Romanika u Europi

7/27/2019 Romanika u Europi

1/15

RANA ROMANIKA

- prvi internacionalni romaniki stil razvio se u Lombardiji oko 800.g.; odtamo se irio u Dalmaciju, junu Francusku, Kataloniju, Burgundiju iRajnsko podruje

nastavak karolinke umjetnosti novi se stil oituje u umijeu nadsvoenja (antika tradicija opusgallicum); najee bavasti i krini zidovi esto prekriveni bukom San Pietro u Agliateu (9.st.), Santo Stefano u Veroni (10.st), SanVincenzo in Prato (11.st.) Lombardija

St. Martin-du-Canigou (o.1000.g.); samostanski sklop Crkva je na dvije razine: bavasto nadsvoena kripta te

trobrodna i troapsidalna crkva

Sta. Maria, Ripoll (1020.-1032.)

Jedna od najvanijih crkava rane romanike Grubi kamen, masivni nosai Poetak ukraavanja proelja figuralnim

skulpturama

NJEMAKA 936.-1125.- Saska kao sredite arhitekture; karolinka i otonska tradicija odvagnutiodnosi ploha i prostora Otto Veliki osnovao je benediktinsku crkvu uMagdeburgu St. Cyriakus, Gernored

Ritmika izmjena nosaa katedrala u Mainzu (kraj 10.st.)

Kaiserdome (kao i katedrala u Wormsu) Zapadna apsida uzor Sv. Petar u Rimu Trobrodna, transept, monumentalni ulazni toranj karolinka

tradicija i karakteristika rane romanike u Njemakoj katedrala u Strassbourgu (po.1015.g.)

Novi tip proelja: dva tornja izmeu kojih je trijem nagovjetavaunutranju trobrodnu strukturu

Sv. Mihovil, Hildesheim (1001.-1033.) Biskup Bernward Trobrodna bazilika s dva transepta (ona

imaju kriini toranj) Sa zapadne strane je apsida s

deambulatorijem kroz kojeg se (s vanjskestrane) ulazilo i kripti

Istona strana jednaka zapadnoj Ulazilo se kroz boni brod bronane vratnice iz 10.st. Gornja granica je strop; arkade i prozori, kubini kapiteli Prvi put se javlja dvostruka, tj. saska izmjena nosaa (nasuprot

jednostavne, tj. rajnske)


2/15

Najznaajnija graevina saske kole i klasini primjer tipa graevinas antitetikim skupinama (karakteristika Njemake)

katedrala u Speyeru (1030.; 1086.-1106.) Carski panteon, kaiserdome Oktogonalni kriini i proeljni toranj Kripta ispod svetita i transepta iz prve

faze gradnje U glavnom brodu drveno krovite u

drugoj fazi gradnje zamijenjeno krinimsvodovima s pojasnicama vezani sustav (dvabona traveja odgovaraju jednom glavnom)

Izmjena nosaa, visoki prozori Cigla, visee akradice i vanjska galerija ispod

oboda krova

benediktinska opatija Maria Laach (po.1093.) Razvijeni njemaki srednjovjekovni samostan

FRANCUSKA 900.-1050.- povezivanje naela usmjerene graevine s centralizirajuim

tendencijama grobnih i memorijalnih graevina- novi elementi: stupnjevani kor, kor s deambulatorijem, vijenac kapela,proelje s dva tornja, bavasti svod koji naglaava usmjerenost- u 11.st. kljunu ulogu ima Burgundija

eksperimentalna gradnja svodova, ralamba ploha,ideja zapadnog zdanja, artikulacija konstrukcije, uporabagrube strukture zia, jaki zidovi i stupci kljunu ulogu u irenju ovih utjecaja imali subenediktinci

St. Philibert, Tournus (950.-1120.) Predcrkva: tipina za Burgundiju; dvoetana trobrodna

dvorana u prizemlju presvoena krinim svodom uglavnom i bavastim u bonim brodovima; gornja crkvabazilikalnog presjeka ima bavaste svodove

Prvo drveno krovite zatim zidani slobodni lukovi kojipremouju prostor

Kupola nad kriitem Kripta s deambulatorijem Dva zvonika i jedan portal proelja

Cluny II. (po.955.) Posveena 981.


3/15

Bavasti svod pridonosi akustici prostora Echelonski tip svetita: polukruna apsida izmeu dvije potkovaste Kriini toranj i prostrani atrij

St. Benigne, Dijon (po.1001.) znaajan primjer rane romanike u

Burgundiji zbroj svih dostignua10.st.

William od Volpiana utjecaj Clunyjai lombardske rane romanike

U cijelosti nadsvoena s 9 tornjeva itornjia (karolinki utjecaj)

Galerije nad bonim brodovima Prostrana kripta u koju se ulazilo iz sredita crkve Prvotno svetite s echelonskom apsidom zamijenjeno rotundom s

okulusom

prostrane bazilike drvenog krovita: St. Remi u Reimsu i katedrala uChartresu

ZRELA ROMANIKAHODOASNIKE CRKVE- nastaju u drugoj polovici 11.st.- karakteristike:

Viebrodne bazilike sa irokim transeptom, prostranim svetitem ipolukrunom apsidom s deambulatorijem i radijalnim kapelama

Galerije nad bonim brodovima obuhvaaju itavu graevinu Arkade s kantoniranim nosaima Toranj s lanternom nad kriitem

- crkve:

1. St. Martin, Tours (unitena)2. St. Martial, Limoges (unitena)3. St. Foy, Conques4. St. Sernin, Toulouse5. Santiago de Compostela


4/15

1. 2. 3. 4. 5.

- hodoasniki odjek (11.st.): katedrala u Le Puyu snaan maorski utjecaj u dekoraciji(polikromija) St. Hilarie, Poitiers maorski utjecaj u dekoraciji

- Cluny je smjeten u Burgundiji; samostanski kompleks nastao naostacima rimske vile

Cluny I. sagraen sredinom 10.st., Cluny II. o.955.-1000. graevine arhitektonske kole iz Hirsaua sline klinijevskim masivni zidovi, jednostavna dekoracija, kubini kapiteli, drvenikrovovi, jedna apsida, dvotoranjsko proelje s atrijem

Sv. Petar i Pavao u Hirsauu (kraj 11.st.)

St. Madeleine, Vezaley (po.1096.)

Hodoasnika crkva; lokalna polugotika Krini svod s pojasnicama

- crkve pod utjecajem Clunyja II.: St. Fortunat, Charlie (11.st.); St. Pierre, Souvigny (11.st.); St.Etienne, Nevers

Cluny III. (1089.-1131.) Posveen sv. Petru i Pavlu Opat Hugo, arhitekt Gunzo

Papa Urban II. posvetio je 1095.


5/15

Kombinacija centralnog tlocrta, dvostrukog transepta i bazilikalnogtlocrta (spoj rimske i karolinke tradicije); utjecaj Montecassina

Korinteskni kapiteli, iljati lukovi, gust raspored prozora

- utjecaji Clunyja III.:

1. Notre Dame, Paray-le-Monial (o.1110.)2. katedrala u Autunu (o.1120.)3. la-Cherite-sur-Loire (o.1125.)4. Beaune (o.1150.)

CISTERCITI- sv. Bernard iz Clairvauxa osnovao red cistercita 1115.; sredite u

Citeauxu samostanski sklop u Fontenayu Najstariji postojei cistercitski

samostan Crkva (1139.-1147.) ima bernardov

tlocrt

- crkva u Pontignyju (o.1140.), opatijaWaverly (1128.), Fossanova kraj Rima (1179.-1208.)

REGIONALNE KOLE SREDNJOVJEKOVNE FRANCUSKE1. Burgundija2. Provansa3. regija Loire i zapadna Francuska

a. podruje Loireb. Poitou s Anjuom, Saintongeom i JZc. Perigord

4. Languedoca. Auvergne

5. kole istoka6. Normandija7. Ile-de-France

BURGUNDIJA

- tlocrtni tipovi: najei je trobrodni tlocrt (ranokranska tradicija)


6/15

longitudinalni tip nekada se kombinira s centralnim tlocrtom(rotunda) najee u kriptama

- tlocrtne karakteristike: troapsidalnost glavna i dvije na istonim krakovima transepta(npr. Katedrala u Autunu); javlja se i echelonski tip svetita (npr.

Anzy-le-Duc) kripte se javljaju najvie u ranoj romanici transepti su uobiajeni nekada patuljasti ili uvueni oktogonalni toranj ili kupola na kriitu; tenja to veem brojutornjeva brodovi su gotovo uvijek nadsvoeni (bavasti i krini svodovipolukrunog ili iljatog presjeka) prvo korinteskni kapiteli; od 12.st. s figuralnim i ornamentalnimprikazima

PROVANSA- snana rimska tradicija katedrala u Vaisonu pregraena 1010.-1030.- arhitektura ovog podruja procvjetala u 12.st.- karakteristike:

jednostavni tlocrti; apside izvana poligonalne (s ugaonimpilastrima) iznutra polukrune centralni toranj (bez obzira postoji li transept) bogato dekorirani portali bavasti svodovi s pojasnicama iljatog presjeka

St. Gilles-du-Gard (prva pol. 12.st.) Klinijevska crkva i hodoasniko sredite kripta ispod glavnog

broda Zapadno proelje s tri portala

katedrala St. Tropheme, Arles Trobrodna s kraim transeptom monumentalni kriini toranj Izniman zapadni portal

katedrala u Avignonu (1140.-1160.)

Jednobrodna s polukrunom/poligonalnom apsidom Trijem antike tradicije iz 1200. s jednim tornjem iljati bavasti svod s pojasnicama

PODRUJE LOIRE opatijska crkva St.-Benoit-sur-Loire (1080.-12.st.)

Tipoloka crkva ove kole Hodoasniko odredite zbog kostiju sv. Benedikta -

kripta


7/15

Prostrani viekatni trijem (na prvom katu kapela sv. Mihaela);kombinacija utvrenog ulaza i toranjskog proelja

Transept s visokim kriinim tornjem Bazilikalno osvjetljenje Arkade i prozori u tijelu crkve; u svetitu i slijepe arkade

la-Cherite-sur-Loire (pregradnja o.1125.) Pregraena po uzoru na Cluny III. Trobrodna s transeptom i echelonskim tipom svetita velika glavna

apsida s deambulatorijem i radijalnim kapelama

POITOU S ANJOUM, SAINTONGEOM I JZ- dvoranske crkve: prostrane jednostavne i manje osvijetljene; zajedniki

dvostreni krov i brodovi jednake ili priblino jednake visine- kao varijacija javlja se i tip stupnjevane dvorane: statiki sustav zdanjapojaan je krinim svodovima ili nisko postavljenim polubavastimsvodovima bonih brodova

St. Savin-sur-Gartempe (1060.-1075.) Trobrodna, s transeptom i apsidom s deambulatorijem i radijalnim

kapelama; dvoranska crkva Znaajna zbog fresko oslika svoda

Notre-Dame-la-Grande, Poitiers (1130.-1145.) Tipian stupnjevani presjek bavasti

svod s pojasnicama u glavnom brodu,a krini u bonim; dvoranska crkva

Bogato proelje

St. Martin, Angers Monumentalna kupola na pandantivima na kriitu najstarija velika

romanika kupola u Francuskoj iz 1075. Krini tlocrt

Notre-Dame-in-Cunault (o.1180.) Dvoranska crkva

katedrala u Angersu (po. 1010.;pregradnja u 12.st.)

Jednobrodna s monumantalnimtravejima s kupolastim svodovima


8/15

PERIGORD- akvitanijska grupa kupolastih crkava (obino na pandantivima)- bizantski utjecaji: natkrivanje irokih brodova bez zahtjevnih krovnihkonstrukcija; unutranji prostor djeluje kao niz kupolnih traveja; nema

kontrafornog sustava koji ralanjuje volumen graevine

katedrala u Angoulemeu (1105.-1128.) etiri velika traveja s kupolama najvia

je iznad kriita Na krajevima transepta dva zvonika Kupole na pandantivima Ispod prozora su smjetene slijepe arkade Proelje pod utjecajem Poitoua

opatija Fontevrault (po.1119.) Kraljevska grobnica obitelji Plantagenet Slijepe arkade i prozori

katedrala St. Front, Perigueuxu (1120.-1170.)

Uzor je crkva Sv. Apostola uKonstantinopolu

Strog i voluminozan jezik zapadneromanike Slinosti s crkvom San Marco u Veneciji

AUVERGNE- dvoranske crkve s galerijama: velika skupina opatijskih crkavasagraenih u 12.st.; po svojoj unutranjoj strukturi vie pripadaju tipubazilika s galerijama, a po volumenu i osvjetljenju slinije su dvoranskimcrkvama (nema bazilikalnog osvjetljenja svjetlost dolazi kroz galerije iprozore u bonim brodovima)

Notre-Dame-du-Port, Clermont Ferrand(12.st.)

Ima kriptu natipino za ovu regiju Umjesto sredinje apsidiole je prozor

karakteristino za crkve posveeneBogorodici)

LANGUEDOC

- juna Francuska (Toulouse kao sredite)- mjesto nastanka i razvoja hodoasnikih crkava)


9/15

katedrala u Toulouseu (po.1211.) Romanike karakteristike i gotike inovacije (svoenje)

PANJOLSKA I PORTUGALKATALONIJA- od 10.st. dominira lombardijski stil jednostavni svodovi, bogatadekoracija- osjea se i slab orijentalni utjecaj- u skulpturi su najsnaniji francuski utjecaji katedrala Sao de Urgel (1131.-1175.)

T-tlocrt utjecaj cistercita Tornjevi na krajevima transepta, apsidiole na istonim zidovima

transepta, potkovasta kapela na apsidi Trobrodna s arkadam i malim okulusima Bavasti svod s pojasnicama u glavnom brodu i krini u bonim Kupola nad kriitem

LEON, CASTILE I GALICIJA San Isidoro, Leon (1054.-12.st.)

Portico de los Reyes i Pantheon de losReyes

Panteon je pravokutnog oblika i

sastavljen od est traveja; portik gaokruuje sa sjeverne i zapadne strane

San Vincente, Avila (o.1109.) Trobrodna, troapsidalna s transeptom i tornjem s lanternom Portal iz o.1150.

ITALIJAAPULIJA- utjecaji romanike arhitekture dolaze krajem 11.st.(eklekticizam) San Nicola, Bari (11./12.st.)

Najstarija vana normanska crkva u junoj Italiji Benediktinska crkva Kripta Arkade, galerije, prozori Otvoreno krovite glavnog broda i bavasti

svod s pojasnicama u bonim etiri ugaona tornja

katedrala u Traniju (11./12.st.)


10/15

Bronane vratnice

katedrala u Molfetti (kasno 12.st.) Kupole umjesto svodova u glavnom brodu

katedrala u Troiai (12.st.) Toskanski utjecaji Bronane vratnice

SICILIJA- normanski, bizantski i orijentalni utjecaji katedrala u Cefaluu (po.1131.)

Trobrodna, troapsidalna (apsida i dvije bone kapele) s transeptom Dvotoranjsko proelje s tri iljata luka iza kojih su portali

katedrala St. Maria la Nuova, Monreale (12.st.) Vrhunac sicilijanske romanike Trobrodna s transeptom, dubokim svetitem, bonim kapelama Bizantski mozaici u unutranjosti (rasko zlatne boje) i muslimanska

dekoracije vanjtine (iljati lukovi i polikromija)

katedrala u Palermu (kraj 12.st.)

CAMPANIA I SUSJEDNE REGIJE Monte Cassino

Benediktinski samostan osnovan 529. Opat Deziderije zapoeo pregradnju 1066. T-tlocrt, trobrodna s atrijem i tri apside Bizantski i muslimanski utjecaji

SREDINJA ITALIJA- naglasak na obnavljanju i pregradnji ranokranskih crkava Cosmati rad

TOSKANA San Miniato al Monte, Firenca (1062.)

Benediktinska opatijska crkva Gornja granica je strop Unutranjost ukraena mozaicima i freskama

krstionica u Firenci (11./12.st.)


11/15

Oktogonalna Toskanska tradicija plonog ukraavanja raznobojnim obraenim

kamenom (maramorna inkrustracija) Plastiki istaknuti elementi ralanjuju svaku od osam ploha u dvije

etae (pilastri, vijenci, polukruni lukovi...)

Lucca bogato proelje s istaknutim arkadama i galerijama; polikromnimramor

Crkva S. Michael in Foro Katedrala S. Frediano (o.1150.)

katedralni sklop u Pisi Katedrala (1089.-1272.)

o Polikromija unutranjostio Kriina kupola, drveno krovite

glavnog brodao Galerije nad arkadama (i u

transeptu) iznutra i izvana Krstionica (1153.-1265.) Zvonik (1153.) Campo Santo (1278.)

VENECIJA- bizantska tradicija San Marco (po.1063.)

Uzor je crkva Sv. Apostola u Konstantinopolu Nema galerije Svetite je u istonom kraku (ne u centru) Bizantska dekoracija mozaici i freske

unutranjosti

St. Antonio, Padova (12.st.)

LOMBARDIJA- nastavak tradicije rane romanike (Prveromanike); gradnja u cigli St. Abbondio, Como (1063.-1095.) S. Ambrogio, Milano (1080.-12.st.)

Krunidbena crkva lombardskihkraljeva i njemakih careva

Sa svake strane proelja jedan toranj(10. i 12.st.)

Galerije nad bonim brodovima,nema prozora


12/15

Izmjena nosaa Osmerokutna lanterna nad kriitem

San Michele, Pavia (1100.-60.) katedrala u Parmi ( 12.st.)

Zvonik JI od proelja Ispod svetita i transepta je kripta Galerije i prozori Krstionica ( 13.st.)

o Poligonalna iznutra i izvanaralanjena nizovima arkada igalerija

S. Zeno Maggiore, Verona (12.st.) Drveno krovite i polikromija unutranjosti Bronane vratnice

katedrala u Modeni (po.1099.) Arkade, lani triforij, prozori i drveno krovite Ima kriptu Galerije kao vanjska dekoracija Arhitekt Lanfranco; kipar Wiligelmo

NJEMAKA katedrala u Mindenu (12.st.) St. Patroclus, Soest (12.st.) katedrala u Bambergu (1237.) katedrala u Wormsu (posveena 1181.)

Monumentalna, trobrodna, cigla

katedrala u Mainzu (1181.-1239.) Trobrodna, s dva transepta

Dva okrogonalna kriina tornja Zapadna apsida i istono trolisno svetite s dva oktogonalna tornjia Fasada dekorirana arkadama i galerijama

Sv. Marija u Kapitolu, Koln (1040.-1219.) Glavni brod ima drveno krovite, a boni imaju

krini svod Dva tornja: proeljni i kriini Ima prostranu kriptu Polikromija; izvana dekorirana lezenama i viseim arkadicama;

drvene vratnice Rajnska arhitektonska kola


13/15

crkva Sv. Apostola, Koln (kraj 12.st.) Varijacija na temu Sv. Marije u Kapitolu

NORMANDIJA opatijska crkva u Bernayu (1017.-1055.)

Normanska romanika arhitektura pod utjecajem ClunyjaII.

Notre Dame, Jumiges (1037.-1066.) Galerije nad bonim brodovima Izmjena nosaa Drveno krovite glavnog broda i kora Dvoetani kriini toranj s lanternom Dvotoranjsko proelje s trijemom

St. Trinite, Caen (po.1062.)

St. Etienne, Caen (po.1068.)

Galerije i normanski prolaz Dvotoranjsko proelje

ENGLESKAWestminsterska opatija (1045.-1050)

Jednobrodna s transeptom i trolisnim svetitem (apsida uokvirena sdvije kapele)

Dvotoranjsko proelje Visoki kriini toranj

katedrala u Canterburyju (1070.), Lincolnu (1072.), Rochesteru (1077.),Elyju (1090.) i Durhamu (1093.) te opatije Sv. Edmunda i Sv. Albansa tropasidalni tlocrt po uzoru na Kontinent opatija sv. Augustina u Canterburyju (1073.) i katedrale u Winchesteru(1079.), Worcesteru (1084.), Gloucester (1087.) i Norwichu (1090.) tlocrts deambulatorijem

- arhitektura pod utjecajem cistercita longitudinalnost, monumentalnost,otvoreno krovite, veliki otvori koji omoguuju mnogo svjetlosti


14/15

- bogata dekoracija arkade, vijenci, normanski prolaz (proelja Elyja iPeterborougha su posebno raskona) katedrala u Durhamu (po.1093.)

Galerije nad bonim brodovima Kubini kapiteli Dvotoranjsko proelje

najvanija visokoromanikagraevina je opatija Peterborough

Sv. Grob, Cambridge (1120.) Centralni tlocrt

KIPARSTVO I SLIKARSTVO

St. Sernin, Toulouse Porte des Comtes (o.1100.) prvi puta se ikonografski program

javlja na portalu Porte Miegeville (o.1118.) prvi portal sa svim bitnim elementima

(timpan, arhivolti, nadvratnik, stupovi s figuralnim kapitelima,skulpture konzola,...)

zapad Francuske: Nema timpana skulptura je smjetena uglavnom samo na

arhivoltima; crkve obino imaju tri portala Katedrala u Angoulemeu

o Najdetaljnije planirana i izvedena zapadna fasada u romanici Notre-Dame-la-Grande, Poitiers

Burgundija Antika tradicija balansirana kombinacija arhitekture i skulpture Figuralni kapiteli kombinacija antikih elemenata (lie akantusa

korintskih kapitela na primjer) i skulpture St. Fortunat, Charlieu (dr.pol.11.st.)

o Najstariji sauvani portal kojem su svi dijelovi ukraeni

skulpturom


15/15

o Prvi put prikaz Krista u Slavi u mandorli na taj se nainkasnije prikazuje Krist u sceni Posljednjeg suda

Gislebertus: katedrala St. Lazare u Autunu i St. Medelaine uVezelayu (ikonografski program u okviru kriarskog pohoda 1164.g.)

Roussillon Najranije skulpture Majstor iz Cabestanyja

Provansa Portali po uzoru na antike slavoluke St. Gilles du Gard (druga etvrtina 12.st.) i St. Trophime (druga

treina 12.st.)

francuski kipari: Gislebertus, Brunus, Gulabertus, Bernardus Gelduinus Benedetto Antelami: krstionica u Parmi, skulpture katedrale u Parmi,dijelovi proelja St. Trophima u Arlesu

- slikarske kole Francuske:1. Tours naturalizam; pjeskovite boje na svijetloj pozadini

St. Savin sur Gartempe (o. 1100.) narativnost2. Montecassino (juna Burgundija i Auvergne) bizantski elementi,

tamne freske na tamnoplavoj pozadini Crkva Berze-la-Ville (o. 1100.)

3. bizantska grupa naglaena fizionomija, paljivo modeliranje miialica i ruku biva benediktinska opatija Lavaudieu (o.1220.)

4. katalonska grupa otri rubovi, naglasak na obrisnoj liniji, plonostlica St. Jean le Vigne, St. Placard (o. 1140)

Documents

Romanika u Europi