Evan F. Kohlmann AL-QA'IDIN D IHAD U EUROPI Afganistansko-bosanska mre a Biblioteka ibook r marker Izdaje Naklada LJEVAK, d.o.o. Direktor ZDENKO LJEVAK Urednik KRISTIJAN VUJII Evan F. Kohimann AL-QA'IDIND IHAD U EUROPI AFGANISTANSKO-BOSANSKA MRE A Prijevod s engleskoga MARKO MARAS Pogovor FRAN VI NAR LJEVAK .Zagreb, 200.5.,, Naslov izvornika: AL-QAIDA'S JIHAD IN EUROPE: THE AFGHAN-BOSNIAN NETWORK First published by Berg 2004 Evan Kohlman 2004 AH rights reserved Za hrvatsko izdanje Naklada Ljevak d.o.o. 2005. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuili na knji nica - Zagreb UDK 327.88:297 KOHLMANN, Evan F. Al-Qa'idin d ihad u Europi : afganistansko-bosanska mre a / Evan Kohlmann ; pogovor Fran Vi nar; prijevod s engleskoga Marko Maras. - Zagreb : Naklada Ljevak, 2005. (Biblioteka Bookmarker) Prijevod djela: Al-qaida's jihad in Europe. - Kazalo. ISBN 953-178-679-8 (tvrdi uvez) I. Qaida - Djelovanje II. Terorizam -Islamski fundamentalisti 450728079 SADR AJ Popis ilustracija.......................................7 Zahvale ............................................9 Predgovor..........................................11 UVOD: "U zemlji sladoleda".............................15 1 Afganistanska ku nja..............................17 2 D ihad dolazi u Bosnu.............................30 3 Uloga islamskih dobrotvornih ustanova................54 4 Poinje bitka ....................................75 5 Sukob s Hrvatima (1993-4.) ........................95 6 Pa nja se okree ka Zapadu........................137 7 Posljednja ofenziva...............................157 8 Val terora poslije Davtona .........................185 9 Ostaci: sjevernoafrika mre a "spavaa"...............226 10 Posljedice 11. rujna za Bosnu.......................264 ZAKLJUAK: Pouke "afganistanskih Bosanaca" ..............278 Pogovor (Fran Vi nar)................................286 POPIS ILUSTRACIJA 1. eik Abdullah Yusuf Azzam, osniva Makhtab-e-Khidamat al-Mujahideen ("Ureda za mud ahedinske usluge") u Peshavvaru u Pakistanu. 2. Strani mud ahedini u Bosni u prosincu 1992. Abu Abdel Aziz "Barbaros" stoji k rajnje desno. 3. Al-Hajj Boudella, al irski borilaki instruktor premje ten 1992. iz afganistansko g centra za obuku Al-Sadda u sredi nju Bosnu. 4. eik Anwar Shaaban, nadporunik u Al-Gama'at Al-lslamiyya i voda svih stranih m ud ahedina u borbama na Balkanu do svoje smrti 1995. 5. Bro ura Izbjeglikog centra Al-Kifah koja ogla ava d ihad u Bosni.

6. Wael Hamza Jaladain (poznat i kao Abu al-Hassan al-Madani). 7. Abu Zubair al-Madani (poznat i kao Mohammed al-Habashi), roak Osame Bin Lade na, u borbama za Sarajevo. 8. Razmjena zarobljenika pod nadzorom UN-a u svibnju 1993. 9. Osama Bin Laden, uz kojeg sjede Egipani Ayman al-Zawahiri (lijevo) i Abu Haf s al-Masri (desno), objavljuje osnivanje meunarodnog teroristikog fronta protiv " id ova i kri ara" na tiskovnoj konferenciji odr anoj u veljai 1998. 10. Mamdouh Mahmud alim, jedan od elnika Al-Qa'ide, koji je putovao u Bosnu malo prije bomba kih napada na amerika veleposlanstva u istonoj Africi 1998. 11. Afganistansko-bo njaka mre a. ZAHVALE elio bih se osobno zahvaliti ljudima koji su mi pru ili neprocjenjivu pomo u skuplja nju materijala i pisanju ove knjige. Prvenstveno se zahvaljujem iznimno predanim biv im i sada njim suradnicima na Istra nom projektu, organizaciji strunjaka (think-ta nk) sa sjedi tem u Wa-shingtonu, koji je 1995. osnovao Steven Emerson, pisac knjig e "Ameriki d ihad". Medu njima su: Tamar Tesler, moj dugogodi nji suputnik i povjerlj ivi suradnik; Matthew Epstein, koji mi je, uz puno strpljenja, otkrio mnogo poda taka i pru io mudrih savjeta; Lorenzo Vidino, iva enciklopedija o Al-Qa'idi u Europ i, ali i dobar prijatelj s kojim ponosno dijelim ovo podruje; napokon, izvr ni dire ktor Steve Emerson. Od srca se zahvaljujem i onima koji su mi dali vrstu potporu - obitelji, prijateljima, kolegama i profesorima, koji su uvijek poticali moj ra d, koliko god bio neobian. !L PREDGOVOR Ljeti 2002. godine, samo nekoliko mjeseci nakon to je Sjedinjene Dr ave potresao je dan od najgorih sluajeva terorizma u novijoj povijesti, na ao sam se pred d amijom u Finsburv Parku, u siroma nom dijelu sjevernog Londona. Ta je etvrt jedinstvena, iak o neugledna, s nizovima sumornih stambenih zgrada, dotrajalih izloga engleskih d uana, te raznovrsnom zbirkom islamskih knji ara i centara za vjersku promid bu. Sama d amija, izgraena malo dalje od gu ve glavnih ulica, ima dojmljiv svijetlosivi minare t koji se uzdi e iznad okolnih krovova. Do ao sam u Finsburv s dugogodi njim kolegom kako bih postigao da sa mnom razgovara tada te ko pristupani imam (vrhovni mula) d amije, zloglasni egipatski disident i vje rni zagovaratelj Al-Qa'ide, Abu Hamza al-Masri (poznat i kao Mustafa Kamel). Abu Hamza je stra no unaka en, agresivan i gorljiv prista a ratobornog islama. Oni koji n isu uli za Abua Hamzu, kojem su razni kritiari prisili prikladan nadimak "Kapetan Kuka", mo da e se sjetiti da se njegovo ime spominjalo u svezi s raznim istragama m eunarodnih terorista, medu koje spadaju Francuzi Zacarias Moussaoui (navodno je p oku ao oteti zrakoplov 11. rujna) i Djamel Beghal (optu en da je planirao samoubilaki bomba ki napad na veleposlanstvo Sjedinjenih Dr ava u Parizu), Britanac Richard Rei d (koji je htio biti "bomba s cipelom"), Amerikanac Ernest James Ujamaa (koji je htio osnovati centar za obuku Al-Qa'ide u mjestu Bly u Oregonu). Pred ulazom u d amiju Abua Hamze etala je skupina namr tenih mladih huligana, oito kak o bi odagnali ne eljene goste. U samom centru, dok sam se penjao stubi tem do nakrca na ureda legendarnog Abua Hamze, mnogo sam bolje mogao procijeniti prijetnju koj u ine njegovi prista e. Ubrzo sam otkrio da imam nije lagao kad je opisivao kako se stotine sljedbenika okuplja u d amiji svakog petka kako bi ulo njegove propovijedi , esto pune mr nje. Mladii, neki u vojnim kombine12 A L-Q A' IDIN IHAO U EUROPI zonima i talibanskoj odjei, koraali su naprijed-natrag izmeu prostorija dok smo mi strpljivo ekali da nas primi tajanstveni egipatski prognanik. Imao sam gomilu otvorenih pitanja za Abua Hamzu - mo da neu imati vremena da ih sve postavim. Ali kad je razgovor krenuo, napokon sam se pribli io neobinoj temi koja me jako zanimala: "istaknutoj" ulozi afganistanskih Arapa i Al-Qa'ide u vojnim o peracijama tijekom u asnog graanskog rata u Bosni sredinom devedesetih. Kao da sam pogodio pravu icu: Abu Hamza, koji je inae bio povuen u razgovoru, poeo je op irno raz lagati o dilemi bosanskih muslimana i o razdoblju koje je osobno proveo tamo s m ud ahedinima. Postao je znati eljan, pa mo da i malo sumnjiav, zbog mojega velikog zani manja za Bosnu, pogotovo kad sam mu postavio preciznija pitanja o njegovu biv em a

l irskom suparniku u Zenici i oitom neuspjehu islamske revolucije na Balkanu. Ipak, uz oprezan osmijeh pun prezira, nije se pokolebao i nastavio je govoriti. Kad s mo u li, imam nam je rekao da neemo razgovarati du e od pola sata. Prema mojoj procje ni, na kraju smo ostali tamo gotovo dva sata. Za vrijeme duge rasprave o Bosni i Hercegovini, Osami Bin Ladenu ili. rujnu, nek oliko mladih muslimana utke je sjedilo na podu dotrajalog ureda Abua Hamze. Nije bilo jasno jesu li do li kao osiguranje ili samo kao poklonici ekscentrinog imama. Jedan od mu karaca, koji je strpljivo sjedio pred nama, imao je dugu i valovitu pl avu kosu, plave oi i neurednu bradu, te je oito bio obraenik na islam iz Zapadne Eu rope, Kanade ili Sjedinjenih Dr ava. Dok sam ga gledao, odmah mi je pao na pamet C hristophe Caze, francuski obraenik na islam, veteran iz rata u Bosni, koji je nek ada takoer bio mlad i fanatian sljedbenik Abua Hamze. O njemu e biti vi e rijei u nast avku. Lako sam mogao zamisliti Cazea kako sjedi na tom istom podu pokraj Abua Ha mze, i to neposredno prije nego to je Caze osnovao prigradsku teroristiku bandu 19 96. zajedno s drugim muslimanskim ekstremistima koji su dobili vojnu obuku u Bos ni. Naime, upravo se u tome Abu Hamza specijalizirao: u iskori tavanju regionalnih sukoba kao to su ratovi na Balkanu i u Afganistanu kako bi novaio mlade idealiste za ivot posveene d i-hadu u meunarodnim postrojbama Al-Qa'ide. Dok sam se etao kroz d a miju i prouavao materijale koji su se prodavali u knji ari u predPREDGOVOR 13 vorju, bilo je jasno da veliko odu evljenje (i ponekad ljutnju) Abua Hamze u odnos u na Bosnu dijele mnogi njegovi suvremenici, prista e i simpatizeri u okviru globa lnog radikalnog vjerskog trenda sunita. Ali tema ne mora nu no biti zanimljivom samo zato to tako misli neka ratoborna manj ina fundamentalista. Tako dolazimo do pitanja koje e sigurno postaviti veina itatel ja ove knjige: s obzirom na sva mjesta gdje je Al-Qa'ida pro irila svoj utjecaj, z a to prouavamo upravo Bosnu s tolikom pa njom? Odgovor na to pitanje nije jednostavan , a proizlazi iz vi e imbenika koji su meusobno povezani. Kao prvo, slanje arapskih boraca u Bosnu, koji su openito slu ali d ihadsko vodstvo u Afganistanu, toliko se ra zmahalo sredinom devedesetih da je po nekim procjenama pre lo brojku od pet tisua l judi. Kao drugo, ta se masovna i va na seoba afganistanskih Arapa u Bosnu dogodila u ranoj fazi pokreta Al-Qa'ida, to znai da je bosansko iskustvo imalo dugotrajan utjecaj, kako praktian tako i ideolo ki, na tu teroristiku skupinu. Kao tree, jedinst veni geografski polo aj Bosne - izravno na putu izmeu Zapadne Europe i Bliskog isto ka - bio je savr ena polazna toka za organizirano irenje pokreta u Italiju, Francusk u, Njemaku, Austriju, Kanadu i Veliku Britaniju. Bosna je omoguila okoli u kojem su se izvje bani strani muslimanski borci po dolasku iz Afganistana mogli dru iti s ne iskusnim i gorljivim teroristima-poetnicima iz Zapadne Europe, pa su mogli stvara ti nove planove za budui d ihad. Nikad dotad nije bilo takvih kontakata u kratkoj p ovijesti Al-Qa'ide, to je organizaciji i njezinu radikalnom lanstvu dalo neogranien e mogunosti za razvitak i rast. Ukratko, nakon est godina prouavanja Osame Bin Ladena i Al-Qa'ide, to sam poeo radit i sredinom i krajem devedesetih, iznenadio me dugotrajan utjecaj legenda o d ihadu i po rtvovnosti koje potjeu upravo iz graanskog rata u Bosni. Slavnije nego zapisi e ika Abdulla-ha Azzama, eika Omara Abdela Rahmana, pa ak i Osame Bin Ladena, prie o mu karcima koji su izgubili ivot borei se za navodni muslimanski "sveti rat" protiv europskih "kri ara" mnogo vi e govore o povijesti i ciljevima Al-Qa'ide, ne samo slj edbenicima te organizacije, nego i cijelom svijetu. Ti su mu karci utjelovili ideo logiju rtvovanja koju je prvi promicao Azzam i koja ih navodi da odu evljeno nude s voj ivot u zamjenu za raj, kao donkihotovski "naoru ani humanitarci" 14 AL-OA'IOIN D IHAD U EUROPI koji brane muslimanski puk protiv vojske stvarnih i izmi ljenih neprijatelja. Prem a tome, va nost sukoba na Balkanu se na alost dosad esto umanjivala. Amerikanci i Eur opljani esto se pitaju kako se Al-Qa'ida tako uspje no uvukla u Europu i na Zapad, stvarajui teroristike elije diljem Italije, Francuske, Danske, Austrije, Njemake, ved ske, panjolske, Velike Britanije, Kanade, pa ak i Sjedinjenih Dr ava. Neki od najva ni jih odgovora mogu se nai u Bosni, gdje je krema afganistan-skih Arapa vje bala svoj e ratnike vje tine u postkomunistikom razdoblju i unovaila novu generaciju okorjelih

gerilskih prista a, slijedei samo dva nepromjenljiva putokaza: oru ani sukob i islams ki fundamentalizam. Prikupljena iz raznih javnih izvora (od meunarodnih medija do regionalnih i etniki h novosti), kako bi se ponudila kronolo ka i povijesna perspektiva, ovo je neispria na pria o novoj generaciji terorista iz meunarodnog podzemlja, onakva kakvu priaju objavljena tajna izvje a i sudski dokumenti, tajni interni zapisi Al-Qa'ide, razgov ori sa svjedocima i vladinim istra iteljima, kao i propagandni materijali afga-nis tanskih Arapa. Amaterske videosnimke bosanskih fundamentalista, koje su montiral i i dijelili predstavnici Al-Qa'ide u Londonu mnogo su pomogle ovom istra ivanju i analizi, jer su dale mnogo vidljivih dokaza za legendu o arapskim gerilcima na Balkanu. Nadam se da e ta povijest, okupljena u ovoj knjizi na jednom mjestu, pon uditi itateljima jedinstven i uzbudljiv pogled na svjetski d ihad afganistanskih Ar apa, koje vodi Osama Bin Laden i vojni savez Al-Qa'ide. UVOD: "U ZEMLJI SLADOLEDA" Odlomak iz lanka u Assirat Al-Mustaqeem (Ravni put), sijeanj 2000., koji je napi sao Abdallah Abd al-Aziz. Prevela ga je Betsy Hiel. Iza zida suza, on gleda daleki obzor i ne nalazi ni ta osim oaja. Stalno iznova gle da, ali ne vidi ni ta vrijedno gledanja. To je veliki zatvor nebodera, koji se red aju jedan za drugim. Oni to zovu civilizacijom. Jadan je Abu al-Mawt ["Otac smrti"]. Zami lja da se vratio u Afganistan. eli pogled ati i vidjeti obzor. Ali razumije da ga visoki zidovi okru uju sa svih strana, kao oma. Ulice su pune [ljudi poput] ivotinja koje hodaju na sve strane, potpuno pred ane Sotoni. Jadan je Abu al-lAawt, jer on je strogi fundamentalist. Smatra da ene ne smiju otkrivati bedra u javnosti, jer to je grijeh. On gleda prema nebu, prema zemlji, i oi mu se vraaju sa etvom alosti. Mora gledati g ola bedra... jadan je Abu al-Mawt. On je fundamentalist, a ene ovdje ne po tuju nje gov fundamentalizam. ivotinje su posvuda. Smijeh odjekuje na sve strane. Buka i g lasanje ivotinja prate graju pop i rock glazbe. Posvuda se izvija dim. Iz usta, a utomobila, vlakova, spr eni ivot koji nepodno ljivo smrdi, smrdi po seksu. 16 A L - QA' ID1 N O IHAD U EUROPI Smrdi po paklu i njegovoj bijedi. Razlike se gube. ene su mu karci a mu karci su ene, e nke su mu jaci a mu jaci su enke, supruge su majke, ali i neudane ene su majke, mu evi s u oevi, ali i neo enjeni mu karci su oevi! Jadan je Abu al-Maivt. Ovo je zemlja nevjernika. Jadan je Abu al--Maivt. On je z atoenik svoje alosti, svojih stisnutih plua. Abu al-Mawt je zatoenik civilizacije. A bu al-Maivt je zatoenik zemlje nevjernika. On sjeda da popije alicu aja. ajana je pr edivna, privlana, relativno ugledna. Nema mnogo kurvanja. Michael Jackson je manj e stra an (kad se slu a, jer je mu ko) nego Madonna. Napola odjeveni su manje gre ni neg o razodjeveni. Abu al-Maivt eli platiti aj. Ne usuuje se hodati naokolo bez novca u d epu. Zavlai ruku u d ep da izvue novac, ali nalazi knjigu. Gleda je: to je Kur'an. Jadan je Abu al-Maivt, mui ga zaboravljivost. Otvara Kur'an i ita: "Abu D ihad daruje Abuu al-Matvtu". Suze mu teku niz obraze - Abu D ihad mu je bio najbolji prijatelj. Dr ugovali su u ljubavi prema Bogu, ali Alah je Abuu D ihadu darovao smrt. Jadan je A bu al-Mawt. Njegova se tuga prelijeva i on jeca. Vidi tragove krvi na Kuranu. Ab u D ihad je poginuo s Kuranom u ruci. Abu al-Maivt osjea pregolemu tugu, beskrajni jad. Krv Abua D i-hada je miri ljava kao parfem. Ali Abu al-Maivt je okru en vonjem hamburgera. Jadan je Abu al-Mawt, mui g a zaboravljivost... Osjea se kao da je zatoenik vlastite ko e. Jadnik. Krv mu vrije u venama. Glava mu puca. Usamljen je. Jadan je Abu al-Maivt, usamljen, u progonstvu. Izgubio je dom. Sjedi i sjea se, a srce mu puca, on dr e kao list. Ovdje [u otvorenoj kui] je ivahno kao u ko nici... Jed na skupina sutra odlazi na vje bali te Al--Farooq... Selo Pabi, kapija al-Tal, rijek a Jalalabada, planine Jaji, pustinja Kandahara, snijeg Jerdiza, minobacaka granat a, pra ina bitke, crta boji nice, "Zelena brigada". Jadan je Abu al-Maivt, nosi te ak teret na pleima. Bri e suze i gu i se u jecajima. Kor aci su mu te ki od iscrpljenosti. Mie usnama kao da ne to govori. Mo da recitira stihov e pjesme: "Je li mogue, nakon to je Prorok napustio njihovu zemlju, da si prihvati o blagostanje medu nevjernicima? Nisi li na ao Prorokov put, nisi li uo pjesme kara

vane [muenika]?" I -1AFGANfSTANSKA KU NJA "Jedna mala skupina - to su oni koji u sebi nose uvjerenja za ovu religiju. Jo ma nja skupina unutar te skupine jesu oni koji bje e iz ovog svjetovnog ivota da bi dj elovali na temelju tih uvjerenja. Jo manja skupina unutar te izabrane skupine jes u oni koji rtvuju svoju du u i svoju krv kako bi izborili pobjedu za ta uvjerenja i te ambicije. Dakle, oni su izabrani medu izabranima od izabranih... Ne mo e se doi do slave ako se ne proe taj Put. Ne mo e se podii graevina [islama], niti zavijoriti njegova zastava, niti porinuti njegov brod, ako se ne proe taj Put. Put je samo jedan: Bla eni Put D ihada... Doista, rukopisi povijesti pi u se jedino krvlju tih muen ika, jedino priama o tim muenicima, jedino primjerima tih muenika. " eik Abdullah Azzam, "Muenici, kamen temeljac nacije" "O, muslimani1. Dugo ste spavali, dovoljno dugo da tirani zavladaju vama. Prista li ste ivjeti kao robovi i pokorili ste se tiranima. Sada je do lo vrijeme da se po bunite i uni tite okove ropstva." eik Abdullah Azzam, "Tko je siroma an pred Bogom" 18 A L - Q A' IDI N D IH A D U EUROPI Da bi se posve razumio islamski d ihad u Bosni, treba prvo sagledati znaenje sovjet sko-afganistanskog rata iz 1980-ih oima ideolo kog "kuma" dana njih sunitskih islamis tikih revolucionara, eika Abdul-laha Yusufa Azzama. Prema Azzamu i njegovim sljedb enicima, d ihad u Afganistanu predstavlja kljuni preokret u novijoj svjetskoj povij esti i smatra se temeljnim uzorom za iru borbu kako bi se na kraju "obnovilo" sve mono teokratsko carstvo od Maroka do Filipina. Kao i u Bosni, mladii koji su do li i z Saudijske Arabije, Egipta, Al ira, Jemena, kao i drugih zemalja, kako bi rtvovali krv i du u u borbi da "spase" Afganistan od komunistikih nevjernika, slave se do d ana dana njeg kao najvei junaci. Njihova lica i imena su legendarna, ak i izvan trad icionalno muslimanskog svijeta. Ti neiskusni ali neobino uporni borci nazivali su se mud ahedinima, to jest, "islamskim svetim ratnicima". Zapadnjaki ih je svijet n akon tog vremena poeo nazivati "afga-nistanskim Arapima". Na prvi pogled nitko ne bi mogao ni zamisliti kakve e goleme posljedice imati sov jetski napad na Afganistan u prosincu 1979. Afganistan nije bio ameriki saveznik u Hladnom ratu - dapae, Sjedinjene Dr ave su manje-vi e svjesno propu tale prilike tije kom 1960-ih i 1970-ih da privuku Afganistan u zapadnjaki krug. Dok je susjedni Pa kistan privlaio veliku pa nju, Afganistan je bio prepu ten sam sebi. Kad je do la 1978. godina, zemlja je ve bila u tami marksistike vladavine uz potporu Sovjetskog Save za. Ipak, ogorene unutarnje borbe za mo i narodno nezadovoljstvo komunistikim re imom poeli su klimati politiko stanje koje je Sovjetski Savez pa ljivo odr avao. Bojei se p ada marksizma u Afganistanu, Sovjetski je Savez napao zemlju pod izgovorom da uva red i mir, te je zamijenio tada nju vlast ljudima koji bolje slu aju interese Moskv e. Sporadine pobune u plemenskim pokrajinama poetkom 1979. godine, usmjerene proti v nove komunistike vlasti, nisu izgledale kao da e imati uspjeha. Dok su tisue sovj etskih vojnika ulazile u zemlju, jedan je biv i ameriki veleposlanik u Afganistanu a k najavio da e "Rusi uni titi otpor za nekoliko mjeseci".1 1 Eliot, Theodore L., Jr.: Gorbachev's Afghan Gambit. Institute for Foreign Poli cy Ana-lysis: Cambridge MA, 1988., str. 1. AFGANISTANSKA KU NJA 19 Umjesto da ostvare brzu pobjedu, sovjetski su se vojnici na li u okru enju nesmiljen a gerilskog protivnika. Bezbrojni Afganistanci pridru ili su se islamistikom otporu , koji je bio organiziran u vi e domorodakih organizacija mud ahedina sa sjedi tem u pa kistanskom gradu Peshawaru. Iako su sve afganistanske snage teoretski slijedile ideologiju islama, mo e se ustvrditi da su mnogi mjesni gerilci u ratu protiv Sovj etskog Saveza imali mnoge nereligiozne porive, kao to su zavist i pohlepa. Mud ahed inske postrojbe u Afganistanu esto su prelazile iz jedne stranke u drugu, pa su ak i sklapale saveze sa sovjetskim "nevjernicima" protiv svojih protivnika medu af ganistanskim muslimanima. Ipak, grozniave djelatnosti u Peshavvaru odu evile su cijeli islamski svijet, dalek

o izvan granica napaenog Afganistana. Ideali opeg muslimanskog "bratstva" probudil i su se nakon mnogo godina nemara i zloporabe. Vi e arapskih i islamskih dr ava podu prlo je afganistansku stvar, skupljajui goleme koliine novca i oru ja koje su se sla le mud a-hedinskim strankama u Pakistanu. Taj poriv za financiranjem i novaenjem ni je se ograniio samo na slu bene kanale: mnogi bogati i pobo ni graani Saudijske Arabij e i drugih zaljevskih zemalja dali su hrpe novca i materijala za borbu. U nekim fanatinim krugovima, niskost i nepravda sovjetske invazije pobudila je mn ogo gnjevniju reakciju. Pogotovo je jedan muslimanski mula, eik Abdullah Azzam, b io iznimno opsjednut pitanjem Afganistana (vidi sliku 1). Azzam, roen 1941. u pal estinskom selu Ass-ba'ah Al-Hartyeh blizu Jenina, duboko se razoarao borbom Arapa protiv Izraela krajem 1960-ih. Iako se isprva pridru io palestinskim gerilcima u Jordanu, Abdullah Azzam je gledao na svjetovna i nacionalistika naela koja su prom icali borci koji su sami sebe zvali mud ahedinima kao na isto licemjerje. Ljutit i otuen, oti ao je iz Jordana i poeo predavati na Sveuili tu kralja Abdelaziza u gradu Je ddah u Saudijskoj Arabiji.2 Tamo ga je obuzela ideja d ihada, "islamskog svetog ra ta". Jedan njegov student i dobar prijatelj poslije je objasnio to je sinulo Azza mu dok je predavao u Jeddahu: 2 "Sheikh Abdullah Azzam." Azzam Publications: London UK. http://www.azzam.com/h tml/storiesabdullahazzain.htm A'IDIN DZIHAD U EUROPI Slika 1. eik Abdullah Yusuf Azzam, osniva Makhtab-e-Khidamat al-Mujahideen ("Ureda za mud ahedinske usluge") u Peshawaru u Pakistanu. Ponekad tra ite pravdu u ovom ivotu ili ne to vi e to biste mogli dati muslimanima dilje m svijeta, a kad vidite da svijet posvuda izmie muslimanima, onda se probudite, u vama se probudi d ihad. Vidite ih u Bosni, Sudanu, Somaliji, Ka miru, Afganistanu, Albaniji, Egiptu, Siriji... Razmi ljate o tome, i ako se ne okupite, ako se ne uhv atite za ruke i vjerujete u AFGANISIANSKA KU NJA 21 isti cilj, drugi e vas uni titi a da neete ni primijetiti. Morate ne to uiniti... d ihad je jedini spasitelj ? Azzam je bio vrsto uvjeren da islamski svijet opsjedaju neprijatelji, koji bi sva ki as mogli navaliti i progutati zadnje ostatke slavnog muslimanskog ummaha (zaje dnice). Borba za irenje islama vi e nije postupna kampanja. Ili e islam maem pobijedi ti nepravedne i nevjerne neprijatelje, ili e zavr iti u ropotarnici povijesti. Azza m je izrazio svoja nova uvjerenja kao "samo d ihad i pu ka: bez pregovora, bez sasta naka, bez dijaloga".4 Azzam je u napadu na Afganistan vidio ispunjenje bo anskog pro-ro tva. Jedan je euro pski narod, s idealima svjetovnosti i modernizacije, navalio na jednu muslimansk u zemlju da osvaja, pljaka i izbri e staru kulturu i religiju. Ra trkani islamistiki b ranitelji borili su se protiv supersile, golijata koji je imao naizgled nepresu ne zalihe streljiva i vojnika. Nosei poruku apokaliptikog vjerskog sukoba, Azzam je brzo otputovao u Peshawar da mud ahedinima ponudi svoje usluge. Njegove organizato rske sposobnosti i osobna karizma bile su legendarne: njegovi su se sljedbenici hvalili da je " eik Abdullah netko koga po tuju i neprijatelji... jer govori ono u to vjeruje". esto su veliali njegovu neusporedivu sposobnost da ujedini i potakne vr lo razliite muslimanske frakcije: "[Azzam] nema problema ni sa kim. Uvijek govori : prestanimo s priom i bacimo se na posao, dosta svae, slu ite organizaciji. Slu ite o nome emu organizacija slu i: na em cilju. Htio je ujediniti sve."5 Azzam je nepokoleb ljivo slijedio svoja ideolo ka naela: ili e pobijediti u svetom ratu u Afganistanu i li e postati ebid (muenik) i poginuti borei se. Azzamov je ar zbog d ihada samo porastao kad je vidio okrutno i krvavo ratovanje u planinama Afganistana. Brzo je razradio vlastitu neovisnu misiju u Peshavvaru. A zzamov krajnji cilj nije bio samo istjerati rusku vojsku iz Afganistana, nego uk loniti potom sve "nevjernike" re ime i ponovo uspostaviti vladavinu ireg islamskog c arstva. 3 Emerson, Steven i Khalid Duran: "Interview with Abu Iman." 4. studenog 1993. 4 "Sheikh Abdullah Azzam." Ibid. 5 Emerson, Steven i Khalid Duran: ibid. 22

A L - Q A' I D i N O IHAO U EUROPI AFGANISTANSKA KU NJA Namjeravao je iskoristiti d ihad u Afganistanu da unovai i izvje ba muslimanske geril ce iz cijelog Bliskog istoka i ju ne Azije. Prvi od tih arapskih ratnika odsjedali su u Azzamovoj "otvorenoj kui" u Pesha-waru, koja je sredinom 1980-ih postala Ma khtab-e-Khidamat Al-Mujahideen (MAK), "Ured za mud ahedinske usluge". Prije 1985. u Peshawaru je bilo samo nekih trideset i pet odanih inozemnih dragovoljaca. Sve su operacije izvoene u najveoj tajnosti: zapovijed je glasila da se "nijedan brat Arapin ne smije nai u uredu".6 U to doba, nejaki MAK nije imao ni pouzdan sustav za dovoenje novaka u Afganistan i njihovo vje banje vojne taktike. Zbog toga su u prvih pet ratnih godina inozemni islamistiki vode kao Abdullah Azzam prvenstveno igrali ulogu raunovoa i agenata za d ihad, a ne vojnih glave ina. Glavna je prekretnica do la poetkom 1985., kada su se dogovorili Azzam i Abd-i-Rab Rasoul Sayyaf, predsjednik domorodake funda-mentalistike koalicije gerilaca po ime nu "Islamsko jedinstvo afganistanskih mud ahedina". Sayyaf je pristao dati na kori t enje centar za obuku Salman Al-Farisi (na granici afganistanske pokrajine Kunar) izriito radi vje banja arapskih novaka. U travnju iste godine, dvadeset i pet drag ovoljaca je unovaeno u prvi slu beni teaj d ihada za afganistanske Arape. Medu tim prv im dragovoljcima bio je saudijski muslimanski aktivist i donator Wael Hamza Jala idan iz grada Tucsona u Arizoni, koji je ubrzo postao desna ruka Abdullaha Azzam a i drugih istaknutih voda mre e afganistanskih arapa. Jalaidan je poslije ovako o bjasnio zbog ega su osnovali centre za obuku: Htjeli smo da svi koji dou nakon nas prou kroz istu metodu priprema - u sudjelovan ju i zajedni tvu - kroz koju smo pro li mi... Nakon jutarnje molitve, okupili bismo se na itanje Kur'ana, a nakon popodnevne molitve, okupili bismo se da itamo hadith [religiozne prie koje se pripisuju proroku Muhamedu] i izvlaimo pouke iz njih. Na kon toga, ako je bilo vojnih operacija, sudjelovali bismo u njima.7 Azzam nije samo htio dragovoljce pouavati vojnu taktiku, nego je kroz vjersku i f ilozofsku poduku elio stvoriti bratstvo koje bi izbrisalo sve etnike i regionalne razlike. U Afganistan bi ulazili Egipani, Palestinci, Saudijci, Jemenci i ostali. Izlazili bi muslimanski sveti ratnici. Broj kandidata za gerilce tako je narastao da je Sayyaf ubrzo morao ograditi cij eli jedan dio centra Al-Sadda iskljuivo za obuku arapskih novaka.8 Al-Sadda je 19 88. opisan u zapisniku s osnivanja Al-Qa'ide kao "otvoreni centar" iz kojeg se n ajbolja "braa" biraju da se pridru e novoj teroristikoj organizaciji.9 Doista, odreen i broj "diplomaca" iz Al-Sadde poslije je igrao glavne uloge u meunarodnom pokret u d ihada. Jedan biv i lan Al-Qa'ide svjedoio je na amerikom sudu da je Ramzi Yousef (m ozak iza bombe koja je 1993. prasnula pod Svjetskim trgovakim centrom u New Yorku ) i sam bio medu gorljivim uenicima u Al-Saddi tijekom tog razdoblja: "blizu gran ice izmeu Pakistana i Afganistana, tamo imamo centar, koji je tada vodio Ibrahim al-Rari, i tamo sam vidio [Ramzija Yousefa], koji je tamo vje bao."10 Azzamova je ratobornost magnetski privlaila druge potencijalne revolucionare, med u kojima je bio i jedan njegov mlad i bogat student, sporedni lan mone i utjecajne saudijske obitelji koji je okrenuo leda osrednjoj poslovnoj karijeri da djeluje kao glavni pojedinani donator i organizator sve veih snaga arapskih mud ahedina koj i su se borili u Afganistanu: Osama Bin Muhammad Bin Laden. Ono to mu je nedostaj alo u pogledu stvarnog vjerskog znanja, Bin Laden je nadoknadio ideolo kim arom i d ubokim, dare ljivim d epom. Na svojoj zadnjoj javnoj konferenciji za tisak, Azzam je govorio o kljunoj ulozi Bin La-dena u sve veem pokretu afganistanskih Arapa: Do ao je svojom voljom, nosei bogatstvo, na Alahov put, plaa [mud a-hedinima] putne ka rte i brine se za njihove obitelji, plaa im smje taj i prijevoz, kao i sredstva za i vot u Afganistanu. On je na crti boji nice, tamo 6 Muhammad, Basil: Al-Ansaru l'Arab fi Afghanistan. Committee for Islamic Benevo len-ce Publications. 7 Ibid., str. 112. kllLj&fallt'ii ,, 8 Ibid., str. 183. 9 "Government's Response to Defendant's Position Paper as to Sentencing Factors ." United States of America v. Enaam M. Arnaout. United States District Court No rthern District of Illinois Eastern Division. Case #: 02 CR 892, str. 38.

10 United States v. Usama Bin Laden, et al. S(7)98 Cr. 1023 (LBS). United State s District Court, Southern District of New York. Trial Transcript, 20. veljae 200 1., str. 28. 24 A L-Q A * IDI N D IHAO U EUROPI AFGANiSTANSKA KU NJA 25 gdje se ratuje... Stotinu je Arapa dalo ivot za Alaha. Za to su do li? Ljudi kao Osam a Bin Laden, Wael Jalaidan i drugi iz vodeih saudijskih obitelji... do li su tra ei ra j. Oni vjeruju da postoji Bog i da postoji raj, te da ivot malo vrijedi.u Ipak, prvi rezultati afganistanskih Arapa u stvarnim borbama nisu bili nipo to leg endarni. Mnogi od zadnjih novaka do li su iz obitelji srednje vi e klase iz podruja A rapskog zaljeva, te su znali mnogo vi e 0 strojarstvu i poslovanju nego oru anoj borbi. Ti su nevjesti gerilci esto bili o pasnost za same sebe i za svaku postrojbu afganistanskih mu-d ahedina koja se htje la boriti uz njih. "Sveti ratnici" rodom iz Afganistana bili su obino vrlo sumnjia vi prema svojim novim arapskim saveznicima, gledajui na te strance kao na "Guccivojnike", koji se nisu razumjeli u dru tvene i vjerske odnose Afganistanaca.12 Dap ae, brojne vatrene svae izmeu Arapa i Afganistanaca zbog novca, obuke 1 vojne strategije u velikoj su mjeri ote avale uspje nu suradnju u borbi. Ipak, ogranieno ratno iskustvo koje su stekli Arapi bilo je od neprocjenjive va nos ti. Krv i znoj povezali su te vojnike, od kojih je svaki bio iskreno uvjeren da e smrt u borbi donijeti shuhadaa (mueni tvo) i vjeni raj. Jedan arapski borac, nakon t o je vidio kako ruski zrani napad desetkuje njegovu jedinicu, rekao je: "Meni je ova bitka bila zapravo veliki poticaj koji mi je dao snage da nastavim. Uvjerila nas je da nitko nee biti pogoen ako to nije sudbina koju mu je odredio Alah."13 Z vui paradoksalno, ali svaki strani gerilac kojeg su Sovjeti uspjeli ubiti samo je poticao jo veu krvo ednost - oni koji su ostali na ivotu smatrali su se "prevarenima " i jo su gorljivije tra ili mueni tvo u ime islama. Poetkom 1988. napokon se ostvario Azzamov najvei san. inilo se da se rat u Afganist anu primie kraju, i posve neoekivano, raznolika i neslo na skupina muslimanskih "sve tih ratnika" porazila je monog ruskog medvjeda. Azzam i njegova legija stranaca, uglavnom arapskih mu-d ahedina, odigrali su u najboljem sluaju manju ulogu u ratu, ali ta se pobjeda smatrala kljunim dogaajem. Dok je skupljao priloge u Sjedinjenim Dr avama, A zzam je svojim sljedbenicima izjavio: "O, brao, nakon Afganistana ni ta na svijetu vi e nam nije nemogue. Nema velesila ni malih sila - va na je samo snaga volje koja i zvire iz na e vjere."14 Taj je oru ani fundamentalistiki pokret uveo revoluciju u suv remenu isla-mistiku politiku jer je ponudio nevieno radikalnu alternativu u odnosu na mir i suradnju s kuffar (nemuslimanskim "nevjernicima"). Kad su tisue arapskih novaka redovno dolazile na sjeverozapadnu granicu s Pakista nom kako bi vje bali za borbu protiv "neprijatelja islama", Azzam je objavio zasni vanje Al-Qa'ide ili "vrstog temelja". U monumentalnoj raspravi objavljenoj u list u Al-Jihad (slu benom glasniku MAK-a), zakljuio je da svaka revolucionarna ideologi ja treba imati izdr ljivu, elitnu skupinu koja je titi, nadahnjuje i vodi prema kon anoj pobjedi. Ti gotovo lenjinistiki udarnici, otvrdnuli kroz napore i rtve, "ine vrs ti temelj za eljeno dru tvo". Prema Azzamu, rat u Afganistanu predstavljao je bo ansk o "vatreno kr tenje" tih udarnika, isku ao je iskrenost njihove elje da uspostave isl am pod svaku cijenu. Samo kroz neprestanu oru anu borbu mo e ujedinjena sila muslima na nadvladati navodne neprijatelje. Na kraju je Azzam poslao ono to je zvao "konan im pozivom": "Nastavit emo d ihad koliko god treba, sve do posljednjeg daha i poslj ednjeg otkucaja srca, ili dok ne vidimo zasnivanje islamske dr ave."15 Krajem iste godine, jedan od Azzamovih glavnih pobonika Tamim al-Adnani izjavio je pred ushie nim slu ateljstvom: "Najbolje je nastaviti d ihad. Ni ta osim d ihada... ak i nakon oslob aanja Afganistana, ak i nakon islamske vlasti, [mud ahedini] nee stati. Otii e gore, u muslimanske zemlje Rusije, islamske republike. Otii e dolje, u Palestinu, u [Jeruz alem]." Osim toga, Al-Adnani je dodao ovu jezivu napomenu: "Ako im itko stane na put, Bo e, uni ti ih! Ako nas neki vladar ne pusti da idemo, ii emo silom! D ihad!"16 Ali unato tim te njama prema vrstom jedinstvu, 1988. je arap-sko-afganistanski pokre t trpio neslogu medu osnivaima. Stranarstvo

1' Videosnimka posljednje konferencije za tisak eika Abdallaha Azzama. 12 Kabbani, Shaykh Muhammad Hisham i Matten Siddiqui: "Usama Bin Laden: The Comp lete File". The Muslitn Magazine, listopad 1998., str. 20, 23, 62, 67. 11 Muhamm ad, Basil. Op. cit., str. 187. 14 Emerson, Steven: Jihad in America. SAE Productions (za PBS): Washington DC. Prvi put emitirano 21. studenog 1994. Trajanje: 1 sat. 15 Azzam, Dr. Abdallah: "Al-Qa'ida". Al-Jihad, 1988., 41, travanj, str. 46. 16 Emerson, op. cit. A 26 AL-OA'IDIN D i H A D U EUROPI je do lo do najvi ih razina mud ahedina, pa je ak izbilo izmeu dugogodi njih suradnika Abd ullaha Azzama i Osame Bin Ladena. Fanatino odu evljenje Bin Ladena idejom da odmah pro iri d ihad irom svijeta povremeno se sukobljavalo s Azzamovom strpljivom i dugoron om strategijom. Azzam je do smrti tra io konanu, potpunu pobjedu u Afganistanu i st varanje islamske vlasti u toj zemlji, a tek bi potom "izvozio revoluciju". Ali B in Laden je bio mladi i gorljiviji, pa je imao druge namjere. ak i prije Azzamova umorstva, Bin Ladenu su pristupili neki sljedbenici i rekli mu: "Okani se Abdul laha Azzama. On ne mari za druge vlade - saudijsku, egipatsku, al irsku. Samo pria o Afganistanu."17 Nakon legendarnih bitaka kod Jajija 1987. i zasnivanja Al-Qa'ide, Bin Laden je t iho prekinuo veze s Azzamom i krenuo na druge stvari. Mamdouh Mahmud alim (poznat i kao Abu Hajer al-Iraqi), jedan od osnivaa Al-Qa'ide, tvrdi da Bin Laden "nije razglasio taj prekid zato to ne voli neslogu".18 Problem je zapravo izvirao iz du gotrajnog neslaganja izmeu Azzama i Bin Ladena u pogledu strategije. Bin Laden je htio centralizaciju, veu disciplinu i krajnju tajnovitost. Koristei rat u Afganis tanu, htio je okupiti sve inozemne novake za d ihad i vje bati ih zajedno - pripremi ti ih kao pokretljivu meunarodnu islamistiku jedinicu za "blitzkrieg", izvje bati ih da brzo i nasilno prigrabe vlast pomou terorizma. Azzam je bio praktiniji, njega je vi e brinulo kako da stvori dugotrajne veze s islamistikim saveznicima u Afganis tanu, u nadi da e tamo zasnovati buduu islamistiku dr avu i uvrstiti mo mud ahedina. Kor stei Afganistan kao "vrsti temelj", Azzam se nadao da e poslije sagraditi jedinstve nu muslimansku vojsku, sastavljenu od Arapa i Afganistanaca, kojom e "osloboditi" cijeli islamski svijet. eik Tamim al-Adnani poslije je poku ao objasniti taj neugodan raskol: "Kao da se [B in Laden] htio okoristiti d ihadom, umjesto da se d ihad okoristi nama, jer smo mi h tjeli doprinijeti d ihadu, a ne izvui korist iz njega. Ta je pojmovna razlika zapra vo vrlo mala, jer se u oba sluaja radi o d ihadu."19 Enaam Arnaout (poznat i kao Ab u Mahmoud 17 Engelberg, Stephen: "One Man and a Global Web of Violence". The New York Time s, 14. sijenja 2001., http://www.nytimes.com/2001/01/14/world/14JIHA.html. 18 Muhammad, Basil. Op. cit., str. 200. " Muhammad, Basil. Op. cit., str. 201. AFGANISTANSKA KU NJA 27 al-Suri), voditelj navodno dobrotvorne skupine koja je pokrivala Al--Qa'idu i zv ala se Meunarodna zaklada dobre volje (Benevolence International Foundation - BIF , zvana jo i Lajnat al-Birr al-Islamiyya), takoer je to zanemario kao "manje nesug lasice". U to se vrijeme Arnaout trudio da naglasi jake i trajne odnose izmeu Azz ama i Bin Ladena, unato problemima koje su stvarali neki njihovi suradnici, koje je Arnaout smatrao uhodama stranih obavje tajnih slu ba.20 ak i kad je Azzamov naju i k rug pred svojim po tovanim vodom otvoreno rekao da nije dobro to Bin Laden ima sve vi e uspjeha, Azzam ih je mirno uvjeravao: "ako postoji predstavnik Alaha na zemlj i, to je sigurno Osama Bin Laden".21 Iako mu neki Azzamovi najbli i sljedbenici nisu htjeli vjerovati, ini se da je gole ma veina ljudi u arapsko-afganistanskom pokretu (medu kojima i oni najradikalniji ) izra avala veliko divljenje prema udnom i pomalo karizmatinom liku Bin Ladena. Osi m toga, novi val pristiglih novaka za d ihad, uglavnom "muslimanskih djeaka, bez pu tovnica, koji su bje ali od tko zna ega", obo avao je samozatajnog saudijskog otpadni ka - on je utjelovio njihove mutne snove o osobnom iskupljenju i slavi.22 Medu t om radikalnom mlade i, prie o zbacivanju omra enih bliskoistonih vlada u samoubilakom v

alu terora ostavljale su mnogo jai dojam nego stra arenje kod topnikog polo aja u hlad noj noi u nekom zabaenom kutku Afganistana. U naivnom poku aju da opona aju mladenake t egobe proroka Muhameda, ti su neiskusni vojnici htjeli iskoristiti vrijeme prove deno u izgnanstvu da ojaaju redove i pripreme se za obeani apokaliptiki sveti rat p rotiv izopenih "nevjernikih re ima", idova, hinduista i svih drugih koji stoje na put u stvaranja svjetskog islamskog carstva - to se uvjerenje na arapskom zove Takfi r ivaal Hijra. Arapsko-afganistanski pokret svakako je do 1990. ne to ostvario: mala skupina moti viranih fundamentalista, uzrujana zbog propadanja muslimanskog svijeta, u pet kr atkih godina preobrazila se u utjecajnu 20 Muhammad, Basil. Op. cit., str. 226. 21 Muhammad, Basil. Op. cit., str. 226. 22 Miller, Judith: "A Witness Against Al Qaeda Says the US Let Him Down". The N ew York Times, 3. lipnja 2000. 28 Al-OA'IDIN D IHAD U EUROPI meunarodnu teroristiku vojsku, koju je podupiralo basnoslovno bogatstvo Osame Bin Ladena, koji je postao manje-vi e neupitni "knez" tog pokreta nakon to je Abdullah Azzam tajanstveno umoren 1989. godine. Danas se za Azzamovo umorstvo uglavnom su mnjie egipatski radikalni muslimani, koji su se dugo nadmetali s tim tvrdim pales tinskim vjerskim slu benikom oko novca i vlasti nad arapsko-afganistan-skim pokret om. Egipani su eznuli za Bin Ladenovim bogatstvom i smatrali su da je on vi e naklon jen njihovim velikim planovima. U meuvremenu, kako tvrdi biv i afganistanski Saudij ac Hassan abd-Rabbuh al-Surayhi, nakon Azzamove smrti i sovjetskog povlaenja iz A fganistana, gomila prete no egipatskih mud ahedina poela se okupljati u sjedi tu Osame Bin Ladena u Peshawaru.23 Egipani su arko eljeli privui pa nju i potporu mladog Saudijca, pa su pozvali brojne n ovinare i predstavnike "agencija za pomo" da ga "stave u ari te". Kad su ga upitali je li to uinjeno namjerno da se dobije financijska pomo Bin Ladena, al-Surayhi je odgovorio: "Svi su znali kako je Bin Laden bogat, pa mislim da su se Egipani htje li okoristiti." Ulizivali su se ambicioznom Saudijcu i uvjeravali ga da treba po krenuti agresivni globalni d ihad protiv meunarodnih neprijatelja Al-Qa'ide. Suravh i je nadalje tvrdio da je "[Bin Laden] mo da prihvatio tu zamisao kako bi postao e mir, pa bi sve islamske skupine d ihada bile pod njegovom vla u, pogotovo one u Egipt u, koje su slavne i glasovite."24 Na kraju, bez obzira na razlog, uz gorljivi bl agoslov Bin Ladena, afganistanski su se Arapi mogli slobodno okrenuti novim cilj evima izvan granica Afganistana. Ubrzo se njihov pogled, kao i pogled ostatka svijeta, usmjerio na strahote koje su trpjeli bosanski muslimani, upleteni u najgori oru ani sukob u Europi od 1945. Pria o bosanskoj borbi afganistansko-arap-skih mud ahedina je duga, slo ena i esto ned ovoljno isticana. Pod agresivnim utjecajem lanova Al-Qa'ide, niz gradova u sredi nj oj Bosni pretvorio se u nove granine postaje islamskog d ihada u svijetu koji je iz a ao iz Hladnog rata. Tamo se okupila elita ratobornih islamista ka23 Al-Banyan, Hasin: "Saudi 'Afghan' Talks About Involvement With al-Qa'ida, Bi n-Ladin, Related Topics". Al-Sharq al-Awsat, 25. studenog 2001. 24 Ibid. AFGANISTANSKA KU NJA 29 ko bi izvje bala i isku ala novu generaciju idealistikih svetih ratnika koji su sprem ni ponuditi svoj ivot kao rtvu radi stvaranja muslimanskog carstva o kojem sanjaju . Odnosi koji su se istesali tijekom rata imali su nesagledive posljedice: stoti ne prekaljenih arapskih mud ahedina, koji su se zatekli u unutarnjim previranjima u Afganistanu i nisu imali kamo, na li su utoi te u Bosni. To novo skloni te, istodobno blizu srca Europe i Bliskog istoka, pokazalo se kao izvrsna taktika osnova za pij una u, financiranje i teroristike djelatnosti Al-Qa'ide. Osim toga, afganistansko-arapski pokret imao je mnogo koristi od europske kultur e i tehnologije. Kako su tvrdili predstavnici mud ahedina, kad su europski muslima ni sa zapadnjakim obrazovanjem pristupili fundamentalistikom pokretu, ...to nije poslu ilo samo d ihadu u Bosni, nego i svjetskom d ibadu, zbog svega to su p ostigli. Mo da mislite da je ovo pretjerivanje, ali oni su koristili bratske ruke

da uine mnoge stvari za koje ne biste vjerovali. Knjige su se prevodile i tiskale , i to na boji nici, zato to je bilo engleske brae koja su znala engleski i arapske brae koja su znala arapski i malo engleskog, pa su radili zajedno i preveli knjig e o d ibadu. Danas se zbog tih knjiga ostala braa vraaju na put d ihada. Pomou svojeg i nformatikog znanja napravili su cijele kompjuterske mre e.15 U prii o d ihadu u Bosni mo da najvi e udi to to se nije dogaao u podruju daleko od amer utjecaja, kao to je bio sluaj u Afganistanu. Dapae, upravo obratno, ti su se mud ahe dini uspje no organizirali pred nosom Sjedinjenih Dr ava i snaga Ujedinjenih naroda, usred neuspje ne misije meunarodnih mirotvoraca. 25 Azzam Publications: "In the Hearts of Green Birds". Audio-kaseta, preveo Salm an Dhia Al-Deen, http://www.az2am.com. -2D IHAD DOLAZI U BOSNU Povelja islamske borbe: Mi kao muslimani dobili smo zadatak da ostvarimo vladavi nu Bo jeg zakona na zemlji i da ne dopustimo nijednoj skupini na zemlji da vlada b ez Bo jeg zakona. Borimo se protiv svakoga tko to odbije i tko ne eli slu ati [Boga]. .. Nametnuta nam je borba da uklonimo otpadnike vladare iz zemlje islama, da se b orimo protiv onih koji podupiru njih i njihove zakone, da uvedemo kalifat, da os vetimo Palestinu, panjolsku, Balkan i islamske republike u Rusiji, te da oslobodi mo zatoene muslimane. Na i su neprijatelji kr ani, idovi, otpadnici, oni koji obo avaju k ravu i vatru, na i svjetovni vladari koji bri u zakone islama i licemjeri... D ihad je do ao iriti Bo ju vjeru i uni titi sve vladare koji ne po tuju Boga... Borba protiv nevj ernika slu i tome da se slavi Bo ja objava. Dokument koji je talijanska policija prona la u Islamskom kulturnom institutu (ICI ) u Milanu Sukob u biv oj Jugoslaviji prvi je put izbio u lipnju 1991. nakon to su Slovenija i Hrvatska proglasile neovisnost od Srbije. Ispoetka su ratna djelovanja bila mala : rat Slovenije protiv Srba nije trajao ni mjesec da] 21 H A 0 DOLAZI U BOSNU 31 na, a poginulo je manje od sedamdeset ljudi. Ali druge dr ave biv e Jugoslavije nisu tako lako stekle mir. Rat Hrvatske protiv srpskih pobunjenika unutar zemlje, ko je je podupirala jugoslavenska vojska, trajao je est mjeseci i ubio oko deset tis ua ljudi. U sijenju 1992. napokon je zavladalo nesigurno primirje. Na alost, dok je Hrvatskoj donijelo relativan mir, primirje je otvorilo mogunost novih sukoba u d rugim podrujima koja su tek stekla neovisnost. Od raznih dijelova biv e Jugoslavije , Bosna i Hercegovina bila je posebno nepredvidljiva: kako se jo od vremena Otoma nskog carstva sastojala od mno tva nemirnih etnikih enklava, imala je dugu povijest vjerskih i politikih napetosti. Nije bilo neko veliko iznenaenje kad su se bosans ki Srbi u travnju 1992. pobunili protiv samoprogla ene neovisne bosanske vlade. Kad je tog proljea krenuo ratni pokolj, bosanska je vlada pod muslimanskim vodstv om imala premalo oru ja i vojnika, pa se gotovo svugdje morala braniti. Zapadni su diplomati osuivali postupke Srba, koji nisu marili za to, a napadnuti su se musl imani poku avali oduprijeti nadmonoj vojnoj sili. Ta je te ka nevolja privukla pa nju n aklonjenih muslimana u drugim dijelovima svijeta, pogotovo na Bliskom istoku. Ti jekom rata, tisue mladia poslu alo je iskrivljeni poriv vjerskog vite tva i otputovalo u Bosnu vjerujui da e braniti drevnu i ugro enu muslimansku zajednicu na Balkanu. P rvi medu pristiglim dragovoljcima bili su puni poleta, ali nisu imali vojno isku stvo ni ustrojeno vodstvo. Naravno, kako nije bilo organizacije, stalno je nedos tajala osnovna vojna oprema i potrep tine. Ti prvi "mud ahedini" obino bi se pridru ili snagama bosanske civilne obrane, koje su se po njihovoj procjeni "pokazale vrlo neuspje ne".26 Nije ni udo da su ti strani vojnici bili razoarani zbog slabe korist i od njihova sudjelovanja. Ali ubrzo su daleki islamski ekstremisti poduzeli mnogo ozbiljniji pothvat kako bi pomogli unesreenim Bo njacima. Ti mladii, nadahnuti vjerskim i politikim ideologij ama mr nje, odluili su okrenuti svijet protiv "nevjernikih" re ima, ak i onih izvan tra dicionalnih granica Bliskog istoka. "U prvim redovima" selidbe arapskih dragovol jaca u Bosnu bili su iskusni mud ahedini iz protusovjetskog d ihada u Afga26 "The Martyrs of Bosnia: Part I". Video-snimka. Azzam Publications: London, 20 00.

32 A L-Q A' IDI N D IHAD U EUROPI nistanu, koji je poslu io kao "institut za poduku d ihada" i u kojem je roena Al-Qa'i da.27 Rat u Bosni je izbio u savr eno vrijeme za afganistanske Arape. Pakistanska je vla da u sijenju 1993., elei zakljuiti afganistanski d i-had, zapovjedila da se zatvore ur edi arapskih mud ahedina u zemlji i zaprijetila da e slu beno protjerati sve ilegalne strane borce koji poku aju ostati u Pakistanu. FBI je mjesec dana kasnije kri om sn imio jednog od voda egipatskog d ihada kako preko telefona nudi da e poslati nove d ragovoljce u arapsko-afganistanske logore za vje bu u Pakistanu. Reeno mu je: "svi su zatvoreni, eie, ni ta nije ostalo otvoreno... ak je i Baza [Al-Qa'ida] potpuno zat vorena, svi su oti li odavde... osim za posebne situacije."28 Ti su se raseljeni l judi suoili s te kim problemom, jer bi povratak u domovinu znaio sigurno uhienje, muen je i mo da smrt. Jedan je saudijski glasnogovornik u Jeddahu u to vrijeme objasnio u medijima: "Al irci ne mogu u Al ir, Sirijci ne mogu u Siriju, ni Iraani u Irak. Ne ki e odluiti krenuti u Bosnu, drugi e se morati stalno nastaniti u Afganistanu."29 Njegova je procjena bila predvidljivo tona, jer su brojni istaknuti arapski geril ci napustili ju nu Aziju i krenuli u novi ivot u izgnanstvu i u "sveti rat" medu kr vavim sukobima na Balkanu. Jedan od tih ljudi, eik Abu Abdel Aziz "Barbaros" ( to doslovno znai "crvenobradi", a zvali su ga i Abdelrahman al-Dosari) izazivao je poseban strah (slika 2). Al-D osari, roen u Saudijskoj Arabiji 1942., potjecao je iz indijske pokrajine Hvderab ad, te je imao tipinu gustu crvenkasto-naranastu bradu. Poeo je karijeru kao obian i neistaknut inovnik u kadrovskom uredu zrakoplovne tvrtke Saudi Airlines, o enjen, s devetero djece.30 Ali bio je poznat i kao vrlo po tovan islamski predava u Arapsk om zaljevu koji nije oklijevao da pozove na sukob s 27 Ibid. 28 FBI-jev prijepis razgovora u kojem su sudjelovali Omar Ahmad Ali Abdel Rahm an, "Muhammad" LNU, i dva nepoznata mu karca 20. travnja 1993. United States v. Om ar Ahmad Ali Abdel Rahman et al. S3 93 Cr. 181 (MBM). Government Exhibit 7057, s tr. 11. 29 Evans, Kathy: "Pakistan clamps down on Afghan Mojahedin and Orders Expulsion of Arab Jihad Supporters". Guardian (London), sijeanj 1993. 30 "Hafiz Mohammed Saeed: Pakistan's heart of terror". Kashmir Herald. Sv. 2, b r. 2, srpanj 2002. D IHAD DOLAZI U BOSNU 33 Slika 2. Strani mud ahedini u Bosni u prosincu 1992. Abu Abdel Aziz "Barbaros" sto ji krajnje desno. pokvarenim saudijskim re imom.31 Kad se poetkom osamdesetih razbuktala sovjetska of enziva na Afganistan, al-Dosari je napustio monotoni ivot predavaa i obiteljskog ov jeka, te se pridru io novom meunarodnom islamskom pokretu. " eik Abu Abdel Aziz", kak o su ga otad zvali, prijavio se kao dragovoljac i sudjelovao u opse nim operacijam a d ihada u Africi, Ka miru, na Filipinima i u Afganistanu.32 Svojim je rijeima posli je opisao to se dogodilo: Naime, to se tie poetka d ihada u mojem sluaju, ja sam bio jedan od onih koji su uli za d ihad u Afganistanu im je poeo... ]edan od ljudi koji su do li u na u zemlju [Saudijsk u Arabiju] bio je eik dr. Abdullah Azzam - pokoj mu du i - i uo sam kako poziva mlad e da istupi i [pridru i mu se] na putu u Afganistan. To je bilo 1984., barem mislim . Odluio sam otii i provjeriti stvar osobno. Slava budi Alahu, to je bio poetak [mo jeg putovanja uz] d ihad. Jo uvijek idem tim putem.33 31 "What is a Salafv or Wahabi and their affiliation with the Saudi Government ". http://www.ummah.net/alsalafyoon/EnglishPosts/salafy.html. Prosinac 2001. 32 Post, Tom i Joel Brand (1992): "Help from the Holy Warriors". Neivsiveek, 5. listopada. 33 Tabib, Tawfig (1994): "Interview with Sheikh al-Mujahideen Abu Abdel Aziz". A l-Sirat Al-Mustaqeem, br. 33, kolovoz 1994. 34 A L-Q A' I 0 f N D2INA0 U EUROPI Tijekom prvog rata u Afganistanu, eik Abu Abdel Aziz dobio je nadimak "Hown"* jer

je u borbi iznimno vje to koristio rusko raketno topni tvo "Hound". Osim toga, prot uteroristika slu ba Sjedinjenih Dr ava smatra da je revni "Hown" brzo ukljuen u mladu vojnu skupinu Al--Qa'ide koju su predvodili Abdullah Azzam i Osama Bin Laden. Ab u Abdel Aziz nikad nije javno spominjao Al-Qa'idu ni Bin Ladena, ali je op irno go vorio o svojem ratovanju uz njih: "D ihad u Afganistanu bio je veliko iskustvo. Tk o god je sudjelovao u tom iskustvu imao je veliku elju da ga Alah zadr i u d ihadu sv e do smrti, te da mu Alah udijeli smrt na bojnom polju d ihada. To je i na a elja, da poginemo na putu d ihada."34 eik Abu Abdel Aziz imao je jaku osobnu karizmu, poput Abdulla-ha Azzama, koja se pokazala kljunom u novaenju nepoznatog broja samoubilakih mud ahedina, dragovoljaca i z Europe, Bliskog istoka i sredi nje Azije. Ti mladi idealisti poslu no su slijedili ono to im je ratoborni Saudijac zapovijedao u svojim predavanjima: Borite se u Alahovo ime - ali ne borite se vikanjem, ne borite se paljenjem guma na cesti... ne, to nije muslimanski nain... [to je] borba... ubiti neprijatelja i biti ubijen. Ta [du nost] nije ni ta novo za muslimane, ni ta novo za islam... Od sv akog se proroka tra i da pode na d ihad... Ako ne krenete na d ihad, ako ne elite ostav iti posao, ostaviti obitelj, ostaviti zemaljski ivot, boriti se u Alahovo ime, Al ah e vas kazniti... Idite sami, goloruki, bez oru ja, bez iega, ali idite. To je va a du nost. Alah odgovara za va u hranu, za oru je, za sve... mi emo vam pokazati smjer?5 Nakon to su mud ahedini osvojili Kabul u travnju 1992., eik Abu Abdel Aziz otputovao je s etiri iskusna arapsko-afganistanska zapovjednika u Bosnu i Hercegovinu da " provjeri teren" i utvrdi je li Balkan plodno tlo za arapsko-afganistanski raselj eni pokret, koji vi e nije bio slu beno dobrodo ao u Pakistanu.36 Ipak, za razliku od drugih dalekih D IHAD DOLAZI U BOSNU 35 * Iskvareni, arapski izgovor amerike kratice HOW - "haubica", (nap. ur.). 34 "The Jihad in Bosnia". Al-Daawah (Islamabad), Waseem, Ahmed: Islamabad, sijea nj 1993. 35 Shavkh Abu Abdel Aziz: "Jihad and the Revival". Islamic Assemblv of North Am erica (IANA), konferencija 1993., Chicago, IL. IANA, traka #3352. 36 Tabib, Tavvfig. Op. cit. postaja u Azizovoj svjetskoj turneji po muslimanskim "uzavrelim loncima", Bosna je uistinu bila nepoznata zemlja za islamske ekstremiste s Bliskog istoka. Prije nego to su zapadnjaki mediji poeli pokrivati rat koji se razbuktavao, mnogi od nji h nisu ni uli za tu zemlju. U intervjuu za list Al-Daawab, Abu Abdel Aziz je priz nao da u to vrijeme "nismo mogli shvatiti gdje je Bosna: je li u Americi ili na ju noj polutki ili u Aziji? Nismo imali pojma gdje je. Kad smo saznali da je to di o Jugoslavije u Istonoj Europi, i dalje nismo imali pojma koliko je tamo musliman a niti kako i kada je tamo dospio islam."37 Ali nakon to je tamo zatekao nepravdu krvavog sukoba, saudij-ski je poklonik d ihad a brzo zakljuio da je to doista pravedan sveti rat. "Svi muslimani trebaju sudjel ovati", predlo io je, "bilo novcem, bilo brigom za udovice i siroad, bilo primanjem izbjeglica, bilo borbom u d ihadu."38 Abu Abdel Aziz nije se zavaravao u pogledu svoje misije u Bosni. Iako je proveo dio vremena potiui da'iva (islamske misionare ), upozorio je: "mi nismo ovdje da donosimo pomo u obliku hrane i lijekova... Ima mnogo organizacija koje to mogu. Mi donosimo ljude."39 Kad je stiglo, vodstvo m ud ahedina u Bosni i Afganistanu imenovalo je eika Abua Abdela Aziza za prvog emira , tj. vrhovnog zapovjednika, bosanskih Arapa iz Afganistana. Novi je emir ubrzo podignuo svoj prvi sto er na vje bali tu Mehurii, blizu Travnika u srednjoj Bosni. Ujesen 1992. Osama Bin Laden osobno je zapovjedio biv em kljunom sudanskom lanu Al-Q a'ide - koji je poslije postao vladin dou nik - po imenu Jamal Ahmed al-Fadl da ot putuje u Hrvatsku, u Zagreb, kako bi se dogovorio s kljunim vodama afganistanskih Arapa koji su djelovali kao izaslanici Al-Qa'ide u Bosni, a medu njima su bili: emir eik Abu Abdel Aziz, Enaam Arnaout (poznat i kao Abu Mah-moud al-Suri), te A bu Zubair al-Madani, Bin Ladenov roak o kojem govori 4. poglavlje ove knjige. Nim alo sluajno, sastanak se odr ao u zagrebakom uredu Arnaoutove Meunarodne zaklade dobr e volje 37 "fjjg Jihad in Bosnia". 38 Sudetic, Chuck: "Muslims heed call to arms". The New York Times, studeni 199

2., br. 104, odj. 1, str. 5. 39 Post, Tom i Joel Brand: "Help from the Holy Warriors". Newsweek, 5. listopad a, 1992. 36 AL-UA'IDIN O IHAD U EUROPI (BIF).40 Razgovori su se uglavnom vrtjeli oko sve veeg zanimanja Al-Qa'ide da kup i bosanske tvrtke i sklopi veze s mre ama bosanskih banaka kako bi sakrila djelatn osti financiranja terorista.41 Kako navode zapisnici koje je objavio ured dr avnog odvjetnika SAD-a u Chicagu, tijekom tog razgovora Abu Abdel Aziz (za kojeg se u tim dokumentima koristi njegovo drugo ime Abdulrahman Al-Dosari) objasnio je Ja -malu al-Fadlu da "Al-Qa'ida nastoji utemeljiti logore za vje bu u Bosni, sklopiti odnose s agencijama za pomo u Bosni i zasnovati tvrtke da gospodarski podupiru A l-Qa'idu".42 Takoer je govorio o kupovini oru ja iz Njemake radi mud ahedina na Balkan u, te je naglasio da treba napraviti fetvu (religijski proglas) koja bi dopustil a lanovima Al-Qa'ide da se odijevaju i pona aju kao zapadnjaci dok su u Bosni kako bi prikrili svoju nazonost i "uklopili se".43 Kad su zavr ili s tim operativnim pitanjima, Abu Abdel Aziz poeo je opisivati opi pl an Osame Bin Ladena za Bosnu. Bez oklijevanja je rekao al-Fadlu da je glavni cil j Al-Qa'ide u Bosni "stvoriti osnovu za djelovanja u Europi protiv pravog neprij atelja Al-Qa'ide, Sjedinjenih Dr ava". Nedugo potom, Abu Hajer al-Iraqi (Mamdouh M ahmud alim, jedan od izvornih osnivaa Al-Qa'ide u Afganistanu) potvrdio je al-Fadl u da je Abu Abdel Aziz rekao istinu i da Osama Bin Laden u Bosni prvenstveno vid i polaznu toku za napade na Ameriku.44 Zatim je Enaam Arnaout osobno dogovorio da se devet vrhunskih instruktora iz logora za vje banje terorista Al-Sadda u Afgani stanu odmah dovede u sredi nju Bosnu (slika 3).45 40 "Bili of Particulars". United States of America v. Enaam M. Arnaout. United States District Court Northern District of Illinois Eastern Division. Case #: 02 CR 892. 3. veljae 2003., str. 5. 41 Ibid. 42 "Government's Evidentiarv Proffer Supporting the Admissibilitv of Co-Conspir ator State-ments". United States of America v. Enaam M. Arnaout. United States D istrict Court Northern District of Illinois, Eastern Division. Case #: 02 CR 892 . 31. sijenja 2003., str. 24-5. 43 "Bili of Particulars". Op. cit. 44 "Government's Evidentiarv Proffer Supporting the Admissibilitv of Co-Conspir ator Statements". Op. cit. 45 "Government's Response to Defendant's Position Paper as to Sentencing Factor s". United States of America v. Enaam M. Arnaout. United States District Court N orthern District of Illinois Eastern Division. Case #: 02 CR 892, str. 38. D IHAD DOLAZI U BOSNU 37 Slika 3. Al-Hajj Boudella, al irski borilaki instruktor premje ten 1992. iz afganista nskog centra za obuku Al-Sadda u sredi nju Bosnu. Da bi Bin Ladenova strategija uspjela, svakako su drugi vje ti i iskusni zapovjedn ici medu afganistanskim Arapima trebali doi na teren u balkanskoj regiji kako bi koordinirali ope operacije. Tijekom prvih mjeseci rata u proljee 1992., ratoborni egipatski eik Anwar Shaaban dodijelio je samome sebi epsku ulogu (pomalo u stilu Abdullaha Azza-ma): biti politiki voda i glavni glasnogovornik stranih pripadnika d i-hada u Bosni (slika 4).46 Shaaban je bio dobro poznat veteran iz afga1 "The Martvrs of Bosnia: Part I". Op. cit. 38 A L-QA' IDI N O IHAO U EUROPI Slika 4. eik Amvar Shaaban, nadporunik u Al-Gama'at Al-lslamiyya i voda svih stran ih mud ahedina u borbama na Balkanu do svoje smrti 1995. nistanskog d ihada, koji je kasnije postao imam (glavni muslimanski mula) Islamsko g kulturnog instituta u Milanu. Shaaban se trudio da uvjeri svoje sljedbenike ka ko pogibija u borbi za obranu islama predstavlja plemenitu i asnu sudbinu. U jedn oj je prilici ovako govorio svojim prista ama: ovjek s ispravnim [vjerskim] pogledima je ovjek koji zna da bi mogao umrijeti u bi lo kojem trenutku, na kojem god mjestu... jer on zna: ako Alah eli da nas sada po godi granata, svi emo poginuti, a ako Alah eli da nas granata pogodi na boji nici, p

oginut emo tamo, a ako Alah eli da poginemo kod kue, u spavaoj sobi, umrijet emo tamo . Dakle, mu-d ahid [sveti ratnik]... zna da mu smrt mo e doi bilo kad, u trenutku kad to Alah po eli, i zato se ne boji smrti.47 Dok je jo studirao islam u Egiptu, Shaaban se glasno bunio protiv svjetovne vlada vine Anwara Sadata i Hosnija Mubaraka u Kairu. Egi4' "The Martvrs of Bosnia: Part I". Op. cit. 0 21 H AD DOLAZI U BOSNU 39 patske su vlasti vrlo ozbiljno shvatile njegove pozive na islamsku revoluciju, p a je Shaaban ubrzo potra io utoi te u Afganistanu i vi e drugih "muslimanskih zemalja". Ali poput mnogih drugih afganistanskih Arapa, Shaaban se 1991. vi e nije osjeao si gurno u Afganistanu, kojim su zavladali nemiri. Zatra io je i dobio politiki azil u Italiji, gdje se razoarao: "muslimanska je zajednica u Italiji bila ista kao i s vugdje u Europi: uspavana i obuzeta svjetovnim stvarima". Uz pomo ratnih veterana iz Afganistana i talijanskih simpatizera fundamentalizma (pogotovo medu siroma ni m useljenicima iz Sjeverne Afrike), Anwar Shaaban je otvorio velik novi islamski centar u jednoj preureenoj gara i u Milanu. Dobro obavije teni izvori u Al-Qa'idi hv alili su Shaabanov rad u Milanu te su napominjali kako je Islamski kulturni inst itut "centar mnogih djelatnosti, koji je postao vrlo popularan medu mjesnim musl imanima".48 Osim toga, L'Houssaine Kherchtou, biv i lan Al-Qa'ide, svjedoio je na nedavnim suenji ma etvorici sljedbenika Bin Ladena, koji su osueni zbog bomba postavljenih 1998. u istonoafrikim veleposlanstvima, da je Shaaban koristio Islamski kulturni institut kao kljuno mjesto afganistanskih Arapa za novaenje mladih i nezadovoljnih muslima na koji ive u Europi. Kherchtou ka e: " eik Anwar Shaban je vodio Islamski kulturni i nstitut, pa sam tamo i ao svaki vikend". Kherchtou je svjedoio i da je Shaaban osob no pomogao da se srede pakistanske vize za njega i jo trojicu novaka za d ihad, koj i su zatim oti li u logor vezan uz Bin Ladena u istonom Afganistanu kako bi nauili k oristiti oru je i eksplozive.49 Dokazi koje su prikupile Sjedinjene Dr ave i Italija ukazuju da ta etvorica nisu bila jedina, te da je Shaaban bio osobno odgovoran z a slanje stotina (mo da i tisua) europskih novaka na vje banje za Al-Qa'idu.50 Centar se pod Shaabanovim vodstvom brzo razvio u glavnu osovinu mre e afganistansk o-arapskih djelatnosti u cijeloj ju noj Europi, 48 "Under the Shades of Svvords". Zvuni zapis kao nastavak teksta "In the Hearts of Green Birds". Azzam Recordings; London, 1997. 49 United States v. Usama Bin Laden, et al. S(7) 98 Cr. 1023 (LBS). United Stat es District Court, Southern District of New York. Prijepis suenja, 21. veljae 2001 ., str. 1106-7. so Ibid., str. 1108-9. 38 AL-OA'IDIN O IHAO U EUROPI Slika 4. eik Anwar Shaaban, nadporunik u Al-Gama'at Al-lslamiyya i voda svih stran ih mud ahedina u borbama na Balkanu do svoje smrti 1995. nistanskog d ihada, koji je kasnije postao imam (glavni muslimanski mula) Islamsko g kulturnog instituta u Milanu. Shaaban se trudio da uvjeri svoje sljedbenike ka ko pogibija u borbi za obranu islama predstavlja plemenitu i asnu sudbinu. U jedn oj je prilici ovako govorio svojim prista ama: ovjek s ispravnim [vjerskim] pogledima je ovjek koji zna da bi mogao umrijeti u bi lo kojem trenutku, na kojem god mjestu... jer on zna: ako Alah eli da nas sada po godi granata, svi emo poginuti, a ako Alah eli da nas granata pogodi na boji nici, p oginut emo tamo, a ako Alah eli da poginemo kod kue, u spavaoj sobi, umrijet emo tamo . Dakle, mu-d ahid [sveti ratnik]... zna da mu smrt mo e doi bilo kad, u trenutku kad to Alah po eli, i zato se ne boji smrti.47 Dok je jo studirao islam u Egiptu, Shaaban se glasno bunio protiv svjetovne vlada vine Anwara Sadata i Hosnija Mubaraka u Kairu. Egi"The Martvrs of Bosnia: Part I". Op. cit. D 21 H A D ODLAZI U BOSNU 39 patske su vlasti vrlo ozbiljno shvatile njegove pozive na islamsku revoluciju, p a je Shaaban ubrzo potra io utoi te u Afganistanu i vi e drugih "muslimanskih zemalja".

Ali poput mnogih drugih afganistanskih Arapa, Shaaban se 1991. vi e nije osjeao si gurno u Afganistanu, kojim su zavladali nemiri. Zatra io je i dobio politiki azil u Italiji, gdje se razoarao: "muslimanska je zajednica u Italiji bila ista kao i s vugdje u Europi: uspavana i obuzeta svjetovnim stvarima". Uz pomo ratnih veterana iz Afganistana i talijanskih simpatizera fundamentalizma (pogotovo medu siroma ni m useljenicima iz Sjeverne Afrike), Anwar Shaaban je otvorio velik novi islamski centar u jednoj preureenoj gara i u Milanu. Dobro obavije teni izvori u Al-Qa'idi hv alili su Shaabanov rad u Milanu te su napominjati kako je Islamski kulturni inst itut "centar mnogih djelatnosti, koji je postao vrlo popularan medu mjesnim musl imanima " .48 Osim toga, L'Houssaine Kherchtou, biv i lan Al-Qa'ide, svjedoio je na nedavnim suenji ma etvorici sljedbenika Bin Ladena, koji su osueni zbog bomba postavljenih 1998. u istonoafrikim veleposlanstvima, da je Shaaban koristio Islamski kulturni institut kao kljuno mjesto afganistanskih Arapa za novaenje mladih i nezadovoljnih muslima na koji ive u Europi. Kherchtou ka e: " eik Anwar Shaban je vodio Islamski kulturni i nstitut, pa sam tamo i ao svaki vikend". Kherchtou je svjedoio i da je Shaaban osob no pomogao da se srede pakistanske vize za njega i jo trojicu novaka za d ihad, koj i su zatim oti li u logor vezan uz Bin Ladena u istonom Afganistanu kako bi nauili k oristiti oru je i eksplozive.49 Dokazi koje su prikupile Sjedinjene Dr ave i Italija ukazuju da ta etvorica nisu bila jedina, te da je Shaaban bio osobno odgovoran z a slanje stotina (mo da i tisua) europskih novaka na vje banje za Al-Qa'idu.50 Centar se pod Shaabanovim vodstvom brzo razvio u glavnu osovinu mre e afganistansk o-arapskih djelatnosti u cijeloj ju noj Europi, 48 "Under the Shades of Svvords". Zvuni zapis kao nastavak teksta "In the Hearts of Green Birds". Azzam Recordings; London, 1997. 49 United States v. Usama Bin Laden, et al. S(7) 98 Cr. 1023 (LBS). United Stat es District Court, Southern District of New York. Prijepis suenja, 21. veljae 2001 ., str. 1106-7. f Ibid.? str. X108-9._ 40 AL-QA'IDIN D IHAD U EUROPI gdje je spadao i Balkan. Francuske su protuteroristike slu be poslije zakljuile da j e ICI u Milanu, voden Shaabanovom rukom, imao "kljunu ulogu" kao zapovjedni centa r za skupine kao to su Al-Gama'at Al-Islamiyya, tuniski An-Nahda ("Islamski prepo rod") i GIA.J1 ICI je stvorio malo islamsko podzemlje u Italiji, s operativcima koji su prikupljali ak i do 30% dodatne naknade za centar od upla enih mjesnih musl imanskih poslovnih ljudi u Italiji radi potpore "islamskoj stvari". Shaaban i nj egovi pomonici u ICI-ju zatim su navodno koristili sredstva za d ihad kako bi, izmeu ostaloga, zaraivali od ra irenog verca oru jem i davali "logistiku podr ku" arapskim pla nicima upuenim u Bosnu.52 Ljeti 1992. eik Anwar Shaaban je poveo prvu "slu benu" afgani-stansko-arapsku deleg aciju u Bosnu, zajedno s nekolicinom prista a iz Italije. Shaaban je nakon toga ra dio vi e od tri godine kao duhovni i politiki eik stranih mud ahedina na Balkanu. Ali, kao to su svjedoili sami borci, " eik Anwar nije bio uenjak za knjige, nego uenjak ko ji je radio ono to je propovijedao i borio se protiv tlaitelja na svakoj razini, k ao drugovi i prva pokoljenja muslimana... s knjigom u ruci i vojnom odorom na ti jelu. Ne samo da je poduavao, nego se i borio". Doista, nakon takvih rijei pohvale , lako je primijetiti va ne slinosti izmeu uloge Palestinca Abdullaha Azzama u Afgan istanu i Egipanina Anwara Shaabana u Bosni. ini se da i izvori Al-Qa'ide istiu tu s linost: na jednoj zvunoj snimci, predstavnici mud ahedina nastoje razmrsiti tajanstv eni Shaabanov ivot i ka u da je "slijedei korake eika Abdullaha Azzama, eik Anwar Shaa ban nosio odgovornost odreda mud ahedina u Bosni... pouavao, hrabrio i nadahnjivao ratnike, postavljajui jednake temelje u Bosni kao to je eik Abdullah Azzam postavio u Afganistanu".53 51 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard: Requisitoire Definitif aux Fins de Non-Lieu. De Non-Lieu partiel. De Requalification. De Renvoi devant le Tribu nal Correcti-onnel, de mantien sous Controle Judiciaire et de maintien en Detent ion. Cour D'Appel de Pari ; Tribunal de Grande Instance de Pari . No. Parquet: P96 2 53 3901.2, 2001., str. 99. 52 Willan, Philip: "Italians arrest suspected Islamic militants". United Press

International, 26. lipnja 1995. 53 "Under the Shades of Swords". Zvuni zapis kao nastavak teksta "In the Hearts of Green Birds". Studeni 1997. Azzam Recordings: London. O IHAD DOLAZI U BOSNU 41 Shaaban je esto navraao u svoj milanski sto er slian onom u Peshavvaru, nakon ega bi v odio u Bosnu mno tvo veterana iz bitaka Al-Qa'ide, kao i novaka, medu kojima i svo ju enu, ker i petoricu sinova. U faks-poruci koju je iz Milana poslao moguem muslim anskom donatoru iz Katara, Shaaban je govorio kako je osobno "uvjeren da islamsk i projekti u Europi moraju biti glavni prioritet, s obzirom kako pretvaranje tih mjesta u stabilne baze za muslimane mo e donijeti korist muslimanima irom svijeta" .54 Nema sumnje da se Shaaban nadao kako e iskoristiti rat u Bosni kao nain stvara nja sto era i mre e Al--Qa'ide (pogotovo njezinih sjevernoafrikih prista a) u Europi. N ije ni udo da su mnogi od onih koje je Shaaban 1992. poveo u Bosnu postali "zapov jednici i instruktori, elita mud ahedina".55 Shaabanov se utjecaj pro irio i na razne druge fundamentalistike mule u Italiji, ka o to je bio Mohamed Ben Brahim Saidani, tuniski rat-nik-dragovoljac u Bosni i ima m d amije u ulici Massarenti u Bologni. Saidani je bio jedan od vi e sudionika u teaj u poduke za gerilce koji je 1993. odr an u Afganistanu. Kad se vratio u Italiju, b rzo je nagovorio trideset mjesnih prista a da se prijavi u brigadu stranih mud ahedi na koja je djelovala u Bosni. Utemeljio je tvrtku-paravan u Italiji koja je dava la naizgled zakonite radne dozvole dragovoljcima i veteranima d ihada, s kojima su mogli neometano putovati u razne krajeve svijeta, pa tako i u Bosnu.56 Svjedoei n a suenju zavjerenicima koji su osueni za sudjelovanje u bomba kom napadu na istonoafr ika veleposlanstva 1998., Al-Qa'idin asnik Jamal al-Fadl govorio je o tome kako je putovao u Zagreb sredinom 1992. i kako je dobio uputu da se sastane s Mohamedom Saidanijem kako bi dobio "podatke o onome to se dogaa u Bosni" i odnese te podatk e izravno Osami Bin Ladenu.57 Vjerski i politiki vode bili su kljuni u toj fazi, ali jednaku su va nost imali isku sni vojni savjetnici i zapovjednici. Uz odgovarajue vod54 Protuteroristiko izvje e talijanskog Odjela za opa istra ivanja i posebne operacije (DIGOS): "Premetaine Islamskog kulturnog centra, Viale Jenner 50, Milan o, 26.6.1995." Datirano: 15. rujna 1997. 55 "Under the Shades of Svvords". Op. cit. 56 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard. Op. cit., str. 97. 57 United States v, Usama Bin Laden, et al. Op. cit., 20. veljae, str. 97. 42 AL-QA'IDIN D2IHA0 U EUROPI stvo, poetnike gre ke iz borbe u Afganistanu mo da se mogu preskoiti u Bosni. Enaam Arn aout je doveo sposobne ljude izravno iz vje bali ta Al-Qa'ide u Afganistanu, a ti lj udi nisu bili sami. U tjednima koji su uslijedili za prvom pobunom Srba u travnj u 1992., Anwar Sha-aban se susreo sa skupinom "vodeih [vojnih] osoba iz afganista nskog d ihada" i slo io se da je nu no uspostaviti znatne mud ahedinske snage u Bosni. T e su "vodee osobe" bili prvenstveno eik Abu Abdel Aziz, Wahiudeen al-Masri, Moataz Billah i Husaamudeen al-Masri.58 Wahiudeen al-Masri, jo jedna arapska legenda iz rata u Bosni, roen je u ju nom Egipt u. Kad je odrastao, Wahiudeen se "duboko upleo" u Muslimansko bratstvo, relativn o umjerenu islamistiku opozicijsku stranku u Egiptu. Ipak, kao mnogi radikalni eg ipatski fundamentalisti, nije imao strpljenja za prete no nenasilan pristup Bratst va, pa je odluio pristupiti protusovjetskom d ihadu u Afganistanu, u elji da pomogne osnutku novog islamskog carstva. Prijavio se u vje bali te za mu-d ahedine i postao n eobino djelotvoran gerilac. Njegov je instruktor "zapazio kako Wahiudeen brzo ui r atne vje tine", pa ga je postavio da vje ba novake koji su pristizali u vje bali te. Kad se Sovjetsko--afganistanski rat izrodio u borbe medu strankama unutar mud ahedi-n a, oti ao je iz zemlje i stigao u Bosnu ljeti 1992. Afganistanski su Arapi hvalili Wahiudeena kao "vrlo profesionalnog vojnika, okrenutog ratovanju, iako... vrlo pobo nog i vrlo skromnog".59 Moataz Billah i Husaamudeen bili su takoer obojica egipatski veterani iz d ihada u Afganistanu, te se sumnjalo da su sljedbenici eika Omara Abdela Rahmana. (Arapski pseudonim "Husaamudeen" otprilike se mo e prevesti kao "Ma vjere".) ak i prije Afga

nistana, u Egiptu, Moataz Billah je bio glasovit studentski aktivist u islamisti -kom pokretu. O njegovoj su se hrabrosti plele zadivljene legende, iako esto neuvj erljive. Jedna od njih priala je kako je u bijegu od egipatskih vlasti skoio s pet erokatnice i nekim udom pro ao bez ozljeda. U svakom sluaju, bio je savr en kandidat d a se pridru i militantnim arapskim prognanicima u Afganistanu, gdje je nakon vi e go dina d ihada 58 "The Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit. 59 "In the Hearts of Green Birds". Zvuni zapis koji je preveo Salman Dhia Al Dee n. Azzam Recordings: London. 0 21H A D DOLAZI U BOSNU 43 postao gerilac s iskustvom i karizmom. Kad je 1992. poeo rat u Bosni, Moataz Bill ah, koji je imao oko 25 godina, ve je stekao dojmljivo "vojniko iskustvo koje je n adopunilo njegov marljivi um". Tada je dobio sumnjivu ast da osobno nadgleda borb ene vje be u tek osnovanim vojnim logorima Al-Qa'ide u Srednjoj Bosni. Billah je p oduavao novake, kako arapske tako i bosanske, koristei "vojno i borbeno iskustvo s kojim se ne mogu mjeriti nikakvi specijalci na svijetu... Za razliku od njih, M uataz nije stekao iskustvo u uionici, nego u pra njavim planinama Afganistana, borei se protiv najjae svjetske velesile tog doba". Praktiki je sve poetne dragovoljce m edu stranim mud ahedinima sa sjedi tem u Bosni osobno uvje bao Billah. Osim toga, izra vno je sudjelovao u ratnim djelovanjima i vi e je puta ranjen.60 Arapsko-afganistanski mud ahedinski zapovjednici stigli su u svibnju 1992. i pod v odstvom eika Anvvara Shaabana i amira Abua Abdela Aziza Barbarosa utemeljili logo re za d ihad na dva glavna mjesta: u napu tenom starakom domu u Zenici, u Srednjoj Bo sni, i 30 kilometara dalje, u Mehuriima, deset kilometara od Travnika, u podno ju k lisure, "tamo gdje se obino odr ava stoni sajam".61 Bilo je i manjih d epova stranih m ud ahedina na planini Igman, ju no od Sarajeva (kojima je openito upravljao "general" Abu Ayman al-Masri), kao i u Turbetu, Radini i drugdje u La vanskoj dolini u Sred njoj Bosni.62 Zapovjednici su uredili logore potpuno u skladu s afganistanskim m odelom: intenzivno, agresivno novaenje i pouavanje u vojnoj taktici, ali i nasilno m, napadakom obliku islamskog fundamentalizma preuzetom iz vje benih logora Al-Qa'i de u Hinduku u. Propagandne snimke vojnih vje ba u bosanskim logorima vrlo su sline s nimkama Al-Qa'ide iz Afganistana: zahtjevno razgibavanje, te ke terenske vje be, osn ovna oru ja i eksplozivi, te legije crno odjevenih i bradatih gerilaca koji pjevaj u sbabada: "la ilaha U Allah, Muhammedurasool Allah" ("Alah je jedini bog, a Muh amed je njegov prorok!").63 Krajem kolovoza, eik 60 "Under the Shades of Svvords". Op. cit. 61 Eykyn, George: "'Mujahidin' rush to join Islamic fundamentalists in war". Th e Times (London), 23. rujna 1992. 62 "The Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit. 63 "The Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit. 44 AL-QA'IOIN D IHAD U EUROPI D2IHAD DOLAZI U BOSNU 45 Abu Abdel Aziz rekao je jednom britanskom novinaru: "Sada smo prilino brojni, a s vaki dan nas je vi e. Veina se borila u Afganistanu, ali nekima je ovo prvi put da su u d ihadu."64 Odmah je bilo jasno da e se vodstvo morati organizirati da kupi oru je i drugu potr ebnu vojnu opremu. Zbog tih potreba, eik Abu Abdel Aziz poeo je veliku akciju skup ljanja novca i novaenja kako bi se pomoglo d ihadu. Vijesti o bosanskim mud ahedinima dojavio je raznim fundamentalistikim muslimanskim klericima diljem Bliskog istok a koji su bili naklonjeni afganistanskim Arapima i esto im se pridru ivali. Ti radi kalni klerici, koje su nadahnjivale naizgled beskrajne scene pokolja civila u Bo sni, grdili su svoje sljedbenike, govorili im da su kukavice i "nevjernici" ako ne pomognu mud ahedinima da pobijede "ljude raspela" na Balkanu. Kao Anwar Shaaban , mnogi su bili spremni i eljni pretvoriti Bosnu u novi Afganistan. Prema propaga ndnim snimkama Al-Qa'ide, medu najva nijim vjerskim vodama koji su ponudili svoju pomo arapsko-afganistanskom d ihadu u Bosni bili su: eik Salman al-Awdah (Saudijska

Arabija), eik Omar Abdel Rahman (Egipat), eik Abu Talal al-Qasimy (Egipat), eik Abd ul-Majid az-Zin-dani (Jemen) i eik Omar Bin Ahmad Saif (Jemen).65 Svi se ti ljudi konstantno pojavljuju u svijetu terorizma s vjerskim pobudama, te su izravno na dahnuli mnoga nasilja meunarodne mre e Al-Qa'ide. eik Salman al-Awdah spada medu najzloglasnije i najkontroverz-nije islamistike mul e u Saudijskoj Arabiji. Saudijska ga je vlast sredinom 1990-ih formalno zatvoril a na pet godina, zbog njegove ekstremistike retorike i poziva na vojni sukob sa Z apadom, ali pustili su ga 1999. bez obja njenja. Osama Bin Laden je govorio kako s e al-Awdahu divi kao junaku, a u intervjuu s novinarom Peterom Arnettom naveo ga je kao izravno nadahnue za svoju "du nost da promiem ono to je pravo i zabranjujem o no to je krivo".66 S druge strane, kako tvrdi barem jedan internetski asopis Al-Qa 'ide koji izlazi u Saudijskoj Ara64 Hogg, Andrew: "Arabs join in Bosnia war". The Sunday Times (London), 30. kol ovoza 1992. 65 "The Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit. 66 "CNN/Time Impact: Holy Terror?" Prijepis intervjua Osame Bin Ladena s Petero m Arnettom. CNN. O ujak 1997. biji, al-Awdah je rekao drugim teroristikim vodama u Saudijskoj Arabiji da je "po nosan to je jedan od vojnika Abua Abdallaha [Bin Ladena]".67 Al-Awdah je bio posebno osjetljiv na tegobe koje pro ivljavaju razne manjinske mus limanske zajednice u inozemstvu. Al-Awdah je 1995. izdao kratku bro uru po imenu " Iza re etaka". Podsjeajui na probleme muslimana, pogotovo u Bosni, Somaliji, Tad ikist anu, Egiptu, Siriji i Palestini, Avvdah je upozorio: "to je izdaja s na e strane k ad zanemarujemo na u brau muslimane i pu tamo ih da budu laka meta svojim neprijatelj ima".68 Konkretnije, u pogledu samog rata u Bosni, eik Salman al-Awdah upozorava svoje sljedbenike: Povjesniari ka u: "najistaknutiji ratovi u povijesti su oni koji se zasnivaju na vj eri", jer ovjek koji se bori za svoju religiju uvjeren je da e umrijeti kao muenik. .. Ono to se dogodilo u Bosni i Hercegovini nije bio samo rat izmeu muslimana i Sr ba, nego rat izmeu islama i kr anstva. Tako moramo gledati na to. Bio je to rat koji je poveo cijeli Zapad protiv islamskog svijeta. Dapae, al-Awdah je krivio Europu i Sjedinjene Dr ave ne samo zbog toga to se nisu ob azirali na humanitarnu krizu i stra ne patnje Bo njaka, nego i zato to su bili glavni spletkari u meunarodnoj uroti da se ugu i islam. Snimke njegovih predavanja pokazu ju kako je gnjevno napadao UN-ov embargo na oru je kao nepravdu i namjeran potez p rotiv muslimana: tvrdio je da su Bo njaci namjerno sprijeeni da se ne naoru aju u sam oobrani i da su time Sjedinjene Dr ave i UN pre utno "odluili da e muslimani nastradat i u srpskim napadima, to je bilo lukavo i dobro promi ljeno".69 Drugi u toj skupini utjecajnih mula, eik Omar Abdel Rahman, sada u zatvoru, jest krajnje zloglasni duhovni voda obje glavne egipatske islamistike teroristike skupi ne, Al-Gama'at Al-Islamiyya i Al-Jihad. Slijepi je eik navodno bio vrlo blizak Os ami Bin Ladenu u danima d i67 "Voice of Jihad: Issue #1". http://www.cybcity.com/suondmag/index.htm. List opad 2003. 68 Al-Awdah, eik Salman. "From Behind Bars", 1995., str. 13. 69 "The Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit. ^ 1, 46 AL-OA'IDIN D IHAD U EUROPI DZIHAD DOLAZI U BOSNU 47 hada u Afganistanu te je navodno bio u skupini Egipana koji su nagovorili Bin Lad ena da "ima jasnu politiku kori tenja [arapskih novaka] nakon Afganistana radi dru gih ratova".70 U jednoj radijskoj emisiji na arapskom 1993., eik Omar je osudio U jedinjene narode tvrdei: "Amerikanci su potomci majmuna i svinja koji se hrane os tacima s trpeze cionista, komunizma i kolonijalizma"71. Gorljiva mr nja tog mule p rema nemuslimanskim "nevjernicima" odra avala je mraan i krajnje fanatian smjer arap sko-afganistanskog pokreta nakon to su Bin Laden i njegovi prista e preuzeli vlast. Osama Bin Laden i sljedbenici nisu olako shvatili uhienje eika Omara u Sjedinjenim Dr avama zbog saveznih prekr aja. Nakon to je slijepi eik zatvoren poslije bomba kog na

pada na Svjetski trgovaki centar 1993., izdajica Al-Qa'ide Jamal al-Fadl bio je n a sastancima vodstva u sudanskom gradu Khartoumu s drugim vi im pobonicima Bin Lade na. Kako ka e al-Fadl, Al-Qa'ida je uhienje eika Omara smatrala "vrlo alosnim i... vr lo lo im... i moramo ne to poduzeti... Govore o onome to trebamo uiniti protiv Amerike ".72 Ubrzo nakon toga, u prosincu 1994., skupina al irskih islamskih militanata za uzela je jedan zrakoplov tvrtke Air France u Al iru, to se pokazalo kao neuspje an i brzoplet poku aj samoubilakog udarca u Eiffelov toranj na Bo i. Nakon to su zauzeli zra koplov, otmiari su zatra ili (u zamjenu za putnike taoce) "pu tanje dr. Omara Abdela Rahmana i [ eika] Sal-mana al-Awdaha".73 Slino tome, u rujnu 2000., na tajanstven s e nain pojavila nova video-snimka Bin Ladena i drugih teroristikih voda na sastank u u Afganistanu. Bin Laden je govorio u kameru i obeao "raditi svom snagom kako b ismo oslobodili na eg brata eika Omara Abdela Rahmana i sve na e zatoenike u Americi, Egiptu i Rijadu".74 Na 70 Engelberg, Stephen. "One Man and a Global Web of Violence". The New York Tim es, 14. sijenja 2001. 71 Friedman, Robert I. "The CIA and the Sheik". The Village Voice, 30. o ujka 199 3. 72 United States v. Usama Bin Laden, et al. S(7) 98 Cr. 1023 (LBS). Op. cit 6 . veljae 2001., str. 296. 73 American Islamic Group (AIG): "Urgent - Air France Real Story - Part II (Wha t Really Happened) [Malhamat Al-Shahadah]. Islam Report, 31. prosinca 1994. 74 "Bin Laden vows to free Islamist sheikh jailed in US". Agence France Presse. 22. rujna 2000. tom je sastanku bio i sin eika Omara, Asadullah, koji je odu evljeno pljeskao Bin L adenovim rijeima i pozvao muslimane da "krenu naprijed i proliju krv".75 eik Abu Talal al-Qasimy (poznat i kao Talaat Fouad Qassem), trei u skupini mula ko ji su sudjelovali u bosanskom d ihadu, roen je u Egiptu u lipnju 1957. Prvo je bio predstavnik skupine Al-Gama'at Al-Islamiyya na Strojarskom fakultetu Sveuili ta AlMinya u Egiptu, da bi na kraju postao glavni emir skupine Al-Gama'at u Al-Minyi izmeu 1979. i 1981. Egipatske su ga vlasti zatvarale vi e puta, i prije i poslije a tentata na predsjednika Anwara Sadata. Ne to kasnije, al-Qa-simy je uspio pomou la ne putovnice pobjei iz Egipta i pridru iti se sve veem broju militantnih muslimanskih prognanika u Afganistanu. Dok je bio tamo, "susreo se s d ihadom na Alahovu putu, te je... prigrlio pu ku".76 Dok je s njim blisko suraivao jo jedan slavni zapovjednik Al-Gama'ata i vi i pobonik Osame Bin Ladena, Abu Hazim al-Masri (tj. Mustafa Hamzah),77 al-Qasimy je takoer mnogo radio na organizaciji arapsko-afganistanskih ratnika d ihada iz Egipta, kako bi ih ujedinio u vojnu i ideolo ku silu koja bi jednog dana trebala zbaciti svjet ovni i prozapadni egipatski re im Hosnija Mubaraka.78 U Afganistanu je utemeljio s lu beni list Al-Gama'ata, Al-Murabeton, te je napisao vei dio prvih brojeva. Kad se Sovjetsko-afganistanski rat izrodio u opasne unutarnje borbe, al-Qasimy je dobi o politiki azil u Danskoj, gdje je nastavio iriti svoju radikalnu poruku kao uredn ik inozemnog ureda 75 Coolev, John K.: "We Will Free Our Brothers". ABC News, 25. rujna 2000. 76 eik Abu Ithar: "Sheikh Abu Talal Al-Qasimy, Infatuated With the Pen and the S pear". Al-Nida'ul Islam. 21, prosinac-sijeanj 1997-8. http://www.islam.org.au. 77 Abu Hazim (ili Mustafa Hama) spominje se u svjedoenju s egipatskog suda kao ne tko tko ima "bliske veze" s Al-Qasimyjem, a osim toga je pro ao "kroz [afganistans ko] iskustvo s [Al-Qasimyjem]". I vicarska i egipatska policija zakljuile su 1999. da je Abu Hazim "izravno ili neizravno zapovjedio" zloglasni teroristiki napad u egipatskom Luxoru u studenom 1997., kad je poginulo 58 europskih turista. Egipa tska je policija napomenula da je nakon napada Abu Hazim pobjegao iz privremenog boravi ta u Sudanu i pre ao u sigurnost Bin Ladenovih logora u Afganistanu. Hauser, Christine: "Bin Laden 'behind Luxor strike'". Middle East Times, 23. svibnja 19 99. 78 Sharaf-al-Din, Khalid: "Fundamentalists' Leaders Formed Bogus Organizations To Confuse the Security Organs". Al-Shara al-Awsat, 7. o ujka 1999., str. 6. Vidi i: Hauser, Christine: "Bin Laden 'behind Luxor strike"'. Middle East Times, 23. svibnja 1999. |

48 A L-QA' i DI N D IHAD U EUROPI Al-Murabeton u Kopenhagenu.79 Jedan od druga etiri urednika koji su radili u Kope nhagenu bio je dr. Ayman al-Zawahiri, jedan od osnivaa i drugi najva niji lan Al-Qa' ide.80 Al-Qasimy je bio i dobar prijatelj emira bosanskih mud ahedina Anwara Shaab ana, te je imao agresivnu, anga iranu i izravnu ulogu u bosanskom d ihadu. Ali vrsta potpora za arapske mud ahedine u Bosni dolazila je i iz drugih izvora osi m Saudijske Arabije i Egipta. eik Abdul-Majid az-Zin-dani je odavno ideolo ki voda jemenske opozicijske stranke Al-Islah, te slavni i iskusni zapovjednik arapskih mud ahedina. Od 1984. do kraja desetljea Zindani je doveo izmeu pet i sedam tisua Ara pa, medu kojima su mnogi Jemenci, u logore Al-Qa'ide u Afganistanu radi vojne ob uke i vjerske poduke pod njegovim osobnim vodstvom. Bio je sastavni dio pokreta afganistanskih Arapa. Nakon sovjetsko-afganistan-skog d ihada, Zindani je poticao prognane arapsko-afganistanske borce da se presele i nastave osposobljavanje u p laninskim, plemenskim podrujima Jemena.81 Tamo je zasnovao vlastito vjersko sveuil i te, na kojem je budui ameriki taliban John Walker Lindh studirao prije putovanja u Pakistan. Prema jednom kaznenom sluaju iz Jordana, eik az-Zindani je dao deset ti sua dolara u ime Osame Bin Ladena da se financira radikalna islamska teroristika el ija u Jordanu koja je 1994. poinila vi e smrtonosnih bomba kih napada.82 Zvuni zapisi Zindanijevih vatrenih propovijedi nakon 11. rujna 2001. ka u, izmeu ostaloga, da je predsjednik George Bush bio u zavjeri sa idovima da se uni ti Svjetski trgovaki cen tar i da se zatim muslimani okrive za to.83 Uz aktivno poticanje Zindanija, Jeme n je postao jedno od glavnih mjesta okupljanja dragovoljaca za d ihad u Bosni. Kao jo jedan primjer, u samo tri dana, od 31. kolovoza do 2. rujna 1992., ak 250 m ud ahedina navodno je stiglo s Bliskog istoka u 79 eik Abu Ithar. Op. cit. 80 "MSANews Egypt Update: 27 June 1995: Zawahiri, Kassim, Ben Laden and the ga ng... and a brotherly gesture from Russia (fwd)". MSAHeivs, 27. lipnja 1995. 81 Bruce, James: "Arab Veterans of the Afghan War". Jane's Intelligence Review , 1. travnja 1997., sv. 7, br. 4, str. 175. 82 "Prosecutor Issues 'Explosions' Case Indictment". Al-Dustur (Amman), 8. srpn ja 1994. 83 Kristof, Nicholas D.: "The True Arab Leaders". The Washington Post, 29. o ujka 2002. D IHAO DOLAZI U BOSNU 49 podruje Zenice.84 Kad je sa mnom u Londonu razgovarao prista a Al--Qa'ide Abu Hamza al-Masri, poku ao mi je objasniti kako su razmi ljali dragovoljci koji su do li u Bos nu na poetku rata: "Ljudi su se posvetili [religiji]... oti li su u Afganistan da b rane svoju brau i sestre. Ali sada su u Afganistanu na li propast rata i borbu medu samim muslimanima". Zbog toga, nakon propasti d ihada u Afganistanu, " ele [se bori ti protiv] neega to je neupitno, protiv nemuslimana koji siluju, ubijaju i sakate muslimane".85 Jednostavno reeno, Sovjetsko-afganistanski rat se poetkom devedesetih izrodio iz l egendarne borbe muslimanskih "junaka" protiv nevjernih "bezbo nika" u beskrajni ni z sebinih unutarnjih okr aja koji su malo-pomalo uni tavali cijelo graansko dru tvo u Af ganistanu. S druge strane, u Bosni je razlika izmeu dobrih i zlih bila mnogo jasn ija za ljude s nemarnim idealistikim stavovima o politikom islamu. Za ekstremiste se sukob na Balkanu mogao lako opisati kao apokaliptiki i plo ni vjerski sukob izmeu muslimana i nemuslimana. To je zapravo bio jedini okoli u kojem je uope mogla ops tati nerealna funda-mentalistika ideologija Al-Qa'ide. Prve vee skupine mud ahedina koje su se borile u ratu u Bosni sudjelovale su u borb enim operacijama tijekom ljeta 1992. u sredi njem dijelu sjeverne Bosne, gdje su g radovi Te anj (Arapi ga esto pi u "Tis-hin"), Doboj i Tesli. Tog su se ljeta srpske sn age pokrenule i zapoele veliku ofenzivu na muslimanske snage u tom podruju. U poetk u su oru ani sukobi bili prete no kratki i gerilski napadi izmeu muslimanskih i srpsk ih snaga, uglavnom na visovima planine Bandere iznad Te nja. Bandera je bila va an c ilj, na strate ki dobrom polo aju izmeu srpskih, hrvatskih i muslimanskih snaga, pa s e s njega moglo lako vladati cijelom okolicom. Prvi arapsko-afganistanski borac d ihada koji je "mueniki" pao u Bosni, Abu Ali al-Makki Hassan al-Quraishi (Sau-dija

c, imao je 21 godinu), poginuo je zbog rune bombe na Banderi u 84 McLeod, Charles. ECMM, Report on Inter-Ethnic Violence in Vitez, Buscovaca a nd Zenica, April 1993, IHRLI Doc. No. 29043-29131, broj 29064; Plavsic, Biljana, Repu-blic of Serbia Presidencv, To Serbs Ali Over the World, 30 September 1992, IHRLI Doc. 48072-48093, broj 48081. 85 Intervju sa eikom Abuom Hamzom al-Masrijem u d amiji Finsburv Park. 28. lipnja 2002. 50 A L-QA' t D t N O IHAO U EUROPI 0 2 i H A D DOLAZI U BOSNU 51 ranim fazama vojnog djelovanja u lipnju.86 U istoj je bitki ranjen jo jedan Saudi jac iz Meke, Abu el-Baraa al-Makki Hussaam el-Deen. U to vrijeme nije bilo jasno jesu li se njih dvojica samostalno pridru ili ratu u Bosni ili su spadali u "koor diniranu akciju" da se cijele jedinice arapskih mud ahedina dovedu na Balkan.87 U kolovozu i poetkom rujna 1992., skupina od 43 prete no saudij-skih mud ahedina pokr enula je vojne operacije u podruju izmeu Te nja i Teslica.88 Ti su strani dragovoljc i poetkom kolovoza pre li austrijsko--slovensku granicu, te su ubrzo krenuli za Hrv atsku. Arapski su borci dobili slu benu potvrdu s kojom su mogli ui u Bosnu preko K amenskog, pod tvrdnjom da su stranci "poslani u [Bosnu] kako bi istra ili mogunosti dostave humanitarne pomoi".89 Istra itelji UN-a poslije su utvrdili da je emir te skupine Abu Ishaq al-Makki (poznat i kao "Abu Ishak"), istaknuti Saudijac roen u Meki. Abu Ishaq, "slavan zbog juna tava u Afganistanu", poslije je pobjegao u Jeme n, nakon to je odigrao va nu ulogu u d ihadu na Balkanu. Prema mud ahedinskim izvorima, ubrzo ga je uhitila saudijska policija, te ga je u zemlju osobno odveo saudijsk i ministar unutarnjih poslova, princ Nayef Bin Abdel Aziz, da mu se sudi zbog na vodnog sudjelovanja u teroristikim djelatnostima.90 U Bosni su Abuu Ishaqu pomagali razni drugi saudijski veterani iz Afganistana: z loglasni eik Abu Abdel Aziz, Abu Suhavb al-Makki (do86 "Battle of Tishin, North Bosnia, October 1992: 25 Mujahedeen defeat 200 Serb Spe-cial Forces". http://www.azzam.com 87 Darwish, Adel: "Saudi killed in Bosnia". The Independent (London), 19. kolov oza 1992., str. 6. O tom je dogaaju prvi izvijestio Asharq al-Awsat (London) 18. kolovoza. 88 Iako su ti borci bili uglavnom Saudijci, skupina je ukljuivala i Sudance, Egi pane, Al- irce, Palestince i razne muslimanske borce iz cijelog Arapskog zaljeva. M edu ta etrdeset i tri mud ahedina navodno su bili Abu Abdullah al-Jiddawi (koji