke $rt Guar!a"u#+ i krajnje zapadne

točke $rt $%r!%+ i iznosi oko &-00 km. 3rajnje točke najšireg dijela Afrike gotovo su na istojg.š., ali nešto sjevernije od )0' š.

#ajve1i dio Afrike smješten je izme2u o/iju o/ratnica, pa je Afrika tipičan kontinenttropskih karakteristika. tropima se nalazi &-8 afričke površine.

9ropskim o/ilježjima Afrika se /itno razlikuje ne samo od ostalih kontinenata južne polutke, ve1 i od ostalih kontinenata. :užna Amerika je mnogo ;južnija<. Ekvator prolazinjezinom sjevernom polovicom. #i najsjeverniji dijelovi južne Amerike ne dopiru do sjevernegranice tropa. natni dijelovi južne Amerike protežu se u zonu umjerene klime. :užnaAmerika z/og toga nema simetričan raspored klimatsko!vegetacijskih zona.

1@ Ka! % u/o4na&% -tar# # -no'# '#&%t # <to /o! t#) /o!ra4u)#&%'a)oM Ka! &%u/o4nata tro/*a # &u5na a"r#*aM

/og ranog upoznavanja sjeverne Afrike ovaj se kontinent često u/raja u sklop

kontinenata ;staroga svijeta<. Afrički je prostor južno od ahare toliko ;novi svijet< koliko i južna Amerika i Australija. 9ropska je Afrika ;mla2a< od navedenih članova ;novoga svijeta< jer je kasnije upoznata i kolonizirana. /og nepristupačnosti, masa stanovništva južne polovice nije imala gotovo nikakve kontakte s vanjskim svijetom. Počeci upoznavanja tropskei južne Afrike datiraju tek od )-. st., kada je trgovina iz redozemlja /ila skrenuta na Atlantskiocean. Arapski su trgovci stolje1ima trgovali uzduž istočne Afričke o/ale te postepeno

prodirali i u unutrašnjost kontinenta.Atlantsko o/alno područje postepeno se upoznaje tek prodiranjem europskog

mediteranskog svijeta, od kraja )-. st. /og povoljnije klime najranije su naseljeni i preo/raženi južni dijelovi ;crne< Afrike, a ne tropska područja /liža Europi.

@ Ko&%) na:#ran&u /r#/a!a A"r#*a # *a! u natal% t#&%n%M #ajve1i dio Afrike sastoji se od golemog /loka starih stijena. 9aj je stari masiv nekad

pripadao jedinstvenom kontinentu >ondvani, koja se kasnije raskomadala, a o/uhva1ala je pretežni dio Afrike, istočni dio južne Amerike, Ara/iju, ?ndiju i zapadni dio Australije. amokrajnji sjeverni i južni dijelovi Afrike pripadaju mla2em na/iranju i pretežno su sastavljeni odstijena nastalih na/iranjem u srednjem tercijaru $pretežno Atlaske planine+, odn. izme2udevona i tercijara $pretežito 3apske planine+

tijene tog starog masiva uglavnom su pretkam/rijske starosti. #ajstarije stijene

potječu iz razdo/lja prije %,( mlrd. god. #aknadno su vrlo poreme1ene, denudirane imetamorfozirane pa su /ogate rudama. glavnom su to kristalasti škriljci, graniti i gnajsevi.

5%



tijene starog masiva iz/ijaju na površinu na mnogim mjestima, naročito u zapadnojAfrici, airu, mjestimično u unutrašnjosti ahare i na visokim ravnjacima jugozapadne i

jugoistočne Afrike. Postkam/rijska na/iranja i vertikalni pokreti omogu1ili su prodiranjemora i jezera, u kojima se na staru podlogu taložio mla2i sedimentni pokrov.

#a današnji reljef odlučuju1i su mla2i tektonski pokreti, nastali u vrijeme tercijarnogna/iranja mla2ih planina. =ošlo je do komadanja kontinenta. Pojedini njegovi dijelovi suizdignuti, a drugi su potonuli. #aročito su poznati srednjoafrički i istočnoafrički tektonski

jarak.

H@ Ko)% /r#/a!a&u tar% t#&%n% #ajve1i dio Afrike sastoji se od golemog /loka starih stijena. 9aj je stari masiv nekad

pripadao jedinstvenom kontinentu >ondvani, koja se kasnije raskomadala, a o/uhva1ala je pretežni dio Afrike, istočni dio južne Amerike, Ara/iju, ?ndiju i zapadni dio Australije.

@ Ra&%!#2'ul*an*% /lan#n%2na!o/un#t#z rasjede su nastale vulkanske planine $3ilimandžaro, 3amerun+ i vulkanski pokrovi

golemih prostranstava $u Etiopiji, istočnoafričkom jezerskom području, aru2 u Fi/ijskomdijelu ahare+. Pleistocen je /io karakteriziran smjenom vlažnih i suhih razdo/lja.

@ Ka*o % !#&%l# r%l&%" A"r#*%natoč navedenoj monotonosti reljefa mogu se izdvojiti dva visinska afrička područjaG

0+ N#*a A"r#*a ! visine uglavnom ne prelaze -00 m1+ $#o*a A"r#*a H najve1i dio je ) 000 m iznad mora

Gran#caG od uš1a rijeke 3unene prema @rvenom moru

@ $rt% /ut#n&a 2 o:l#c# r%l&%"a u Sahar#@amada $ili 9assili na /er/erskom jeziku+ ! kamena pustinja u kojoj prevladavaju

ogoljeli kameni horizontalni sedimentni slojevi.erir ! pješčana pustinja valovita izgleda i gru/ljeg sastava, jer je finije čestice odnio

vjetar.Beg ! prostrana nizina u naplavnom materijalu koji su donijeli vadiji.Erg ! prava pješčana pustinjaI najsuši i najneprohodniji dijelovi sahare. >lavna

područja su na zapadu ahare i u Fi/ijskoj pustinji. 9e krajeve iz/jegavaju karavanski putevi.

@ to ut&%3% na *l#)u A"r#*%M

7t&%ca& /lan%tarn#h '&%tro'a #ajve1i je utjecaj pasata, a mnogo manji glavnih zapadnih vjetrova. Pasati su inače

suhi, ali ako prelaze preko toplih vodenih površina, ovlaže se i nose kopnu znatne količineo/orina. #estalnost o/orina op1a je karakteristika cijele Afrike.

S#t%) 4ra3n% c#r*ulac#&%

5



istem zračne cirkulacije iznad afričkog kontinenta odre2en je op1im rasporedomvisokog zračnog pritiska i pojasom niskog ekvatorijalnog pritiska. 9i stalni pojasi pomiču se

prema sjeveru $za našeg ljeta+, odn. prema jugu $za naše zime+.

7t&%ca& r%l&%"ajednačenost reljefa H postupni prijelazi klimatskih tipova. va planinska područja su

vlažnija $sahara+. 7lažni vjetrovi H atlas, etiopski ravnjak, krajnji sjeverni i južni dio afrike, područja sredozemne klime. 9emperatura opada s porastom visine. ?stočnafrički ravnjak idrugi visoki ravnjaci i planine ljeti su hladniji za )0O u odnosu na susjedna područja.

7t&%ca& )or*#h tru&aapadna o/alaG kanarska i /enguelska $h+, gvinejska, ekvatorijalna $t+

?stočna o/alaG tople struje ! južna ekvatorijalna struja indijskog oceanaI mozam/ička,aguljaška $aguihas+

dijelu indijskog oceana kretanja su promjenjiva z/og utjecaja monsuna, odn. pasata$Qi H iv mj. prema jz, kasnije si+

tjecaj na temperaturu moraG istočna o/ala toplija.ladne struje uz o/ale pove1avaju sušnost o/alaG kanarska struja uz saharsku o/alu,

/enguelska struja uz o/alu pustinje nami/.

@ Na:ro&at# '%% r#&%*% # g!&% % ul#&%'a&u (u *o&a )ora % ul#&%'a&u+@

Por&%3&aDu5#na to*a (u

*)+Po'r<#na /or&%3&a

(u === *)>+7l#&%'a u

#il - 400 ( "00 redozemno more #iger 000 ( 500 >vinejski zaljev!Atlantski ocean

air!3ongo (00 % (00 Atlantski ocean

am/ezi ( &00 ) 00 ?ndijski ocean

Jranje ( 000 ) (00 Atlantski ocean

0=@ Kl#)at*% 4on%2na:ro&at#@-. zonu stalnih ekvatorskih kiša5. zonu smjene kišnog i sušnog razdo/lja izme2u -. i )-. paralele&. zone stalnog suhog pustinjskog podne/lja sjevernije i južnije od )-. paralele". zone zimskih utjecaja vremenskih prilika umjerenog pojasa na krajnjem

sjeveru i juguEkvatorska, savanska, suptropska, pustinjska, tropska.

00@ Na:ro&at# 'rt% tlaR%c%ntna tla 2 stvaraju se na ostacima fosilnih tala.Cr'%na #lo'a3a ! ograničena na krajeve s dva kišna razdo/lja izme2u kojih je sušno

razdo/lje. ova tla odgovaraju klimi savanskih područja.

Pra'a lat%r#tna tla ! stvaraju se u klimatskim prilikama koje karakterizirajuekvatorska šumska područja.

5-



S*%l%tna tla ! mla2i nezreo i gru/ materijal nastao raspadanjem kamene podloge.zapremaju gotovo U afričkog prostora.

suhoj je Africi zemlja samo mjestimično plodna. to su lokalne naplavine ili pak odvjetrova zašti1eni lokaliteti u kojima ima nešto vode, vegetacije i humusa.

Tro/*% # u/tro/*% crn#c% #l# )%a tla 2 razvile se u vlažnijim tropskim isuptropskim krajevima. /og znatnijeg sadržaja humusa i kalcija ona su plodna, ali se dostateško o/ra2uju. naj/olji primjer takvih tala nalazimo u im/a/vi i 9ransvaalu i zapadno odnjih prema Atlantskom oceanu.

Cr'%na #lo'a3a # lat%r#t# 2 prevladavaju u tropskim dijelovima Afrike.Cr'%n*ata # )%a tla 2 prevladavaju u krajevima sredozemne klime i vegetacije,

dakle u Atlaskim zemljama i 3apskom primorju.

01@ Na:ro&at# 4na3a&n#&% *u/#n% tano'n#<t'a@=oma1e afričko stanovništvo negroidnog je i nenegroidnog karaktera. Prijelazi su

nijansirani u nizu gradacija izme2u tih dviju grupa a uvjetovani su /rojnim društvenim i prirodnim faktorima. ?pak se kao gru/i ru/ izme2u negroida i nenegroida može uzeti južni ru/ahare do #ila, a odatle prema jugoistoku k uš1u rijeke =žu/e u ?ndijski ocean.

#enegroidno stanovništvo pretežno naseljava sjevernu Afriku i više je nalik susjedimau jugozapadnoj Africi, nego onima južno od ahare. astavljeno je od ( glavna sloja ! hamitai semita.

amiti predstavljaju stariju podlogu i s o/zirom na jezik, /ili su me2uso/no srodni,ali u izgledu se vidi mješavina tamnoputih elemenata. zemljoradnja im je /ila osnovnagospodarska grana.

emiti su mla2i sloj koji je preplavio najve1i dio prostora hamita. =ošli su iz jugozapadne Azije, pa su se naročito raširili u sjeveroistočnom dijelu sjeverne Afrike. emitisu, kao stočari, /olje organizirani i pokretniji, pa su hamitskom sloju nametnuli svoju kulturu ivjeru, a u znatnoj mjeri i jezik.

amiti su se naj/olje očuvali u planinskim dijelovima Atlaskih zemalja i u centralnimdijelovima ahare.

#enegroidno stanovništvo sjeverne Afrike nije rasno čisto, ve1 predstavlja mješavinustarog stanovništva s došljacima iz jugozapadne Azije, odnosno iz ;crne afrike<.

Jsnovna je razlika izme2u pravih crnaca i negroidne grupe koju čine /ušmani,hotentoti i pigmeji.

? crnci se razdvajaju u dvije glavne grupe pretežno odre2ene jezičnim razlikamaGsudanide i /antuide. #ajčistiji su gvinejski crnci, koji naseljavaju gvinejsko primorje. Jčuvalisu svoje rasne karakteristike z/og izoliranosti i udaljenosti od stranih utjecaja.

=rugu veliku grupu sudanida čine sudanski crnci, koji su manje čisti. Pretežno žive uudanu, ali i dalje prema jugu do zamišljene linije koja /i povezivala uš1e #igera i Al/ertovo

jezero, a na istok do etiopskog ravnjaka. #ajmanje su čisti niloti koji naseljavaju kraj oko gornjeg toka #ila.6ješanjem sudanida sa susjednim etničkim skupinama $/er/erima, arapima i

etiopljanima+ nastale su znatne unutrašnje razlike. 9amo gdje je strani utjecaj na područje

sudanida /io oso/ito jak, stvorio se vladaju1i sloj stanovnika, koji ima jake hamitskekarakteristike.

55



udanskim je jezikom govor u ve1em /roju susjednih područja H čak i u 9anzaniji iEgiptu.

Rantuidi naseljavaju ostali dio ;crne< Afrike, pretežno ravnjake visoke Afrike, a manjei nisku ekvatorijalnu Afriku u području zavale aira. izdvajaju se tri grupe.

Ito3n# :antu#!# naseljavaju istočnoafričko jezersko područje, a me2u njima se ističu /ugandi u gandi i kikuju u 3eniji.

Za/a!n# :antu#!# naseljavaju zavalu aira i kraj na sjeveru do planine 3amerun.6e2u /rojnim narodnostima ističu se mpangve ili fang ! tipični prašumski poljodjelci,

koji stalno sele iz jednog pališta u drugo.Ju5n# :antu#!# /avili su se pašnjačkim stočarstvom, a manje zemljoradnjom. Ali su

tradicionalne privrednegrane ovdje toliko izmijenjene pod utjecajem kolonijalne uprave i privrede. #ajznačajniji predstavnici te grupe /antuida su zulu i kafri.

#egroidna skupina necrnačkog čini najprimitivnije žiteljstvo afrike. Jno živi unepristupačnim i prirodno nepogodnim dijelovima kontinenta, kamo su ih potisnuli

napredniji crnci. #ajprimitivniji su pigmejci koji su lovci i sa/irači. 9o patuljasto stanovništvo živi

uglavnom u prašumskim dijelovima kontinenta, odnosno zavale aira, izme2u 5. južne i 5.sjeverne paralele.

Rušmani su pretežno ograničeni na srednji i sjeverni dio 3alaharija i sjeverni dio jugozapadne Afrike. glavnom se /ave lovom, nešto stočarstvom $ ne samoinicijativno+ dok zemljoradnju ne poznaju. 7jerojatno su potisnuti s istočnoafričkog jezerskog područja.

otentoti su nomadski stočari, žive u najsušim dijelovima južne Afrike, kamo su potisnuti s /ogatih pašnjaka 7elda. #ajranije su došli u kontakt sa /urima, pa su decimirani i

gotovo su posve izgu/ili staru plemensku strukturu. rasna su mješavina /ušmana i hamita.Basni sastav je vrlo složen. nutar svake grupe postoji /ez/roj plemena različitihkarakteristika, čistih i miješanih, a složenost pove1ava i jezična raznolikost.

Afričko stanovništvo govori "00 H )000 jezika, no ve1ina nema svog pisma. #igerijinpr. polovina stanovništva govori glavna jezika $hanza, joru/e, i/o, fulani+ dok se ostalislože sa oko 5 razna jezika. malom 9ogu se govori oko -0 raznih jezika.

Potkraj )4.stolje1a u nacionalnim je državama /ilo svega oko )08 afričkogstanovništva, a 408 /ilo ih je pod kolonijalnim režimom ili drugim o/licima zavisnosti.=anas u suverenim državama živi gotovo )00 8 afričkog stanovništva.

amo & afričkih zemalja $od -(+ ima više od (0 milijuna stanovnika. Bedoslijed prema /r. stanovnikaG #igerija, Egipat, Etiopija, aire, :AB, 6aroko i Alžir. okviru tih zemaljaživi (-4 mil stan $-08 ukupnog afričkog stan.+. Kak (5 zemalja ima manje od - mil.stanovnika

0@ Nacrtat# !o:nu /#ra)#!u A"r#*% # o:&an#t# &%@

5&



Podaci ujedinjenih naroda pokazuju da je afričko stanovništvo vrlo mlado. manjem /roju zemalja životni vijek je kra1i i od %" godina, odnosno dulji od 50.

0H@ $rt% :ol%t#9ipične afričke /olestiG malarija, žuta groznica, /olest spavanja, A?=.

0@ Ko&% &% *o)%rc#&alno go/o!art'o3omercijalnaG 3enija, im/a/ve, :AB 3omercijalna poljoprivredna gospodarstvaGuglavnom plantaže u vlasništvu europskih

doseljenika, proizvodi se izvoze, prinosi su visoki. =omorodački posjediG sla/o razvijeni, mali prinosi, proizvodi se uglavnom za vlastite potre/e.

3omercijalna poljoprivredaG Pokazuje stalan napredak. 7elika važnostI agrarni proizvodi čine (T% vrijednosti izvoza Afrike. glavne kultureG kava, kakao, pamuk i produktiuljevite palme.0@ Ko&% &% tra!#c#onalno go/o!art'o

9radicionalniG zapadna Afrika, udan, Etiopija, omalija, ganda, 6alavi, 3ongo,am/ija.

9radicionalna poljoprivreda ima izrazito regionalne karakteristike. sjevernoj Africiispreple1u se utjecaji /er/erske i arapske kultureIrazlika izme2u vlažnijeg primorja i

pustinjske unutrašnjosti.:ečam, pšenica, vinova loza i maslina u sredozemnom primorju. JazeG datulja,

pšenica, kukuruz, duhan, prema vlažnijim krajevima pamuk $udan+

0@ Na:ro&at# ru!% # #ro'#n%Ru!art'oG tara tradicija, sistematski razvoj od )4. st.Bana eksploatacija dijamanata u :AB, iskorištavanje ;masovnih< ruda započelo nakon

izgradnje željeznica. osfati u sj. Africi!prva masovno iskorištavana rudna nalazišta.Budarstvo je do/ro razvijeno za afričke prilikeI posljedica kolonijalnih interersa i /ogatsva

5"



rudnih nalazišta >eološka osnovaG stare pretkam/rijeske stijene, -&8 površine Afrike $granit,gnajs, metamorfirani škriljci+, manje kloličine i u sedimentnim stijenama.

\itSatersrand, pretkam/rijske stijene, /ogata ležišta zlataI stariji paleozoik Wa/i iam/iji!@u. 3aroo formacije! škriljci i pješčenjaci u :AB!velika nalazišta ugljena

Politički je važan visok udio stranog kapitala u afričkim rudnicimaI gotovo svarudarska proizvodnja namijenjena je izvozu. prošlosti se ve1inom iskorištavala ležišta zlatai dijamanata dok se danas eksploatira čitav niz drugih ruda $e, @u, @r, #i, Pt,r, n, nafta,

plin, coltan+@oltan!kolum/ij]tantal, upora/a u mo/ilnim aparatima, nalazišta u istočnom 3ongu.=ijamantiG -8 svjetske proizvodnje dijamanata dolazi iz Afrike. =va o/likaG

dijamanti iz kim/erlita, aluvijalni dijamanti. >lavni proizvo2ačiG RotsSana )&8 svjetske proizvodnje, 3ongo $)58+, :AB $48+, Angola, #ami/ija, 9anzanija, >ana, ierra Feone.:užnoafrička tvrtka =e Reers!monopolist u svjetskoj proizvodnji i trgovini dijamantima.

latoG Afrika (-8 svj. proizvodnjeI :AB )48 $oko %40 t godišnje+, >ana, 9anzanija

#aftaG goišnje tek nešto više od -8 svj. proizvodnje. >l. proizvo2ačiG Fi/ija, #igerija,Alžir, >a/on, Ekvatorijalna >vineja, Angola, 3amerun, udan.

RakarG tzv. copper belt u am/iji, 3ongo, Rotsvana, :AB.ZeljezoG Fi/erija, 6auretanija, >a/on, >vineja.RoksitG >vineja više od polovice afričkih zemalja izvoz ruda sudjeluje s više od -08 u ukupnoj

vrijednosti izvoza $#igerija 448, Angola 408, Ekvatorijalna gvineja 4-8, Rotsvana "-8+.Budna /ogatstva često se koriste za financiranje ratnih suko/a u pojedinim afričkim državama$3ongo, Angola, Fi/erija, ierra Feone+

0@ to &% /ana"r#*an#4a)M9ežnja za stvaranjem ve1eg jedinstva afričkih zemaljaI optere1enost unutarnjim

netrpeljivostima i različitim interesima.

0@ to &% OAJM)45%. Adis A/e/a, osnovana Organ#4ac#&a a"r#3*og &%!#nt'a (OAJ+, diskusiona

ustanova, zastupljena je ve1ina afričkih zemalja.

1=@ to &% Ara/*a l#gaM)4-. osnovana je Arapska liga u koju su ušle neke zemlje sjeverne AfrikeG Egipat,

Alžir, 9unis, 6aroko, udan i Fi/ija. Jsnovni sporazum te Fige je pakt o nenapadanju.

10@ Na:ro&at# n%*% olo:o!#la3*% gru/%@ radu JA: sudjelovali su i /rojni oslo/odilački pokretiG \APJ iz #ami/ije, A#@

iz :AB, PJF?AB?J iz apadne ahare.

11@ R%g#onalna /o!&%la A"r#*% 2 na:ro&at# r%g#&%

! jeveroistočna Afrika! jeverozapadna Afrika

54



! apadna Afrika! redišnja Afrika! ?stočna Afrika! :užna Afrika

1@ N%o*olon#&al#4a) #eokolonijalizamG vezanost sporazumima s /ivšim kolonijalnim silama, novi utjecajiG

:apan, 3ina, Busija, E. #eokolonijalizam je način iskorištavanja /ivših kolonija. gašenikolonijalizam u Africi je zamijenio novi neokolonijalizam.1H@ A/arth%#!

A/arth%#! je naziv za sustav rasne segregacije koji je nakon po/jede /urske #acionalističke stranke na iz/orima )4". godine uveden kao služ/ena politika :užnoafričkeBepu/like. #jime je stanovništvo :užne Afrike podijeljeno na /ijelce, crnce, ?ndijce io/ojene $mulate+, s time da su jedino /ijelci imali puna politička prava.

9aj sustav, stvoren pod snažnim utjecajem rasizma i protestantskog fundamentalizma,

s vremenom je izazivao sve žeš1i otpor ve1inskog crnačkog stanovništva, a na :AB navukaoantipatije cijele me2unarodne javnosti. Pod vanjskim i unutrašnjim pritiscima, apartheid se

počeo postupno ukidati )4"0!ih, da /i u potpunosti /io ukinut nakon godine )44. godinedolaskom #elsona 6andele na vlast.

vrijeme politike Apartheida stvarana su područja koja nisu /ila dostupna crncima,ve1 samo /jelcima, te su odvojeni djelovi auto/usa, parkova, čak i pose/ne klupe za /ijelce io/ojene.

Biječ apartheid se danas često koristi za opis situacija u kojima pripadnici različitihetničkih ili vjerskih skupina zajedno žive na istom području nastoje1i ne do1i jedni s drugima

u /ilo kakav kontakt osim onog služ/enog.

1@ R%g#onalna /o!&%la 6aroca! 6editeransko primorje! ?stočni 6aroko! Prijevoj 9aza i dolina e/ou! 6arokanska 6ezeta! Planinska jezgra i! aharski 6aroko

1@ Eg#/at2/ol&o/r#'r%!a9 #n!utr#&a # ru!art'o@Pretežno poljoprivredna zemlja, %08 stanovnika /avi se poljoprivredomI o/radivo je

tek oko 8 zemlje koja se navodnjava ali daje prinose po jedinici o/radive površine koji sume2u najvišima u svijetu. Poljoprivredna proizvodnjaG pamuk $pose/na vrsta dugog vlakna+(" tisu1a t $(00(.+I 5," mil t kukuruzaI )-,& mil. t še1erne trskeI -,& mil. riže. #izom agrarnihreformi pojedinačni posjed ograničen je na (0 ha $)454.g.+ kako /i se smanjila razlika izme2u

/ogatih veleposjednika i seljeka $ felasi+.točarstvoG %," mil. govedaI , mil. ovacaI %,& mil. kozaI )(0 000 deva.Bi/arstvoG ukupan ulov oko 505 000 t >lavnina u delti #ila i na @rvenom moru i

#aserovom jezeru.

&0

http://hr.wikipedia.org/wiki/1948

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ju%C5%BEnoafri%C4%8Dka_Republika



http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bijelci&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Crnci


http://hr.wikipedia.org/wiki/Rasizam

http://hr.wikipedia.org/wiki/1980-ih


http://hr.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela





http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bijelci&action=edit&redlink=1


http://hr.wikipedia.org/wiki/Rasizam

http://hr.wikipedia.org/wiki/1980-ih





BudarstvoG irova nafta najvažniji proizvod H proizvodnja )450. manja od mil t. Jdtada naglo rasteI vrhunac )44% s 5 mil. t.I rezerve nafte /liže se kraju $ )) godina uz sadašnjitempo crpljenja+, crpi se na o/alama redozemnog i @rvenog mora te u pustinjskom područjukod El!Alameina.

Jsim nafte važna je i proizvodnja željezne rude $),(- mil. t+ uglavnom kod Asuana$hematit+ te fosfata $ oko ) mil t.+ u dolini #ila i Fi/ijskoj pustinji! podaci za (00).

?ndustrijaG nedovoljno razvijena, zapošljava oko ((8 uk. radne snage. #ajrazvijenija je tekstilna industrijaI proizvode se pamučna vlakna $(&% 000 t+, sintetički tekstil $))0 000 t+, juta $0 000 t+ i vuneno platno $)4 000 t+I kemijska industrija proizvodi )(( 000 t sumpornekiseline i -,- mil. t umjetnog gnojiva na /azi dušikaI proizvodi se godišnje i )(,- mil tcementa. 9eška industrije koncentrirana je kod elvana južno od 3aira $;egipatski Buhr<+, a

postoje (( rafinerije za preradu nafte i naftnih derivata.

1@ Na:ro&at# H %uro/*% !r5a'% # *o&% u n&#ho'% *olon#&% u A"r#c#@

Relgija ! 3ongoI Portugal ! Angola, 6ozam/ikI ?talija ! Etiopija, Eritreja, omalija,Fi/ijaI rancuska ! ad, #iger, 6ali, 6auritanija, Alžir, 6aroko, 6adagaskarI 7elikaRritanija ! #igerija, :AB, RotsSana, #ami/ija, am/ija $j. Bodezija+, im/a/ve$:.Bodezija+, 6alavi $#jasa+, 9anzanija $anganjika+, 3enija, ganda.

1@ JAR2tano'n#<t'o na:ro&at# *u/#n%&-,(8 @rnci $ulu (8, otho )&8, hosa )08, 9sSana 58, ostali oko )( 8+.Rijelci )%,58 $%T- Ruri, (T- Englezi+, ?ndijci (,58, miješani ",58 $provincija @ape+.RuriG potomci nizozemskih doseljenika s izraženim njemačkim i francuskim

$hugenoti+ elementima. $boer , niz.Lseljak+. a Rure se koristi i naziv Afrikaneri $ Afrikaans+

1@ Stano'n#<t'o N#g%r#&%@ #igerija je najmnogoljudnija zemlja AfrikeI )- stTkm(. >odišnja stopa porasta /roja

stanovnikaG (,-8I # %", 6 )% promila. )45%. -5 mil.st., )4"0. ") mil.st., )440. ))0 mil. st.,(00). )(5 mil. st. (00. $procjena+ )% mil. st.=o/na strukturaG 0 do ) - %,8

)- do -4 ! -&,%8 D50 ! (,48.

Jčekivano trajanje života pri ro2enjuG -0 godina za žene i muškarce. Rroj oso/a s?7TA?=!omG %,5 milijuna $(00%.+

=@ Na:ro&at# 4na3a&n#&% %tn#3*% gru/% N#g%r#&%7iše od (-0 različitih etničkih skupina. ulani i ausa (48 $uglavnom na sjeveru+I

boru/a ()8 $zapad+, ?/o ili ?g/o )"8 $istok+, ?jaS )08, 3anuri 8, ?/i/io %,-8, 9iv (,-8.

0@ Ko&a &% %tn#3*a gru/a *oro #tr%:l&%n&a u ratu o*o 0= # t*o &% 'o!#o rat@ #akon stjecanja nezavisnosti započeli su unutrašnji suko/i koji su kulminirali )45&.

kada je započeo gra2anski rat. Pripadnici naroda ?/o iz istočne #igerije nezadovoljni svojim

položajem unutar države proglasili su nezavisnu Bepu/liku RiafruI rat je trajao do siječnja

&)



)4&0. kada se služ/eno predala vlada Riafre. Posljedica ratnih suko/a /ila je glad od koje je utijeku rata i neposredno nakon njega umrlo oko milijun ljudi.

1@ T*o &% o!'o&#o Katangu o! Konga9 4a<to # *a!a@ srpnju )450. 6oise 3apenda 9shom/e proglašava neovisnost 3atange i traži

/elgijsku pomo1.

@ Jar 2 *o&% *ultur% % u4ga&a&u u &aru@PoljodjelstvoG navodnjava se oko )08 o/radivih površina. zgaja se še1erna repa $((

mil. t+ pšenica $( mil. t+, kukuruz $&!" mil. t+, sirak, zo/, ječam i oko ) milijun t krumpira.7ažan je i uzgoj vinove loze $oko milijun tona+ i proizvodnja vina.točarstvoG ve1i gospodarski značaj od poljodjelstva, povoljni prirodni uvjeti.

0@ Kl#)at*o '%g%tac#&*a A"r#*a u o!nou na %*'atorM

&(



#ajve1i dio Afrike je unutar o/ratnica, pa pripada tropskoj zoni unutar koje se visina i

kod najnižeg položaja ne spušta ispod %O. unčevo zračenje i zagrijavanje je jako pa

je afrika najvru1i kontinent. amo krajnji sjeverni i južni ru/ovi kontinenta imaju

suptropske karakteristike. 9ropsko područje H područje zona tišina. Afrička klima je

gotovo svuda topla, osim u planinskim područjima i visinskim ravnjacima. 6raz je

gotovo nepoznat u ve1em dijelu tropske afrike, pa čak i na visokim ravnjacima istočne

afrike.1@ Kol#*o A"r#*% % nala4# u tro/#)a u /ototc#)aM

Jko &-8 Afrike se nalazi u tropskom podrucju.@ Potota* A"r#*% #4na 1===)@M

Jko (,%8 Afrike se nalazi iznad (000mH@ Potota* A"r#*% /o! u)a) # tra'n&ac#)aM

Jd ukupne površine kontinenta ",) 8 otpada na oranice, (0," 8 na livade i pašnjake,

(-,& 8 na šume, % 8 je neproduktivno zemljište, a (, 8 je potencijalno

produktivno. %T- afričkih poljoprivrednika radi na malim imanjima kako /i prehranili

svoje o/itelji, tako da gotovo i nemaju viškove koje /i mogli prodati.@ Po!&%la n%n%gro#!nog tano'n#t'a A"r#*%M

#enegroidno stanovništvo pretežno naseljava sjevernu afriku i više je nalik susjedima

u jugozapadnoj africi, nego onima južno od sahare. sastavljeno je od ( glavna sloja !

ha)#ta # %)#ta@ amiti predstavljaju stariju podlogu i s o/zirom na jezik, /ili su

me2uso/no srodni, ali u izgledu se vidi mješavina tamnoputih elemenata.

zemljoradnja im je /ila osnovna gospodarska grana. emiti su mla2i sloj koji je

preplavio najve1i dio prostora hamita. =ošli su iz jugozapadne Azije, pa su se naročito

raširili u sjeveroistočnom dijelu sjeverne Afrike. emiti su, kao stočari, /olje

organizirani i pokretniji, pa su hamitskom sloju nametnuli svoju kulturu i vjeru, a u

znatnoj mjeri i jezik. amiti su se naj/olje očuvali u planinskim dijelovima Atlaskih

zemalja i u centralnim dijelovima ahare. #enegroidno stanovništvo sjeverne Afrike

nije rasno čisto, ve1 predstavlja mješavinu starog stanovništva s došljacima iz

jugozapadne Azije, odnosno iz ;crne afrike<.

&%

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ume

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ume



@ Kol#*o #)a *l#)at*o 8 '%g%tac#&*#h 4onaMa. zonu stalnih ekvatorskih kiša

/. zonu smjene kišnog i sušnog razdo/lja izme2u -. i )-. paralele

c. zone stalnog suhog pustinjskog podne/lja sjevernije i južnije od )-. paraleled. zone zimskih utjecaja vremenskih prilika umjerenog pojasa na krajnjem

sjeveru i jugu

7. 7!#o A"r#*% u '&%t*og /ro#4'o!n&# &% &&8, #n!utr#&# (8, ru!ar*a /ro#4'o!n&a

-8, !#&a)ant# 5(8, 4lato (-8, /a)u* ))8, *a'a (-8, 4#tar#c% D-8, na"ta C-8@ Kl#)at*o 8 '%g%tac#&*% 4on% a"r#*%M

(. ekvatorska klimatsko H vegetacijska područja.

ekvatorska klima karakteristična je za % područjaG Prava ekvatorska klima prevladavau zavali zaira. najviše kiše padne u razdo/lju travanj H listopad. prosječne godišnje

količine padalina iznose )-00 H )"00 mm, dakle manje nego u amazoniji.

gvinejskom primorju od &. ili ". paralele gvinejska monsunska klima $monsunski

karakter pasata+. 9u godišnje padne svega &00 H "00 mm kiše. ?stočno afričko

jezersko područje tipičan je ekvatorski kraj, ali ima znatno izmijenjen o/lik

ekvatorske klime z/og ve1ih visina z/og smjenjivanja suhih i vlažnih vjetrova. 7ode

ekvatorskog kišnog režima imaju stalno stanje voda ili ekvatorski vodni režim.uvjetuju ga ekvatorke kiše u toku čitave godine. krajevima gdje godišnje padne više

od )-00 mm kiša

%. savanska klimatsko!vegetacijska područja prostiru se oko ekvatorskog klimatskog

pojasa 3išno je razdo/lje u vrijeme visokog položaja sunca u ljetnim mjesecima, a

sušno u zimskoj polovici godine.

. suha tropska klimatsko!vegetacijska područja.

Jva su područja su sjeverni $na sjevernoj hemisferi+ i južni $na južnoj hemisferi+

nastavak savanskih klimatskih područja. J/ično se smatra da savanska područja

prestaju tamo gdje godišnje padne manje od -00 mm kiša.

-. uptropska klimatsko!vegetacijska područja zapremaju krajnji sjeverni i krajnji južni

dio afrike. #a sjeveru je to Atlasko područje, ali mu pripada i najve1i dio mediteranske

o/ale istočno od Atlaskog kraja. taj dio ima sredozemnu ili etezijsku klimu. Fjeti

prevladava vedro i suho vrijeme, uvjetovano visokim pritiskom nad mediteranom.

imi je kraj pod utjecajem putuju1ih depresija i vlažnih vjetrova s atlantskog oceana.

@ Na&u# # na&n%/roho!n#&# !#&%lo'# A"r#*%M

&



EB> $prava pjescana pustinja+H najsusi i najneprohodniji dijelovi Afrike nalaze se na

u zapadnoj sahari i u li/anonskoj pustinji0=@ E!or%#cna (o:&an# /o&a)+ /o!ruc&a u A"r#c#M

uha područja mjestimično imaju tokove, ali su oni maleni pa svoje vode gu/e u

močvarama ili jezerima. 9o su %n!or%#3na /o!ru3&a, koja su znatno raširena, a me2unjima se ističe Kad s s pritokama @hari i rijeka 3avango s istoimenim močvarama.

00@ Kol#c#na /a!al#na u Ka#ruMPadalineG neredovite i rijetkeI 3airo tek %% mm godišnjeI nešto je povoljnija situacija

na o/ali redozemnog mora gdje kišu donose etezijska strujanja s Atlantskog oceana

$Aleksandrija () mm pretežno u zimskim mjesecima+. 9emperatureG \adi alfaG

siječanj )-O@, srpanj %(O@I3airoG siječanj )(,-O@, srpanj (&,%O@01@ D'a t%*ton*a ra&%!a u A"r#c#M

srednjoafrički i istočnoafrički tektonski jarak

0@ $&%r*a /o!&%la u JAR2uMBeligijska strukturaG &"8 krš1ani $protestanti, katolici, metodisti, nizozemska

reformistička crkva+, tradicionalne vjere )0,-8, hindusi ),&8.0H@ $&%r*a /o!&%la u Eg#/tuM

408 stanovništva sunitski muslimaniI &8 egipatski kopti, %8 pripadnici osatlih

krš1anskih zajednica $grčki pravoslavci, rimokatolici, armenska crkva, protestanti+ i

vrlo mala židovska zajednica.0@ Kl#)at*o '%g%tac#&*% 4on% u Et#o/#&#M

?zdvajaju se prema nadmorskoj visini $slično kao u prostoru latinskoameričkih

3ordiljera+.KOLAG niži dijelovi do oko )&00 m nadmorske visineI ru/na područja i doline u

unutrašnjosti. 3lima je vru1a i relativno suha, 9emperature rijetkom padaju ispod (0'@

pa su ti krajevi nezdravi za život.$OINA DEGA $;visoravan loze<+G od )&00 do (00 mI umjereno klimatsko područje

najpogodnije za život. rednje mjesečne temperature oko (0'@ s )(00 mm padalina.

#ajnaseljeniji dio Etiopije. 9ravnata vegetacija, plodno tlo!dvije žetve godišnje.

ovoj zoni nalazi se i Adis A/e/a, glavni grad Etiopije.

DEGAG najviši dijelovi ravnjaka i visočjaI temperature se kre1u izme2u )0 i )- '@. zimskim mjesecima čest je mraz, a najviši vrhovi prekriveni su snijegom.

0@ Ko&% !r4a'% u #)al% ut&%ca& na 6aro*o # *a! &% t%*ao n%4a'#notM6aroko stjece neovisnost )4-&. godine, a zemlje koje su utjecale na nju su rancuska

koja je do stjecanja nezavisnosti imala 00 000 ,i panjolska koja je imala znatno

manje (0 000 .

0@ Plan#n*a /o!&%la Ju4n% A"r#*%M

&-



:užno od donjeg toka zam/ezijaI 400 H ) 000 m visok kraj. osnovi je sastavljen od

starih kristalastih škriljaca koje prekrivaju paleozojski sedimenti. redišnji dio visočja

ima o/lik /lage zavaleI u njoj je polupustinja kalahari. 7iši i ru/ni dijelovi visočja

strmo prelaze u o/alne nizine koje su na istoku šire $do (00 km+ nego na zapadu.

#ajlakše su veze preko najjužnijeg ru/a, odn. preko kapskih planina. tom području

relativno lakši prijelaz omogu1uju veliki i mali karoo MkaruN, preko koji su se doga2ali

glavni prodori europskog stanovništva.0@ 7 *o&)% /o!ruc&u % nala4% cr'%n*ata # )%!&a tlaM

Prevladavaju u krajevima sredozemne klime i vegetacije, dakle u Atlaskim zemljama i

3apskom primorju. 9la su, dakle, relativno male plodnosti, a i ta teško održavaju.0@ R%g#onalna /o!&%la 6aro*aM

6editeransko primorje

?stočni 6aroko Prijevoj 9aza i dolina e/ou 6arokanska 6ezeta Planinska jezgra i aharski 6aroko

1=@ R%l&%"n% /%c#"#cnot# Ruan!%Mapadni dio istočnoafričkog jezerskog visočja, zapadno od jezera 3ivu. >raniči na #

s gandom, na E s 9anzanijom, na \ s =B 3ongo te na s Rurundijem.Po prirodnim karakteristikama sličan je prostoru susjedne gande i Rurundija.

glavnom je planinsko područjeI 458 površine iznad je )000 m nadmorke visine.

7isoki ravnjaci strmo prelaze prema zapadu u jarak jezera 3ivu. redišnjim dijelom

Buande dominira ravnjak visine ) &00 m. #a zapadu zemlje gorje visine (&00 m čini

granicu izme2u porječja #ila i 3onga. #a #\ nalaze se planine 7irunga $vulkan

*arisimbi -0& m+. geološkoj gra2i prevladavaju stari arhajski slojevi prekriveni

mla2im sedimentima. načajne površine su pod vulkanskim pokrovom.

&5



10@ Po!&%la Angol% ( r%l&%"na # *l#)at*a+MRELJEDNA PODJELA; J/alna nizinaG duga oko ) 5-0 km a široka od %0 do )00

km. >ra2ena je pretežito od krednih tercijarnih i kvartarnih stijena. 7isočje ili

PlanaltoG prostire se u unutrašnjosti, istočno od o/alne nizine. apadni ru/ visočjaerozijom je iz/razdan. #a jugu planina @hela strmo se ruši prema nizini $strmcem

visokim ) 000 m+. redišnjim dijelom visoravni proteže se visočje Rih u čijem je

zapadno dijelu i najviši vrh zemlje $6oco, ( 5)0 m+.KLI6ATSKA PODJELA; #a o/alnoj nizini padne godišnje do )&- mm o/orina,

dok u unutrašnjosti padne i do ) -00 mm pa je ona znatno pogodnija za naseljavnje.

9emperatureG srpanjG Fuanda )4,&O@I 6alanje $visočje+ )&,4O@, siječanjG Fuanda

(5O@, 6alanje ()O@. /og utjecaja Renguelske struje uz o/ale su česte magle

$ca/imbo magle+.11@ Na&)rtonon#&% :ol%t# u A"r#c#M

malarija, žuta groznica, /olest spavanja.1@ Sl#&%'na /o!ruc&a A"r#*%M

ljevno područje redozemnog mora iznosi samo oko )08 afričkog prostora. ljevno

područje ?ndijskog oceana iznosi oko )"8. ljevno područje Atlantskog oceana

zauzima oko %-8 afričkog prostora $#iger, air, Jranje+.

Documents

Afrika Skripta