AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI u SARAJEVU AV_studijski program.pdf · - sposobnost komuniciranja sa stručnjacima iz područja filma i televizije, - sposobnost cijenjenja različitosti

AKADEMIJASCENSKIHUMJETNOSTIuSARAJEVUODSJEKZAREŽIJU

STUDIJSKIPROGRAM:

REŽIJA–AVUMJETNOST-BASTUDIJ-ICIKLUS

UniverzitetuSarajevu-Akademijascenskihumjetnosti

IUVODČetvorogodišnji studij Audio-vizuelnih umjetnosti je tokom svog postojanjaodgojiovećdvijegeneracijestručnjaka-injanapoljimakamere,montažeizvuka.Našnastavnikadarjenapredovao,azaposlilismoinoveasistente-ice,kaoijednogdocenta.MožemorećidaseotvaranjeovemladeKatedreunutarOdsjekazarežijupokazao višestruko uspješnim i tržišno isplativim, jer naši alumni su uspješniprofesionalci-ke koji doprinose poboljšanju filmske i TV produkcije Bosne iHercegovine.Nakonredovneevaluacijeplanaiprograma,odlučilismonapravitireformu, kako bismo racionalizirali, ali i osavremenili i unaprijedili nastavniproces,temaksimalnoiskoristilivelikipotencijalnastavnogkadra.IICILJEVISTUDIJSKOGPROGRAMAAVOsnovni cilj nastavnog programa AV studija je, da diplomanti-ce, u skladu saizabranim smjerom studija, budu osposobljeni-e za samostalni stvaralački istručni rad na filmu, televiziji i drugimoblicima audio-vizualnih (AV) poslova.Postupakradasesobziromna izabranimedijmožerazlikovatiu tehnološkomprocesu, ali su glavnekarakteristike jednakeunizu žanrova, koje razvijajuAVmediji.Karakteristikesetemeljesenakreativnojizvedbipojedinogprojektakrozestetsku i tehničkukonceptualizaciju i realizaciju.Pri tomsuosnovnielementiprocesa:- pisanje,analiza,vrednovanjeikonceptualizacijaosnovnogteksta(scenarij,

scenoslijed,dramskitest)- oblikovanjeknjigesnimanjailidrugeodgovarajućetekstualneilislikovne

pripremezarealizaciju- sudjelovanjeuorganizacijiipripremamazasnimanje- rad sa ekipom i stručnim saradnicima-ama te onim koji nastupaju u

procesupripremaisnimanja- radupostprodukciji

Poslovi(snimatelj/ica,montažer/ka,snimatelj/icaidesigner/icazvuka,drugi-eAV umjetnici-e) su prije svega kreativni, ali predviđaju nužnost svestranihpsihofizičkih sposobnosti i izuzetnu komunikativnost, koja ih prisiljava nanaporan i ponekad dugotrajan rad kroz različite faze pripreme i realizacijeprojekta, koji je ujedno vezan za rad sa kolegama-icama različitih profila ismjerova.IIITRAJANJESTUDIJAOsamsemestara,ukojimstudenti-cemoguostvariti30ECTSkreditaposemestru,ukupno240bodova.IVKOMPETENCIJEStručnekompetencijeprograma:Kompetencije osiguravaju diplomantima-cama i obavljanje dobrog dijelaizvedbenihposlovanapodručjufilma,televizijeiaudio-vizualnihmedija:

- Kamera – filmski i TV snimatelj/ica, prvi asistent/ica kamere, drugi/aasistent/ica kamere, televizijski kamerman/ka, majstor/ica rasvjete,koloristidrugiprofiliizsektorafilmske,odnosnotelevizijskeslike;

- Montaža–montažer/kaslikeizvuka,mikser/kaslike,montažer/kazvuka,asistent/icamontaže,dizajner/icajednostavnijihdigitalnihefekataidrugiprofiliizsektorafilmske,odnosnotelevizijskemontaže.

- Snimatelj/ica i dizajner/ica zvuka - tonski snimatelj/ica, dizajner/icazvuka, asistent/ica snimatelja/ice tona, mikroman/ka i drugi profili izsektoraradiotelevizijskogifilmskogsnimanjaiobradezvuka.

Općekompetencijeprogramasu:

- sposobnostanalizeisinteze,- sposobnostupotrebeznanjaupraksi,- sposobnostplaniranjaiupravljanjavremenom,- osnovnoopćeznanjenapodručjufilmaitelevizije,- govorneipisanesposobnostiub/h/sjeziku,- vladanjeosnovnimračunarskimoruđimanapodručjufilmaitelevizije,- kritičneisamokritičnesposobnosti,- sposobnostprilagođavanjanovimokolnostima,- sposobnostrazvojanovihideja(stvaralaštvo),- sposobnostrješavanjaproblema,- sposobnostodlučivanja,- sposobnostradaugrupi,- sposobnostvođenja,- sposobnostradauinterdisciplinarnojgrupi,- sposobnostkomuniciranjasastručnjacimaizpodručjafilmaitelevizije,- sposobnostcijenjenjarazličitostiimultikulturalnosti,- sposobnostdjelovanjaumeđunarodnomokruženju,- sposobnostsamostalnogdjelovanja,- sposobnostoblikovanjaivođenjaprojekata,- privrženostetici,- brigazakvalitet,- željazauspjehom.

Predmetno-specifične kompetencije izbornih predmeta programa za svesmjeroveprogramasu:

- poznavanjeirazumijevanjeizbornihznanja,- koherentno vladanje izbornim znanjima sa sposobnošću povezivanja

izbornih znanja, tenjihovapraktična stvaralačkaupotrebanapodručjufilma,televizijeiAVmedija,

- sposobnost uvrštavanja novih informacija i interpretacija iz izbornihznanjaukontekstpodručjafilma,televizijeiAVmedija.

VNASTAVNIPLAN

VINOSITELJI-CESTUDIJAStudijorganizujeAkademijascenskihumjetnostiuSarajevu.StudijćeizvoditinastavniciAkademije.1. HarisPašović,redovniprofesorzaoblastRežija

Jedan od najuspješnijih i najuticajnijih pozorišnih reditelja u Evropi.Diplomirao na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, Odsjek dramskihumjetnosti,Režija–teatar,film,tviradio.Fulbrightovstipendista,studiraouŠkolizamenadžmentUniverzitetaLancasteruVelikojBritaniji.Biodirektormeđunarodnog festivala MESS. Direktor festivala Mittelfest u Italiji.PredstavekojejerežiraosuizvođeneinagrađivaneuBiH,regionu,Evropi,kaoiAziji,AfriciiSjevernojiJužnojAmerici.

2. PjerŽalica,redovniprofesorzaoblastRežijaiscenarijReditelj,scenaristaiproducent.DiplomiraorežijunaASUuSarajevu.Režiraona TV, filmu, radiju i teatru. Višestruko nagrađivan na najprestižnijimfestivalimauBiH i inostranstvu (Cannes, Locarno,dvijenagradeEvropskeakademije)ČlanEvropskefilmskeAkademije.

3. SrđanVuletić,redovniprofesorprofesorzaoblastRežijaiscenarijReditelj,scenaristaiproducent.DiplomiraorežijunaASUuSarajevu.RežiraonaTV,filmu,iteatru.VišestrukonagrađivannanajprestižnijimfestivalimauBiHiinostranstvu(Berlin,Roterdam,nagradaevropskefilmskeakademije).ČlanEvropskefilmskeAkademije.

4. DanisTanović,redovniprofesorzaoblastRežijaNajuspješniji filmski reditelj u istoriji BH filma. Studirao režiju na ASU uSarajevu, studije završio na Akademiji u Briselu, Belgija. Dobitinik svihnajvažnijih filmskih nagrada, uključujući nagrade Evropske filmskeakademije, festivala u Cannesu i Berlinu, Zlatnog globusa, kao i nagradeAmeričkeakademijezafilmskuumjetnostinauku–Oskar.Članiuupravnimstrukturama više strukovnih udruženja u Evropi. Član Evropske filmskeakademije i Američke akademije za filmsku umjetnost i nauku. PočasnidoktorUniverzitetauSarajevu.

5. AidaBegić,vanrednaprofesoricazaoblastRežijaiscenarijRediteljica,scenaristicaiproducentica.DiplomiralanaASUuSarajevu.Većsadiplomskimfilmomjenapravilavelikiuspjehosvajanjemvišemeđunarodnihnagrada i prikazivanjem na filmskom festivalu Cannesu. Sa narednim,kratkim i igranim filmovima, ponavlja i povećava uspjeh. Nagrađivana uCannesu,Cottbusu,Briselu,NewYorku,Sarajevu...ČlanicaEvropskefilmskeakademijeiAmeričkeakademijezafilmskuumjetnostinauku.

6. ElmirJukić–docentzaoblastRežijaReditelj. Diplomirao režiju na ASU u Sarajevu. U teatru, između ostalog,režirao jednu od najuspješnijih BiH predstava svih vremena, Žaba, uKamernomteatruuSarajevu.JedanodnajuspješnijihTVrediteljauregionu.Serije koje je režirao su bez premca po gledanosti i popularnosti. Režirao

nagrađivane kratke filmove, kao i nagrađivani dugometražni film Žaba.GostujućiprofesornaAABKoledžunaKosovu.

7. NerminHamzagić–všš.ass.zaoblastRežijaiscenarijDiplomirao režiju na ASU u Sarajevu. Jedan od najuspješninijh mladihrediteljauBiH.Sapodjednakimuspjehomrežirauteatrui filmu.Dobitinikstudentskih i profesionalnih nagrada. Upravo završio prvi dugometražniigranifilm.

8. SelmaSpahić,ass.zaoblastRežijaDiplomiralarežijunaASUuSarajevu.Aktivnorežirautetaru,svojimbrojnimrežijama inagradama, iakomlada,svrstalasemeđunajbolje inajuticajnijereditelje/rediteljiceuregionu.Predstavesujojvišestrukonagrađivane.BilaselektoricaprogramaFutureMESS,apotomiumjetničkadirektoricafestivalaMESS.

9. Zijad Mehić, redovni profesor na predmetima Montaža, te Montaža itehnologijamedijaDiplomiraomontažu na FDU u Beogradu.Montažer i producent. Jedan odpionira filmske i televizijskemontažeuBiH.Radionabrojim tv i filmskimprojektimakojisupredstavljalikamentemeljactojprofesijiuBiH.Uspješanproducent. Dugogodišnji dekan ASU u sarajevu. Gostujući profesor naAkademijiumjetnostiuBanjojLuciiAABKoledžunaKosovu.

10. Dr.ElmaTataragić,vanrednaprofesoricazaoblastRežijaiscenarij:Scenarij,Narativnateorijaipraksazascenariste,Razvojscenarijaimarketing,Pisanjeza televiziju, Pisanje za animirani film, Magistarski projekat scenarij,SavremenitokoviuscenarijuDiplomirala na odsjeku za dramaturgiju ASU u Sarajevu, magistrirala idoktorirala na Filozofskom fakutetu UNSA. Višestruko nagrađivanascenaristica sa međunarodnom karijerom. Selektorica takmičarskogprograma SFF. Producentica. Član i u rukovodećim strukturama brojnihmeđunarodnih strukovnih udruženja i institucija. Teoretičarka filmskogscenarijasastručnimizdanjimaizoblasti.

11. BojanaVidosavljević,asszaoblastScenarijDiplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti, Odsjek za dramaturgiju.AngažovananaAkademijiscenskihumjetnostiod2014.godine,aod2018.godinezaposlenakaoasistenticanapredmetimaizoblastiScenarij.PohađalakreativneprogrameiradionicezarazvojscenarijaMIDPOINT(FAMUPrag),teEASTWEEK(TriesteFilmFestival).Usvojojkratkojprofesionalnojkarijerkao dramaturginja jei već ostvarila profesionalnu saradnju sa najvećimimenima teatarske prakse, poput Selme Spahić i DineMustafića radeći napredstavamauzemljiiinostranstvu.

12. FarukLončarević,vanredniprofesorzaoblastFilmskaumjetnostDiplomirao režiju na ASU u Sarajevu. Studira tradicionalni ples na ISBI,Bandung i istražujepozorišteu Indoneziji.Režiraoupozorištu.Reditelj tri

nagrađivanaigranafilma.Autorvišeod100teoretskihtekstovaofilmu.NaASUpredajeod2006.naoblastiFilmskaumjetnost.

13. Mr.TinaŠmalcelj,ass.zaoblastFilmskaumjetnostDiplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na Odsjeku zadramaturgiju, na kojoj je 2014. godine i magistrirala. Zaposlena je kaoasistenticanaoblastiFilmskaumjetnost.Režiralajedvakratkafilma,teradilakaoscenaristica i saradnicanascenarijunanekoliciniprojekata.Trenutnopohađa interdisciplinarni doktorski studij Znanost o književnosti,teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studij kulture naUniverzitetuuZagrebu.

14. Dr.ZehraKreho,redovnaprofesoricazapredmetDramaDramaturginja.DiplomiralanaFilozofskomfakultetuuSarajevu.DoktoriralanaColumbiaUniversity.Radilakaodramaturginjanadesetinamapredstavas nekimod najboljih reditelja u BiH i svijetu. Svoje dugogodišnje iskustvonesebičnodijeli idijelilasastudentimaAkademije iunajtežimvremenimaopsadeSarajeva.

15. ErolZubčević,vanredniprofesorzaAVoblastDirektor fotografije. Završio visoku filmsku školu HFF u Minhenu u klasislavnogMichaelaBallhausa.Snimiopetnaestigranihdugometražnihfilmova,desetine kratkih i seriju za HBO, u režiji nekih od najboljih reditelja irediteljicauBiH,EvropiiAmerici.NjegovradjenagrađivanuBiHiusvijetu.Član Udruženja filmskih radnika BiH, Asocijacije snimatelja BiH i IMAGO(Evropskefederacijesnimatelja).

16. DamirŠagolj,docentzaAVoblastVišestrukonagrađivanifotožurnalista,sadvijePulitzernagradeidesetinamanagrada širom svijeta, među kojima su i World Press Photo. Magistriraofotografiju na Univerzitetu u Londonu. Održao mnoga predavanja naprestižnimsvjetskimuniverzitetima.DugogodišnjičlanAgencijeReuters.

17. SašaPeševski,v.ass.zaAVoblastZavršio je III Gimnaziju, Jezički smjer, u Sarajevu. Diplomirao Režiju naAkademijiScenskihUmjetnostiuSarajevu,uklasiprofesoraPjeraŽalice.Od2013.kaosaradnikizprakse,aod2017.kaovišiasistent,predajepredmetMontaža,naAkademijiScenskihUmjetnostiuSarajevu.

18. AlmirĐikoli,asszaAVoblastDiplomirao na ASU. Profesionalno radi kao direktor fotografije nadugometražnim (8) i kratkometražnim (20) igranim filmovima, kao i TVserijama(3).ČlanUdruženjafilmskihradnikaBiH,AsocijacijesnimateljaBiHiIMAGO(Evropskefederacijesnimatelja).

19. OsmanArslanagić,redovniprofesorzapredmetLikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaScenograf,likovniumjetnik.DiplomiraonaALUSarajevo.Karijerupočeokaoscenografna televiziji, uradionekoliko scenografija za igrane filmove. ImavelikoiskustvokaoscenografupozorištuuBiHiinostranstvu.

20. AmraBakšićČamo,vanrednaprofesoricazaoblastProdukcijaJedna od osnivača SCCA/pro.ba, nezavisne producentske kuće iz Sarajeva.Producirala i koproducirala nagrađivane kratke igrane i dokumentarnefilmoveTVprogrameidugometražnefilmovekojisupremjernoprikazivaninanajvećimfestivalima,poputCannesFF,BerlinFF,VeniceFF,SarajevoFF.Od2003vodiCineLink,regionalnikoprodukcijskimarketnaSarajevoFilmFestivalu.2008postajejednaodkuratoraTorinoFilmLab.ČlanjeEvropskefilmskeakademije,kaoiACEandEAVEproducentskihmreža.DugogodišnjisaradnikBerlinaleCoproductionMarketa,BerliniBiennaleCollege-a,Venice.

21. Dr.EmaMazrak,vanrednaprofesoricazapredmetHistorijaumjetnostiDiplomirala na ALU i Filozofskom fakultetu u Sarajevu, doktorirala naFilozofskomfakultetuuZagrebu.ProfesoricanaALUiASU.NjennaučniradtičeseumjetnostiBiH.

22. Mr.BojanHadžihalilović,redovniprofesorzapredmetVizuelnekomunikacijeDiplomirao 1989. na odsjeku grafički dizajn kod profesora MladenaKolobarića,magistrirao2003.kodprofesoraStaneBernika.Prije20godinabiojedanodosnivačadizajnerskogstudio-DesignTRIOSarajevo(zajednosaDalidomHadžihalilovićiLejlomMulabegovićHatt).Upočetkusestudiobaviodizajnom omota za ploče, News magazina, pozorišnih i filmskih plakata,knjiga... IzarataformirajuagencijuFabrika-Sarajevokojasebavidizajnom,kompjuterskom grafikom, TV animacijom, produkcijom TV spotova imarketing komunikacijama.Bojan Hadžihalilović predaje na AkademijiLikovnihUmjetnostiuSarajevu,odsjekgrafičkidizajn.

23. Nastavnici-e sa Odsjeka za produkciju, glumu i dramaturgiju, na osnovupotreba pojedinih oblasti na predmetima, prema naznakama u opisuprogramanastavnihprogramapojedinihpredmeta

24. Gostujući umjetnici-e i nastavnici-e sa drugih fakulteta i akademija, teprofesionalci-ke i priznati-e umjetnici-e mogu biti angažirani u formiradionica,seminara,blokovapredavanja,case-studyradaisl.

VIINASTAVNIPROGRAMNa osnovu spoznaja dobivenih kritičkom evaluacijom studijskog programaOdsjeka za režiju, u novi nastavni program usmjerenja Audio-vizuelnihumjetnosti smo unijeli izmjene koje će primjetno podići kvalitet studijskogprocesa. Na prvom mjestu treba naglasiti povećanu koherentnost programa,sadržajipredmetaslijedejedandrugiunizukojiboljenegodosadauzimauobzirrazvoj studenta-ice u smjeru samostalnog autora-ice. Naglasak smo daliuspostavljanjuiutvrđivanjuosnovazapraktičniumjetničkiraduvođenjemnovihstručno-umjetničkihpredmetapoput Fotografija i Režija zaAV, u sklopukojihćemostudentima-camaistovremenoomogućavatidobivanjeznanjaiiskustavasaonihstručnihpodručjazakojasmoutvrdilidasmoihdosadaprevišeparcijalnoobrađivali u okviru pojedinih predmeta. Neke predmete za koje smo ranijeangažirali spoljne saradnike-ce i profesore-ice sdrugih fakulteta i univerziteta

smointegrisaliupredmetekojepredajunašiprofesori-cebiraniuOblastAV,asvezbogracionalizacijeimaksimalneiskorištenostinastavnogkadraAkademije.VIIIPROPOZICIJEZAUPISNaAkademijusemoguupisatikandidati/kinjekojisuzavršilisrednjuškoluistekličetvrtistepenstručnespreme.Uokviruprijemnog-kvalifikacionogispitavršiseprovjerasklonostiisposobnostikandidata/kinjazabavljenjeAVumjetnošću.PrijemniispitsepolažepredKomisijomkojubiraNastavno-umjetničkovijeće.UvjetiupisanastudijskiprogramRežijaAVregulisanisupropozicijamazaupis,tePravilnikomzapolaganjeprijemnogispitanaOdsjekuzarežiju.IXNAČINREALIZACIJENASTAVNOGPLANAIPROGRAMA

CiljstudijskogprogramaAudio-vizuelnihumjetnostijeizgradnjaprofesionalnogsnimatelja/ice,montažera/keilisnimatelja/iceidizajnera/icezvukaufilmu,nateleviziji,radijuidrugimmedijima.Osnoviobliciradasusupredavanja,vježbeiseminari.Sadržajpredmetaunajvećojmjerisezasnivanapraktičnimradovimastudenata-ica. Stručne teme se elaboriraju, a potom u praksi realiziraju kroz praktičan,samostalan rad studenata-ica i rad u saradnji sa studentima-cama Režije, ali idrugihodsjekaAkademije.Timmetodomseporedsavladavanjagradivarazvijaiautorska individualnost studenta-ice, ali i sposobnost saradnje sa drugimstudentima-cama Odsjeka i drugih odsjeka Akademije, što je fokus našegstudijskogmetoda.Osnovi oblici rada su su predavanja, vježbe i seminari, a tokom četiri godine,studenti-ceostvarujui30ECTSbodovakrozpraktičnunastavukojaseodvijauorganizacionoj jedinici (Scena Obala1, te studiji za filmsku produkciju ipostprodukciju Akademije), te u saradnji sa institucijama čija je osnovnadjelatnostsrodnapredmetustudija,poputprofesionalnihteatarskihkuća,javnihiprivatnihtelevizija,radio-stanica,teatarskihifilmskihfestivala,producentskihkuća. Tokom četiri godine studija, studenti/ce praktičnunastavu realiziraju napredmetimaRežija(10ECTS),OsnovefilmskeiTVslike(2ECTS),Filmskaslika(8ECTS),Montaža(8ECTS),Fotografija(2).Na časovima seminara pojedine teme i problemi iz nastavnog programasvestranije se sagledavaju kroz izradu seminarskih radova ili u vidu posebnihpredavanja, razgovora, susreta sa istaknutim umjetnicima-ama i stručnjacima-kinjamaizprakse.Ostali nastavni oblici su praktičan rad sa studentima-cama sa drugih odsjekaAkademijeuokviruteatarskihifilmskihvježbi.Konsultacije,pregledirada,kaoiradovistudenata-icaizvanAkademijekojisuodobreniisuperviziraniodstraneKatedreiodgovornognastavnika-ce.

1OtvorenascenaObalajescenaAkademijascenskihumjetnostinakojojsejavnoprikazujuispitistudenata-ica

Saradnja sa studentima-cama sa drugih odsjeka na izvođenju vježbi iz oblastiteatra, filma, radio i drugih projekata vrši se uz nadzor profesora-ica sa svihodsjeka.Takavradomogućavauspješnijerezultateinužnurazmjenuiskustava.Ovajradnosistudentima-camaodređenibrojbodovaiukrajnjemishoduutičenakonačanbrojostvarenihbodova.Kolokvijumiseodržavajuuformiinternihpregledarada,aispitikaojavninastupi.OstvarenirezultatisestepenujuodF(nedovoljan)doA(odličan).Svakistependonosimaksimalnopojednupetinuodukupnopredviđenogbrojabodova.● 5(F,FX)-Nezadovoljavaminimalnekriterije,manjeod55bodova,● 6(E)-Dovoljan,zadovoljavaminimalnekriterije,brojbodovaod55do64,● 7(D)-Općenitodobar,alisaznačajnimnedostacima,brojbodova65do74,● 8(C)-Prosječan,alisaprimjetnimgreškama,brojbodovaod75do84,● 9(B)-Iznadprosjeka,saponekomprimjetnomgreškom,brojbodovaod85

do94,● 10(A)-Izuzetanuspjehbezgrešaka,ilisaneznatnimgreškama,brojbodova

od95do100

Nakonzavršenogstudijastudent-icastičediplomuakademskogstepena–BA–Audio-vizuelnih umjetnosti – filmski i TV snimatelj/ca, BA Audio-vizuelnihumjetnosti–filmskiiTVmontažer/ka,BAAudio-vizuelnihumjetnosti–dizajner/icazvuka.XMETODEISTRATEGIJEUČENJAIOCJENJIVANJA:

1. Predavanja2. Praktičniradunastavi3. Praktičneradionice4. Seminariikolokviji5. Zajedničkiprojekti6. Produkcije7. Pojedinačneigrupnevježbe8. Predavanjaiseminari

Ocjenjivanjekojeseprimjenjuje:

1. Pojedinačnipraktičniispiti2. Grupnipraktičniispiti3. Pisaniradovi4. Pismenitestovi5. Raduokvirunastavesastudentima-camasadrugihodsjekaAkademije6. RadovirealizovaniizvanAkademijeodobreniodstraneKatedre

XISTRUČNIIAKADEMSKINAZIV

Nakonzavršenogstudijastudent-icastičediplomuakademskogstepena–Bečlerscenskih umjetnosti - snimatelj-ca, Bečler scenskih umjetnosti – montažer-ka,Bečlerscenskihumjetnosti–dizajner-icazvuka.XIIISHODUČENJAZnanja:Tokomčetvorogodišnjegstudija,studenti-cestičukompleksnapraktičnaiteorijskaznanjaizfilmskeiTVslike,montaže,zvukaisrodnihumjetnosti(režija,scenarij). Studenti-cestičutakođerteorijskaitehnološkaznanjaneophodnazarazumijevanje profesije (razvoj filmskih vrsta, povijest umjetnosti, tehnologijamedija,razvojtelevizijeiradija,teorijaumjetnosti).Student.icastičeispecifičnaznanjaoprofesijiuširemdruštvenomkonteksturazvijajućiopćaznanja(estetika,stranijeziciisl.)Vještine:StudijAudio-vizuelnihumjetnostiporedproučavanjaprofesijeiprakseutradicionalnimmedijima,pratirazvojnovihmedijaitehnologija(crossover,3D,hologram,transmedia,itd.).Studenti-cestičuvještinekorištenjanajsavremenijetehnikesnimanjaipostprodukcijeslikeizvuka,kaoisposobnostfunkcioniranjauprofesionalnoj filmskoj i televizijskoj ekipi, kao i snalaženje sa jednostavnijimoblicimapostavkisvjetlaizvukauteatru.Kompetencije:Pozavršenomstudijustudent-icajekompetentanzaprofesionalnoobavljanjesvihposlovauvezisapredmetomstudija(kamera,montažailizvuk),štoizmeđuostalogpodrazumijeva:● profesionalnobavljenjesnimanjem,montažom,zvukomusvimmedijima● organizacijsko-umjetnički poslovi u institucijama koje imaju scensku i

umjetničkudjelatnost● istraživački poslovi u umjetnosti i teorijskom istraživanju audio-vizualnih i

srodnihumjetničkihdisciplina● obavljanjesvihasistentskihpozicijausektorimakamere,montažeslikeizvuka

XIIIPRAVASTUDENTA-ICEPravastudenta-ice(nastavakstudija,gubitakiponovnosticanjestatusastudenta-ice, prelaz sa drugih visokoškolskih ustanova i sl.) regulisana su Zakonom ovisokom obrazovanju, Pravilima studiranja za prvi, drugi ciklus studija,integrirani, stručni, specijalistički studija na visokoškolskim ustanovamaUniverzitetauSarajevuiPravilnikomostudiranjunaASU.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti

OPIS predmeta Osnove filmske i TV slike 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0101 Nazivpredmeta:OsnovefilmskeiTVslike1zaAV

Ciklus:1 Godina:I Semestar:1 BrojECTSkredita:4

Status:Obavezni

KONTAKTSATI60Predavanja30Vježbe15Individualnevježbe15OSTALO40Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10Pripremezakolokvijizavršniispit30Ukupanbrojsati:100

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: Upisanprvisemestar

Cilj(ciljevi)predmeta:Cilj je da se student savlada istorijat i razumijevanje osnova filmske i TV slike kroz teoriju, analize i vježbe.

Tematskejedinice:(popotrebiplanizvođenjaposedmicamaseutvrđujeuvažavajućispecifičnostiorganizacionihjedinica)

1. pojam filmska slika 2. upoznavanje sa istorijom čovjekove potrebe da se izražava

slikom 3. upoznavanje sa istorijom filmske fotografije 4. upoznavanje sa istorijom tv slike 5. ljudsko lice kao osnova filmske slike

Ishodiučenja:

Znanje:StudentiovladavajuuvodnimznanjemofilmskojsliciiistorijomfilmskefotografijeVještine:SposobnostdefiniranjafilmskeslikeipercepcijeljudskoglicakaoosnovesvakefotografijeKompetencije:studentisuosposobljenidakreirajuautoportret

Metodeizvođenjanastave:

Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se takodjer putem interneta.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Osnove filmske i TV slike 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Metodeprovjereznanjasastrukturomocjene1:

Seminarskirad,praktičniiusmeniispitPohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

CinematographyforDirectorsbyJacquelineB.Frost,AnintroductiontocinemarographybyJohnMercer,CinematographybyPatrickKeating,EkspozicijabyVladislavMichel,KamerabyLadislavMichel,Film1,Slika-PokretbyGillesDeleuze,UnderstandingCinematographybyBrianHall,PaintingWithLightbyJohnAlton,AWritherofLightbyVittorioStoraro,ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlainBrown,FilmskaFotografiajbyNikolaTanhofer

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta Osnove filmske I TV montaže 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0102

Nazivpredmeta:OSNOVEFILMSKEITVMONTAŽE1zaAV

Ciklus:I Godina:1 Semestar:1 BrojECTSkredita:4

Status:Obavezni

KONTAKTSATI60

Predavanja30

Vježbe15

Individualnevježbe15

OSTALO40

Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10

Pripremezakolokvijizavršniispit30

Ukupanbrojsati:100

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastilinapredmet

Preduslovzaupis: Upisanprvisemestar.

Cilj(ciljevi)predmeta:

UIsemestruciljpredmetaMontažajeupoznavanjesa

historijskimrazvojemmontažnihformi,vizualnimopažanjem

ikinestezijom,osnovamagramatikefilmskogjezikai

stvaranjafilmskogprostoraivremena.

UpoznavanjestudenataAVumjetnostisastvaralačkim

zadacimamontaže,jezikmontažepokretnihslikafilma,

televizijeividea,krozteorijski,praktičniiindividualnirad.

Tematskejedinice:

1. Predavanje:Ulogaizadacimontaže.Historijskirazvojsloženihmontažnihformi.

2. Predavanje:Strukturafilmskogdjela.3. Predavanje:Prirodafilmskeslikeinjenarelativnost.4. Predavanje:Kadar.Parametrikadraimontaža.5. Predavanje:Filmskiplanoviivrste.6. Predavanje:Položajkamere:ugaosnimanjairakurs.

Objektivniisubjektivniuglovisnimanja.

7. Predavanje:Kadriranje,povezivanjekadrova.Komplementarni,dodirniiparalelniuglovisnimanja.

8. Predavanje:Montažastatičnihkadrova:Fiefekat.9. Predavanje:Pokretukadruipokretkamere:usloviza

montažnirez.Kadroviurakordu.

10. Predavanje:Kontinuitetprostora–vremenaipokreta.Orijentacija:prostorna,vremenska,psihološka.

11. Vježba:filmskiplanovi,rakursi,uglovi.12. Vježba:pričau15statičnihfotografija,sadinamičkim

sadržajemutrajanjuod4min.


OPIS predmeta Osnove filmske I TV montaže 1 Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13. Vježba:konstruisanjefilmskogprostoraivremenautrajanjuod4min.

14. Seminarskirad:ruskaškolamontaže.15. Testznanja:gramatikafilmskogjezika.

Ishodiučenja:Pozavršetkukursastudentisutehničkiikreativno

osposobljenizadonošenjemontažnihodlukakakonaplanu

montažefilmskeslike,takoinaplanuupotrebezvuka.


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasafilsmkim

ilustracijama,analizama,sadiskusijomivježbama.

Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovai

realizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.


Provjerastečenogznanjastudenatakrozizlaganja,

seminarskeradoveitestovetokomsemestra.

Provjeraovladavanjavještinomzanatakrozindividualne

praktičnevježbe.

Strukturaocjene:

Bodovi Ocjene Kriterij Bodovi

0-54 5 Prisustvo 5

55-64 6 Aktivnosti 5

65-74 7 Kolokvij-test 5

75-84 8 Seminarski

radovi

5

85-94 9 Praktičniradi

vježbe

30

95-100 10 Završniispit 50

ukupno 100

Literatura2:

Obavezna:

/DanielArion/DanielEridžon:Gramatikafilmskogjezika,Univerzitetumetnosti,1983,Beograd

/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,Beograd

MarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,Beograd

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine

u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao

javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo



Stranica 3 od 3

Dopunska:

/KarelReiszandGavinMillar/KarelRejsIGejvinMilar:Filmskamontaža,Univerzitetumetnosti,1983,BeogradAntePetrelić:Pojamistrukturafilmskogvremena,Školskaknjiga,1976,Zagreb

DušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,Beograd

BrankoBelan:SintaksaipoetikafilmaTeorijamontaže,Filmoteka16,1979,Zagreb


OPIS predmeta Režija 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0104 Nazivpredmeta:REŽIJA1

Ciklus:I Godina:I Semestar:I BrojECTSkredita:9

Status:Obavezanpredmet

Kontaktsati:135Predavanja:90Vježbe:45Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:30Pripremezakolokvijizavršniispit:60Ukupanbrojsati:225

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanBAstudij


Cilj je da svaki student kroz svoj praktični rad prodje osnove svih etapa rediteljskog procesa i osvijesti njegove teorijske elemente i praktičnu primjenu. Cilj je da student shvati da je režija jedna, a medij različit.Rad uključuje zajedničke i pojedinačne tretmane svakog studenta, s tim da su studenti obavezni da prate i učestvuju u radu svojih kolega.


Pojam režije, režija – savremena umjetnost, Mit i ritual – evolucija rediteljske umjetnosti, reditelj – tvorac cjeline analiza predloženih scena za vježbu sukob, Različitost rediteljskih diskursa, Izbor i odluka, Rediteljska priprema tema, Rediteljska priprema Ideja, Sukob, Likovi i podjela, plan i organizacija proba, prostor i vrijeme elementi, rediteljske metodologije, estetika i etika radnog procesa, rediteljska odgovornost, dio i cjelina, kritičko preispitivanje

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeoosnovamarediteljskogprocesapostavljanjajednesceneuteatru,safokusomnasukobVještine:Sposobnostanalizedramskescene,pripremezapostavkunasceni,komunikacijasasaradnicimaKompetencije:osposobljenostrazumijevanjairežiranjascenesukobauteatru


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi, javna prezentacija. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama, diskusijama, pripremama i realizaciji radova svojih kolega. Dio konsultacija i komunikacije

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Režija 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

obavlja se putem interneta. Praktični dio rada na projektima (predstava/film) podrazumijeva angažiranje cijele ekipe saradnika s kojima studenti realiziraju vježbe.


Uslov za početak rada na predloženom materijalu čija je praktična realizacija ispit je da prijedlog scene Sukoba koju student predloži zadovaljava nastavne kriterijume i da praktični dio režije scene Sukob zadovolji nastavne kriterijume. Provjera praktičnog dijela se zakazuje na generalnoj probi nakon koje profesori odobre studentu izlazak na ispit. Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna: Osnovni problemi režije, Hugo Klajn, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd 1979 Sistem, Stanislavski, Državni izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1945 Moj život u umjetnosti, Stanislavski, Cekade, Zagreb, 1988 Etika, Stanislavski, Izadanje nakladnog poduzeća “Glas rada”, Zagreb 1949 Prazni prostor, Peter Brook, Nakladni zavod Marko Marulić, Split, 1972Rediteljsko kazalište, Boris Senker, Cekade, Zagreb 1984 Dopunska literatura: Pojmovnikteatra,PatricePavis,AkademijadramskihumjetnostiZagreb,Hrvatska,2004

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta SCENARIJ I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0105 Nazivpredmeta:SCENARIJI

Ciklus:BA Godina:1 Semestar:I BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:15;Vježbe:30)Samostalnevježbe:15Kontinuiranosavladavanjegradiva:15Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: UpisanIsemestar


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJIjeupoznavanjestudenatasapojmomscenarijainjegovompozicijomufilmskomitelevizijskomstvaralaštvu.Studentićeseupoznatisahistorijskimrazvojemscenarija,tećeuzpraktičneradoveupoznatisesateorijomdrameifilmskedramaturgije.Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinacijipredavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamoprocesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apodvježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuviduscenarijanatemu.Oviprocesitekuparalelnoiomogućavajudastudentistvoreiteorijskuiiskustvenuplatformuzasvojdaljirad.


SEDMICA:1. Uvodnopredavanje:historijskipregledrazvojascenarija;

porijekloriječiscenarij;historijskirazvojiuslovnosti2. Štajescenarij?Kakosepiše?Scenarističkasintaksa,

pojmovivezanizascenarij,formaiguildformatkaografičkiizgledscenarija,vježba:GuildFormat

3. Višeslojnostscenarija:dijalog,scenografija,produkcija...(Seminar:pročitatijedanklasičniscenarijCASABLANCA,TIŠINAitd.)

4. Osnovescenarija:Pripremezasamostalniscenarističkirad.Odnos:fizičkastvarnost/stvarnostumjetničkogdjela,Vježba:NapisatiDogađajkojimejenajvišefascinirao.

5. Odakledolazepriče?,Analizavježbi

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

6. Pričainaracija:nakojinačinjeispričanapriča:kaodogađaj,informacija...Situacija–neilustracija,analizavježbi,projekcijafilmovakaoprimjera

7. Filmskiprostor,vježba:scenarijnatemu«Odkućedoškole»

8. Lik,cilj,prostor:Analizavježbe9. Fizičkaradnja;Identifikacijalika;Glavnilik;Cilj;

Sukob;Vježba:scenarijnatemu«Trudnoća»(Obaveznascena:17-ogodišnjadjevojkasaznajedajetrudnaiotomeobavještavasvojeroditelje)

10. Aristotel:Poetika,seminarskirad«AristotelovaPoetika»

11. Tema/Ideja.Struktura/Priča,analizavježbi12. Trodjelnakompozicijascenarija:Ičin,IIčin,IIIčin.

Glavnitokradnje/Paralelnaradnja.,analizaseminarskihradova

13. Sinopsis,vježba:pisanjesinopsispremapostojećemscenarijui/ilifilmu;nenajavljenitest

14. Glavnilik.Protivnik.Cilj.Sukob.Napetost.Katarza,vježba:Scenarijnatemu"Sujeta"

15. Analizavježbi,provjeraznanjaipripremazaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimaiosnovamaza pisanja scenarija; Upoznavanje sa najvažnijimprimjerima iz historije svjetskog filma, tebosanskohercegovačkog filma; Prepoznavanje i važnosttemeiideje;Vještine:Upoznavanjesaformatompisanjascenarija;Upoznavanjesaosnovnimelementimascenarija;Sticanjeznanjaostrukturiscenarijakaobudućegfilmskogdjela;Kompetencije:Upoznavanjesanajvažnijimprimjerima izhistorijesvjetskogfilma,tebosanskohercegovačkogfilma;Prepoznavanje i važnost teme i ideje; Upoznavanje saodnosomfizičkastvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;Sticanjeodnosapremaprostoruivremenu;


PrincipradanapredmetuSCENARIJjeistraživački,individualanaliuistovrijemeItimskiradstudenatanaodređenojgodinistudija.Istraživanjetemaisavladavanjeteorijskihpojmovaneophodnihzapraktičniradodvijajuseugrupi,asampraktičniradjeindividualanzasvakogstudentatesurezultatiiiskustvarazličitiuovisnostiodvlastitogangažmanaiosobenostisvakogstudentaponaosob.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ I

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma.Planiranjejedantesttokomsemestraifinalniispitnakonsemstra.Dabiizašaonausmenidioispitastudentmoraredovnopohađatinastavu.Provjeraznanjaiocjenjivanje

Kriteriji Bodovi

Uslovzaispitmin-maxBodovi Ocjene

Do54

5(F)

1.2.

PohađanjenastaveAngažmanunastaviitestovi

515

1–510-15

55-64

6(E)

3.

Pisanirad(seminarskirad)

10

4-10

65-74 7(D) 4. Kolokvij-praktičniradivježbe

20 10-20

75-84 8(C) Ukupnodozavršnogispita

50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–5095-100 10(A)

UKUPNO100

55-100

Literatura2:

Obavezna:POETIKA,Aristotel434PISANJESCENARIJA,LewHunterSTILFILMSKOGSCENARIJA,ElmaTataragićDopunska:LIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHortonUMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgri



OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0106 Nazivpredmeta:ElementifilmairazvojfilmskihvrstaI

Ciklus:BA Godina:1 Semestar:I BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:30,Vježbe:15)Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:15Pripremazakolokvijizavršniispit:15Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastFilmskaumjetnost

Preduslovzaupis: UpisanIsemestar.


Osnovniciljpredmetajeupoznatistudentesaosnovimahistorijefilmairazvojaautorskefilmskeestetike.Namjerajeupoznatistudentesanastankom,razvojemidijalektickimodnosomautorskog,industrijskogisocijalnogaspektafilma.Analizomodabranihdjelaizsvjetskefilmskehistorijeparalelnosepristupaautoruinjegovimtransformacijamakrozhistoriju,kaoiosnovnimnačinimaprodukcije,distribucijeiprikazivanja,tehničkogipolitičkograzvojafilmskihizražajnihsredstava.Uprvomdijeluakcenatjenanastankufilma,uspostavifilmskogjezika,nijemimfilmu,kaoihistorijikinematografijazaključnosapočetkom2.svjetskograta.Ovimprocesomstudentidobijajuidejuohistorijisvojeumjetnosti,irazvojuizražajnihsredstavauskladusarazvojempercepcijegledaocaitehničkihtendencija,štoimazaciljformiranjevlastitogstila,idejeohistorijifilma,kaoiinspiracijuzarješavanjeodređenihveomakonkretnihproblemauprocesustvaranjafilmskogdjela.


- Uvodnopredavanje:Zaštohistorijafilma,vrstehistorijefilma;Predistorijaiprvifilmovi;Lumiere,Mellies(prvireditelj),Porter;Predhistorijaautora;

- Feyade:Dugikadar,FrenchandAmericanline,Diveispektakl;PrvisvjetskiratŠvedskočudo;

- US-usponHollywoodaidominacijasvjetskimtržištem;Griffith:Prvo“svjesno”autorstvoistvaranjefilmskogjezika;

- Mainstreamavantgarde:Impresionizam;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- Mainstreamavantgarde:Expresionizam,njemačkafilmskaindustrija20-tih,Lubitsch;Wiene:Caligari;krajinflacijeipadindustrije;

- Kamerspiel;- Mainstreamavantgarde:Sovjetskamontažnaškola;

konstruktivizam;Kuleshevieksperimenti,Strike;radikalDzigaVertov;

- Zrelinijemifilm:Internacionalnistil–FilmEurope;- Zrelinijemifilm:Hollywoodiimigranti;stiliindustrijski

uslovi;sistemolygopola;zvijezdeitvornicasnova;- Početakzvučnogfilma;Aspekti"soundonfilm";tehnickei

estetskekonsekvence;- Zrelinijemifilm:Japan;cadresistem;autorstvoi

industrija;- Razvojindustrijeiprocvatstudijskogsistema;vertikalna

integracija:majori,minori,...;žanrovi,stilovi,autori;tehničkeinovacijeuprodukcijiiprikazivanju;

- Francuskaškola:poetskirealizam,prijeiposlije;- Ranidokumentarnifilm;simfonijevelegrada;Državnii

sponzorisanidokumentarci30-tih;NacizamiNewDeal;razvoj,ranižanrovi,finansiranje,GPOikorporacije;stajedokumentarno,istinaimanipulacija;

- Vrhunacikrajiluzije;Hollywoodiautori;filmkaozabava,umjetnostikaomedij.

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesafilmomuperiodudoDrugogsvjetskogrataVještine:„Stručno“gledanjefilmovaisposobnostanalizeKompetencije:Sticanjekompetencijezaanalizufilmovaiprimjenunaučenognapraktičnirad


Predavanjaivježbe.Zajedničkogledanjeianaliziranjefilmskihdjela.Izučavanjezadateliterature.Krozdijalogpredavačaistudenatarevalorizirajuseestetskistavoviidjela,komparacijeiprimjeneteorijskihipovijesnihaspekatanakonkretneprimjere,aliivlastitirad.


Provjeraznanjaseizvodiudvadijela:seminarskiradkaouslovzaizlazaknakonačniispitikonačnipismeniispit.Prisustvo:5Angažmanunastavi:15Pismeniseminarskirad:30Završnirad:50Ukupno:100

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Literatura2:

Obavezna:KristinThompson,DavidBordwell:FilmHistory:AnIntroduction,3rdedition,McGraw-Hill;,2009DavidBordwell,KristinThompson:FilmArt:AnIntroduction7thedition,McGraw-Hillcollege;,2003DavidBordwell:FiguresTracedinLight:OnCinematicStaging1stedition,UniversityofCalifornia,2005DavidBordwell:Opovijestfilmskogstila,Prvoizdanje,Hrvatskifilmskisavez,Zagreb,2005Dopunska:DavidBordwell:NarrationintheFictionFilm,1stedition,UniversityofWisconsinPress,1985ThomasSchatz:TheGeniusoftheSystem:HollywoodFilmmakingintheStudioEra1stEdition,UnivOfMinnesotaPress,2010DavidCook:HistorijafilmaDušanStojanović:TeorijafilmaAntePeterlić:Pojamistrukturafilmskogvremena

2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


HISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4

Šifrapredmeta:REŽAV0107 Nazivpredmeta:HISTORIJASVJETSKEDRAMEIPOZORIŠTAI

Ciklus:I Godina:I Semestar:I BrojECTSkredita:4

Status:obavezni

Kontaktsati:60satiPredavanja:30sati(2satasedmično)Vježbe:30sati(2satasedmično)Pripremazanastavu:15satiPripremezaispit,literatura:25satiUkupanbrojsati:100sati

Učesniciunastavi Nastavniciisaradniciizabraninaoblastkojojpredmetpripada

Preduslovzaupis: UpisanIsemestar


NastavapredmetaHistorijasvjetskedrameipozorištakoncipiranajetakodaunizutematskihcjelinanastojiobuhvatitiianalizirati,kakosinhronijski,takoidijahronijski,najbitnijepojaveistilskaobilježjaurazvitkudramskeknjiževnostiiteatarskeprakse,nastojećipodcrtatinjihovumeđusobnuuslovljenost.TokomovogseminarastudentitrebadaseupoznajusaopštomproblematikomteatarskopovijesnogidramskeperiodizacijeodnastankateatradoXIXstoljeća,saakcentomnatemeljnaobilježjastilskihepoha:antičkogteatraidrame,klasičnogteatraIstoka,teatraidramerenesanse,baroka,klasicizmaIromantizma,svedoprvihnaznakarealizmaudrami.PosebnapozornostćebitinakomparativnomizučavanjujužnoslovenskedrameiteatraukonteksturazvojapojedinihstilskihformacijauEuropi.

Tematskejedinice:

-Antropološkiikulturološkikorijeniteatra.Maska-tragičkoi

komičkolicesvijeta.

-Susretherojskogmitaisatirskeigre.

-Tragičnoiskustvoitragičkaforma.Aristotelovaanaliza

strukturetragedije.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti HISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

-Eshilovetragedije.Sofoklovetragedije.Euripidovetragedije.

-Razvojhelenskekomedije.Aristofan.

-Helenističkairimskakomedija.Menandar-Plaut-Terencije.

-Srednjovjekovnitipoviteatrailiturgijskimodelidrame.

-Renesansnakomedija.

-DramskodjeloW.Shakespearea.

-Dobabarokauteatru.

-Klasicističkadramaiteatar.

-NeohumanizamiromantizamuEuropiinajužnoslovenskom

prostoru.

-DramskodjeloGetteaiSchillera.

-Sistematizacijagradivaipripremazazavršnuprovjeruznanja.

Ishodiučenja:

Znanje:NakonodslušanogsemestrastudentisuupoznatisaosnovnomproblematikomizoblastiHistorijesvjetskedrameipozorišta,kaoisadramskomperiodizacijomodnastankateatradoXIXstoljeća.Vještine:Studentirazvijajusposobnostprepoznavanjadramskihiteatarskihkarakteristikaspecifičnihzapojedinestilskeepohe.Kompetencije:StudentističusposobnostelementarnogkritičkogianalitičkoguvidauHistorijusvjetskedrameipozorištaštojeneophodnitemeljzanjihovodaljnjebavljenjeteatarskomteorijomipraksom.


NastavaizpredmetaHistorijasvjetskedrameipozorištaizvodiseukombinacijipredavanja,vježbiiseminarskihradova.


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma,uzkolokvijeiseminarskeradove.

Kriterij Bodovi Uslov

1.Pohađanjenastave 10

30zapotpis2. Angažman na

nastavi 15



Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

3. Seminarskirad 25

4. Završniispit 50 25zaprolazUkupno 100 55

Napomena:do54boda–ocjena5(F),55-64boda–ocjena6(E),65-74boda–ocjena7(D),75-84boda–ocjena8(C),85-94boda–ocjena9(B),95-100bodova–ocjena10(A).

Literatura2:

Obavezna: Amico,POVIJESTDRAMSKOGTEATRA,Zagreb,1972.

Apollonio,POVIJESTCOMEDIEDELARTE,Zagreb,1985.

Aristotel,OPJESNIČKOMUMIJEĆU,Zagreb,1983.

Auerbach,MIMESIS,Zagreb,1983.

Beker,SEMIOTIKADRAMEIKAZALIŠTA,Zagreb,1991.

Brecht,DIJALEKTIKAUTEATRU,Zagreb,1980.

Brook,PRAZANPROSTOR,Beograd,1982.

Carlson,KAZALIŠNETEORIJEI-III,Zagreb,1996/97.

Diderot,PARADOKSOGLUMCU,Zagreb,1958.

Duvinganand,SOCIOLOGIJAPOZORIŠTA,Beograd,1978.

Fergusson,POJAMPOZORIŠTA,Beograd,1979.

Goethe,SPISIOUMJETNOSTIIKNJIŽEVNOSTI,Zagreb1987.

Grotowski,KASIROMAŠNOMPOZORIŠTU,Beograd,1976.

Horgešić,ŠEKSPIR,MOLIER,GETE,Zagreb,1978.

Klajić,POZORIŠTEIDRAMASREDNJEGVIJEKA,NoviSad,1988.

Kott, POZORIŠTE ESENCIJE I DRUGI ESEJI, ROZALINDIN SPOL,

JEDENJE BOGOVA, Zagreb, 1977.

Kulenović,POZORIŠTEAZIJE,REZIME,Sarajevo1999.

Molinari,ISTORIJAPOZORIŠTA,Beograd,1979.

Nietzche,RAĐANJETRAGEDIJE,Zagreb,1997.

Dopunska:



Obrazac SP2

Stranica 4 od 4

Arto,POZORIŠTEINJEGOVDVOJNIK,Beograd,1964.

Bachelard,POETIKAPROSTORA,Zagreb,1990.

Barba,PARADOKSALNIPROSTORTEATRAU

MULTIKULTURALNIMDRUŠTVIMA,Zagreb,2000.

Barba,TREĆITEATAR,Zagreb,1977.

Barthes,CARSTVOZNAKOVA,Zagreb,1989.

Bergson,OSMIJEHU,Zagreb,1987.

Craig,OUMJETNOSTIKAZALIŠTA,Zagreb,1980.

Čehov,GLUMCU,Zagreb,1978.

Esslin,THETHEATEROFTHEABSURD,Penguin,1968.

Ionesco,POZORIŠNOISKUSTVO,Beograd,1965.

Karahasan,DNEVNIKMELANKOLIJE,Zenica,2004.

Lehmann,POSTDRAMSKOKAZALIŠTE,Zagreb,2004.

Lessing,HAMBURŠKADRAMATURGIJA,Zagreb1950.

Lesky,POVIJESTGRČKEKNJIŽEVNOSTI,GRČKATRAGEDIJA,

Zagreb,2001.iNoviSad,2005.

Lešić,TEORIJADRAMEKROZSTOLJEĆAI-III,Sarajevo,1977/90.

Lukacz,ISTORIJARAZVOJAMODERNEDRAME,Beograd,1978.

Majerhold,OPOZORIŠTU,Beograd,1976.

Melchinger,POVIJESTPOLITIČKOGKAZALIŠTA,Zagreb,1989.

Miočinović,MODERNATEORIJADRAME,Beograd,1981.

Pantić,POETIKAHUMANIZMAIRENESANSE,Beograd,1983.

Pfister,DRAMA,Zagreb,1998.

Piscator,POLITIČKOKAZALIŠTE,Zagreb,1985.

Sabljak,TEATARXXSTOLJEĆA,Split,Zagreb,1971.

Švacov,TEMELJIDRAMATURGIJE,Zagreb,1976.

Turner,ODRITUALADOTEATRA,Zagreb,1989.


OPIS predmeta Historija umjetnosti I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifra predmeta: REŽAV0108

Naziv predmeta: HISTORIJA UMJETNOSTI I

Ciklus: Prvi Godina: I Semestar: I Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30

Predavanja: 30

Kontinuirano samostalno savladavanje gradiva: 20

Ukupan broj sati: 50

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada/predmet

Preduslov za upis: Upisan I semestar

Cilj (ciljevi) predmeta:

Upoznavanje sa najvažnijim periodima i fazama razvitka u umjetnosti prahistorije,

antičkog doba i ranog srednjeg vijeka. Otkrivanje prostornih, kulturno-civilizacijskih

fenomena u likovnim djelima kao i razvijanje vizualnog senzibiliteta kod studenata.

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima vizualne umjetnosti, njenim počecima i povezanosti

sa drugim duhovnim sferama (mit, religija, filozofija...), kao i najznačajnijim

karakteristikama izraza prahistorijskog čovjeka, shvatanja klasične forme i spiritualne

komponente u umjetnosti ranog srednjeg vijeka, bizantskoj i islamskoj umjetnosti.

Osposobljavanje za samostalno promišljanje i rad na osnovi stečenih znanja o:

- likovnim djelima nastalim u određenom historijskom,

mitološkom/filozofskom/religijskom okviru;

- ulozi i definiranju likovnog djela u vremenskom razdoblju koji obuhvaća kolegij.

Razvijanje analitičkog i kritičkog mišljenja, kao i opažajnog senzibiliteta u recepciji i

vrednovanju djela iz historije umjetnosti.

Tematske jedinice: (po potrebi plan izvođenja po sedmicama se utvrđuje uvažavajući specifičnosti organizacionih jedinica)

1. Uvod: Prahistorijska umjetnost – paleolit

2. Umjetnost neolita – arhitektura, skulptura i slikarstvo.

3. Egipatska umjetnost – Staro, Srednje i Novo Carstvo

4. Drevna umjetnost Staroga Istoka – Sumer, Akad, Babilon, Asirija, Persija

5. Egejska umjetnost/Grčka umjetnost – slikarstvo

6. Umjetnost stare Grčke – arhitektura i skulptura;

7. Umjetnost Etruščana/Rimska umjetnost

8. I pismeni kolokvij

9. Ranokršćanska umjetnost;

10. Umjetnost Bizanta I (do X st.)

11. Umjetnost Bizanta I (do X st.)

12. Umjetnost ranoga srednjeg vijeka

13. Islamska umjetnost I (do X st.)

14. Islamska umjetnost I (do X st.)

15. II pismeni kolokvij

Ishodi učenja:

Upoznavanje sa najvažnijim periodima i fazama razvitka u umjetnosti prahistorije,

antičkog doba i ranog srednjeg vijeka. Otkrivanje prostornih, kulturno-civilizacijskih

fenomena u likovnim djelima kao i razvijanje vizualnog senzibiliteta kod studenata.

Na kraju I semestra studenti ce vladati osnovnim znanjem i pojmovima


OPIS predmeta Historija umjetnosti I Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

vezanim za kulturu, umjetnost i arhitekturu antičkog doba i prahistorije.

Usvajanje relevantnih znanja i vještina stečenih na kolegiju potrebnih za samostalno

zaključivanje, analiziranje i kritičko promišljanje o historiji umjetnosti.

Kompariranje i izvođenje zaključaka u odnosu na osnovnu likovnu građu koja se upoznaje

na kolegiju.

Pokazivanje sposobnosti prepoznavanja umjetnički vrijednog

Metode izvođenja nastave:

Izlaganje sadržaja i stilskih cjelina i obrada značajnih djela na primjerima i likovnoj

dokumentaciji putem prezentacija, video zapisa, seminarskih radova/prezentacija i

posjetama izložbi. Predavanja s audio-vizuelnim materijalom (tematske prezentacije,

video zapisi), ilustrativna metoda.

Učešće studenata/ica u prezentiranju određene teme.

Metode provjere znanja sa strukturom ocjene1:

R. br.

Elementi praćenja Broj bodova Učešće u ocjeni (%)

1. Aktivnost na nastavi 10 10

2. Prvi parcijalni ispit 35 35

3. Seminarski rad/prezentacija 10 10

4. Završni ispit 45 45

Ukupno: 100 bodova 100%

Literatura2:

Obavezna: H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin

2013.; Andre Grabar, Vizantija: vizantijska umetnost srednjeg veka (od VII do XV veka),

Bratstvo i jedinstvo, Novi Sad 1969.; Luca Mozzati, Islamska umjetnost, Šahinpašić,

Sarajevo 2009. (66-121):

Dopunska: Walter Torbrugge, Pradavna Europa, Otokar Keršovani, Rijeka 1969.; Karl Šefold, Klasična Grčka, Bratstvo i jedinstvo, Novi Sad 1973.; Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta (prir.

F. Bourbon), Zagreb 2009., str. 20-41, 94-143, 192-213.; A. Siliotti, Egipat, hramovi, ljudi i bogovi, Zagreb 1999; C. J. Du Ry, Narodi drevnog Istoka, Rijeka 1970.; G. Hafner, Kreta i Helada, Rijeka 1969.; G. Hafner, Atena i Rim, Otokar Keršovani, Rijeka 1970.; B. Gavela:

Istorija umetnosti antičke Grčke, Naučna knjiga – Beograd, 1969

On-line resursi za učenje: https://www.wga.hu/index.html

http://arthistoryresources.net/ARTHLinks.html

https://www.ancient.eu/explore/8/

http://www.livius.org

https://www.ancient-greece.org/index.html

http://constantinople.ehw.gr/forms/fmain.aspx



OPIS predmeta Historija umjetnosti I Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

http://www.thebyzantinelegacy.com


OPIS predmeta Osnove zvuka I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0109 Nazivpredmeta:Osnovezvuka1

Ciklus:BA Godina:1 Semestar:1 BrojECTSkredita:4

Status:Obavezni

KONTAKTSATI60Predavanja30Vježbe30OSTALO40Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10Pripremezakolokvijizavršniispit30Ukupanbrojsati:100

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaAVoblastilinapredmet

Preduslovzaupis: UpisanIsemestar


StudentitrebadaseupoznajusasvimosnovnimzakonitostimaradasazvukomuAVmedijima,kaoidasteknuosnovnopoznavanjeaudiouređajazasnimanjeireprodukciju.PozavršetkusemestrastudentitrebadabuduupoznatisamogućnostimaiograničenjimakojepružaradsazvukomuAVmedijima,kaoidasteknuosnovnopoznavanjeuređajazasnimanjeireprodukcijuzvuka.

Tematskejedinice:

1. Fizičkaifiziološkaakustika;2. Akustikaprostorijestudija;3. Mikrofoniipodjela;4. Postavkamikrofonaigovornibalans;5. Snimanjekratkihformisarazličitimtipovimamikrofona;6. Zvučnici,slušalice,zvučnekutijeiaudioveze;7. Načinisnimanjazvuka:analogno,digitalno,magnetno,optičko;8. Uređajizasnimanjezvuka:jednokanalno,višekanalno;9. DATmagnetofon;10. HDuređajzasnimanjezvuka;11. Snimanjezvukazafilm:direktno,naknadno(nahsinhronizacija);12. Vježbe:SnimanjezvukazavježbepredviđenezaMonražuI13. Vježba:MontažazvukazavježbuizMontažeI14. Vježba:ObradazvukazavježbuizMontažeI;15. Pripremazaispit.

Ishodiučenja:PozavršetkusemestrastudentitrebadabuduupoznatisamogućnostimaiograničenjimakojepružaradsazvukomuAVmedijima,kaoidasteknuosnovnopoznavanjeuređajazasnimanjeireprodukcijuzvuka.


Predavanjasavježbama.Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasaanalizama,diskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Osnove zvuka I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Provjerastečenogznanjastudenatakrozizlaganja,seminarskeradoveitestovetokomsemestra.Provjeraovladavanjavještinomzanatakrozindividualnepraktičneradovetokomsemestra.Kvalitetizvođenjanastavnihoblikapratitćeseanketom,raspravamanastručnimtijelimaKatedrezaAVnakonpregledaradaipraktičnihispita,auspješnostprocentomprolaznosti.Ukupnoopterećenjestudenta:50Kontaktsati:30Pisaniradovi:3Praktičniradovi:15Literatura(čitanje):2

Literatura2:

ALEKNISBET,Snimanjeiobradazvuka;FocalPressLTD.London,Beograd1990.MIOMIRFILIPOVIĆ,Audiotehnika,Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,1996.LEKSIKONPOJMOVAFILMSKEITVPRAKSEI,Naučnaknjiga,UniverzitetumetnostiuBeogradu,1993.LEKSIKONPOJMOVAFILMSKEITVPRAKSEII,UniverzitetumetnostiuBeogradu,1997.

Provjeraznanjaiocjenjivanje Kriteriji Bodovi

Uslovzaispitmin-max

Bodovi Ocjene

do54 5(F) 1. Pohađanjenastave 5 1-5

55-64 6(E) 2. Aktivnostiunastavi 5 2-5

65-74 7(D) 3. Testovitokomsemestra 5 1–5

75-84 8(C) 4. Seminarskiradovi 5 1-585-94 9(B) 5. Praktičniradivježbe 30 20-3095-100 10(A) 6. Završniispit 50 30-50

UKUPNO 100 55-100

Dozavršnogispita,studentimogusakupitimaksimalno50bodova.Dabiimalipravopristupitizavršnomispitu,izsvakogodprethodnonavedenihelemenatamorajupostićiminimalnibrojbodova,odnosnoukupno25.



OPIS predmeta Osnove filmske i TV slike 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta: REŽAV0201

Nazivpredmeta:Osnovefilmskeitvslike2

Ciklus:1 Godina:1 Semestar:2 BrojECTSkredita:4

Status:obavezni

KONTAKTSATI60

Predavanja30

Vježbe15


OSTALO40



Ukupanbrojsati:100

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: položenispitizOsnovafilmskeitvfotografije1

Cilj(ciljevi)predmeta:Cilj je da se student savlada istorijat i razumijevanje osnova filmske i TV slike, te realizira svoj prvi samostalni rad s kamerom.


1. rediteljsko/snimateljska percepcija 2. shvatanje odnosa pokretna slika i zvuk 3. rediteljsko/snimateljski vizuelni izraz 4. razvijanje sposobnosti analize pokretne slike 5. razvijanje sposobnosti konstrukcije pokretne slike kroz video

rad

Ishodiučenja:

Znanje:Studentiovladavajuznanjemoodnosufilmskeslikei

zvuka,teanalizomvideorada

Vještine:Sposobnostkonstrukcijejednostavnijihpokretnih

slika

Kompetencije:studentisuosposobljenidakreirajuvideorad


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se takodjer putem interneta.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Osnove filmske I tv slike 2

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Seminarskirad,praktičniiusmeniispit

Pohađanjenastave:5

Angažmanunastavi:5

Testovitokomsemestra:5

Pismenirad/seminarski:10

Praktičniradivježbe:25

Završniispit:50

Ukupno:100

Literatura2:

CinematographyforDirectorsbyJacquelineB.Frost,

AnintroductiontocinemarographybyJohnMercer,

CinematographybyPatrickKeating,

EkspozicijabyVladislavMichel,

KamerabyLadislavMichel,

Film1,Slika-PokretbyGillesDeleuze,

UnderstandingCinematographybyBrianHall,

PaintingWithLightbyJohnAlton,

AWritherofLightbyVittorioStoraro,

ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlain

Brown,

FilmskaFotografiajbyNikolaTanhofer





OPIS predmeta Osnove filmske I TV montaže 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Nazivpredmeta:OSNOVEFILMSKEITVMONTAŽE2


Status:Obavezni



Preduslovzaupis: PoloženispitizOSNOVAFILMSKEITVMONTAŽE1


UIIsemestruciljpredmetajeupoznavanjeiizučavanjesavrstamavizualneanalizesadržaja,selekcijeikondenzacijefilmskepričeodpojedinačnihelemenata–kadrova,domontažnihpostupaka–sinteze.Vezasasusjednimkadrovima,novonastaloznačenjeilidinamičkavrijednost,ritmičkiodnosmontiranihdijelovaizmeđusebe,uodnosunačitavodjelo.Svejetostvaralačkipostupakkojitvorciaudio–vizualnogdjelarješavajuuprocesustvaranja.

Tematskejedinice:

1. Predavanje:Jednoznačnostivišeznačnostkadra.

Stvaranjestruktureumontaži.2. Predavanje:Izražajnemogućnostianalitičke

montaže.3. Predavanje:Montažaatrakcije,intelektualna

montaža,vertikalnamontaža.4. Predavanje:Asocijativnamontaža–stvaranjenovih

audio–vizualnihvrijednosti.5. Predavanje:Francuskaavangarda.Impresionizami

nadrealizamufilmu.6. Predavanje:Montažakaokreativničin.Montaža

analogijaiantiteza.



Stranica 2 od 3

7. Predavanje:Retrospektivnamontaža.Tehničkamontaža.

8. Predavanje:Montažniritamitempo.Spoljniiunutarnjiritam.

9. Vježba:knjigasnimanja-Pričau15kadrovautrajanjuod5min.

10. Vježba:praktičnirad-Pričau15kadrovautrajanjuod5min.

11. Vježba:knjigasnimanja–Fizičkikontinuitet.12. Vježba:praktičnirad–Fizičkikontinuitet.13. Predavanje:Analizapraktičnihradova.14. Seminarskirad:Strukturalnaanalizafilma.15. Testznanja:Vrstemontaže.

Ishodiučenja:

Studentsamostalnoikompetentnoprimjenjujerazličitekreativneipraktičnevještine,kaoitehničkepostupkeuprofesionalnojproizvodnjirazličitihAVdjela.Kursnaindividualnomplanurazvijaličnekreativnesposobnostisavladavanjempraktičnihvještina,anazajedničkomplanurazvijaprofesionalneprincipeinačelatimskograda.


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasafilsmkimilustracijama,analizama,sadiskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.


Provjerastečenogznanjastudentakrozizlaganja,seminarskeradoveitestove,tokomsemestra.PolaganjezavršnogispitasastojiseizusmenogdijelaIprezentacijepraktičnihradova.Strukturaocjene:Bodovi Ocjene Kriterij Bodovi

0-54 5 Prisustvo 5



75-84 8 Seminarskiradovi

5

85-94 9 Praktičniradivježbe

30




Stranica 3 od 3


ukupno 100

Literatura2:

Obavezna:/DanielArion/DanielEridžon:Gramatikafilmskogjezika,Univerzitetumetnosti,1983,Beograd/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,BeogradMarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,BeogradDopunska:/KarelReiszandGavinMillar/KarelRejsIGejvinMilar:Filmskamontaža,Univerzitetumetnosti,1983,BeogradAntePetrelić:Pojamistrukturafilmskogvremena,Školskaknjiga,1976,ZagrebDušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,BeogradBrankoBelan:SintaksaipoetikafilmaTeorijamontaže,Filmoteka16,1979,Zagreb




Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0204 Nazivpredmeta:REŽIJA2

Ciklus:I Godina:I Semestar:II BrojECTSkredita:9


Kontaktsati:135Predavanja:90Vježbe:45Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:30Pripremezakolokvijizavršniispit:60Ukupanbrojsati:225

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: PoloženispitizRežije1


Cilj je da svaki student kroz svoj praktični rad prodje osnove svih etapa rediteljskog procesa i osvijesti njegove teorijske elemente i praktičnu primjenu. Cilj je da student shvati da je režija jedna, a medij različit.Rad uključuje zajedničke i pojedinačne tretmane svakog studenta, s tim da su studenti obavezni da prate i učestvuju u radu svojih kolega.


film – moderna umjetnost, ostali oblici filma – industrija zabave, dokument, propaganda, naučni i edukacijski film etc., izbor teme, rediteljsko čitanje scenarija, reditelj kao autor scenarija, rediteljska priprema – tema, ideja, pripreme za vježbu ritam, kadar, plan, scena, sekvenca, knjiga snimanja, reditelj: izabrani reditelj 1, pripreme za snimanje: predprodukcija, izbor glumaca, pristup fotografiji, svjetlo, scenografija, kostim, lokacije, snimajući skript, story board, produkcija – organizacija snimanja, snimanje, analiza vježbi: ritam, pripreme za ispitnu vježbu: sukob, reditelj:izabrani reditelj 2, rad sa glumcem, dijalog, muzika, postprodukcija: montaža slike i zvuka, kritičko preispitivanje; finalna verzija, dizajn, režija je jedna, medij je različit – isti materijal u različitim medijima, maštanje, estetika i etika radnog procesa, rediteljska odgovornost

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeoosnovamarediteljskogprocesarežiranjajednesceneunafilmu,safokusomnasukobVještine:Sposobnostanalizedramskesceneiadaptacijeuscenarij,pripremezasnimanje,snimanje,postprodukcijaKompetencije:osposobljenostrazumijevanjairežiranjascenesukobanafilmu


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi, javna prezentacija. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama, diskusijama, pripremama i realizaciji radova svojih kolega. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se putem interneta. Praktični dio rada na projektima (predstava/film) podrazumijeva angažiranje cijele ekipe saradnika s kojima studenti realiziraju vježbe.


Uslov za početak rada na predloženom materijalu čija je praktična realizacija ispit je da prijedlog scene Sukoba koju student predloži zadovaljava nastavne kriterijume i da praktični dio režije scene Sukob zadovolji nastavne kriterijume. Provjera praktičnog dijela se zakazuje na ispitu kada se organizira pregled snimljenih scena. Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

Poetika, Aristotel, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990. Jezik filma 1 I 2, Institut za film, Beograd, 1971-1972 Stephen Lownstein : My first movie, Penguin Books, 2002 ( postoji i prevod u izdanju Propeler-a) Steven Katz - Film Directing - Shot by shot, Michael Wiese Press, 1991



OPIS predmeta SCENARIJ II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0205 Nazivpredmeta:SCENARIJII

Ciklus:BA Godina:1 Semestar:II BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:15;Vježbe:30)Samostalnevježbe:15Kontinuiranosavladavanjegradiva:15Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: PoloženispitizpredmetaSCENARIJI


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJIIjeupoznavanjestudenatasapojmomscenarijainjegovompozicijomufilmskomitelevizijskomstvaralaštvu.Studentićeseupoznatisahistorijskimrazvojemscenarija,tećeuzpraktičneradoveupoznatisesateorijomdrameifilmskedramaturgije.Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinacijipredavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamoprocesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apodvježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuviduscenarijanatemu.Oviprocesitekuparalelnoiomogućavajudastudentistvoreiteorijskuiiskustvenuplatformuzasvojdaljirad.


SEDMICA:1. Glavnilikicilj,glavnilikiantagonista;Sukob

Napetost;Katarza;Vježba:scenarijnatemu"Potjera"

2. Potjera;primjerifilmovaiscenasapotjerom;analizavježbi

3. Likoviikakoihgraditi,vježba:Junakkojimejefascinirao4. Likoviuodnosunatemuiideju,analizavježbi5. Važnostbiografijelika,vježba:pisanjebiografije

odabranoglika6. Razvojlikauodnosunaradnju,seminarskirad:analiza

odabranogfilmskogjunaka7. Promjenalikakrozradnju,Likiprostor,Vježba:

opisprostoraprjekonfliktaiposlijekonfliktalikovauodređenojzadatojsituaciji

8. Analizavježbiuzprimjere9. Analizaseminarskihradova

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

10. Ulogadijaloga,vježba:napisatiscenuukojojjedanlikdrugomsaopštavaneštoštotemeljnomijenjanjihovodnos

11. Analizascena,funkcijadijalogaimonologauscenarija,nenajavljenitest

12. Strukturafilmskogdjela,vježba:idejazakratkifilmsajednimglavnimlikom

13. Analizavježbi,vježba:scenarijnapredloženeideje14. Važnostpisanjaverzijaufilmskomscenariju,

vježba:drugaverzijascenarija15. Analizascenarija,pregledradaipripremazaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimaiosnovamaza pisanja scenarija; Upoznavanje sa najvažnijimprimjerima iz historije svjetskog filma, tebosanskohercegovačkog filma; Prepoznavanje i važnosttemeiideje;Vještine:Upoznavanjesaformatompisanjascenarija;Upoznavanjesaosnovnimelementimascenarija;Sticanjeznanjaostrukturiscenarijakaobudućegfilmskogdjela;Kompetencije:Upoznavanjesanajvažnijimprimjerima izhistorijesvjetskogfilma,tebosanskohercegovačkogfilma;Prepoznavanje i važnost teme i ideje; Upoznavanje saodnosomfizičkastvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;Sticanjeodnosapremaprostoruivremenu.


PrincipradanapredmetuSCENARIJjeistraživački,individualanaliuistovrijemeItimskiradstudenatanaodređenojgodinistudija.Istraživanjetemaisavladavanjeteorijskihpojmovaneophodnihzapraktičniradodvijajuseugrupi,asampraktičniradjeindividualanzasvakogstudentatesurezultatiiiskustvarazličitiuovisnostiodvlastitogangažmanaiosobenostisvakogstudentaponaosob.



Kriteriji Bodovi


Do54

5(F)

1.2.


515

1–510-15


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ II

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

55-64

6(E)

3.


10

4-10


20 10-20


50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–5095-100 10(A)

UKUPNO100

55-100

Literatura2:

Obavezna:POETIKA,Aristotel434PISANJESCENARIJA,LewHunterSTILFILMSKOGSCENARIJA,ElmaTataragićDopunska:LIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHortonUMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgri



OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0206 Nazivpredmeta:ElementifilmairazvojfilmskihvrstaII

Ciklus:BA Godina:1 Semestar:II BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI



Preduslovzaupis: UpisanIIsemestar.


Osnovniciljpredmetajenastavitiupoznavatistudentesaosnovimahistorijefilmairazvojaautorskefilmskeestetike.Namjerajeupoznatistudentesanastankom,razvojemidijalektickimodnosomautorskog,industrijskogisocijalnogaspektafilma.Analizomodabranihdjelaizsvjetskefilmskehistorijeparalelnosepristupaautoruinjegovimtransformacijamakrozhistoriju,kaoiosnovnimnačinimaprodukcije,distribucijeiprikazivanja,tehničkogipolitičkograzvojafilmskihizražajnihsredstava.UdrugomdijeluakcenatjenarazvojufilmanakonDrugogsvjetskogrataikolapsustudijskihsistema,kaoirazvojufilmakaomedija.Ovimprocesomstudentidobijajuidejuohistorijisvojeumjetnosti,irazvojuizražajnihsredstavauskladusarazvojempercepcijegledaocaitehničkihtendencija,štoimazaciljformiranjevlastitogstila,idejeohistorijifilma,kaoiinspiracijuzarješavanjeodređenihveomakonkretnihproblemauprocesustvaranjafilmskogdjela.


- Reakcija;FilmNoir,utjecaji,socijalno–političkeimplikacije;otuđenost,stilizacijaistvarnost;detective,policeicrimenoir;estetikaiutjecaj;metanoir;

- Japanskistudijskisistem,specifičnaorganizacija,velikioutputivisokagledanost;militarizamiograničenja;

- Neorealizam,Počeciiratnatematika,okretanjekastvarnosti,socijalnareportaža;istineizabludeoesteticineorelizma;utjecaj;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- UsponipadHollywooda;Paramountatallodluka;raspuštanjevertikalneintegracije;borbasatelevizijominovatehničkarevolucija;

- UsponipadHollywooda;stariinoviautori;popuštanjecenzureinovaestetika;

- Japan50-tih,vrhunackreacijeikrajsistema;poslijeratnirazvoj,američkakontrola;

- Postratnifilmusvijetu;vrhunacipadstudijskeproizvodnje;artfilmipovratakmodernizma;festivalskakultura;fondoviidržavnofinansiranje–umjetnostiliindustrija;Francuska-Tradicijakvalitete;Skandinavskaobnova;Britanskakvaliteta,stalnipokušajipomoćifilmovima,problemisafinansiranjem,alistalnikvalitetniproizvodi;

- Postratnifilmusvijetu–obnovakinematografijaIstočneEvrope;SSSR,Poljska,Češka;

- Autori;autorskapoetika,definicije;AlexanderAstruc:CameraStylo;3fazerazvoja;IngmarBergman–naslijeđeekspresionizma,pozorišteifilm;

- Autori–LuisBunuel;trikinematografijejedanstil;modalitetinadrealizmaudugometražnomfilmu;vječnasvježinatrezvenogstila;

- Autori–MichelangeloAntonioni;naslijedjeneorealizmaineorealizamduše;“mrtvovrijeme”,“ennui”,kadriranjeikonstrukcija;

- Autori–FedericoFellini;naslijeđeneorealizmaineorealizamduše;ličnamitologija,njenauspostavaibaziranjaautorstvananjoj;

- Autori–KurosawaAkira–uivanindustrije;zapadiliistok,JapaniliHollywood;staroilinovo;izumiteljdinamizacijefilma;

- Autori–SatyajitRay–ostvarivanjeidealaneorealizma;- Autori–JacquesTati–obnovaslapstickiapsolutno

autorstvo.

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesafilmomuperiodunakonDrugogsvjetskogrataVještine:„Stručno“gledanjefilmovaisposobnostanalizeKompetencije:Sticanjekompetencijezaanalizufilmovaiprimjenunaučenognapraktičnirad



UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta II

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3



Literatura2:

Obavezna:KristinThompson,DavidBordwell:FilmHistory:AnIntroduction,3rdedition,McGraw-Hill;,2009DavidBordwell,KristinThompson:FilmArt:AnIntroduction7thedition,McGraw-Hillcollege;,2003DavidBordwell:FiguresTracedinLight:OnCinematicStaging1stedition,UniversityofCalifornia,2005DavidBordwell:Opovijestfilmskogstila,Prvoizdanje,Hrvatskifilmskisavez,Zagreb,2005Dopunska:DavidBordwell:NarrationintheFictionFilm,1stedition,UniversityofWisconsinPress,1985DavidBordwell:OzuNikolaStojanović:KurosawaAndrewRobinson,SatyajitRay:TheInnerEyeMichelangeloAntonioni:TheArchitectureofVisionFedericoFellini,ItaloCalvino:MakingaFilmThomasSchatz:TheGeniusoftheSystem:HollywoodFilmmakingintheStudioEra1stEdition,UnivOfMinnesotaPress,2010DavidCook:HistorijafilmaDušanStojanović:TeorijafilmaAntePeterlić:Pojamistrukturafilmskogvremena



HISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 4


Nazivpredmeta:HISTORIJASVJETSKEDRAMEIPOZORIŠTAII

Ciklus:I Godina:I Semestar:II BrojECTSkredita:3Status:obavezni Kontaktsati:60sati

Predavanja:30sati(2satasedmično)Vježbe:30sati(2satasedmično)Pripremazanastavu:15satiUkupanbrojsati:75sati

Učesniciunastavi Nastavniciisaradniciizabraninaoblastkojojpredmetpripada

Preduslovzaupis: UpisanIIsemestar


NastavapredmetaHistorijasvjetskedrameipozorištakoncipiranajetakodaunizutematskihcjelinanastojiobuhvatitiianalizirati,kakosinhronijski,takoidijahronijski,najbitnijepojaveistilskaobilježjaurazvitkudramskeknjiževnostiiteatarskeprakse,nastojećipodcrtatinjihovumeđusobnuuslovljenost.Spajajućisvjetskuistorijudrameipozorištasaprocesimanajužnoslovenskomprostoru,ovajkolegijobuhvataperiododrazvojarealizmadopostmodernedrameitzv.«postdramskogteatra»,dakle,dosavremenihkretanjausvjetskojdramiiteatruinajužnoslovenskimprostorima.Jasno,najvećidiokolegijaobuhvatićedramskepravceiteatarskestiloveXXstoljeća.Upravoutomperiodudolaziidoizuzetnoubrzanograzvojateorijskemisliodramiiteatru,takodaćenastavabitikoncipiranananačinkojistudenteupoznajenesamosadramsko-povijesnimiteatarsko-povijesnimnajznačajnijimostvarenjimaiautorskimpoetikama,negoisanajznačajnijimteorijskimdoprinosima,timvišeštosuvrločestoautoritakvihradovabiliisamidramskiiteatarskistvaraoci.

Tematskejedinice:

-Naturalizam.H.Ibzen(odrealizmadosimbolizma).-A.Strindberg(razvojnordijskedrameiekspresionizma).-Razvojrealističkedramenajužnoslovenskimprostorima.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti HISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 4

-M.Krležainordijskadrama.-A.P.Čehov-dramskipisac.-SusretČehovaiStanislavskoguteatru.-TeatarskakretanjaodArtoadoWilsonaiBrooka.-DramskipravciuEuropiinajužnoslovenskimprostorima.-DramskipravciXXstoljećauEuropiiAmerici.-Osnovnekarakteristikepostmodernedrame.Postmodernadramai„postdramskiteatar“.-Sistematizacijagradivaipripremazazavršniispit.

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesaosnovnimtokovimaipravcimausvjetskojdramiiteatruuXIXiXXstoljeću.Vještine:Studentirazvijajusposobnostprepoznavanjadramskihiteatarskihkarakteristikaspecifičnihzapojedinestilskeepohe.Kompetencije:StudentističusposobnostelementarnogkritičkogianalitičkoguvidauHistorijusvjetskedrameipozorištaštojeneophodnitemeljzanjihovodaljnjebavljenjeteatarskomteorijomipraksom.


NastavaizpredmetaHistorijasvjetskedrameipozorištaizvodiseukombinacijipredavanja,vježbiiseminarskihradova.


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacijenastavnogprograma,uzkolokvijeiseminarskeradove.

Kriterij Bodovi Uslov

1. Pohađanjenastave 10

30zapotpis2. Angažman nanastavi 15

3. Seminarskirad 25

4. Završniispit 50 25zaprolazUkupno 100 55

Napomena:do54boda–ocjena5(F),55-64boda–ocjena6(E),65-74boda–ocjena7(D),75-84boda–ocjena8(C),85-94boda–ocjena9(B),95-100bodova–ocjena10(A).



Obrazac SP2

Stranica 3 od 4

Literatura2:

Obavezna: Amico,POVIJESTDRAMSKOGTEATRA,Zagreb,1972.Apollonio,POVIJESTCOMEDIEDELARTE,Zagreb,1985.Aristotel,OPJESNIČKOMUMIJEĆU,Zagreb,1983.Auerbach,MIMESIS,Zagreb,1983.Beker,SEMIOTIKADRAMEIKAZALIŠTA,Zagreb,1991.Brecht,DIJALEKTIKAUTEATRU,Zagreb,1980.Brook,PRAZANPROSTOR,Beograd,1982.Carlson,KAZALIŠNETEORIJEI-III,Zagreb,1996/97.Diderot,PARADOKSOGLUMCU,Zagreb,1958.Duvinganand,SOCIOLOGIJAPOZORIŠTA,Beograd,1978.Fergusson,POJAMPOZORIŠTA,Beograd,1979.Goethe,SPISIOUMJETNOSTIIKNJIŽEVNOSTI,Zagreb1987.Grotowski,KASIROMAŠNOMPOZORIŠTU,Beograd,1976.Horgešić,ŠEKSPIR,MOLIER,GETE,Zagreb,1978.Klajić,POZORIŠTEIDRAMASREDNJEGVIJEKA,NoviSad,1988.Kott, POZORIŠTE ESENCIJE I DRUGI ESEJI, ROZALINDIN SPOL,

JEDENJE BOGOVA, Zagreb, 1977.

Kulenović,POZORIŠTEAZIJE,REZIME,Sarajevo1999.Molinari,ISTORIJAPOZORIŠTA,Beograd,1979.Nietzche,RAĐANJETRAGEDIJE,Zagreb,1997.Dopunska:Arto,POZORIŠTEINJEGOVDVOJNIK,Beograd,1964.Bachelard,POETIKAPROSTORA,Zagreb,1990.Barba,PARADOKSALNIPROSTORTEATRAUMULTIKULTURALNIMDRUŠTVIMA,Zagreb,2000.



Obrazac SP2

Stranica 4 od 4

Barba,TREĆITEATAR,Zagreb,1977.Barthes,CARSTVOZNAKOVA,Zagreb,1989.Bergson,OSMIJEHU,Zagreb,1987.Craig,OUMJETNOSTIKAZALIŠTA,Zagreb,1980.Čehov,GLUMCU,Zagreb,1978.Esslin,THETHEATEROFTHEABSURD,Penguin,1968.Ionesco,POZORIŠNOISKUSTVO,Beograd,1965.Karahasan,DNEVNIKMELANKOLIJE,Zenica,2004.Lehmann,POSTDRAMSKOKAZALIŠTE,Zagreb,2004.Lessing,HAMBURŠKADRAMATURGIJA,Zagreb1950.Lesky,POVIJESTGRČKEKNJIŽEVNOSTI,GRČKATRAGEDIJA,Zagreb,2001.iNoviSad,2005.Lešić,TEORIJADRAMEKROZSTOLJEĆAI-III,Sarajevo,1977/90. Lukacz,ISTORIJARAZVOJAMODERNEDRAME,Beograd,1978.Majerhold,OPOZORIŠTU,Beograd,1976.Melchinger,POVIJESTPOLITIČKOGKAZALIŠTA,Zagreb,1989.Miočinović,MODERNATEORIJADRAME,Beograd,1981.Pantić,POETIKAHUMANIZMAIRENESANSE,Beograd,1983.Pfister,DRAMA,Zagreb,1998.Piscator,POLITIČKOKAZALIŠTE,Zagreb,1985.Sabljak,TEATARXXSTOLJEĆA,Split,Zagreb,1971.Švacov,TEMELJIDRAMATURGIJE,Zagreb,1976.Turner,ODRITUALADOTEATRA,Zagreb,1989.


OPIS predmeta Historija umjetnosti II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Naziv predmeta: HISTORIJA UMJETNOSTI II

Ciklus: Prvi Godina: 1 Semestar: II Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30 Predavanja: 30 Kontinuirano samostalno savladavanje gradiva: 20 Ukupan broj sati: 50


Preduslov za upis: Upisan II semestar, odslušan I semester


Proučavanje historijskih prilika srednjovjekovne Evrope i novonastale umjetnosti na tom području. Upoznavanje sa osnovnim elementima sakralne i profane arhitekture, srednjovjekovnom ikonografijom, perspektivom, kompozicijom, te osnovnim slikarskim i skulptorskim tehnikama. Upoznavanje studenata sa važnijim sadržajima: umjetnicima i ostvarenjima rane, visoke renesanse i manirizma, posebno s aspekta scenskih umjetnosti, kulturno-civilizacijskih, prostorno-ambijentalnih i humanističkih vrijednosti koje sadrže djela slikarstva, skulpture i arhitekture. Razumijevanje problema otvorene i zatvorene kompozicije/kadra, simetrije, linearne i centralne perspektive, proporcije, statike i dinamike, te pikturalnih vrijednosti likovnog djela.


1. Umjetnost Bizanta II (XI-XVI st.) 2. Islamska umjetnost II (XI-XVI st.) 3. Romanika 4. Gotička umjetnost 5. Internacionalna gotika i najava renesanse 6. Umjetnost rane renesanse u Italiji – skulptura i arhitektura 7. Talijansko slikarstvo XV stoljeća 8. I pismeni kolokvij 9. Kasnogotičko slikarstvo, kiparstvo i grafička umjetnost u Nizozemskoj, Švicarskoj,

Njemačkoj i Francuskoj 10. Visoka renesansa u Italiji – slikarstvo 11. Visoka renesanska u Italiji – skulptura i arhitektura 12. Venecijansko slikarstvo visoke renesanse 13. Renesansa na sjeveru 14. Manirizam 1. II pismeni kolokvij

Ishodi učenja:

Razumijevanje značaja i uloge važnih likovnih i stilskih fenomena i prepoznavanje ključnih djela likovnih umjetnosti i arhitekture obuhvaćenih kolegijom Razumijevanje problema otvorene i zatvorene kompozicije/kadra, simetrije, linearne i centralne perspektive, proporcije, statike i dinamike, te pikturalnih vrijednosti likovnog djela.


OPIS predmeta Historija umjetnosti II Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Poznavanje formalnih i stilskih odlika rada ključnih protagonista/ica pojedinih stilova, te sposobnost njihovog komentarisanja putem ilustrativnog materijala. Usvajanje relevantnih znanja i vještina stečenih na kolegiju potrebnih za samostalno zaključivanje, analiziranje, kontekstualiziranje i kritičko promišljanje o likovnoj umjetnosti. Klasificiranje građe u jasne opisne kategorije vezane uz sadržaj kolegija. Kompariranje stilskih odlika na različitim umjetničkim djelima i spomenicima. Izvođenje zaključaka u odnosu na osnovnu likovnu građu koja se upoznaje na kolegiju.


Predavanja s audio-vizuelnim materijalom (tematske prezentacije, video zapisi), ilustrativna metoda. Učešće studenata/ica u prezentiranju određene teme. Terenska nastava, posjeta muzeja/izložbi.


R. br. Elementi praćenja Broj bodova Učešće u

ocjeni (%) 1. Aktivnost na nastavi 10 10 2. Prvi parcijalni ispit 35 35 3. Seminarski rad/prezentacija 10 10 4. Završni ispit 45 45


Literatura2:

Obavezna: H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin 2013. Ed. Umjetnost u slici: Kasni srednji vijek, Hofstatter, O. Keršovani, Rijeka 1970.; Islamska umjetnost, K. Otto Dorn, O. Keršovani, Rijeka 1971.; Robert E. Wolf i Roland Millen, RENESANSA, Rijeka 1969. Dopunska: L. Murray: The High Renaissance and Mannerism, Thames&Hudson, London 1995.; H. Wollflin, Klasična umjetnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.; G. Vasari, Životi slavnih slikara, vajara i arhitekata, Kultura, Beograd 1961. Online resursi za učenje: http://www.thebyzantinelegacy.com https://www.wga.hu/index.html http://members.efn.org/~acd/vite/VasariLives.html www.jstor.com



OPIS predmeta Osnove zvuka II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0209 Nazivpredmeta:Osnovezvuka2


Status:Obavezni

KONTAKTSATI60Predavanja30Vježbe30OSTALO40Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10Pripremezakolokvijizavršniispit30Ukupanbrojsati:100

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaAVoblastilinapredmet

Preduslovzaupis: PoloženispitizIsemestara


StudentitrebadaseupoznajusasvimosnovnimzakonitostimaradasazvukomuAVmedijima,kaoidasteknuosnovnopoznavanjeaudiouređajazasnimanjeireprodukciju.PozavršetkusemestrastudentitrebadabuduupoznatisamogućnostimaiograničenjimakojepružaradsazvukomuAVmedijima,kaoidasteknuosnovnopoznavanjeuređajazasnimanjeireprodukcijuzvuka.

Tematskejedinice:

1. VrstezvukauAVmediju;2. Govor,muzika,zvučniefekti;3. Pripremazasnimanjezvukanaterenu;4. Direktnosnimanjezvuka;5. Sinhronizvuk;6. Repernizvuk;7. Postprodukcijazvukapofazama;8. Studiozanaknadnosnimanjezvuka;9. Dijalog;Foleyefekti;10. Montažazvuka;Montažazvučnihefekata;11. Procesorizvuka;Redukcijašuma;12. Audiostudiozamix;Kontrolaslušanja;13. Zvučniplanovi;Predmix;Finalnimix;14. Formatizapisazvuka;15. Vježbe:obradaidizajnzvukazazavršnuvježbuizMontažeII.




UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Osnove zvuka II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2



Literatura2:



Uslovzaispitmin-max

Bodovi Ocjene





UKUPNO 100 55-100




OPIS predmeta Fotografija 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:FOTOGRAFIJA1

Ciklus:PRVI Godina:2 Semestar:III BrojECTSkredita:4

Status:Obavezni

KONTAKTSATI60Predavanja45Individualnevježbe15OSTALO40Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10Pripremezakolokvijizavršniispit30Ukupanbrojsati:100

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: Nemauslova


Ciljjedasestudentiupoznajusaosnovamafotografijeida,krozpredavanjaipraktičnirad,savladajurukovanjejednostavnomkameromirazličitimfiksnimizumobjektivimatedaimsekrozistorijupribližifotografijakaomedijipripremiihsezadaljestudiranje.Radnapredmetuuključujezajedničkiipojedinačniradsasvakimstudentom.


1. Upoznavanjesapredmetom,nastavnicimaifotografijomnaAkademiji

2. Istorijafotografije3. Kamera-odcamereobscuradodigitalnihuređaja4. Analognafotografija,film,emulzijaihemijskiprocesi5. Svjetloifotografija6. Optika–ulogaobjektiva,konstrukcija,specifičnostii

nesavršenosti7. Osnovekompozicije

Ishodiučenja:

Znanje: Nakon završetka nastave od studenta/ice se očekuje da razumije proces nastanka fotografije, da je sposoban za rad sa kamerom i različitim objektivima, da prepoznaju i ciljano koriste različite izvore svjetla, da savladaju osnove kompozicije, dubinske oštrine i kadriranja, te da se, kroz istoriju fotografije, upoznaju sa njenim razvojem.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Fotografija 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Vještine: Izrada fotografija koje će svojim tehničkim i likovnim karakteristikama odgovarati zadatoj ili temi koju je student/ica, uz dogovor sa nastavnikom, izabrao.


Nastava je koncipirana kao kombinacija teorijskih predavanja i praktičnih vježbi koje su bazirane na savladavanju osnova fotografskih vještina.



Literatura2:

● Obavezna: ● Photography: The Definitive Visual History Tom Ang ● Ekspozicija i njeni uvjeti, Ladislav Michel ● About Looking, John Berger ● On Photography, Sontag, Susan ● Photography: A Critical Introduction, Liz Wells ● Camera Obscura - Osnove fotografije, Ivica Kiš, Školska

knjiga Zagreb ● Langford's Basic Photography: The Guide for Serious

Photographers, Michael Langford

● Dopunska: ● Fotografski priručnik, grupa autora, Mono i Manjana, ● Camera: A History of Photography from Daguerreotype

to Digital, Todd Gustavson and George Eastman House ● Understanding Exposure: How to Shoot Great

Photographs with Any Camera, Bryan Peterson




Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta: REŽAV0304

Nazivpredmeta:REŽIJA3

Ciklus:I Godina:II Semestar:III BrojECTSkredita:6


Kontaktsati:90Predavanja:45

Vježbe:45

Samostalnevježbe:5

Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:20

Pripremezakolokvijizavršniispit:35

Ukupanbrojsati:150Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: PoloženispitizRežije2


Cilj je da studenti shvate razlike izmedju književnosti i književnog predloška za pozorište i film - drame/scenarija. Kroz razumijevanje specifičnosti rediteljskog čitanja i analize književnog djela, upoznavanje sa različitim rediteljskim stilovima kroz analize djela izabranih pozorišnih reditelja i prolazak kroz etape rediteljskog procesa teorijski i praktično.


1. REDITELJSKO ČITANJE KNJIŽEVNOSTI; REDITELJSKA ANALIZA KNJIŽEVNOG DJELA

2. PRIPOVIJETKA – ADAPTACIJA KNJIŽEVNOG DJELA ZA TEATAR; TEMA, IDEJA; ANALIZE STUDENTSKIH PRIJEDLOGA

3. SUKOB; ANALIZE STUDENTSKIH PRIJEDLOGA; IZBOR I ODLUKA

4. KIRTIČNE TAČKE; LINIJA RADNJE, KONTRAPUNKT 5. LIKOVI, KARAKTERI, OSNOVNA I KONTRASNE

KARAKTERISTIKE, RAZVOJ LIKOVA 6. PLAN I ORGANIZACIJA PROBA 7. PROSTOR I VRIJEME; REALIZAM, VRLINE I MANE

REDITELJ: ANDRE ANTOAN 8. IDEJA DJELA I IDEJA PREDSTAVE; ANGAŽIRANOST

UMJETNIČKOG DJELA, REDITELJ: ANTONEN ATRAUD

9. PROBA; RAD S GLUMCEM; ZADATAK I FUNKCIJA 10. ELEMENTI REDITELJSKE METODOLOGIJE,

REDITELJ: JEŽI GROTOVSKI 11. SCENOGRAFIJA, KOSTIM, SVJETLO, ZVUK 12. PUBLIKA


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13. ETIKA I ESTETIKA RADNOG PROCESA, REDITELJ: PETER BROOK

14. KRITIČKO PREISPITIVANJE 15. KOMPOZICIJA PREDSTAVE

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/iznanjeorazliciknjiževnostiiknjiževnog

predloškazateatar,teznanjaolikukaoosnovisvake

rediteljskepostavke.

Vještine:Sposobnostanalizeknjiževnogdjelaiadaptacijeza

teatar,režiranjekompleksnijihformiuteatru

Kompetencije:Osposobljenostzaadaptacijuknjiževogdjela

zateatarirežiranjakompleksnijeteatarskeforme


Metod rada na predmetu REŽIJA na trećem semestru studija bazira se na adaptaciji pripovjetke za pozorište. Kroz proces adaptacije ozbiljnog književnog djela, studenti se upoznaju sa kompleksnijim elementima rediteljskog izraza (uspostavljanjem kompleksnih likova, stilom itd.) i produbljuju znanje koje su stekli na prvoj godini. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student polako stiče sposobnosti da režira dužu i kompleksniju teatarsku i filmsku formu.Svaki student je obavezan učestvovati u analizama, diskusijama, pripremama i realizaciji radova svojih kolega. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se putem interneta. Praktični dio rada na projektima (predstava/film) podrazumijeva angažiranje cijele ekipe saradnika s kojima studenti realiziraju vježbe.


Uslov za izlazak na ispit je da profesori ocijene da predstava zadovoljava nastavne kriterijume nakon pregleda rada na generalnoj probi.

Pohađanjenastave:5

Angažmanunastavi:5

Testovitokomsemestra:5

Pismenirad/seminarski:10


Završniispit:50

Ukupno:100

Literatura2:

Uvodupozorišnurežiju,KristoferInesiMarijaŠevcova,

UniverzitetumetnostiuBeogradu,Srbija,2017.

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže


Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Surovopozorište,MirjanaMiočinović,Prometej,1993.

Dijalektikauteatru,BertoltBrecht,Nolit,1996.

Opozorištu,V.E.Mejerhold,Nolit,Beograd,1976

Pozorišteinjegovdvojnik,AntonenArto,Prometej,NoviSad1992.

Kasiromašnompozorištu,JerzyGortovski,Izdavačko-informativnicentarstudenata,Beograd1976

TheatreLibre,AndréAntoine,SlatkineReprints,2014

TheDirector’sCraft,KatieMitchell,Routledge,UK,2009

ADirectorPrepares,AnneBogart,Routledge,UK,2001

ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta SCENARIJ III

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0305 Nazivpredmeta:SCENARIJIII

Ciklus:BA Godina:2 Semestar:III BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:15posemestru;Vježbe:30)Samostalnevježbe:15Kontinuiranosavladavanjegradiva:15Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: PoloženispitizpredmetaSCENARIJII


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJIIIsuupoznavanjestudenatasapojmomadaptacijeinjenompozicijomufilmskomitelevizijskomstvaralaštvu.Studentićeseupoznatisasličnostimairazlikamaizmeđuscenarija,romana,noveleipripovijetke,kaoisaodnosomfilmaidrugihumjetnosti.Ciljovogkursajedasvakistudentadaptirapripovijetkuinapišescenarijzakratkiigranifilm.Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinacijipredavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamoprocesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apodvježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuviduscenarijanatemu.


SEDMICA:1. Štajeadaptacija?Štajefilmskaadaptacija?2. Film/pozorište.Film/literatura.Film/slikarstvo,

Vježba:Seminarskirad:analizapredloškazafilmskuadaptaciju.

3. Tema/Ideja/Strukturascenarija,vježba:Slobodniodabirpričailipripovijetki

4. Analizaodabira5. Finalniodabirpriča,Stvaralačkasloboda6. Primjeriadaptacijaianaliza.Tema/Ideja.Stavautora,

Pismonamjereinjegovavažnost,vježba:napisatipismonamjerezaadaptaciju

7. Analizapredloška,Seminarskirad:analizafilmskeadaptacijeuodnosunaoriginalnipredložak

8. Štajetosinopsis?Kakosepišeištatrebadaotkrije?,vježba:napisatisinopsiszaadaptaciju

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ III

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

9. Analizasinopsis,nenajavljenitest10. Konstrukcijalika,tridimenzijelika,razvojlika;vježba:

napisatibiografijelikova11. Štajetotreatmentikakosepiše,vježba:napisati

treatment12. Struktura,Analizatreatmenta,kolektivnaanaliza

strukture13. Scenarij:ekspozicija,zaplet,kulminacija,raspletikraj,

vježba:napisatiprveverzijescenarija14. Analizascenarija,strukture,razvojapričeilikova,vježba:

pisanjedrugeverzije15. Analizaipripremazaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimaiosnovamaza adaptaciju literarnogdjelau scenarij;Upoznavanje sanajvažnijim primjerima adaptacije iz historije svjetskogfilma,tebosanskohercegovačkogfilmaVještine:Prepoznavanjeivažnosttemeiideje-eksplikacije;Upoznavanjesaodnosomfizičkastvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;Sticanjeodnosapremaprostoruivremenu;Upoznavanjesadinamikomirazvojemlikova;Kompetencije: Sticanje znanja o strukturi scenarija kaobudućeg filmskog djela u odnosuna strukturu odabranepripovijetke;Upoznavanjesaprocesompisanjascenarija:eksplikacija-sinopsis–treatment–prvaverzijascenarija–drugaverzijascenarija


PrincipradanapredmetuSCENARIJjeistraživački,individualanaliuistovrijemeitimskiradstudenatanaodređenojgodinistudija.Istraživanjetemaisavladavanjeteorijskihpojmovaneophodnihzapraktičniradodvijajuseugrupi,asampraktičniradjeindividualanzasvakogstudentatesurezultatiiiskustvarazličitiuovisnostiodvlastitogangažmanaiosobenostisvakogstudentaponaosob.



Kriteriji Bodovi


1. Pohađanjenastave

5 1–5


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ III

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Do54 5(F) 2.

Angažmanunastaviitestovi

15

10-15

55-64

6(E)

3.


10

4-10


20 10-20


50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–5095-100 10(A)

UKUPNO100

55-100

Literatura2:

Obavezna:SCENARIJIFILMSKAADAPTACIJA,ElmaTataragićPOETIKA,Aristotel434PISANJESCENARIJA,LewHunterTHEORYOFADAPTATION,LindaHutcheonSCREENADAPTATION:SCREENWRITINGHANDBOOK,KennethPortnoyDopunska:LIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHortonUMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgri



OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta III

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0306 Nazivpredmeta:ElementifilmairazvojfilmskihvrstaIII


Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:30,Vježbe:15)

Kontinuiranosamostalnosavladavanje

gradiva:15

Pripremazakolokvijizavršniispit:15

Ukupanbrojsati:75


Preduslovzaupis: UpisanIIIsemestar.


Osnovniciljpredmetajenastavitištojemogućeiscrpnije

upoznavatistudentesaosnovamahistorijefilmairazvoja

autorskefilmskeestetike.Namjerajeupoznatistudentesa

nastankom,razvojemidijalektickimodnosomautorskog,

industrijskogisocijalnogaspektafilma.Analizomodabranih

djelaizsvjetskefilmskehistorijeparalelnosepristupaautoru

injegovimtransformacijamakrozhistoriju,kaoiosnovnim

načinimaprodukcije,distribucijeiprikazivanja,tehničkogi

političkograzvojafilmskihizražajnihsredstava.Utrećem

dijeluakcenatjenarazvojufilmaudrugojpoloviniXXvijeka,

autorskepoetikeiposebnoNovomtalasuširomsvijeta.Ovim

procesomstudentidobijajuidejuohistorijisvojeumjetnosti,

irazvojuizražajnihsredstavauskladusarazvojempercepcije

gledaocaitehničkihtendencija,štoimazaciljformiranje

vlastitogstila,idejeohistorijifilma,kaoiinspiracijuza

rješavanjeodređenihveomakonkretnihproblemauprocesu

stvaranjafilmskogdjela.


- Autori–RobertBresson–tradicija,religija,asketizami

transcendencija;

- Novidokumentarac-Lični,etnografski,direktnifilm;

tehnika/estetika;

- NovitalasFrancuska;novifilmzanovupubliku;estetikai

razvojfilmskogjezika;svjesnosthistorijefilma;autorstvo

navrhuncu,izmeđuhermetizmaiindustrije;RiveGauche,

akademskiNovitalas;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta III

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- VelikaBritanija,KitchenSink,socijalniaspekti,gnjevni

mladiljudi;pobunaprotivklasizma;apsorbiranje

Hollywoodom;

- NovitalasJapan;sexipolitika;novinarativi;krajstudija,

krizaprodukcije,nezavisnaijošnezavisnijascena;

eksploatacija;

- NovitalasZapadnaNjemačka;

- NovitalasPoljska,filmskezajednice,privremenasloboda

izražavanja;

- NovitalasČehoslovačka;komedija,fantazijai

eksperimentalneforme;

- NovitalasSSSR;gnjevnimladikomunisti;duhovneforme;

- NovitalasMađarska;estetikadijalektičkogmaterijalizma;

kamerahistorije;

- NovitalasExYu,prirodnadecentralizacija;revolucijai

običničovjek;

- Cuba–filmrevolucije,dekonstrukcijaipopularnižanrovi;

- Brasil–filmpotlačenih,narativrevolucije;„nasiljeje

prirodnareakcijagladi“

- US-padiusponHollywooda;Noviindependentsi

eksploatacijaiartfilm;Cormaninjegovonaslijeđe;nasilje

isex,napuštanjeiponovnouspostavljanjecenzure;

- US-padiusponHollywooda;Returnofstudiopower,

"moviebrats“

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesafilmomudrugojpoloviniXXvijeka

Vještine:„Stručno“gledanjefilmovaisposobnostanalize

Kompetencije:Sticanjekompetencijezaanalizufilmovai

primjenunaučenognapraktičnirad


Predavanjaivježbe.Zajedničkogledanjeianaliziranje

filmskihdjela.Izučavanjezadateliterature.Krozdijalog

predavačaistudenatarevalorizirajuseestetskistavovii

djela,komparacijeiprimjeneteorijskihipovijesnihaspekata

nakonkretneprimjere,aliivlastitirad.


Provjeraznanjaseizvodiudvadijela:seminarskiradkao

uslovzaizlazaknakonačniispitikonačnipismeniispit.

Prisustvo:5

Angažmanunastavi:15

Pismeniseminarskirad:30

Završnirad:50

Ukupno:100

Literatura2: Obavezna:

1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta III

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

KristinThompson,DavidBordwell:FilmHistory:An

Introduction,3rdedition,McGraw-Hill;,2009

DavidBordwell,KristinThompson:FilmArt:AnIntroduction

7thedition,McGraw-Hillcollege;,2003

DavidBordwell:FiguresTracedinLight:OnCinematic

Staging1stedition,UniversityofCalifornia,2005

DavidBordwell:Opovijestfilmskogstila,Prvoizdanje,

Hrvatskifilmskisavez,Zagreb,2005

Dopunska:AntonjinLim,MiraLim:Najvažnijaumjetnost

RobertBresson:Bilješkeokinematografu

DavidBordwell:NarrationintheFictionFilm,1stedition,

UniversityofWisconsinPress,1985

ThomasSchatz:TheGeniusoftheSystem:Hollywood

FilmmakingintheStudioEra1stEdition,UnivOfMinnesota

Press,2010

priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta Historija umjetnosti III

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Naziv predmeta: HISTORIJA UMJETNOSTI III

Ciklus: Prvi Godina: 2 Semestar: III Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30

Predavanja: 30 Kontinuirano samostalno savladavanje gradiva: 20 Ukupan broj sati: 50


Preduslov za upis: Upisan III semestar, odslušan II semestar


Postizanje jasnog uvida u osnovna znanja o arhitekturi i likovnim umjetnostima na tlu Evrope od XVII do XX stoljeća. Prepoznavanje stilova, pravaca i likovnih specifičnosti određenog podneblja u razdoblju od XVII do XX stoljeća na osnovi njihovih formalnih obilježja. Sticanje temeljnih činjeničnih znanja i teoretskih spoznaja o najvažnijim ostvarenjima i protagonistima/cama na polju slikarstva, skulpture, arhitekture, grafike i primijenjene umjetnosti u umjetnosti XVII-XX stoljeća. Razvijanje kritičkog pristupa i metoda interpretacije ključnih fenomena u umjetnosti navedenog razdoblja. Shvatanje odnosa umjetnosti i vizualne kulture. Sticanje znanja o kompleksnosti pojma medija. Razvijanje osjećaja za barokne oblike i specifičnosti baroknih cjelina. Sticanje vještine kritičkoga razumijevanja i sagledavanja svih relevantnih fenomena uz prepoznavanje, komentar i mogućnost interpretacije važnijih pojava i umjetnina iz vremena i prostora kojim se kolegij bavi. Razumijevanje uslovljenosti nastanka i razvoja pojedinih umjetničkih fenomena u odnosu na društveno-politički, kulturni i ekonomski kontekst. Začeci moderne umjetnosti, najava moderniteta.


1. Barok u Italiji 2. Barok u Španiji i Flandriji 3. Barok u Holandiji, Francuskoj i Engleskoj 4. Rokoko 5. Neoklasicizam 6. Romantizam 7. Realizam; najava moderniteta 8. I pismeni kolokvij 9. Impresionizam; Novi mediji 10. Postimpresionizam 11. Postimpresionizam; Plakat i razvoj štampe 12. Neoimpresionizam; Skulptura druge polovine XIX st. 13. Simbolizam; Arts and Crafts; Arhitektura s kraja XIX stoljeća u Evropi i SAD-u 14. Art Nouveau/Jugendstil/ Bečka secesija 1. II pismeni kolokvij


OPIS predmeta Historija umjetnosti III Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

Ishodi učenja:

Poznavanje stilskih i kulturoloških karakteristika razdoblja i periodizacije likovnih pravaca i tendencija u umjetnosti XVII-XX stoljeća. Poznavanje formalnih i stilskih odlika rada ključnih protagonista/ica pojedinih likovnih pravaca u umjetnosti XVII-XX stoljeća, te sposobnost njihovog komentarisanja putem ilustrativnog materijala. Prepoznavanje karakteristika pojava i pokreta u XIX stoljeću na temelju formalnih obilježja. Kritičko razmatranje likovnog pravca u pripadajućem mu socio-kulturnom kontekstu. Samostalno interpretiranje, analiziranje i kontekstualiziranje umjetničkog djela. Sticanje znanja o kompleksnosti pojma medija. Shvaćanje odnosa umjetnosti i vizualne kulture. Klasificiranje građe u jasne opisne kategorije vezane uz sadržaj kolegija. Kompariranje građe na različitim umjetničkim djelima i spomenicima. Izvođenje zaključaka u odnosu na osnovnu likovnu građu koja se upoznaje na kolegiju. Usvajanje relevantnih znanja i vještina stečenih na kolegiju potrebnih za samostalno zaključivanje, analiziranje, kontekstualiziranje i kritičko promišljanje o likovnoj umjetnosti. Pokazivanje sposobnosti prepoznavanja umjetnički vrijednog. Primjenjivanje znanja u svrhu razumijevanja općeg razvoja historije umjetnosti, kao i za svoj lični profesionalni napredak u teoretskom i praktičnom smislu. Samostalno pripremanje i prezentovanje teme u pismenoj i usmenoj formi na metodološki korektan način.


Predavanja s audio-vizuelnim materijalom (tematske prezentacije, video zapisi), ilustrativna metoda. Učešće studenata/ica u prezentiranju određene teme. Terenska nastava, posjeta muzeja/izložbi.


R. br.

Elementi praćenja Broj bodova Učešće u ocjeni (%)

1. Aktivnost na nastavi 10 10 2. Prvi parcijalni ispit 35 35 3. Seminarski rad/prezentacija 10 10 4. Završni ispit 45 45 Ukupno: 100 bodova 100%

Literatura2:

Obavezna: H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin 2013. Ed. Umjetnost u slici: Liselotte Andersen, Barok i rokoko, Rijeka 1969.; Jürgen Schultze, Devetnaesto stoljeće, Otokar Keršovani, Rijeka 1970. Dopunska:



OPIS predmeta Historija umjetnosti III Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

From the Classicist to the Impressionists. Art and Architecture in the 19th Century, selected and edited by Elizabeth Gilmore Holt, New Heaven and London, Yale University Press, 1966. N. Pevsner, Pioniri modernog oblikovanja, GZH, Zagreb 1990. H. Foster, R. Krauss, Y.- A. Bois, B. Buchloch, Art Since 1900: Modernism, Antimodernism, Postmodernism, Thames&Hudson, London, 2004.; S.F. Eisermann, T. Crow etc., Nineteenth Century Art, A Critical History, Thames & Hudson, London 2002. Monografije pojedinih umjetnika, edicija TASCHEN. Online resursi za učenje: http://www.artrenewal.org; http://www.artchive.com; http://www.artcyclopedia.com; http://www.groveart.com


OPIS predmeta Filmska slika 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0310 Nazivpredmeta:Filmskaslika1zaAV


Status:obavezni


Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: položenispitizOsnovafilmskeitvfotografije2


Cilj je da student savlada osnovne elemente filmskog snimanja iz rediteljsko/snimateljskog ugla, te se upozna sa povjesnim razvojem i vodećim savremenim filmskim snimateljima.


1. rediteljsko/snimateljsko razumjevanje pojma filmska slika 2. vizuelna gramatika pokretne slike 3. razvijanje sposobnosti analize filmske slike 4. upoznavanje studenata sa scenskom tehnikom i rasvjetom 5. savremene tehnologije u filmskoj produkciji

Ishodiučenja:

Znanje:OsnoverazumijevanjaestetikeigramatikefilmskeslikeVještine:Studentisuosposobljenidaanalizirajufilmskusliku,tevladajuosnovamascensketehnike.Kompetencije:sposobnostanalizejednostavnijihoblikafilmskeslikeielementarnopoznavanjetehnike


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student stiče viši stepen razmijevanje filmske slike od osnovnog. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se i putem interneta.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Filmska slika 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Praktičnevježbe,seminarskiradiusmeniispit.Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

CinematographyforDirectorsbyJacquelineB.Frost,AnintroductiontocinemarographybyJohnMercer,CinematographybyPatrickKeating,EkspozicijabyVladislavMichel,KamerabyLadislavMichel,Film1,Slika-PokretbyGillesDeleuze,UnderstandingCinematographybyBrianHall,PaintingWithLightbyJohnAlton,AWritherofLightbyVittorioStoraro,ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlainBrown,FilmskaFotografijabyNikolaTanhofer



OPIS predmeta Montaža 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Nazivpredmeta:MONTAŽA1


Status:Obavezni



Preduslovzaupis: PoloženispitizOSNOVAFILMSKEITVMONTAŽE2


Ovladavanjenarativnimcjelinama–specifičnostprostoraivremena.Ovladavanjefilmskimzanatom,kroznačiniprincipeuglovasnimanjainjihovogspajanja.Fizičkiipsihološkikontinuitet.Upoznavanjesadramaturškimmontažnimpostupcima.Upoznavanjesaostalimoblicimamontaže–montažaposuštiniiuslovnosti.Upoznavanjeiovladavanjesasredstvimazapovezivanjeirazdvajanjevećihcjelina.

Tematskejedinice:

1. Predavanje:Osnovniprincipikadriranja.2. Predavanje:Kadriranje–principtrougla.3. Predavanje:Kadriranjedijaloškescene,sadvaili

višeaktera.4. Predavanje:Kontinuitetkaopsihičiprivid.Ulazaki

izlazakakteraizkadra.5. Predavanje:Složenimontažnioblici:scena,

sekvenca,pasaž.6. Predavanje:Vrstesekvenci.7. Predavanje:Dramaturškioblicimontaže.Paralelna

montaža,sinhronamontaža,linearnamontaža.8. Predavanje:Filmskainterpunkcija:vrste,značaj,

primjena.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Montaža 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

9. Vježba:Grafičkaanalizadijaloškescene.10. Vježba:knjigasnimanja–Lica.11. Vježba:praktičnirad–Lica.12. Predavanje:Analizapraktičnograda–Lica.13. Vježba:Fifenomen.14. Predavanje:Analizapraktičnograda–Lica.15. Seminarskirad:Dramaturškamontaža.

Ishodiučenja:

Studentsamostalnoikompetentnoprimjenjujerazličitekreativnepraktičnevještine,kaoitehničkepostupkeuprofesionalnojproizvodnjirazličitihAVdjela.Kursnaindividualnomplanurazvijaličnekreativnesposobnostisavladavanjempraktičnihvještina,anazajedničkomplanurazvijaprofesionalneprincipeinačelatimskograda.


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasafilmskimilustracijama,analizama,diskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.Analizefilmskihcjelinasadiskusijom.


Provjerastečenogznanjastudentakrozizlaganja,seminarskeradoveitestove,tokomsemestra.PolaganjezavršnogispitasastojiseizusmenogdijelaIprezentacijepraktičnihradova.Strukturaocjene:Bodovi Ocjene Kriterij Bodovi0-54 5 Prisustvo 555-64 6 Aktivnosti 565-74 7 Kolokvij-test 575-84 8 Seminarski

radovi5


30

95-100 10 Završniispit 50 ukupno 100



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Literatura2:

Obavezna:/DanielArion/DanielEridžon:Gramatikafilmskogjezika,Univerzitetumetnosti,1983,Beograd/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,BeogradMarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,BeogradDopunska:/KarelReiszandGavinMillar/KarelRejsIGejvinMilar:Filmskamontaža,Univerzitetumetnosti,1983,BeogradAntePetrelić:Pojamistrukturafilmskogvremena,Školskaknjiga,1976,ZagrebDušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,BeogradBrankoBelan:SintaksaipoetikafilmaTeorijamontaže,Filmoteka16,1979,Zagreb



OPIS predmeta Montaža i obrada zvuka 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0412 Nazivpredmeta:Montažaiobradazvuka1


Status:Obavezni

Kontaktsati:30Predavanja15Vježbe15individualnipraktičnirad:10pripremezakolokvijiispit:10Ukupanbrojsati:50


Preduslovzaupis: PoloženispitizIIsemestara


CiljpredmetajeobjedinjavanjeestetskogipraktičnogpristupaobradizvukanafilmuiTV,tedastudentimaomogućipraktičnouključivanjeuobraduzvukazaAVmedije.

PozavršetkusemestraodstudentaseočekujedasamostalnouspješnoosmisliirealiziraobraduzvukazaAVdjelo,dagaprilagodirazličitimtehničkimmogućnostimamedijaukomeradi.

Tematskejedinice:

1. ZvučnaslikaAVdjelainjenielementi;2. TehnološkekarakteristikefilmaiTV;3. Dijalog,unutrašnjimonolog,narator,specifičnostnafilmuiTV;4. Dinamikadijaloga;5. Frekvencijskaobradadijaloga,upotrebarazličitihprocesora;6. Naknadnosnimanjedijaloga(nahsinhronizacija),pripremai

postupaksnimanja;7. Kontinuitetfilmskogprostora,postupciikakoseuspostavlja;8. Kontinuitetfilmskogvremenairadnje-načiniuspostavljanje;9. DijaloguzavisnostiodžanraAVdjela;10. Ambijentalnizvuk,stereoimono-specifičnost;11. DramaturgijazvukaufunkcijiAVdjela;12. Osnovnielementiaudiorežije,mixer,procesori,prespojnapolja,

uređajizasnimanjeireprodukciju;13. Vježba:IzradazvučneslikezaispitizMontažeIII;14. Vježba:FinalnimikszvučneslikezavježbuizMontažeIII.15. Pripremazaispit.


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Montaža I obrada zvuka 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2 Metodeizvođenjanastave:




Literatura2:



Uslovzaispitmin-max

Bodovi Ocjene





UKUPNO 100 55-100



UNIVERZITET U SARAJEVU –Akademija scenskih umjetnosti

Osnove produkcije I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifra predmeta: REŽAV0313 OSNOVE PRODUKCIJE I

Ciklus: Prvi Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita: 2 Status: Obavezni Kontakt sati: 30

Predavanja: 15 Vježbe: 15 Individualni rad: 20 Ukupan broj sati: 50

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast Produkcija

Preduslov za upis: Upisan VII semester


Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova, praktičnih znanja i iskustava iz oblasti produkcije i menadžmenta, kroz predavanja, vježbe i seminare


Tematske jedinice po sedmicama: Uvod u predmet i plan rada Predavanje Osnovni elementi filmske industrije Projekcija izbora kratkih filmova sa razgovorom sa producentima Projekcija dugometražnog filma sa razgovorom sa producentima Studija slucaja produkcije pogledanih filmova Vrijednosni lanac filmske industrije Razvoj Vrijednosni lanac filmske industrije Razvoj drugi dio Vrijednosni lanac filmske industrije Finansiranje Vrijednosni lanac filmske industrije Finansiranje drugi dio Vrijednosni lanac filmske industrije Produkcija Vrijednosni lanac filmske industrije Produkcija drugi dio Vrijednosni lanac filmske industrije Distribucija Vrijednosni lanac filmske industrije Distribucija drugi dio Specifičnosti TV produkcije Specifičnosti TV produkcije drugi dio Specifičnosti teatarske produkcije Specifičnosti teatarske produkcije drugi dio

Ishodi učenja:

Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti: - razumijevanje i korištenje temeljnih stručnih pojmova, - razumijevanje cjelokupnog produkcijskog lanca, bez obzira na medij o kome je riječ, - svijest o relacijskim, intermedijalnim i kulturalnim pretpostavkama umjetničkog djela. Studenti stiču osnovna znanja o produkciji i ulozi producenta, te o menadžmentu u kulturi.


Predavanja, vježbe, seminari, radionice, studije slučaja, master class, individualne vježbe, testovi. Studenti su obavezni učestvovati u analizama, diskusijama, te analizirati na času savremenu produkciju u scenskim umjetnostima.


Osnove produkcije I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, te na završnom ispitu prema sljedećim elementima praćenja:


ocjeni (%)

1. Prisustvo nastavi 10 10 2. Angažman u nastavi 10 10 3. Testovi 15 15 4. Seminarski rad 20 20 5. Završni ispit 45 45

Ukupno: 100 bodova 100% Provjera znanja studenata bit će organizirana na rokovima predviđenim akademskim kalendarom. Student koji je zadovoljio kriterij od 55% uz druge oblike aktivnosti tokom semestra (prisustvo nastavi, aktivnost na nastavi,seminarski rad završio je svoje obaveze prema nastavnom predmetu. Nastavnik formira konačnu ocjenu na temelju svih elemenata ocjenjivanja. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi: a) 10 (A) - izuzetan uspjeh nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - iznad prosjeka, , nosi 85-94 boda; c) 8 (C) - prosječan, nosi 75-84 boda; d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda; e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda; f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova. Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima Odsjeka nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

Literatura2:

Obavezna: Darko Lukić (2010); Produkcija i marketing scenskih umjetnosti; Hrvatski centar ITI Zagreb, Jean-Pierre Geuens: Film Production Theory Hrvoje Turković: Narav televizije Angus Finney: The International Film Business Jovan Marjanović: Mapiranje filmske industrije BIH 2013 Dopunska: Harold Voegel: Entertainment Industry Economics Per Neuman, Charlotte Appelgreen: The Fine Art of Coproduction



OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:LikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaI


Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:15Predavanja:15Seminar:5Pripremezakolokvijizavršniispit:5Ukupanbrojsati:25

Učesniciunastavi

NastavniciisaradniciizabraninaAVOblasti/ilipredmetLikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostima

Preduslovzaupis: UpisanIIIsemestar.

Cilj(ciljevi)predmeta: Poznavanjehistorijeteatrasapraktičnomprimjenomudanašnjemvremenu.


Sedmica Tema1. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAURITUALNOMTEATRU.2. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUANTIČKOMTEATRU.3. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUKASNOMHELENISTIČKOMIRIMSKOM

TEATRU.4. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUSREDNJEMVIJEKUILITURGIJSKOJ

DRAMI.5. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAURENESANSI.6. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUBAROKU.7. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUELIZABETANSKOMTEATRU-

ŠEKSPIR.8. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUKOMEDIJIDELARTE.9. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUKOMEDIJIFRANCUSKEUXVIII

XVIIIVIJEKU.10. OBLICIIFORMEAZIJSKOGTEATRAKROZSCENOGRAFIJU,KOSTIMI

MASKU11. OBLICIIFORMEAZIJSKOGTEATRAKROZSCENOGRAFIJU,KOSTIMI

MASKU12. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUNATURALIZMUIREALZIMU.13. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKA–SIMBOLIZAMIAVANGARDA14. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUPOLITIČKOMEPSKOMTEATRU–

BREHT15. RAZBIJANJESCENSKOGPROSTORAIFUNKCIJASCENOGRAFIJE,

KOSTIMAIMASKEUTEATRUXXVIJEKA(UVOD)

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Ishodiučenja:

Upoznavanjestudenatasahistorijskomulogomscenografije,kostimaimaskeupojedinimteatrimaikorištenjeiskustvatihoblikateatraudanašnjemvremenu.(uklasičnomipostmodernomprincipu)


Predavanja,projekcijeidokumentarnifilmovi,seminarskiradovi.


Usmeniispitiodbranjeniseminarskiradovi.

Literatura2:

Molinari,ISTORIJAPOZORISeTA,Hauard,SeTAJESCENOGRAFIJA,Hocevar,PROSTORISCENOGRAFIJA,Baslar,POETIKAPROSTORAAndreDegaine,HISTORIEDUTHEATREDESSINEEB.MELLO,TRATTATODISCENDTELNICAMaragoni,EVOLUCIONESTORICAESTILISTICADELLAMODA,Mandzuka,SCENSKASeMINKA,OtoBihaljiMerin,MASKESVIJETAJ.Rupert,LeCostume




Obrazac SP2

Stranica 1 od 3



Ciklus:PRVI Godina:1 Semestar:2 BrojECTSkredita:4

Status:Obavezni


Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: PoloženaFotografija1


Nakonštosuseuprethodnomsemestruupoznalisaosnovamafotografije,ciljFotografije2jedasestudentipribližesubjektukojegsnimajutedarazumijuisavladajumagijuodlučujućegmomentaislikekojavrijedihiljaduriječi.Radnapredmetuuključujezajedničkiipojedinačniradsasvakimstudentom,teobavezankritičkiosvrtnasopstvenialiiraddrugihstudenata.


1. Istorijafotografije(nastavak)2. Boje–teorija,kakoihkameravidiikakoihmi

koristimo3. Savladavanjekompleksnijihkompozicija,planovai

rakursa4. Uvodudigitalnufotografiju,specifičnosti,prednostii

maneteosnovepost-produkcije.5. Fotografskižanroviinjimaspecifičnetehnike6. Portret7. Razumjevanjeodlučujućegmomenta8. Eksperimentisanjesavišestrukimekspozicijama,

korištenjemekstremnihvrijednostibrzinezatvaračaiobjektiva,fotogramimaiostalimnetradicionalnihtehnikama


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

9. Kritički se uključiti u postojeće ili osvrnuti na istorijske rasprave o fotografiji.

Ishodiučenja:

Znanje: Nakon završetka nastave od studenta/ice se očekuje da razumije proces nastanka digitalne fotografije, da je sposoban da odabere pravi format i tehniku kojom će snimati subjekte i teme te da se, kroz istoriju savremene, digitalne fotografije, upoznaju sa njenim razvojem. Vještine: Izrada fotografija koje će svojim tehničkim i likovnim karakteristikama odgovarati zadatoj ili temi koju je student/ica, uz dogovor sa nastavnikom, izabrao.


Nastava je koncipirana kao kombinacija teorijskih predavanja i praktičnih vježbi koje su bazirane na savladavanju osnova fotografskih vještina.



Literatura2:

● Obavezna: ● The Decisive Moment, Henri Cartier-Bresson ● Color and Meaning: Art, Science and Symbolism, John

Gage ● Camera Lucida, Roland Barthes ● Photography Masterclass: Creative Techniques of 100

Great Photographers, Paul Low ● John Berger: Understanding a Photograph, John Berger ● Digitalna fotografija, 4. Dio, Scott Kelby ● Annie Leibovitz At Work, Annie Leibovitz ● The Photography Reader, Liz Wells ● 20th Century Photography, Museum Ludwig Cologne ● Mary Ellen Mark on the Portrait and the Moment: The

Photography Workshop, Mary Ellen Mark



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

● Telex Iran, Gilles Peress

● Dopunska: ● Understanding Color in Photography: Using Color,

Composition, and Exposure to Create Vivid Photos, Bryan Peterson

● Laszlo Moholy-Nagy by Ingrid Pfeiffer, Max Hollein ● The Secret Lives of Color, Kassia St Clair ● Digital Photographer's Handbook: 6th Edition of the

Bestselling Photography Manual Reprint Edition, Tom Ang

● Theory of Colours, Johann Wolfgang Von Goethe ● Wim Wenders: Once, Wim Wenders ● “O duhovnom u umjetnosti”, Wassily Wassilyevich

Kandinsky ● The Work of Art in the Age of Mechanical, Walter

Benjamin ● Storaro: Writing with Light, Vittorio Storaro ● Twentieth-Century Color Photographs: Identification and

Care, Sylvie Pénichon



Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta: REŽAV0404 Nazivpredmeta:REŽIJA4

Ciklus:I Godina:II Semestar:IV BrojECTSkredita:6


Kontaktsati:90Predavanja:45Vježbe:45Samostalnevježbe:5Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:20Pripremezakolokvijizavršniispit:35Ukupanbrojsati:150

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: PoloženispitizRežije3


Cilj programa je upoznavanje sa osnovama specifičnostima adaptacije književnog djela za film, upoznavanje sa svim oblicima filma – stilovima i žanrovima, shvatanje pojma – rediteljsko čitanje književnog djela. prolazak kroz etape rediteljskog procesa teorijski i praktično, shvatanje da je režija samospoznajni proces kroz realizaciju filmske vježbe Autorefleksija


1. ADAPTACIJA KNJIŽEVNOG DJELA ZA FILM 2. REDITELJSKO ČITANJE KNJIŽEVNOG DJELA.

ADAPTACIJA PRIPOVJETKE IZ III SEMESTRA 3. ANALIZA DJELA, TEMA, IDEJA, IZABRANI REDITELJ

1 4. SCENARIJ, ANALIZA SCENARIJA PREMA

IZABRANIM PRIPOVJETKAMA 5. SUKOB, LINIJA RADNJE, LIKOVI; ANALIZA

SCENARIJA PREMA IZABRANIM PRIPOVJETKAMA 6. KADAR, SCENA, SEKVENCA, CJELINA. ANALIZA

SCENARIJA PREMA IZABRANIM PRIPOVJETKAMA 7. KAKO SE PIŠE ‘REDITELJSKI PROJEKAT’ 8. PRIPREMA ZA VJEŽBU: AUTOBIOGRAFIJA 9. MONTAŽNI POSTUPCI 10. KRITIČKO PREISPITIVANJE. CJELINA 11. PRIPREME ZA SNIMANJE ADAPTIRANE

PRIPOVIJETKE, REDITELJSKA PRIPREMA I PREDPRODUKCIJA (IZBOR GLUMACA, EKIPE, LOKACIJA)

12. ANALIZA VJEŽBI: AUTOBIOGRAFIJA. IZABRANI REDITELJ 2


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13. PRIPREME ZA SNIMANJE ADAPTIRANE PRIPOVJETKE: PRODUKCIJA (SNIMANJE – ESTETKI I PRAKTIČNI ASPEKT)

14. SNIMANJE FILMOVA 15. POSTPRODUKCIJA STUDENTSKIH FILMOVA

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeorazliciknjiževnostiiknjiževnogpredloškazafilm,teznanjaolikukaoosnovisvakerediteljskepostavke.Vještine:Sposobnostanalizeknjiževnogdjelaiadaptacijezafilm,režiranjekratkefilmskeigraneformeKompetencije:Osposobljenostzaadaptacijuknjiževogdjelazafilmirežiranjakratkefilmskeigraneforme


Metod rada na predmetu REŽIJA na četvrtom semestru studija bazira se na adaptaciji pripovjetke za film. Kroz proces adaptacije ozbiljnog književnog djela, studenti se upoznaju sa kompleksnijim elementima rediteljskog izraza (uspostavljanjem kompleksnih likova, stilom itd.) i produbljuju znanje koje su stekli na prvoj godini. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student polako stiče sposobnosti da režira dužu i kompleksniju teatarsku i filmsku formu.Svaki student je obavezan učestvovati u analizama, diskusijama, pripremama i realizaciji radova svojih kolega. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se putem interneta. Praktični dio rada na projektima (predstava/film) podrazumijeva angažiranje cijele ekipe saradnika s kojima studenti realiziraju vježbe.


Uslov za izlazak na ispit je da profesori ocijene da filmovi zadovoljavaju nastavne kriterijume nakon pregleda rada u posljednjoj sedmici nastave. Pohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Literatura2:

Poetika, Aristotel, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990. Jezik filma 1 I 2, Institut za film, Beograd, 1971-1972 Neštokaoautobiografija,AkiraKurosava,Institutzafilm,Beograd,1986NotesontheCinematographer,RobertBresson,GreenInteger,Kopenhagen,1997MyLastSigh:TheAutobiographyofLuisBunelUniv Of Minnesota Press; First edition edition (September 16, 2003) Sidney Lumet - Making Movies, Vintage, 1996 Scenarij i filmska adaptacija , dr.Elma Tataragić, University Press, 2018.

2Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


OPIS predmeta SCENARIJ IV

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0405 Nazivpredmeta:SCENARIJIV

Ciklus:BA Godina:2 Semestar:IV BrojECTSkredita:3

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:45(Predavanja:15;Vježbe:30)

Samostalnevježbe:15

Kontinuiranosavladavanjegradiva:15

Ukupanbrojsati:75Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastSCENARIJPreduslovzaupis: PoloženispitizpredmetaSCENARIJIII


CiljeviizadacipredmetaSCENARIJIVsuupoznavanje

studenatasapojmomkratkogigranogfilmaiscenarijaza

kratkiigranifilma,tenjegovompozicijomufilmskomi

televizijskomstvaralaštvu.Studentićeseupoznatisa

najznačajnijimkratkometražnimigranimfilmovima,tećeuz

praktičneradoveupoznatisesafilmskedramaturgijekratke

forme.

Sadržajpredmetaizvodiseujedinstvenojkombinaciji

predavanjaivježbi.Podpredavanjempodrazumijevamo

procesuvođenjautemuiverbalnuelaboracijuteme,apod

vježbomprocespraktičneprovjereiizvedbetemeuvidu

scenarijanaodređenutemu.


SEDMICA:

1. Stvaranjelika,Štajetolik?2. LikpremaAristotelu/LajosuEgriju/Andrew

Hortnonu/LewHunteru,seminarskirad:analiza

jedneodteorijelikovasaprimjerom

3. Radnjailik,vježba:analizakrozprimjerekratkometražnihigranihfilmova

4. junak/anitjunak,analizaseminarskihradova5. Kratkometražnifilmidramaturškimodeliukratkoj

formi,vježba:idejezafilmsajednimglavnimjunakom

6. Likukratkojformu,analizavježbi7. Analizapredloženihpričailikova8. Odidejedoscenarijaprekolika,vježba:treatmentza

kratkifilm

9. nenajavljenitest10. Odnoslikairadnje,vježba:pisanjedrugeverzije

treatmenta

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ IV

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

11. Projekcijaianalizakratkihigranihfilmovaizbh.produkcijenatemulik-nosilacradnje,analiza

treatmenta,pisanjeprveverzijescenarija

12. Analizascenarija,vježba:pisanjedrugeverzijescenarijapremaanalizamaikomentarima

13. Analizastrukture14. Analizedrugeverzijescenarija15. Pregledradaipripremazaispit

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesateorijskimelementimai

karakteristikamakratkometražnefilmskeforme;

Upoznavanjesanajvažnijimprimjerimaizhistorije

svjetskogfilma,tebosanskohercegovačkogfilma;

Vještine:Junakkaonosilacradnje;Prepoznavanjei

važnosttemeiideje;Upoznavanjesaodnosomfizička

stvarnost–stvarnostumjetničkogdjela;

Kompetencije:Sticanjeodnosapremaprostoruivremenu;

Upoznavanjesadinamikomirazvojemjunaka/likova;

Sticanjeznanjaostrukturiscenarijakaobudućegfilmskog

djela;


PrincipradanapredmetuSCENARIJjeistraživački,

individualanaliuistovrijemeitimskiradstudenatana

određenojgodinistudija.Istraživanjetemaisavladavanje

teorijskihpojmovaneophodnihzapraktičniradodvijajuseu

grupi,asampraktičniradjeindividualanzasvakogstudenta

tesurezultatiiiskustvarazličitiuovisnostiodvlastitog

angažmanaiosobenostisvakogstudentaponaosob.


Praćenjeradaiprovjeraznanjavršisetokomrealizacije

nastavnogprograma.Planiranjejedantesttokomsemestrai

finalniispitnakonsemstra.Dabiizašaonausmenidioispita

studentmoraredovnopohađatinastavu.

Provjeraznanjaiocjenjivanje

Kriteriji Bodovi


Do54

5(F)

1.2.


515

1–510-15

55-64

6(E)

3.


10

4-10


20 10-20


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta SCENARIJ IV

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3


50 25-50

85-94 9(B) 4. Završniispit 50 30–5095-100 10(A)

UKUPNO100

55-100

Literatura2:

Obavezna:

POETIKA,Aristotel

STILFILMSKOGSCENARIJA,ElmaTataragić

434PISANJESCENARIJA,LewHunter

WRITINGSHORTFILMS,LindaJ.Cowgill

LIKOVI–OSNOVASCENARIJA,AndrewHorton

UMJETNOSTDRAMSKOGPISANJA,LajosEgri

Dopunska:

WRITINGDIALOGUEFORSCRIPTS-EFFECTIVEDIALOGUE

FORFILM,TV,RADIOANDSTAGE,RibDavis



OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta IV

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0406 Nazivpredmeta:ElementifilmairazvojfilmskihvrstaIV


Status:OBAVEZNI



Preduslovzaupis: UpisanIVsemestar.


Osnovniciljpredmetajenastavitištojemogućeiscrpnijeupoznavatistudentesaosnovamahistorijefilmairazvojaautorskefilmskeestetike.Namjerajeupoznatistudentesanastankom,razvojemidijalektickimodnosomautorskog,industrijskogisocijalnogaspektafilma.Analizomodabranihdjelaizsvjetskefilmskehistorijeparalelnosepristupaautoruinjegovimtransformacijamakrozhistoriju,kaoiosnovnimnačinimaprodukcije,distribucijeiprikazivanja,tehničkogipolitičkograzvojafilmskihizražajnihsredstava.UčetvrtomdijeluakcenatjenarazvojufilmaudrugojpoloviniXXvijekaipočetkomXXI,autorskepoetikeiposebnorazvojufilmaposlijeNovogtalasaširomsvijeta.Ovimprocesomstudentidobijajuidejuohistorijisvojeumjetnosti,irazvojuizražajnihsredstavauskladusarazvojempercepcijegledaocaitehničkihtendencija,štoimazaciljformiranjevlastitogstila,idejeohistorijifilma,kaoiinspiracijuzarješavanjeodređenihveomakonkretnihproblemauprocesustvaranjafilmskogdjela.


- Europskipolitičkifilm70-tihOdformedoformalizma;artmainstream;

- Europskipolitičkifilm70-tihOdformedoformalizma;- Novisenzibilizamnjemačkogfilma;povratakvizuelnom;- Sovjetskifilm70-tih;krajejedneere;- Ponovnouspostavljanjeindustrije80-tih;Nove

tehnologijeinovipolitičkifilm90-tih;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta IV

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- NovaEuropa;raznorodneestetike,ujedinjenje,festivaliifondovi;estetikaipokretikaopoza;Dogma95;identitet,uzori,Europe–nikadaostvareniideal

- NovanezavisnascenaUSA;skrivenoblago;potisnutopodzemljeautentičnogfilmskogjezika,novihnarativnihformiidigitalnetehnologije;

- Afrika–odkolonijalizmadohiperprodukcijeNollywooda;- Iran–revolucijaiposlijenje;blokadauvozaiprocvat

produkcije;Farabifondacijainjendječjiodjel;inspiracijaneorelizmaimetafilmskog;

- HongKong,panikaujedinjenja,hiperprodukcija;klasikainovovrijeme;freestyle–WongKarWai;

- Taiwan–eksplozijakreativnosti;historijaimelanholija;novinovifilmipotpunoautorstvoTsaiMingLianga;

- JužnaKoreja–kvoteiprocvatindustrije;raznolikostizrazaiprodukcija;spektakli,horori,trilerosvete,nezavisnascena;

- Kineskegeneracije;obnovaumjetnostiikulture;noveforme;5i6generacija;neprijavljenifilmovi,fenomenLouYe;

- Japanneporažen;diversifikacija,digitalizacija,dominacija;

- Zaključci–OurOwnFilmHistory

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesafilmomudrugojpoloviniXXvijekaipočetkomXXI,nakonNovogtalasaVještine:„Stručno“gledanjefilmovaisposobnostanalizeKompetencije:Sticanjekompetencijezaanalizufilmovaiprimjenunaučenognapraktičnirad






1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Elementi filma i razvoj filmskih vrsta IV

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3 KristinThompson,DavidBordwell:FilmHistory:An

Introduction,3rdedition,McGraw-Hill;,2009DavidBordwell,KristinThompson:FilmArt:AnIntroduction7thedition,McGraw-Hillcollege;,2003DavidBordwell:FiguresTracedinLight:OnCinematicStaging1stedition,UniversityofCalifornia,2005DavidBordwell:Opovijestfilmskogstila,Prvoizdanje,Hrvatskifilmskisavez,Zagreb,2005Dopunska:DavidBordwell:PlanetHongKongYueh-yuYeh:TaiwanFilmDirectors:ATreasureIslandNwachukwuFrankUkadike:BlackAfricanCinemaDavidBordwell:NarrationintheFictionFilm,1stedition,UniversityofWisconsinPress,1985



OPIS predmeta Historija umjetnosti IV

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3


Naziv predmeta: HISTORIJA UMJETNOSTI IV

Ciklus: Prvi Godina: 2 Semestar: IV Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30

Predavanja: 30

Kontinuirano samostalno savladavanje gradiva: 20



Preduslov za upis: Upisan IV semestar, odslušan III semestar

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Osnovni cilj predmeta je upoznati studente sa složenim i dinamičnim političkim,

društvenim i kulturno-historijskim prilikama u 20. stoljeću i njihovim refleksijama na

umjetničku produkciju. Fokus je usmjeren ka definiranju i razumijevanju pojmova

moderne umjetnosti, moderniteta, modernizama, modernosti, avangarde. Re-definiranje i

dematerijalizacija umjetničkog djela – od apstraktnog ekspresionizma i gestualnog

slikarstva do pop-arta i konceptualne umjetnostii i upotrebe novih medija. Definiranje i

razumijevanje pojmova postmoderna umjetnost, postmodernitet i postmodernizam.

Sagledavanje razvoja institucija kulture i umjetničkih scena/centara nakon Drugog

svjetskog rata. Redefiniranje pojma umjetničkog djela, aure i originalnosti, prepoznavanje

i klasificiranje novih vidova i načina umjetničkog djelovanja – happening, performance, video.

Sposobnost kritičkoga sagledavanja evropske kulturno-umjetničke produkcije u

umjetnosti XX stoljeća kroz analizu i interpretaciju djelâ.

Shvaćanje razvoja modernog grada, industrijalizacije i modernizacije, moderne arhitekture

i urbanizma.

Sposobnost razlikovanja i uočavanja različitih pravaca, stilova i izama, načina i praksi

umjetničkog djelovanja.

Razumijevanje uloge medija, funkcije umjetničkog djela i autorstva u specifičnom

historijskom i kulturnom kontekstu.

Povezivanje stečenog znanja o likovnim umjetnostima s modernim i savremenim

pojavama u likovnoj praksi i djelovanju koje predstavlja složenu multimedijalnu

umjetničku scenu.

Tematske jedinice:

(po potrebi plan izvođenja po sedmicama se utvrđuje uvažavajući specifičnosti organizacionih jedinica)

1. Uvod u sadržaje, definiranje pojmova: Fovizam

2. Ekspresionizam

3. Kubizam

4. Futurizam; Apstraktna umjetnost

5. Ruska avangarda; École de Paris

6. Dadaizam; Neue Sachlichkeit

7. Metafizičko slikarstvo; Nadrealizam

8. Prvi semestralni kolokvij

9. Arhitektura prve polovine XX stoljeća; Bauhaus

10. Apstraktni ekspresionizam u SAD-u

11. Lirska apstrakcija u Evropi (enformel)

12. Nove prakse djelovanja – Gutai grupa, Novi realisti, Situacionisti


OPIS predmeta Historija umjetnosti IV Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13. Pop art; Minimalizam

14. Fluxus, konceptualna umjetnost (Video, Happening, Body art, Performans)

1. Završni semestralni kolokvij

Ishodi učenja:

Razlikuje i tumači uzroke, okolnosti i način umjetničke produkcije u prvoj polovini XX

stoljeća. Stiče uvid u širi društveno-politički i kulturno umjetnički kontekst nastanka

umjetničkog djela; analizira i kritički prosuđuje ulogu i funkciju umjetničkog djela, pitanje

autorstva i metode umjetničkog djelovanja.

Uočava i jasno artikuliše razlike i sličnosti između umjetničkih pravaca, stilova, izama, medija i protagonista prve polovine XX stoljeća. Kritički promatra i vrednuje značaj i ulogu

određenog umjetničkog djela, poziciju autora/ice i kontekst umjetničkog djelovanja.

Razumijevanje kontinuuma umjetničkog stvaranja, te prepoznavanje specifičnih utjecaja,

motiva, tendencija i njihovih protagonista/ica.

Razlikovanje i tumačenje uzroka, okolnosti i načina umjetničke produkcije nakon Drugog

svjetskoj rada u Evropi i SAD-u. Sticanje uvida u širi društveno-politički i kulturno-

umjetnički kontekst nastanka umjetničkog djela.

Razumijevanje pojma dematerijalizacije umjetničkog djela, pitanja originalnosti i

autentičnosti i promjene umjetničkog izričaja.

Sposobnost valorizacije upotrebe novih umjetničkih medija – happening, performance, body art, video...

Analiziranje i kritičko promišljanje o utjecaju drugih umjetničkih grana (muzika, film,

teatar) na umjetničku produkciju druge polovine 20. stoljeća. Samostalno uočavanje i

jasno artikulisanje glavnih stilskih, formalnih i tehničko-tehnoloških karakteristika

tematskih jedinica. Razumijevanje promjena unutar umjetničke paradigme.

Prepoznavanje glavnih tendencija, manifestacija i protagonista.

Metode izvođenja

nastave:

Predavanja uz audio-vizualne zapise tematskog materijala (radovi, fotografije, snimci...).

Posjete bosanskohercegovačkim kulturno-umjetničkim institucijama i organizacijama,

manifestacijama, izložbama i događajima. Učešće studenata/ica u prezentiranju određene

teme. Terenska nastava, posjeta muzeja/izložbi.

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene1:

R.

br. Elementi praćenja Broj bodova

Učešće u

ocjeni (%)

1. Aktivnost na nastavi 10 10

2. Prvi parcijalni ispit 35 35

3. Seminarski rad/prezentacija 10 10



Literatura2:

Obavezna:

H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti. slikarstvo.kiparstvo.arhitektura.fotografija,

Stanek, Varaždin 2009.

Edward Lucie Smith, Vizualna umjetnost 20. stoljeća, Golden Marketing, Zagreb, 2003.



OPIS predmeta Historija umjetnosti IV Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

G. C. Argan, A.B. Olliva, Moderna umetnost 1770/1970/2000, Clio, Beograd 2006.

Dopunska:

Ruhrberg, Schnekenburg, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća (Slikarstvo, Skulptura i Objekti, Novi medij, Fotografija), Tashen/VBZ/ Zagreb, 2005.

E.L: Smith, Art Today, Phaidon, 1996.

Art in Theory 1900-1990. Edited by Charles Harrison and Paul Wood, Blackwell, Oxford

1993.

Online resursi za učenje:

https://www.moma.org/

https://www.tate.org.uk/

https://library.yale.edu/

http://library.ucla.edu/

http://ugbih.ba/



Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:Filmskaslika2zaAV


Status:obavezni


Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblast

Preduslovzaupis: PoloženispitizFilmskeslike1


Cilj je da student savlada osnovne elemente filmskog snimanja iz rediteljsko/snimateljskog ugla, te se upozna sa povjesnim razvojem i vodećim savremenim filmskim snimateljima.


1. rediteljsko/snimateljska percepcija 2. rediteljsko/snimateljski vizuelni izraz 3. razvijanje sposobnosti konstrukcije pokretne slike 4. estetika i stilovi filmske slike 5. savremene tehnologije u filmskoj produkciji

Ishodiučenja:

Znanje:OsnoverazumijevanjaestetikeigramatikefilmskeslikeVještine:Studentisuosposobljenidaanalizirajufilmskusliku,tevladajuosnovamascensketehnikeKompetencije:sposobnostkreiranjajednostavnijihoblikafilmskeslike.


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student stiče viši stepen razmijevanje filmske slike od osnovnog. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se i putem interneta.


Praktičnevježbe,seminarskiradiusmeniispitPohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:CinematographyforDirectorsbyJacquelineB.Frost,AnintroductiontocinemarographybyJohnMercer,CinematographybyPatrickKeating,EkspozicijabyVladislavMichel,KamerabyLadislavMichel,Film1,Slika-PokretbyGillesDeleuze,UnderstandingCinematographybyBrianHall,PaintingWithLightbyJohnAlton,AWritherofLightbyVittorioStoraro,ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlainBrown,FilmskaFotografiajbyNikolaTanhofer




Obrazac SP2

Stranica 1 od 3




Status:Obavezni



Preduslovzaupis: PoloženispitizMONTAŽE1


Upoznavanjesadokumentarnimfilmskimžanrovima.Upoznavanjesarazlikamaumontažiizmeđufiktivneidokumentarnepriče.Ulogamontažeuposebnimuslovima–istinitostizloupotreba.Ulogazvukaumontažidokumentarnogfilma.Ulogamontažeudokumentarnomfilmu–kontinuitetvremenairadnje.

Tematskejedinice:

1. Predavanje:Dokumentarniiigranifilm,uzajamna

prožimanja.2. Predavanje:Dokumentarnifilm–Ideja.3. Predavanje:Kratkometražniidugometražni

dokumentarnifilm.4. Predavanje:Dokumentarnareportaža.Namjenski

film.5. Predavanje:Obrazovnifilm.Arhivskifilm.Film

kompilacije.6. Predavanje:Ulogamontažeuposebnimuslovima–

istinitostizloupotreba.7. Predavanje:Dokumentarnifilm.8. Predavanje:Upotrebazvukaumontaži.9. Predavanje:Analitičkaiintegralnanaracija.10. Predavanje:Kondenzacijasloženedramskeradnje

pomoćudubinskeoštrine.


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

11. Predavanje:Trajanjekadraimontaža.12. Vježba:knjigasnimanja-Filmskapotjera.13. Vježba:praktičanrad–Filmskapotjera.14. Seminarskirad:Analizadokumentarnogfilma–

struktura,montažnioblici,korištenjezvuka.15. Seminarskirad:Rez

Ishodiučenja:

Studentsamostalnoikompetentnoprimjenjujerazličitekreativnepraktičnevještine,kaoitehničkepostupkeuprofesionalnojproizvodnjirazličitihAVdjela.Kursnaindividualnomplanurazvijaličnekreativnesposobnostisavladavanjempraktičnihvještina,anazajedničkomplanurazvijaprofesionalneprincipeinačelatimskograda.


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasafilmskimilustracijama,analizama,diskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.Analizefilmskihcjelinasadiskusijom.


Provjerastečenogznanjastudentakrozizlaganja,seminarskeradoveitestove,tokomsemestra.PolaganjezavršnogispitasastojiseizusmenogdijelaIprezentacijepraktičnihradova.Strukturaocjene:Bodovi Ocjene Kriterij Bodovi0-54 5 Prisustvo 555-64 6 Aktivnosti 565-74 7 Kolokvij-test 575-84 8 Seminarski

radovi5


30

95-100 10 Završniispit 50 ukupno 100

Literatura2: Obavezna:1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se


Obrazac SP2

Stranica 3 od 3 /DanielArion/DanielEridžon:Gramatikafilmskogjezika,

Univerzitetumetnosti,1983,Beograd/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,BeogradMarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,BeogradDopunska:/KarelReiszandGavinMillar/KarelRejsIGejvinMilar:Filmskamontaža,Univerzitetumetnosti,1983,BeogradAntePetrelić:Pojamistrukturafilmskogvremena,Školskaknjiga,1976,ZagrebDušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,BeogradBrankoBelan:SintaksaipoetikafilmaTeorijamontaže,Filmoteka16,1979,Zagreb



OPIS predmeta Montaža i obrada zvuka 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0412 Nazivpredmeta:Montažaiobradazvuka2


Status:Obavezni

Kontaktsati:30Predavanja15Vježbe15individualnipraktičnirad:10pripremezakolokvijiispit:10Ukupanbrojsati:50


Preduslovzaupis: PoloženispitizIIIsemestara


UsavršavanjeuradusamontažomiobradomzvukaufinalnimfazamaAVdjela.Usvojenikonceptmultimedijalnenastaveosposobljavastudentazastručanikreativanraduoblastimontažeiobradezvuka.Utokusmestrastudentobavljanizpraktičnihradova,najrazličitijihsnimanja,iprolazikrozumjetničkutransformacijumontažeiobradezvuka,stvarajućislikuuskladusadramaturškimstilskimzahtjevimapostavljenogzadatka.Osposobljenjedauspješnokoristitehničkemogućnostisloženihaudiosistemaidavladanovimtehnologijama.

Tematskejedinice:

1. Zvučniefekti-vrste,ulogaidramaturgijazvuka;Foleyefekti,vrstepostupakpravljenjeisnimanja;

2. Dinamičkaifrekvencijskaobradazvučnihefekata;3. Muzika,vrste,ulogaudramaturgijiAVdjela;4. PripremavišekanalnosnimljenemuzikezafilmiTV;5. Višekanalniaudioformati-mono,stereo,Dollbydigital,DTS,

Rasporedzvučnihelemenataslikeunutarravniprostora;6. Dinamičkiiestetskiodnosiizmeđupojedinihelemenatazvučne

slikeuovisnostiodžanra;7. DramaturgijazvukaufunkcijiAVdjela;8. Montažaiobradazvukazaspot;komercijalnispotianimirani

film;9. MontažaiobradazvukazaTVdramu;10. Montažaiobradazvukazaigranifilm;11. Miksanjezvučnihefekata;Miksanjemuzike;12. Finalnomiksanje;13. Analizaradanapraktičnimvježbama;14. IzradaITzvuka;Miksanjezarazličiteformate;Pripremakopije;15. Radipripremazazavršniispit.Konsultacije.



Obrazac SP2

Stranica 2 od 3





Literatura2:

IvoBlaha;Dramaturgijazvukauaudiovizuelnomdjelu,prevodFDU,2008;TedUzzel;RobertA.Bushnell;ThomasG.Bouliane:TechnicalFundamentalsofAudioTomKenny:SoundforPictureDavidSonnenschein:SounddesignMichaelChion:Audio-Vision,ColumbiaUniversityPress1994.BärbelNeubauerandWilliamMoritz:TheInfluenceofSoundandMusiconImages,AnimationWorldMagazine,June1999.PeterLordandDuncanTempleton:TheArchitectureofSound,Architecturalpress,London,1986.


Uslovzaispitmin-max

Bodovi Ocjene





UKUPNO 100 55-100




Obrazac SP2

Stranica 3 od 3


Osnove produkcija II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifra predmeta: REŽAV0413 OSNOVE PRODUKCIJE II

Ciklus: Prvi Godina: IV Semestar: VIII Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30 Predavanja: 15

Vježbe: 15

Individualni rad: 20


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj Produkcija

Preduslov za upis: Upisan VIII semester


Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova, praktičnih znanja i iskustava iz oblasti produkcije i

menadžmenta, kroz predavanja, vježbe i seminare


Tematske jedinice po sedmicama:

Koprodukcije

Međunarodni sistem koprodukcija

Sistem finansiranja filmskih koprodukcija u Evropi

Ishodi učenja:

Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti:

- razumijevanje i korištenje temeljnih stručnih pojmova,

- razumijevanje cjelokupnog produkcijskog lanca, bez obzira na medij o kome je riječ,

- svijest o relacijskim, intermedijalnim i kulturalnim pretpostavkama umjetničkog djela.

Studenti stiču osnovna znanja o produkciji i ulozi producenta, te o menadžmentu u kulturi.


Predavanja, vježbe, seminari, radionice, studije slučaja, master class, individualne vježbe,

testovi.

Studenti su obavezni učestvovati u analizama, diskusijama, te analizirati na času

savremenu produkciju u scenskim umjetnostima.


Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere

znanja u toku semestra, te na završnom ispitu prema sljedećim elementima praćenja:



Osnove produkcija II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


ocjeni (%)

1. Prisustvo nastavi 10 10

2. Angažman u nastavi 10 10

3. Testovi 15 15

4. Seminarski rad 20 20



Provjera znanja studenata bit će organizirana na rokovima predviđenim akademskim

kalendarom.

Student koji je zadovoljio kriterij od 55% uz druge oblike aktivnosti tokom semestra

(prisustvo nastavi, aktivnost na nastavi,seminarski rad završio je svoje obaveze prema

nastavnom predmetu. Nastavnik formira konačnu ocjenu na temelju svih elemenata

ocjenjivanja.

Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i

ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh nosi 95-100 bodova;

b) 9 (B) - iznad prosjeka, , nosi 85-94 boda;

c) 8 (C) - prosječan, nosi 75-84 boda;

d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;

e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;

f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.

Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima

Odsjeka nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

Literatura2:

Obavezna: Darko Lukić (2010); Produkcija i marketing scenskih umjetnosti; Hrvatski centar ITI Zagreb,

Jean-Pierre Geuens: Film Production Theory Hrvoje Turković: Narav televizije Angus Finney: The International Film Business

Jovan Marjanović: Mapiranje filmske industrije BIH 2013

Dopunska: Harold Voegel: Entertainment Industry Economics

Per Neuman, Charlotte Appelgreen: The Fine Art of Coproduction



OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:LikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaII


Status:OBAVEZAN

Kontaktsati:15Predavanja:15Seminar:5Pripremezakolokvijizavršniispit:5Ukupanbrojsati:25

Učesniciunastavi

NastavniciisaradniciizabraninaAVoblasti/ilipredmetLikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostima

Preduslovzaupis: UpisanIVsemestar.


Upoznavanjestudenatarežijesaprofesijomscenografa,kostimografaIšminkeranafilmuiTV-u.Timskirad.


Sedmica Tema1. SCENOGRAFSKAANALIZAFILMSKOGSCENARIJA

2. ORGANIZACIJAPOSLAFILMSKOGITVSCENOGRAFA3. FILMSKIPROSTORNIPLANOVI4. FILMSKASCENOGRAFSKAREKVIZITA5. FILMSKOSVJETLOIPROSTOR6. KOSTIMOGRAFSKAANALIZAFILMSKOGITVSCENARIJA.7. ANALIZAFILMSKIHLIKOVAKROZKOSTIMSKARIJEŠENJA.8. FILMSKADRAMATRUGIJAKOSTIMA.9. ORGANIZACIJARADAKOSTIMOGRAFA.10. KOSTIMOGRAFSKAREKVIZITAIRADRADIONICA11. ŠMINKERSKOMASKERSKAANALIZAFILMSKOGITVSCENARIJA12. ORGANIZACIJARADAMASKERAIŠMINKERANAFILMUITV-U.13. RADIONICAMASKI.14. RADIONICAŠMINKE.15. SPECIJALNIEFEKTIUŠMINCIIMASKINAFILMUITV-U

Ishodiučenja:

CiljpredmetaSCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAIIjedastudentupoznametodologijuradafilmskihiTVscenografa,kostimografa,šminkeraimaskera,iusvakomsegmentunačinprofesionalnogkomuniciranjaunutarautorskogtima.


Predavanja,radionice,susretiigostovanjaizuzetnihpojedinacausvakojodnavedenihoblasti.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2 Metodeprovjereznanjasastrukturomocjene1:

Prisustvonaradionicama,praktičniradovi,odbranjenseminarskirad,usmeniispit.

Literatura2:

Hauard,STAJESCENOGRAFIJA,Hocevar,PROSTORISCENOGRAFIJA,TovistonogovOGLEDALOSCENES.Vorkapić,OPRAVOMFILMUD.LANDIS,FILMCOSTUMEDESIGNMandzuka,SCENSKASMINKA,I.Rowland-WarneODJEĆA




Obrazac SP2

Stranica 1 od 3



Ciklus:Prvi Godina:2 Semestar:3 BrojECTSkredita:4

Status:obavezni




Ciljjedasesvakistudent,krozpredavanjaisvojpraktičnirad,upoznasarazličitimžanrovimaitehnikamafotografijetedanjegovotehničkoiteorijskoznanjepostanealatnjegovekreativneiautorskeenergije.Radnapredmetuuključujezajedničkeipojedinačnetretmanesvakogstudenta,teobavezanpismenikritičkiosvrtnasopstvenialiiraddrugihstudenata.


1. Razvojumjetničke,autorskeidokumentarne

fotografijeodpočetkaXXstoljećadodanas2. Bosanskohercegovačkafotografijekrozistoriju3. Razumjevanjekulturnih,istorijskih,socijalnihi

političkihfaktorakojisuuticalinarazvojfotografijeuodređenomperiodu

4. Upoznavanjesavažnijiminstitucijamaizoblastifotografijeuključujućiagencijeikolektive,proizvođačeidistributereopreme,galerije,časopiseionlajnpublikacije

5. Razumjevanjevažnostipripremauprocesustvaranjaumjetničke,autorskeilisnimanjadokumentarnefotografije

6. Fotoserije,eseji,pričeiknjige-editovanje,sekvencaiodabir


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

7. Pronalaženjesopstvenogizrazaipristupaodređenimtemama

8. Pripremairadnasopstvenomprojektukojićebitimotivisanličnimambicijama,potrebamailifrustracijama

9. Kritičkiseuključitiupostojećeiliosvrnutinaistorijskeraspraveofotografijiinjenojhuloziudruštvu

Ishodiučenja:

Znanje:Nakonzavršetkanastaveodstudentaseočekujedajesposobandasvojateorijskaipraktičnaznanjaupotrijebikaoalaturazličitimfotografskimtemamaaliidarazumijeograničenjaizamkepost-produkcijeuautorskomizrazu.Studenićerazmišljatimetodološki,detaljnoćeanaliziratisituacijukojuobrađujuibićesposobnidajojpriđuiinterpretirajujenaodgovarajućinačin.Takođerseočekujedaseargumentovanoihrabrokritičkiosvrćunasvojealiiradovedrugih.Vještine:Sposobnostdaprepoznavažnefenomeneiinformacije,daihobraditadaihsamostalnopretočiuserijusamostojećihfotografija,esej,pričuiliknjigufotografija.


Nastavajekoncipiranakaokombinacijateorijskihpredavanjaipraktičnihvježbikojesubaziranenaosvojenihznanjima.Osnovnipraktičniradovisu:- Portret(postojećeiumjetnosvjetlo,različitetehnike,

poznatiianonimnisubjekat);- Odlučujućimomenat(tajefotografijapostojalasamou

tomtrenutkuinesmijesepropustiti)- Fotoesejilipriča- Aurorskieksperimenat

Prezentacijaikritičkiosvrtnajedanodpravacailinajednogodznačajnijihautoraizistorijefotografije.


Seminarskirad,praktičniiusmeniispitPohađanjenastave:5



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:● RegardingthePainofOthers,SusanSontag● MagnumContactSheets,KristenLubben● AboutLooking,JohnBerger● HenriCartier-Bresson:TheMind'sEye:Writingson

PhotographyandPhotographers,HenriCartier-Bresson

● DianeArbus:Revelations,DianeArbus● TheArtofPhotography2ndedition:APersonal

ApproachtoArtisticExpression,BruceBarnbaum● ThePhotographyReader,LizWells● Monografijaarhivografije,MehmedA.Akšamija

Dopunska:

● TheCruelRadiance,SusieLinfield● ThePhotobook:AHistory(VolumeI,IIiIII),Martin

Parr,GerryBadger● Provoke:BetweenProtestandPerformance:

PhotographyinJapan1960–1975,ArakiNobuyoshi,DaidoMoriyamaidrugi

● Bystander:AHistoryofStreetPhotography,ColinWesterbeck,JoelMeyerowitz

● VivianMaier:StreetPhotographer,VivianMaier● Srebrenice,TarikSamarah● Heartland,ZiyahGafić● ĆirilĆiroRajičiHercegovina,ĆiroRajič● Genesis,SebastiaoSalgado● Bosnia1992-1995,grupaautora




Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0510 Nazivpredmeta:Filmskaslika3


Status:obavezni

KONTAKTSATI120

Predavanja45

Vježbe30


OSTALO55



Ukupanbrojsati:175Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblastPreduslovzaupis: PoloženispitizFilmskeslike2


Cilj je da student savlada razumijevanje i realizaciju elemenata filmske slike kroz: kadrovi i optička rezolucija, rad sa svjetlom i dramaturgija boja, pokreti kamere, digitalna obrada slike. Praktični rad se pri tome nalazi u prvom planu, a dopunjava ga teorija i analize rada sa kamerom. Rad filmskog snimatelja u suštini obuhvata dva velika područja sa zadacima: dizajniranje slike i rad sa svjetlom (pisanje sa svjetlom). Snimatelj najuže sarađuje sa režiserom, koji interpretira scenario i inscenira predloženi materijal.


1. snimateljsko razumjevanje pojmova kadar, scena, sekvenca 2. snimateljska percepcija 3. snimateljski vizuelni izrazi i stilovi 4. pokretna i statična kamera kao izražajno sredstvo 5. objektivi i njihova estetska upotreba 6. razvijanje sposobnosti konstrukcije filmske slike i njenih

elemenata 7. estetika i analiza filmske slike 8. filmske i tv tehnike 9. upoznavanje studenata sa savremenim tehnologijama

filmskog snimanja 10. razumijevanje uloge pokretne slike u filmskom djelu

Ishodiučenja:

Znanje:Razumijevanjepojmovakadar,scena,sekvenca

Vještine:Sposobnostkorištenjajednostavnerasvjete

Kompetencije:sposobnostanaliziranja,razumijevanjai

konstrukcijekompleksnijihformifilmskeslike,tekreiranja

jednostavnijihsvjetlosnihpostavki


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student polako stiče sposobnost da samostalno kreira jednostavnije elemente filmske slike. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se i putem interneta.


PraktičnevježbeizavršniispitPohađanjenastave:5

Angažmanunastavi:5


Završniispit:50

Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:




ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlain

Brown,

FilmTheory;anintroductiontroughthesensenbyElsaesser

andHagenner,

ColorandMeaningbyJohnGage,

LightingforCinemabyDavidLandau,

LocationlightingforTelevisionbyAlanBermingham,

SlikarstvoifilmbyPaskalBonitzer,

TheoryofColorsbyJohanWolfgangvonGoethe,






Obrazac SP2

Stranica 1 od 3




Status:Obavezni

KONTAKTSATI120

Predavanja30

Vježbe45


OSTALO55



Ukupanbrojsati:175




Ciljpredmetajedastudentiobjedinekreativnoitehničko

znanjeizoblastisnimanjafilmskeslike,montažeidizajna

zvuka,zaraduigranojidokumentarnojstrukturi,kaoi

pronalaženjeličnogkreativnogstavaprikreiranju

samostalnogautorskogdjela.

Tematskejedinice:

1.Predavanje:RadnaautorskomAVdjelu–snimanje

filmskeslike,montažaidizajnzvuka.

2.Predavanje:Istraživanjaistvaralačkizaključcina

estetskimpoljimaigraneidokumentarneformefilma.

3.Predavanje:Istraživanjeteme,idejeiformekratkog

eksperimentalnogfilma.

4.Predavanje:IstraživanjeTVforme–snimanjesaviše

kamera,simultanamontaža.

5.Predavanje:Upotrebamasterkadraukadriranju

pokreta.

6.Predavanje:Osnovnapravilazapokretkamerei

odstupanjeodistih.

7.Predavanje:Montažaukameri.

8.Predavanje:Rješenjasloženihmontažnihsituacija.

9.Predavanje:Stilskefigure.

10.Vježba:Stilskefigure,montažnaizražajnasredstva–

eksperimentalnifilmutrajanjudo5min.

11.Vježba:Prvirez,istraživanjemogućihtemaiidejafilma.

12.Vježba:Drugirez,skladteme,idejeiformefilma.


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13.Vježba:Trećirez,eksperiment-istraživanje

mogućnostimaterijala.

14.Predavanje:Prirodamaterijala.

15.Seminarskirad:Stilskefigure.

Ishodiučenja:

Sticanjesposobnostikritičkogmišljenjaiteorijskog

obrazlaganjakreativnihrješenjauAVdjelu.

Kursnaindividualnomplanurazvijaličnekreativne

sposobnostisavladavanjempraktičnihvještina,ana

zajedničkomplanurazvijaprofesionalneprincipeinačela

timskograda.


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasafilmskim

ilustracijama,analizom,diskusijomivježbama.

Radnapripremistudentazaizradupraktičnihradovai



Provjerastečenogznanjastudentakrozizlaganja,seminarske

radoveitestove,tokomsemestra.


praktičneradovetokomsemestra.

PolaganjezavršnogispitasastojiseizusmenogdijelaI

prezentacijepraktičnihradova.

Strukturaocjene:


0-54 5 Prisustvo 5



75-84 8 Seminarski

radovi

5


vježbe

30


ukupno 100




Obrazac SP2

Stranica 3 od 3



MarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,Beograd

Dopunska:





OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima III

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:LikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaIII

Ciklus:BA Godina:3 Semestar:V BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati:30Predavanja:15Seminar:15Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:10Pripremezakolokvijizavršniispit:10Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi


Preduslovzaupis: UpisanVsemester.


Upoznavanjestudenatarežijesatehnologijomdanašnjegsavremenogteatrakrozscenografiju,kostimišminku.


Sedmica Tema1. OSNOVNIELEMENTILIKOVNOSTIUSCENOGRAFIJA,KOSTIMI

MASKA-KOMPOZICIJA,BOJA,TEKSTURA2. ARHITEKTURATEATRA,ELEMENTIPOZORNICE3. POZORNICA-MEHANIZAMSCENOGRAFSKOGTEATRA.4. ODNOSGLEDALACA-AKTIVNIDRAMSKIPROSTOR.5. RAZBIJANJESCENSKOGPROSTORAUXXVIJEKU.6. POZNATISCENOGRAFIXXVIJEKA(APPIJA,KREG,SVOBODA)7. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUOPERIIBALETU8. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAULUTKARSKOMIDJEČIJEM

TEATRU.9. KOSTIMOGRAFIUTEATRUXXVIJEKA.10. TEATARSKELABORATORIJE:GROTOWSKI11. AMBIJENTALNITEATARDANAS12. AMBIJENTALNITEATARDANAS13. SVIJETLOISCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKA14. SVIJETLOISCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKA15. SVIJETLOISCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKA

Ishodiučenja:

Ciljovogsemestrajedastudentaupoznasapraktičnimradom,udanašnjemprofesionalnomteatru,scenografa,kostimografaišminkera,krozscenskoumjetničkežanrove.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima III

Obrazac SP2


Teorijskapredavanja,radionice,praktičnevježbe,obilascikarakterističnihteatarairadionica.


Ocjenapraktičnograda(makete,skicekostima,maske)iodbranaseminarskihradovanausmenomispitu.

Literatura2:

JansenISTORIJAUMJETNOSTIBašlar,POETIKAPROSTORAR.DinulovićARHITEKTURAPOZORIŠTAXXVIJEKAMandzuka,SCENSKAShMINKA,J.RupertLeCostumeErikaThielGESCHICHTEDESKOSTUMS.



OPIS predmeta Režija za AV I

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0515 Nazivpredmeta:REŽIJAZAAVI

Ciklus:I Godina:III Semestar:V BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati30Predavanja:30Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10Pripremezakolokvijizavršniispit10Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanVsemestar.


Osnovniciljpredmetajenastavitiradnarazvijanjuznanjaoodnosuelemenataunutarjednekompleksnijecjeline,stežištemnasaradnjureditelj/kaisnimatelj/ka,montažer/ka,dizajner/kazvuka,tesavladavanjeistorijskograzvojadokumentarneformeisaradničkihodnosauovomfilmskomrodu.


- Istorijadokumentarnogfilmakroznajznačajnijeprimjere- Savremeniprimjeriautorstvaudokumentarnomrodu- Novimediji- Radnamaterijalimakojistudentirazvijajunaglavnom

predmetuilisastudentimarežije- Autorskaslobodaiograničenjaudokumentarnojformi- Autorskaknjigairediteljskaknjiga- Praktičnanastavaivježbe

Ishodiučenja:

Znanje:UpoznavanjesosnovnimelementimarazvojadokumentarnegrađeVještine:SposobnoststudentadaumanjojilivećojekipipronađesvojautorskiprostorKompetencije:Sticanjekompetencijedaučestvujeukompleksnijimdokumentarnimprojektimailidasamostalnorazvijaautorskidokumentarnifilm

Metodeizvođenjanastave: Predavanja,vježbe,seminari

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Režija za AV I

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Uslovzaizlazaknaispitjeseminarskiradipripremljenmaterijalzadokumentarniprojekatdonivoapredprodukcijeizperspektivesnimatelja,montažerailisnimatelja/dizajnerazvuka.Profesormožepromijenitifokussadokumentarnognanekidrugifilmskirod,uzavisnostiodinteresovanjaisklonostistudenta.Pohađanjenastave:5 Angažmanunastavi:5 Testovitokomsemestra:5 Pismenirad/seminarski:10 Praktičniradivježbe:25 Završniispit:50 Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:DocumentaryFilm,byPaulRotha,SinclairRoad&RichardGriffith,izdavač:FaberandFaberLTD,London,1936Intheblinkofaneye,WalterMurch,SilmanJamesPress,1994Dopunska:InterducingtodocumentaryproductionKochberg,Wallflowerpress,London,NewYork,2002Theorizingdocumentary,MichaelRenovRoutledge,1993.MichaelRabiger-Directingthedocumentary,Routhledge,2014



OPIS predmeta Montaža i tehnologija medija 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:Montažaitehnologijamedija1


Status:Obavezni

KONTAKTSATI30

Predavanja15

Vježbe15

OSTALO20



Ukupanbrojsati:50




ZadacipredmetaMontažaitehnologijamedijaIuVsemestrusu

upoznavanjeiovladavanjestudenataAVusmjerenjasasvojstvom

televizijekaosredstvakomunikacijeutehnološkomlancustvaralačkog

procesa.Ciljevi:upoznavanjezaorganizacijomradatelevizijeu

produkcionomitehnološkomprocesu.,upoznavanjeiradutehnološkim

televizijskimpunktovima.Upoznavanje,radisprovođenjepostupkau

svimsegmentimatelevizijskogstvaralaštva.

Tematskejedinice:

1. Tehnološkirazvojtelevizijskeprodukcije.

2. Montažnisistemzaprodukcijujednomkamerom:mogućnosti

sistema,načinupotrebe,rezultatikojiovakvisistemipružaju.

3. Analognaidigitalnatelevizijskatehnika.

4. Savremenapostprodukcija.

5. PosredstvotelevizijeuprijenosuTVdogađaja.

6. Mjestoisredstvazasprovođenjepostupkautelevizijskom

studijuinačinradasamobilnomtehnikom.

7. Vrstekamerasavideoidigitalnimzapisom.

8. Studijskekamereikontrolakamerasadaljinskimupravljanjem.

9. Izvorizvukanateleviziji.

10. Montažazvuka:različitimetodiumontažizvuka.11. Vrstarasvjeteutelevizijskomstudiju.12. Svjetloivideoprostor.13. Vježba:postavkavišekameraustudiju.14. Videomikser:raduvideorežijisavišekamera15. Videomikser:direktnamontažadijaloškescenesavišekamera.

Ishodiučenja:Provjerastečenogznanjastudenatakrozizlaganja,seminarskeradovei

testovetokomsemestra.Provjeraovladavanjavještinomzanatakroz

individualnepraktičneradovetokomsemestra.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Montaža I tehnologija medija 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasailustracijama,

analizamasadiskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradu

praktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.


Provjerastečenogznanjastudenatakrozizlaganja,seminarskeradovei



Kvalitetizvođenjanastavnihoblikapratitćeseanketom,raspravamana

stručnimtijelimaKatedrezaAVnakonpregledaradaipraktičnihispita,a

uspješnostprocentomprolaznosti.

Ukupnoopterećenjestudenta:50

Kontaktsati:30

Pisaniradovi:3

Praktičniradovi:15

Literatura(čitanje):2

Literatura2:

Obavezna/ŽiroTereza:Filmitehnologija,Clio,2003,Beograd/AndersonGray:VideoEditingandPost-Production,WhitePlains,1999,NewYork;/JanKučera:Montažanafilmuiteleviziji,Umetničkaakademija,Beograd;/MarkoBabac:Tehnikafilmskemontaže,Univerzitetumetnosti,1976,Beograd;/DušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,BeogradDopunska::/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,Beograd;


Uslovzaispitmin-max

Bodovi Ocjene





UKUPNO 100 55-100




OPIS predmeta BiH i EX YU film

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽAV0517 Nazivpredmeta:BiHiEXYUfilm

Ciklus:BA Godina:3 Semestar:VI BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZNI



Preduslovzaupis: UpisanVIsemestar.


UpoznavanjestudenatasahistorijombosanskohercegovačkogfilmaifilmaSFRJugoslavije,njegovimpravcimairazvojem,kaoisanajznačajnijimimenimadodanas,saakcentomnaodređenimautorima.Usklopupredmetaproučavatćeserazvojfilmaiindustrije,izražajnihsredstava,tematike,terazvojodnosafilmapremadruštvenomživotu.


- Uvod:Zaštohistorijadomaćegfilma,nacionalniidentitetkinematografije,našedržave;filmnaBalkanuprijeJugoslavije;

- SHSiJugoslavija;pokušajeuropeizacijekinematografije–kvoteidomaćeprodukcije;izmeđuNjemačkeiSAD-a;početakigranogfilma;

- Početakjugoslovenskekinematografije,materijalnaosnovaiprvireditelji;partizanskifilmizmeđustila,ideologijeisocijalnefunkcije;dokumentiranjeobnoveiizgradnje;

- Razvojfilmaistila,adaptacijeižanr,popularnakinematografija;VorkapićiHanka,početakBHautorskogfilma;noviratnifilm;

- Noviautoriinoveestetike;dinamičanrazvojrepubličkihindustrija;hiperprodukcija60-tih;

- Početak«crnogtalasa»imladalačkogbunta;„kontrakultura“inovifilmovi;emaniranjaevropskihstilskihtendencija;poetskirealizam,neorealizaminovitalasujednom;

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta BiH i EX YU film

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

- Ideološkimainstreamfilmovizamlade,početak„crvenogtalasa“;omnibusfilmovi–prostorzadebitante;

- vrhunacjugoslovenskogautorstva–1967.godina;domaćapopularnostimeđunarodnaslava;preispitivanjeideološkihtropa,socijalizmaistvarnosti;novikomercijalnifilm;

- „Crvenitalas“ikomercijalauusponu;„crnitalas“nazalazu;političkirascjepiinoviustav;reakcijaistabilizacijaindustrije;europskimodernizamuBiH;političkekontraverzeiPlastičniIsus;

- Snažanzamahindustrije70-tih,art-filmmanirizamižanrovi;ulogatelevizije;socijalističkastvarnostbezsoc-realizma;

- Praškaškola–zrelieuropskiartfilm,napuštanjeformepolitičkogfilma;

- 80-teikonačnorazdvajanjekomercijalnogiumjetničkogfilma;TVformati,žanroviicrossoverstil;prvefranchiseimegahitovi–prizemnihumori„turbofolk“;ekonomskakriza,nacionalizamikonačnirascijep;

- SpecifičnostrazvojaBiHfilma‘50–‘80;soc-realizamkaosudbina;diferencijacijastila;FilmskiklubRiječmladihisarajevskaškoladokumentarnogfilma(Filipović,Čengić,Hadžismajlović,Ljubojev,Mrkonjić,Kosovac,Lavanić);TV,noviprimitivizam,odsocdopoetskogrealizma;

- Ranidokumentarnifilm;SaGAiostali;filmposlijenezavisnosti–Oskar,Fondacijaieuropudinzi;upotrazizaizrazomistilom;nestanakmainstreama;

- Alternativneprodukcijeistilovi;gerilakaosudbinanesavršenenacije;europskiautoriinepostojećanacionalnakinematografija;autoriizemigracije

Ishodiučenja:

Znanje:Ovladavanjeznanjaodomaćemfilmu.Vještine:Identificiranjeopcijakojesestudentimaotvarajukaobudućimautorima.Kompetencije:Sagledavanjehistorijekinematografijeukojojćeraditi,analizaiprimjenjivanjenaučenogupraksi.


Metodaradasesastojiodpredavanja,obrađivanjapropisaneliteratureisistematičnoggledanjafilmovasaanalizama,kaoirazgovorasobziromnabliskostmaterije.Krozmaterijućeseprolazitihronološki,tehistoriografskisaizletimaunutaranalizepojedinihautora.Analizaitumačenjespecifičnostifilmskogjezikainjegovograzvoja,tebavljenjedjelimanajznačajnijihautora,razvojfilmskihrodovaistilova,saposebnimnaglaskomnauloguTV-ainovihtehnologijanabudućnostbh.filma.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta BiH i EX YU film

Obrazac SP2

Stranica 3 od 3



Literatura2:

Obavezna:FranceBrenk:NacrtpovijestijugoslovenskogfilmauGeorgesSadoul:Povijestfilmskeumjetnosti,Naprijed,Zagreb,1962.PavleLevi:RaspadJugoslavijenafilmu,XXvek,Beograd,2009.DanielJ.Goulding:Oslobođenifilm,jugoslovenskofilmskoiskustvo,VBZ,Zagreb,2004.MiraLim,AntonjinJ.Lim:Najvažnijaumetnost,Istočnoeuropskifilmudvadesetomvijeku,Clio,Beograd,2006.AntePeterlić(urednik):Filmskaenciklopedija1-2,JLZ,Zagreb,1986.–1990.Dopunska:Turkovic:FILM:ZABAVA,Zn ANR,STILStojanović:FILMKAOPREVAZILAŽENJEJEZIKABordwell:OPOVIJESTIFILMSKOGSTILAJeanMitri:ESTETIKAIPSIHOLOGIJAFILMA1,2Cook:ISTORIJAFILMA




Obrazac SP2

Stranica 1 od 3



Ciklus:Prvi Godina:2 Semestar:4 BrojECTSkredita:4

Status:obavezni




Ciljjedasesvakistudent,krozpredavanjaisvojpraktičnirad,upoznasarazličitimžanrovimaitehnikamausavremenomdokumentarizmu.Radnapredmetuuključujezajedničkeipojedinačnetretmanesvakogstudenta,obaveznisopstvenimultimedijalniprojekattepismenikritičkiosvrtnasvojaliiraddrugihstudenata.


1. Uvodufotonovinarstvoidokumentarnufotografiju2. Etikaumedijima,dokumentarnojfotografijii

multimedijalnimdokumentarnimprojektima,sanaglaskomnaodgovornostautora

3. Razvijanjesvijestiopotrebirazličitostiiraznovrsnostiupristupudokumentarizmu

4. Razumjevanjeprirodesavremenogdokumentarnogizraza,radnausavršavanjuznanjadigitalnihmedija,ishvatanjepribližavanjapristupaimetodakojimasekoristimouXXIvijeku

5. Sticanjeznanjavezanihzadokumentarnufotografijuivideografijuudigitalnomokruženju–odpripremazasnimanjadoprezentacije,distribucije,onlajnpromocijeiarhiviranjamaterijala

6. Upoznavanjesaopremomisavladavanjesavremenihtehnikaialataudokumentarizmu–odvizualizacijepodatakaiinteraktivnihmultimedijalnihprojekatadoforenzičkearhitektureivirtualnerelanosti


OPIS predmeta Fotografija 4 Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

7. Upoznavanjesaglobalnovodećimmedijima,institucijamaiautorimausavremenomdokumentarizmu

8. Kritičkiseuključitiupostojećeilipokrenutiraspraveoulozidokumentarizmaudanašnjimmedijimaidruštvu

9. Sigurnostirazumjevanjerizikauraduuopasnimzonama

Ishodiučenja:

Znanje:Nakonzavršetkanastaveodstudentaseočekujedajesposobandaprepoznaianalizirabitnefenomeneuiizvansopstvenogokruženjatedaihobradiodgovarajućimpristupomitehnikama.Takođerseočekujedastudent/icabudespreman,kaoodgovorandokumentarista,promptnoodgovoritinabitnadešavanjaunašemdruštvuiglobalno.Vještine:Studentiće,krozradieksperimentisanja,savladatirazličitepristupeitehnike,tebitispremniizaćiizsvojezonekomforai,grupnoilipojedinačno,razvitikompleksnijemultimedijalneprojekte.


Nastavajekoncipiranakaokombinacijateorijskihpredavanjaipraktičnihvježbikojesubaziranenaosvojenihznanjima,sanaglaskomnamultimedijalnuprirodusavremenogdokumentarizma.Osnovnipraktičniradovisu:- Pripremaiizradasopstvenogmultimedijalnog

dokumentarnogprojekta- Autorskiiligrupnieksperimenatizoblasti

dokumentarizma.- Prezentacijaikritičkiosvrtnajedanodznačajnijih

multimedijalnihdokumentarnihprojekata.


Seminarskirad,praktičniiusmeniispitPohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Testovitokomsemestra:5Pismenirad/seminarski:10Praktičniradivježbe:25Završniispit:50



OPIS predmeta Fotografija 4 Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:● TheDLSRCinematographyGuide,RyanKoo● MultimediaStorytellingforDigitalCommunicatorsin

aMultiplatformWorld,SethGitner● Inferno,JamesNachtwey● RegardingthePainofOthers,SusanSontag● UnderstandingPhotojournalism,JenniferGoodand

PaulLowe● TheNewEthicsofJournalism:Principlesforthe21st

Century,KellyMcBride,TomRosenstiel● FeatureandNarrativeStorytellingforMultimedia

Journalists,DuyLinhTu● MartinParr:Life'saBeach,MartinParr● TheAmericansHardcover,RobertFrank,JackKerouac

Dopunska:

● ForensicArchitecture:ViolenceattheThresholdofDetectability(ZoneBooks),EyalWeizman

● DonMcCullin,SirHaroldEvans,SusanSontag,DonMcCullin

● Requiem:BythePhotographersWhoDiedinVietnamandIndochina,HorstFaas,TimPage

● MyWarGoneBy,IMissItSo,AnthonyLoyd● JournalismEthics:ACasebookofProfessionalConduct

forNews,FredBrown● Photojournalism,SixthEdition:TheProfessionals'

Approach,KennethKobre




Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


0

Nazivpredmeta:Filmskaslika4


Status:obavezni

KONTAKTSATI120

Predavanja45

Vježbe30Individualnevježbe15

OSTALO55



Ukupanbrojsati:175Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastAVoblast



Cilj je razumjevanje elemenata filmske slike: kadrovi i optička rezolucija, rad sa svjetlom i dramaturgija boja, pokreti kamere, digitalna obrada slike. Praktični rad se pri tome nalazi u prvom planu, a dopunjava ga teorija i analize rada sa kamerom. Rad filmskog snimatelja u suštini obuhvata dva velika područja sa zadacima: dizajniranje slike i rad sa svjetlom ( pisanje sa svjetlom). Snimatelj najuže sarađuje sa režiserom, koji interpretira scenario i inscenira predloženi materijal.


1. gramatika pričanja priče pokretnom slikom 2. estetika filmske slike 3. snimateljski vizualni izraz i stilovi 4. svjetlo kao izražajno sredstvo 5. dramaturško koristenje svjetla 6. osnovne svjetlosne postavke 7. dokumentarna fotografija 8. upotreba filmske i tv tehnike 9. snimanje na lokaciji i u studiju

Ishodiučenja:

Znanje:Razumijevanjedramaturškogkorištenjasvjetla,tedokumentarne

fotografije

Vještine:Sposobnostkreiranjakompleksnijihkadrova


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Kompetencije:sposobnostanaliziranja,razumijevanjaikonstrukcije

kompleksnijihformifilmskeslike,tekreiranjadokumentarnihiigranih

scena.


Predavanja, vježbe, individualni rad, seminari i gostovanja, najavljeni i nenajavljeni testovi. Svaki student se usmjerava prema njegovim individualnim karakteristikama, senzibilitetu i polju interesovanja. Kroz predavanja, vježbe i seminare/gostovanja, te provjeru znanja kroz najavljene i nenajavljene testove student polako stiče razmjevanje plesne umjetnosti. Svaki student je obavezan učestvovati u analizama i diskusijama. Dio konsultacija i komunikacije obavlja se takodjer putem interneta.


Praktičnevježbeizavršniispit

Pohađanjenastave:5

Angažmanunastavi:5


Završniispit:50

Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:




ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlainBrown,

FilmTheory;anintroductiontroughthesensenbyElsaesserandHagenner,









Obrazac SP2

Stranica 1 od 3




Status:Obavezni

KONTAKTSATI120

Predavanja30

Vježbe45


OSTALO55



Ukupanbrojsati:175




Objedinjavanjekreativnogitehničkogznanjaizoblasti

snimanjafilmskeslike,montažeidizajnazvuka,zaraduigranoj

idokumentarnojstrukturi.

Pronalaženjeličnogkreativnogstava,izraženousamostalnom

autorskomprojektu.

Tematskejedinice:

1.Predavanje:RadnaautorskomAVdjelu–snimanjefilmske

slike,montažaidizajnzvuka.

2.Predavanje:Istraživanjaistvaralačkizaključcinaestetskim

poljimaigraneidokumentarneformefilma.

3.Predavanje:Pripremazavježbufrancuskižurnal,motažau

svakodnevnomživotu.

4.Predavanje:Fenomenologijapercepcije.

5.Vježba:Esej-Deautomatizacijapercepcije.

6.Predavanje:Analizaeseja.Odabirtemeiidejezafrancuski

žurnaluodnosunaesej.

7.Vježba:Sakupljanjematerijalauodnosunatemuiideju.

8.Vježba:Analizamaterijala,zaključakoprirodimaterijala.

9.Vježba:Tretiranjematerijala,definisanjepristupamaterijalu.

10.Vježba:Filmskicitat.

11.Vježba:Francuskižurnal.

12.Vježba:Francuskižuranal,drugirez.

13.Vježba:Francuskižurnal,trežirez.

14.Vježba:Francuskižurnal,final.

15.Seminarskirad:Rez2.


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

Ishodiučenja: SticanjesposobnostikritičkogmišljenjaIteorijskog














Strukturaocjene:


0-54 5 Prisustvo 5



75-84 8 Seminarski

radovi

5


vježbe

30


ukupno 100

Literatura2:

Obavezna:



MarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,BeogradDopunska:




Obrazac SP2

Stranica 3 od 3




OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima IV

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:LikovnooblikovanjedjelauscenskimumjetnostimaIV

Ciklus:BA Godina:3 Semestar:VI BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZAN

Kontaktsati:30Predavanja:15Seminar:15Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:10Pripremezakolokvijizavršniispit:10Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi


Preduslovzaupis: UpisanVIsemestar


Upoznavanjestudenatarežijesapraktičnimradomnarealizacijiscenografije,kostimaimaskenafilmuiTV-u.


Sedmica Tema1. REDITELJ-KOSTIMOGRAF-SCENOGRAF-ŠMINKER-TIMSKIRAD2. KONCEPT-STILIZACIJAUSCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKA3. SCENOGRAFIJANAFILMU.

ODIDEJEDOREALIZACIJE4. SCENOGRAFSKAPRIPREMAIISTRAŽIVANJE5. SCENOGRAFSKIRADUEKSTERIJERU6. MAKETE,CRTEŽI,FOTOGRAFIJAUSCENOGRAFIJI7. SCENOGRAFIJA,KOSTIMIMASKAUOPERIIBALETU8. KOSTIMOGRAFIJANAFILMU.

ODIDEJEDOREALIZACIJE9. KOSTIMOGRAFSKEPRIPREMAIISTRAŽIVANJE10. KOSTIMOGRAFIJARADIONICE11. KOSTIMOGRAFSKEPROBEIREALIZACIJA12. ŠMINKAIMASKANAFILMUODIDEJEDOREALIZACIJE13. ŠMINKERSKAPRIPREMAIISTRAŽIVANJE.14. ŠMINKERSKAREALIZACIJAIPROBEŠMINKE15. ŠMINKERSKAREALIZACIJA

Ishodiučenja: Ovladavanjevještinomiznanjemupraktičnojrealizacijiscenografije,kostimaimaskenafilmuiTV-u.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima IV

Obrazac SP2


Teorijskapredavanja,radionice,samostalnipraktičniradovi,susretisaizuzetnimumjetnicimautimoblastima


Seminarskiradovi,praktičniradovi,usmeniispit.

Literatura2:

Mandzuka,SCENSKASMINKA,S.Vorkapić,OPRAVOMFILMUI.Rowland-Werne,ODJEĆAP.Tovstonogov,OGLEDALOSCENE



OPIS predmeta Režija za AV II

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:REŽIJAZAAVII

Ciklus:I Godina:III Semestar:VI BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZNI

Kontaktsati30Predavanja:30


Pripremezakolokvijizavršniispit10Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanVIsemestar.


Osnovniciljpredmetajenastavitiradnarazvijanjuznanjao

odnosuelemenataunutarjednekompleksnijecjeline,s

težištemnasaradnjureditelj/kaisnimatelj/ka,montažer/ka,

dizajner/kazvuka,tesavladavanjeautorskihmetodologijai

pristupakrozistorijufilma,safokusomnasaradnjurediteljai

snimatelja/montažera/dizajnerazvuka


- Režija–kolektivnaumjetnost

- Ulogaautorskihzanimanjaunastankufilmaidrugihformi

- Analizaprimjeraodabranihautora/ica

- Radnamaterijalimakojistudentirazvijajunaglavnom

predmetuilisastudentimarežije

- Autorskaslobodaiograničenjauigranojformi

- Autorskaknjigairediteljskaknjiga

- Praktičnanastavaivježbe

Ishodiučenja:

Znanje:Upoznavanjesosnovnimelementimarazvoja

kompleksnijegrađeigraneforme

Vještine:Sposobnoststudentadaumanjojilivećojekipi

jednogigranogfilmapronađesvojautorskiprostor

Kompetencije:Sticanjekompetencijedaučestvujeu

kompleksnijimkratkimigranimprojektimailidasamostalno

razvijamaterijalzakratkuigranuformu

Metodeizvođenjanastave: Predavanja,vježbe,seminari


Uslovzaizlazaknaispitjeseminarskiradiautorskaknjiga

(ilidiorediteljskeknjigekojiseodnosinasaradničkesektore,

knjigasnimanjailinekiodpripremnihmaterijalaprojekta).


UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Režija za AV II

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Pohađanjenastave:5 Angažmanunastavi:5 Testovitokomsemestra:5 Pismenirad/seminarski:10 Praktičniradivježbe:25 Završniispit:50 Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:Jezik filma 1 I 2, Institut za film, Beograd, 1971-1972 Making Movies, Sidney Lumet, Vintage, 1996 Scenarij i filmska adaptacija , dr.Elma Tataragić, University Press, 2018. Dopunska:

Neštokaoautobiografija,AkiraKurosava,Institutzafilm,Beograd,1986

NotesontheCinematography,RobertBresson,GreenInteger,Kopenhagen,1997

MyLastSigh:TheAutobiographyofLuisBunelUniv Of Minnesota Press; First edition edition (September 16, 2003)



OPIS predmeta Montaža I tehnologija medija 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0616 Nazivpredmeta:Montažaitehnologijamedija2


Status:Obavezni

KONTAKTSATI30

Predavanja15

Vježbe15

OSTALO20



Ukupanbrojsati:50


Preduslovzaupis: PoloženispitizMontažeitehnologijemedija2


ZadacipredmetaMontažaitehnologijamedijaIIuVIsemestrusu

upoznavanjeiovladavanjestudenatarežijesanovimmontažnim

formamaitehnologijamaueksperimentalnom,avangardnom,

apsolutnomivideoartfilmu.Upoznavanje,pripremairadnaprogramu

uživokaoisprovođenjepostupkausvimsegmentimatelevizijskog

stvaralaštva.

Tematskejedinice:

1. Televizijaidrugimediji

2. Jezikfilma–jeziktelevizije

3. TVrežijakaomontažnipostupak

4. Estetikamultimedijalnerežije

5. Montažadokumentarnetelevizije

6. Montažaeksperimentalnogfilma.

7. Avangardnifilm–Cuttingedge.

8. MontažauApstraktnomfilmu.Napuštanjenarativnoguz

naglašavanjevizualnog.

9. InoviranimontažniobliciuApsolutnomfilmu.

10. ModernevizualnekomunikacijsketehnikeuVideoartumjetnosti.Ličnifilmilifilmesej.

11. Digitalnatehnologijausavremenomeksperimentalnomfilmu.12. Eksperimentsanovimformama,tehnikamaiizražajnim

sredstvima.

13. Programuživo.Ulogavideomiksera14. Vježba:Direktanprijenosdogađaja.Tehnološkeioraganizacijske

pripreme.

15. Vježba:Realizacijadirektnogprijenosa.

Ishodiučenja:Provjerastečenogznanjastudenatakrozizlaganja,seminarskeradovei



UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Montaža I tehnologija medija 2

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Upoznavanjestudenatasatemama,predavanjasailustracijama,

analizamasadiskusijomivježbama.Radnapripremistudenatazaizradu

praktičnihradovairealizacijapraktičnihradovakrozindividualnirad.


Provjerastečenogznanjastudenatakrozizlaganja,seminarskeradovei



Kvalitetizvođenjanastavnihoblikapratitćeseanketom,raspravamana

stručnimtijelimaKatedrezaAVnakonpregledaradaipraktičnihispita,a

uspješnostprocentomprolaznosti.

Ukupnoopterećenjestudenta:50

Kontaktsati:30

Pisaniradovi:3

Praktičniradovi:15

Literatura(čitanje):2

Literatura2:

Obavezna/ŽiroTereza:Filmitehnologija,Clio,2003,Beograd/AndersonGray:VideoEditingandPost-Production,WhitePlains,1999,NewYork;/JanKučera:Montažanafilmuiteleviziji,Umetničkaakademija,Beograd;/MarkoBabac:Tehnikafilmskemontaže,Univerzitetumetnosti,1976,Beograd;/DušanStojanović:Montažniprostorufilmu,Univerzitetumetnosti,1978,BeogradDopunska::/JerzyPlazewski/JežiPlaževski:Jezikfilma,Institutzafilm,1971-72,Beograd;


Uslovzaispitmin-max

Bodovi Ocjene





UKUPNO 100 55-100




Teatar i film pod opsadom

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2


Nazivpredmeta:TEATARIFILMPODOPSADOM

Ciklus:I Godina:IV Semestar:VI BrojECTSkredita:2


Kontaktsati:30Predavanja:30

Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva:10

Pripremezakolokvijizavršniispit:10Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanVIsemestar


Ciljjedastudentikrozizučavanje fenomena umjetničkog djelovanja u Sarajevu tokom opsade 92/95. sa posebnim akcentom na tatar i film, shvate zašto je umjetnost osnovna ljudska potreba, te da razumiju kako funkcionišu reditelji u ekstremnim životnim situacijama koje povlače društvenu i umjetničku odgovornost u vremenu punom iskušenja.


- Teatar pod opsadom, - motivacija, - proba, - saradnici, - premijera, - publika,- film pod opsadom, - tehnologija, - saradnici, - žanr, - distribucija

Ishodiučenja:

Student stiče osnovna znanja o djelovanju umjetnika u vanrednim okolnostima i shvati ulogu reditelja i umjetnosti uopšte zarazličiterediteljskepristuperadu Kompetencije: Sposobnost analize projekata rađenih tokom opsade Sarajeva.


Nastavaseizvodikrozpredavanja,gostovanjaumjetnikakoji

sudjelovalitokomopsade,obilazakizložbiimjestanakojim

suserealiziraliradovitokomopsade.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti Teatar i film pod opsadom

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Seminarskiradiusmeniispit.

Pohađanjenastave5

Angažmanunastavi5

Praktičnirad10

Kolokvij30

Završniispit50

Ukupno100

Literatura2:

Teatarpodopsadom1992-1995,DavorDiklić




Obrazac SP2

Stranica 1 od 2




Status:obavezni

KONTAKTSATI180

Predavanja90

Vježbe75


OSTALO120



Ukupanbrojsati:300




Cilj je razumjevanje elemenata filmske slike: kadrovi i optička rezolucija, rad sa svjetlom i dramaturgija boja, pokreti kamere, digitalna obrada slike. Praktični rad se pri tome nalazi u prvom planu, a dopunjava ga teorija i analize rada sa kamerom. Rad filmskog snimatelja u suštini obuhvata dva velika područja sa zadacima: dizajniranje slike i rad sa svjetlom ( pisanje sa svjetlom). Snimatelj najuže sarađuje sa režiserom, koji interpretira scenario i inscenira dotični materijal.


1. vizualno pričanje filmske priče 2. estetika filmske slike 3. snimateljski vizuelni izraz i stilovi 4. boja kao izražajno sredstvo 5. dramaturško korištenje boje 6. teorija filmske fotografije 7. postprodukcija filmske i tv slike 8. Rad sa kamerom od scenarija do izvođenja (optička priprema scenarija,

Storyboard, traženje motiva, planiranje snimanja, procjena uzoraka, obrada pokretne slike nakon snimanja

Ishodiučenja:

Znanje:Poznavanjerazličitihvizualnihizrazaistilova,teteorijefilmskeiTV

slike

Vještine:Sposobnostkreiranjakompleksnijihscena,dramaturškokorištenje

boje


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

Kompetencije:studentisuosposobljenidakreirajukompleksnijeforme,koriste

dramaturškibojeisvjetlo,tenaprofesionalnomnivoupripremesnimanje

dokumentarnogfilma




PraktičnevježbeizavršniispitPohađanjenastave:5

Angažmanunastavi:5


Završniispit:50

Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:




ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlainBrown,

FilmTheory;anintroductiontroughthesensenbyElsaesserandHagenner,









Obrazac SP2

Stranica 1 od 3




Status:Obavezni

KONTAKTSATI180

Predavanja90

Vježbe75


OSTALO120



Ukupanbrojsati:300





snimanjafilmskeslike,montažeidizajnazvukazaraduigranoj


Pronalaženjeličnogkreativnogstavaizraženousamostalnom

autorskomprojektu.

Tematskejedinice:





3.Predavanje:Pripremazasamostalniautorskirad–

dokumentarnifilm.

4.Predavanje:Istraživanjetema,pronalazakidejeiforme

dokumentarnogfilma.

5.Vježba:Prvaverzijascenarijailiscenoslijedaza

dokumentarnifilm.

6.Vježba:Knjigasnimanjazadokumentarnifilm.

7.Predavanje:Analizaknjigesnimanjazadokumentarnifilm.

8.Predavanje:Strukturadokumentarnogfilma,postavkai

načinigradnje.

9.Predavanje:Trodjelnastruktura–organizacijamaterijala.

10.Predavanje:Tehnikaitehnologija.

11.Predavanje:Montažakadarpokadar–kombinovana

tehnika.

12.Predavanje:Manipulacijamaterijalom–tretiranjefilmskog

kronotopa.


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

13.Vježba:Finalnaverzijascenarijailiscenoslijedaza

dokumentarnifilm.

14.Vježba:Samostalniautorskirad–plansnimanjaza

dokumentarnifilm.

15.Seminarskirad:Analizafilma–dramaturškamontaža.

Ishodiučenja: Sticanjesposobnostikritičkogmišljenjaiteorijskog














Strukturaocjene:


0-54 5 Prisustvo 5



75-84 8 Seminarski

radovi

5


vježbe

30


ukupno 100

Literatura2:

Obavezna:



MarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,Beograd1Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo2 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

Dopunska:





OPIS predmeta Vizuelne komunikacije 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 3

Šifrapredmeta:REŽ0719

Nazivpredmeta:VIZUELNEKOMUNIKACIJE1

Ciklus:BA Godina:4 Semestar:VII BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZAN

Kontaktsati:30Predavanja15Vježbe15Inividualnirad:20Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi Nastavniciisaradniciizabraninapredmet

Preduslovzaupis: UpisanVsemestra


CiljpredmetaVIZUELNEKOMUNIKACIJEobuhvatasvestranoupoznavanje,teorijskoproučavanjeipraktičniradstudenataizraznovrsnihoblastivizuelnihkomunikacija,analizaprimjerareklamnihikomunikacijskihmaterijala,kaoiuvođenjeutehnološkezakonitostikratkihformivideoumjetnosti.Posjeteirazgovorisainstitucijamamuzejaigalerija,saciljemupoznavanjaradaiprincipaprezentacijaujavnompredstavljanjukulturnogiliistorijskogkonteksta.


Sedmica

Tema Vježbe Br.čas

1. Elementireklamnekampanje Osmisljavanje,strategija,realizacija

1

2. Osnove4P Product,price,placement,promotion13. Pezentacijavideomaterijala Analizakratkereklamneforme 14. PrezentacijaMedijskihkampanja Analizadomaćihistranih

primjera1

5. Pojamiulogakampanje Analizanaprimjerimakampanja

1

6. Komunikacijasaklijentima Primjeriianalizakampanja 17. Kreiranjekampanje Kreativnipristupnaosnovu

zadatog1

8. Istorijatiprimjerivideoreklama Analizanjaznačajnijihprimjera 19. Reklamaiumjetnost Reklamaufunkcijiumjetnosti 110. Tržištemarketinga,mjerenjai

ciljeviGostpredavač 1

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Vizuelne komunikacije 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

11. Budžetiranjereklamnihkampanja

Analizaproducentskihprimjera 1

12. Sinergija-video,audioiprint Ulogarežiserautimskomradu 113. Webkaokomunikacija Analizaizsvijetaweb

komunikacije1

14. Prezentacijaideja Primjerivideokampanja 115. Prezentacijakampanje Gostpredavač 1

Ishodiučenja:

Nakonuspješnozavršenogsemestra(položenogispitaizpredmetaVizualnekomunikacijeI)sudentćemoći:-ispoljavatiioblikovatikreativnarješenjakrozsamostalnuaktivnostiligrupnirad(unaprijeđenoznanjeopristupukreativnomprocesu),-usvojitiiprimijenitispoznajuorelevantnostisamostalnogoblikovanjaprezentacijekaozaključkakreativnogprocesa.


Studentiuče,krozraznovrsneprimjere,označajuifunkcijivizuelnihmedija,unajširemopsegu-odreklamnogmedijapasvedonovitetaizsvijetakompjutersketehnologije,webkomuniciranja,alternativnihmedija-kojisusastavnidioopštevizuelnekulturestudenataAkademijescenskihumjetnosti.Predavanja,demonstrativnametoda,ilustrativnametoda.Zaanalitičkipristupkoristeseprimjeriizliterature,magazinailistručnihknjigaterelevantnihinternetskihbazapodataka.


Naosnovustečenogznanjaiiskustvastudenata,evaluiraseradstudentanaosnovuangažmanauproteklomperiodu,učestvovanjaukreativnomprocesu,kaoiosobnogispoljavanjakreacijeuodnosunazadatutemuiliformu

Literatura2:

Obavezna:1.StevenHeller/MirkoIlić:AnatomyofDesign2.Ambrose/Haris:Thefundamentalsofcreativedesign3.YasaburaKuwayama:TrademarksandSymbolsoftheWorld3.RickPoynor:GraphicDesignandPostmodernismDopunska:Gestalten:UrbanInterventions–personalprojectsinpublicspaces



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3


OPIS predmeta Rediteljske poetike 1

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta:REŽAV0720 Nazivpredmeta:REDITELJSKEPOETIKE1

Ciklus:I Godina:IV Semestar:VII BrojECTSkredita:3


Kontaktsati45Predavanja45Ostalo:Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10Pripremezakolokvijizavršniispit20Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanVIIsemestar


Studentbinakrajusemestratrebaosavladatiprofesionalnuanalizufilmaposegmentime,tekrozupoznavanjeianalizuradajednogrenomiranogreditelja/rediteljkeshvatitištaznačirediteljskapoetika.


1. STIL–definicijaiteorija2. STILrediteljskeumjetnostikojajekolektivničin3. ONTOLOŠKAPOZICIJAreditelja/ke4. KREATIVNIPROCESvsPRODUKCIJSKEOKOLNOSTIkakoprodukcijskeokolnostiuranojfaziutičunarediteljskupoetiku

5. ODABIRTEMEirediteljskapoetika6. SCENARIJ–kreiranjerediteljskepoetikenaosnovupisanogpredloška

7. REDITELJSKAPRIPREMA–realneokolnostiizamišljeno

8. PODJELAirediteljskapoetika9. Analizaradaodabranihreditelja/rediteljica

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeoonomeštačinirediteljskupoetikuupripremnojfazirediteljskogradaVještine:SposobnostanalizeiprepoznavanjarediteljskihpoetikaKompetencije:osposobljenostzaprofesionalnuanalizurediteljskihpoetikapoelementimakojitupoetikučine.


Nastavaseizvodikrozpredavanjaivježbe,analizukonkretnihprimjeraiindividualnunastavu.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Rediteljske poetike 1

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Seminarskiradiusmeniispit.Pohađanjenastave5Angažmanunastavi5Praktičnirad10Kolokvij30Završniispit50Ukupno100

Literatura2:

DirectorsonDirectors,izdavač:Farrar,StrausandGirouxNešto kao autobiografija, Akira Kurosava, Institut za film ,Beograd,1986Notes on the Cinematographer , Robert Bresson, GreenInteger,Kopenhagen,1997MyLastSigh:TheAutobiographyofLuisBunelUnivOfMinnesotaPress;Firsteditionedition(September16,2003)DirectorsonDirectors,izdavač:Farrar,StrausandGirouxNešto kao autobiografija, Akira Kurosava, Institut za film ,Beograd,1986Notes on the Cinematographer , Robert Bresson, GreenInteger,Kopenhagen,1997MyLastSigh:TheAutobiographyofLuisBunelUnivOfMinnesotaPress;Firsteditionedition(September16,2003)SidneyLumet-MakingMovies,Vintage,1996




Obrazac SP2

Stranica 1 od 2




Status:obavezni





Cilj rada na ovom usko specijalizirano koncipiranom semestru je provjera stečenih znanja u profesionalnom ili simuliranom profesionalnom okruženju, gdje će studenti zauzeti poziciju filmskog snimatelja/direktora fotografije u okviru rada na igranoj ili dokumentarnoj strukturi , po mogućnosti diplomskim radovima studenata režije ili drugim zahtjevnim kreativno umjetničkim projektima.


1. Položaj filmskog snimatelja unutar produkcije filmskog djela 2. pre-produkcija 3. snimanje 4. postprodukcija 5. saradnja sa režiserom 6. odabir ekipe za sektor kamere i svjetla 7. Rad sa kamerom od scenarija do izvođenja (optička priprema scenarija, Storyboard,

traženje motiva, planiranje snimanja, procjena uzoraka, obrada pokretne slike nakon snimanja

Ishodiučenja:

Znanje:Poznavanjerazličitihvizualnihizrazaistilova,teteorijefilmskeiTVslikeVještine:Sposobnostkreiranjakompleksnijihscena,dramaturškokorištenjebojeKompetencije:Nakon uspješno položenog ispita na ovom semestru studenti bi trebali biti osposobljeni za rad u profesionalnim produkcijama na svim nivoima, na svim tehničkim formatima, te u svim kreativnim formama poznatim filmskoj umjetnosti. (od reklame do igranog filma) .


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2




PraktičnevježbeizavršniispitPohađanjenastave:5Angažmanunastavi:5Praktičniradivježbe:40Završniispit:50Ukupno:100

Literatura2:

Obavezna:CinematographybyPatrickKeating,PaintingWithLightbyJohnAlton,AWritherofLightbyVittorioStoraro,ImageMakingforCinematographersandDirectorsbyBlainBrown,FilmTheory;anintroductiontroughthesensenbyElsaesserandHagenner,ColorandMeaningbyJohnGage,LightingfrCinemabyDavidLandau,LocationlightingforTelevisionbyAlanBermingham,SlikarstvoifilmbyPaskalBonitzer,TheoryofColorsbyJohanWolfgangvonGoethe,




Obrazac SP2

Stranica 1 od 3




Status:Obavezni

KONTAKTSATI180

Predavanja90

Vježbe75


OSTALO120



Ukupanbrojsati:300





snimanjafilmskeslike,montažeidizajnazvukazaraduigranoj


Pronalaženjeličnogkreativnogstavaizraženousamostalnom

autorskomprojektu.

Tematskejedinice:





3.Predavanje:Svistandardniprogramizamontažu.

4.Vježba:Savladavanjesvihstandardnihprogramazamontažu.

5.Predavanje:Formatiikompresije.

6.Predavanje:Formiranjetimazasamostalniautorskirad–

dokumentarnifilm.

7.Vježba:Snimanje-unosmaterijala,različitipristupi

organizacijimaterijalauodređenomprogramuzamontažu.

8.Vježba:Samostalniautorskirad–dokumentarnifilm.Početak

montažnogprocesa.

9.Vježba:Prvaverzijafilma–Namjerauodnosunarezultat.

10.Vježba:Drugaverzijafilma–Priča.

11.Vježba:Trećaverzijafilma–Forma.

12.Predavanje:Zajedničkaanalizasvihverzija.

13.Predavanje:Rez–izboriodluka,načinigledanjanarez.

14.Vježba:Finalnaverzijafilma–Prezentacijaidiskusija.

15.Pismenirad:Pismonamjere,eksplikacijaianaliza

praktičnogautorskograda.


Obrazac SP2

Stranica 2 od 3

Ishodiučenja:Sticanjesposobnostikritičkogmišljenjaiteorijskog


Poznavanjeikorištenjesvihstandardnihprogramazamontažu.



ilustracijama,analizama,diskusijomivježbama.

Radnapripremistudenatazaizradupraktičnihradovai

realizacijapraktičnihradova.








Strukturaocjene:


0-54 5 Prisustvo 5



75-84 8 Seminarski

radovi

5


vježbe

30


ukupno 100

Literatura2:

Obavezna:



MarkoBabac:Jezikmontažepokretnihslika,Clio,2000,BeogradDopunska:

/KarelReiszandGavinMillar/KarelRejsIGejvinMilar:Filmskamontaža,Univerzitetumetnosti,1983,Beograd



Obrazac SP2

Stranica 3 od 3

AntePetrelić:Pojamistrukturafilmskogvremena,Školskaknjiga,1976,Zagreb




OPIS predmeta Vizuelne komunikacije 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

ŠifrapredmetaREŽAV0819

Nazivpredmeta:VIZUELNEKOMUNIKACIJE2

Ciklus:BA Godina:4 Semestar:VIII BrojECTSkredita:2

Status:OBAVEZAN

Kontaktsati:30Predavanja15Vježbe15Inividualnirad:20Ukupanbrojsati:50

Učesniciunastavi

NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežija

Preduslovzaupis:

UpisanVIsemestar


Uvođenjestudenataupraktičniradnaosnovuedukacijeianalizepasvedokreiranjaisamostalnogradanaosnovuzadatihelemenata.Ciljovogsemestrajedastudentsamostalnoprođesveelementeukomunikacijisapotencijalnomjavnomustanovom,klijentomiliagencijomidatajradrezultirakreiranjemjavneformeuoblikuvidea,performinga,foto-storyilibilokojeginteraktvnogartperformance-a


Sedmica

Tema Vježbe Br.čas

1. IntegracijaMedija Uporebanovihsinergijafilm,tv,radio 1

2. Vizuelnekom.uprocesustvaranjafilma,predstave,tvemisije

Analizaprimjeraizprakse 1

3. Pojamielementishow-bussinesa

Primjeri 1

4. Komunikacijaufilmskojindustriji

Analizakampanjaizfilmskeindustrije

1

5. KomunikacijauTVindustriji

AnalizaprimjeraTVkampanja 1

6. Komunikacijasaklijentima Primjeriianalizakampanja 17. Muzičkaindustrija Kreiranjeiprimjerimuzičkihspotova 18. PRkaovidkomunikacije Gostpredavač 19. RediteljiAgencija Kakouspješnokomuniciratisa

Agencijom1


Obrazac SP2

Stranica 2 od 2

10. KreiranjeianalizaBriefinga Edukacijanaprimjerima 111. Osmišljavanjekampanje Analizaprimjera 112. Castingzaspot Analizaprimjera 113. Pripremaprodukcije Gostproducent 114. Produkcijaspota Pojedinačnirad 115. Prezentacijaklijentu Analizaprezentacije 1

Ishodiučenja:

Nakonuspješnozavršenogsemestra(položenogispitaizpredmetaVizualnekomunikacijeII)studentćemoći:-primijenitiusvojenemodeleinterkulturalneitransdisciplinarnekomunikacijeisaradnjesadrugimumjetničkimakademijamailikulturniminstitucijama-samostalnoigrupnovoditikreativno-tehničkiprocesvizualnihkomunikacija.


Studentiuče,krozraznovrsneprimjere,označajuifunkcijivizuelnihmedija,unajširemopsegu-odreklamnogmedijapasvedonovitetaizsvijetakompjutersketehnologije,webkomuniciranja,alternativnihmedija-kojisusastavnidioopštevizuelnekulturestudenataAkademijescenskihumjetnosti.Predavanjapratetemuvježbe,nadopunjujućiiskustveni/empirijskiprocesrada,krozpredstavljanjeianalizeadekvatnihprimjeraizprakse,tesenatajnačinstudentupoznajesahistorijskimisavremenimznanjimaitedencijamauvizualnimkomunikacijama.


Naosnovustečenogznanjaiiskustvakrozkojegsuprolazilistudenti,evaluiraseradstudentanaosnovuangažmanauproteklomperiodu,učestvovanjaukreativnomprocesu,kaoiosobnogispoljavanjakreacijeuodnosunazadatutemuiliformu

Literatura2:

Obavezna:1.PepMollerup:MarksofExellence2.YasaburaKuwayama:TrademarksandSymbolsoftheWorld3.MarianneR.KlimchukandSandraA.Krasovec:PackagingDesign–SuccessfulProductBrandingfromConcepttoShelf4.Gestalten:UrbanInterventions–personalprojectsinpublicspacesDopunska:1.EllenLupton,AbbottMiller:DesignWritingResearch2.JešaDengeri:Dizajnikultura.3.StefanoMarzano:TheNewEveryday:ViewsonAmbientIntelligence



OPIS predmeta Rediteljske poetike 2

Obrazac SP2

Stranica 1 od 2

Šifrapredmeta: REŽAV0820 Nazivpredmeta:REDITELJSKEPOETIKE2

Ciklus:I Godina:IV Semestar:VIII BrojECTSkredita:3


Kontaktsati:45Predavanja45Ostalo:Kontinuiranosamostalnosavladavanjegradiva10Pripremezakolokvijizavršniispit20Ukupanbrojsati:75

Učesniciunastavi NastavniciisaradniciizabraninaoblastRežijaPreduslovzaupis: UpisanVIIsemestar


Student bi na kraju semestra trebao savladati profesionalnu analizu filma po segmentima, te kroz upoznavanje i analizu rada jednog renomiranog reditelja/rediteljke shvatiti šta znači rediteljska poetika.


1. VIZUALNIIDENTITETkaovažanelementrediteljskepoetike

2. SNIMANJE–predviđeneinepredviđeneokolnosti3. MONTAŽASLIKEirediteljskapoetika4. ZVUKIMUZIKAirediteljskapoetika5. RAZUMIJEVANJEIPOZICIONIRANJESTILA–percepcijairecepcijadjela6.ANALIZARADAODABRANOGREDITELJA/REDITELJKE

Ishodiučenja:

Znanje:Studenti/icestičuznanjeoonomeštačinirediteljskupoetikutokomrealizacijeiplasmanaVještine:SposobnostanalizeiprepoznavanjarediteljskihpoetikaKompetencije:Osposobljenostzaprofesionalnuanalizurediteljskihpoetikapoelementimakojitupoetikučine,tesvjesnostosvimelementimakojigradejednurediteljskupoetiku.


Nastavaseizvodikrozpredavanjaivježbe,analizukonkretnihprimjeraiindividualnunastavu.

UNIVERZITET U SARAJEVU – Akademija scenskih umjetnosti OPIS predmeta Rediteljske poetike 2

Obrazac SP2

Stranica 2 od 2


Seminarski rad i usmeni ispit. Pohađanjenastave5Angažmanunastavi5Praktičnirad10Kolokvij30Završniispit50Ukupno100

Literatura2:

DirectorsonDirectors,izdavač:Farrar,StrausandGirouxNešto kao autobiografija, Akira Kurosava, Institut za film ,Beograd,1986 Notes on the Cinematographer , Robert Bresson, GreenInteger,Kopenhagen,1997 MyLastSigh:TheAutobiographyofLuisBunelUniv Of Minnesota Press; First edition edition (September 16, 2003) Sidney Lumet - Making Movies, Vintage, 1996


Documents

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI u SARAJEVU AV_studijski program.pdf · - sposobnost komuniciranja sa stručnjacima iz područja filma i televizije, - sposobnost cijenjenja različitosti