Aleksandar Belić - Južnoslovenski filolog

8/3/2019 Aleksandar Beli - Junoslovenski filolog

1/28

1

BIBLIOTEKA VOJVOANSKOGMUZEJA V.S. 114/1925 - 6

.

.

. . . -, .College de France, A., . . , . . . , . , . , . , . . , . , . . , . , . . , ., . . , . . , .. , . . . , . , . . X. , . .

V

1925 1926.

1. . 2. i i.

I. .koprina '' , ''. II. . '' ''.

3. tt -ol . 4. ''Malinovac.''5. Shrv. kres, krijes, kris6. '''' . 7. '' ''. 8. .

1. . 2. . 3. . 4. . 5. . 6. .

9. Prilog Bernekerovu rjeniku:10. h III XIV . 11. .


2/28

2

12. . 13. .

.

1. .

(. . ), , , . , . augment. . , ( ) , '''' . , '' '' . (. 1852) ,das unbearbeitete Stck Holz (um daraus Schfte, Wagenachsen u. s. w. zu machen), der Block

codex, lignum'. , ( Block) . , , , : (: .taszti ,'), ,dehsala ,' .. -: - ( : ==.), . 'fluere': -masc. , ' (), -masc. -fem. , . tantum plurale, , , , , ; . tkas ,, ',

= .. . Mikkola, Urslav. Grammatik I. 99 ,van Blankenstein, Untersuchungen zu den lang-en Vo-kalen inder -Reihe (passim) ..

tl ,' ( , '), *tkslo-, *tklo-, o Boisacq-a,Dictionnaire etymologique de la langue grecque sub .

M, , . 1914 ''Dodatku Semaz. Studijama''. 8 , , -lak . ,, ' ( (=*st-lk) . , (-),der Gngelwagen, machina qua stare et incedere discunt parvuli'.

*st(h)-'stare' sta-ti, ; ( ) '': ' ( ) ''. , ( ) * (Brugmann, Thumb ) (Boisacq op. cit.908 *sthln). ( ) , Hirt, Handbuch der griech. Laut- und Formenlehre2 241. , (Ersatzdehnung), . , . (. 1922) R. Loewe, Germanische Sprachwissenschaft I.3 49.


3/28

3

. , Nast. VjesnikuXXXIII. 236 237 (. 1925) , , , 3. . , , , , , tl ,'.

3 , 16. IX. 1925. .

2. i i.

I. . koprina '' , ''.

1923 . .Skok, ''Slavia'' (I488) ''Des rapports linguistiques slavo-roumains'', i h i . h Matzenauer'CS 213, i, , , i i, *rn

( i ),Skok koprina, koprena'' . cooperimentum, ,acoperemint''h'', i:coopertorium > krptur.-mentum , h, -()men ... , h i i coopermen, - *koprme,, i - m > - n .. , *koprne. h , . . . . . . . . . . .koprna.i - , r j h ,: kprenakoprna''.

hi Skok'a. , h: , h : * coopermen > *koprme> *koprne . h , i Skok'a : h . h .- . h . h h , h , h i . h .

h , , - *kop-r -ina ? h , i i, .kepr ''''. , i h (. . .LXXIV123), h

. (. , . , . , .czepiec, . ): , . . h *kep- ''h'' ''h , ''. --kop- .h h i '' '', kr-in .-n-(.kmn .) koprn-a > .koprena1.

1 h , . '' '', i Skok'a Zfr. Ph. XXXVI644 , i .


4/28

4

i h , i (. . .ib.121), , '''', '''', '''' i, i '', ''. . . rb (. @ ''pannus'',.rub, .rub '''', . ) rbiti,* poltno (. , .pltnd) *polti (. );riza (. , . ) . riu ''h'', .rzn' (. . .ib. 122): . rakno (. ''vestis'',. rkno '' '', . rkno) .rkti '', ''; .drasta'''' drsati '''', . ''''; . *khel-'' h'' (.XX, 4,133); .chusta '''' *kseu-'' h'' (.XX, 3, 104) . .

II. . '' ''.

II (1921) 297 sq. i hi G. Meyer'a J. F. VI115 rneker'a EW I, 41, . h . baleg . bal'g < bag'l h.-.bagola .bacula: , priori h , i i i i, yr' , h bacula h bgl'e *bgue.

h i h i . , h . . bal'-g *b ln-guu, h b ln- . ''i '', *guua. h . guus '' '' (.- . gu, p. .). h, i . '' ''. . bal'ga i, i . i , . ., , .

i , , , , h . , h , i '''', i i h h . ; . i . . .

, ? , h i *bhl- '', ''; , , .-h. bulr, bolr '' , '',.bole '''', .Bohle (.Falk-Torp. Vrgl. Wb.4 III, 267, Persson, Beitr. 796 sq.); .h *blzn (. '''', . '' '') , .XXIV, 1, 114 sq., bol-van, resp. bal-van '' ''.

i h '' '', , h .*bal-ega *bhl-, . *bhl-. , -og- / -eg- h . , . . . 266,Vondrak VSG2 I628 sq.

h , . baleg . bal'g h bacula .b ln-g"ua, i i .


5/28

5

. . i.

3. tt -ol .

, , -- --, -

-, --: pn : n, pn, nepnit; dg, dona: dga, dgo; dga (gen.),dgu (dat.) . . .,donk, donst; dg (nom.),d n; on k: n; bha: bh (gen. pl.); pz k, pska . . .,poz (3. sg. pr.): pza ,das Reibscheit am Vorderteile des Wirtschaftswagens, das sich unten an derLangwiede reibt und die Deichsel emporhl, p, pza, toka : t (inf.), tem; sozm se: sza, sz n;vonn : vna, mat, mom : zmknit; vh k, vhka . . .:h k, hka . . .: snce, sn n, snat se;vk, v ji, v c; ,z n; na; jboka. -- :dpst, dbem,dbo; pina, pha (gen.): ph (nom.);gt, gta, zgtit se: gtat, gtam :t, ta. . ., potit: pootm.

, -l- : tt >t t > tot >to t > tot. -- , , . -- , .. - -. :pza, vna, na, vk: vla (vlja), mst (mst). , snce snce , . (Hist. gram.slov. jez. II, . 30), snce -u- . ., vouk; a sunce, sunce, snce snce .

dpst, gt, stp .. , , , .. > , -- , . -- --, -o- (-o), , otr, pnonica, ptr : nbu(< nabo);vl, kl, stl, gl; pl, nvzdl., ol -l-, nebu , -u , (:du, vzu, bu, vbu, u, obu : do,vdo, -u ).

vl, kl, stl, gl . ., , - , , . .vli, kli, stli. pl nvzdl -l . nvzdl dolna, a pl ce sl (< so), -. , , sy s, - . , -o, :otr, ptr (Polster), blta (volta), vbgat (folgen). . blta, , -l-, , vbgat , bg. Ha b f .

. .

4. ''Malinovac.''


6/28

6

U zagrebakom ''Nastavnom Vjesniku'' XXXIII, sv. 3 i 4 debatuje se o tome, je li hrvatsko-srpski bolje rei: ''malinov sok'' ili ''malinin sok'' te se filolozi prepiru o nastavcima ''-ov'' i ''-in''. Taj se ''problem''mogao istom sada ispoljiti zato to se u kafanama, barem u Hrvatskoj, obino uje samo ''HimbeeMeutim za Slovence taj problem ne postoji niti za njih postoji kao mono-tyrannustui ''Himbeersaft'';kod Slovenaca vredi ''malinovec'' i roena su mu braa imena drugih pia, nainjenih od dotinognapr.: renja renjevec; brinje brinjevec (brina brinovec); hruka hrukovec; tropina tropinovec; vinja vinjevec. Imade i: krompirjevec i Pleternik navodi ''jabolkovec'' (iako je ob

jabolnik ili jabolnica) i ''slivovec'' uz obinu slivovicu. Osnovne su rei enski substantivi: re(brina), hruka, tropina, vinja, pa i malina, a od njih su preko adjektivnog sloga-ov- nainjeni novisubstantivi. Kad bismo prema tome morali birati izmeu ''malinov sok'' i ''malinin sok'', filoloki svakako morali prvenstvo dati ''malinovu soku''; ali i ''malinov sok'' kao sloen izraz naliio bi bez pot previe na svoj nemaki izvor, na sloenu re: Himbeer -saft.

Prema tome nema dvojbe, da je jedino dobro govoriti: malinovac. Ne smeta, to su dosad ogovorili samo Slovenci; ta barem to se tie tvorbe rei, mi imademo samo jedan jezik: srpsko-hrvatsko-slovenaki. Uostalom ima Ak. Rj. jabukovac u znaenju ''mustum''. Isp. takoe vinjovaa (''vinrakija''), jabukovaa i sl. u srpskohrvatskom; obini su pridevi od ovakvih imenica u srpsko-hrvatskom naov, isp. vrbov, krukov, lipov, ljivov itd.

Z a g r e b. Dr. Fr. Ilei.

5. Shrv. kres, krijes, kris

''solstitium; ignis festivus'' (slovenaki krs) i slovenaki krs sa glagolom kresti, shrv. krsati''ignem excudere; ramos abscindere''.

Slavista Krek (''Einltg. in d. sl. Litg.'' 1., p. 193 s., 1874. g., i 2., p. 576 s., 1887.g.), romanistaSchuchardt (''Slawodeutsches und Slawoitalienisches'', p. 70, 1884) i germanista Lessiak (u raspravi''Gicht'', u ''Zeitschr. f. deutsches Altertum", LIII. sv., p. 163, 1912. god.) drali su i tvrdili, da je r''excusio ignis'' (odnosno, glagol kresati ''ignem excudere'') identina s rijeju kres, krijes ''solstitiu

festivus, vatra, to se loi uoi Ivanja dne i uope o kakom veselju''.1

1 Isto mislio i J. Grimm: ''Deutsche Mythologie'', 4. izd., 1875, str. 519.

Zato smatrae Schuchardt koevsko-njem. rije krssen ''paliti krsove'' uzajmljenom iz slov.kresati ''ignem qualemcumque excudere'' i Lessiak pie: ''Krs, to je (u opreci s vatrom na ognjitu)Feuerschlag, ignis excusus, ka glagolu kresati ''durch Aneinanderstreifen oder = schlagen Feuerhervorbringen'', u juno-slovenskim jezicima naziv za solstitium. Time, to se proizvodi nova, ista vatraneka dobije homeosimpatetinim putem i nebeska vatra sunce nove svijetlee snage. Od g. 1874.(Krek) do g. 1912. (Lessiak) prolo je 38 godina, a nitko nije uzeo da prokontrolie ovo i onda kaLessiak podgrijevao onu staru Schuchardtovu pometnju. Svima se inilo, da je pojam vatre ono, to bitni sadraj jednoj i drugoj rijei. Nu ipak nije tako.

Grimm, Krek, Lessiak i Schuchardt mogli su se sauvati bludnje, 1. da su poznali i ocijenili kakvou vokala u slovenakom jeziku i2. da su uzeli u obzir prvobitno znaenje rijei krijes, kres (stsl. *krs), naime ''okretaj'' (scil. sun''ignis festivus'' je istom kasnije znaenje.

Pisano e je u slovenakom jeziku grafini izraz razlinih glasova, naime: 1. otvorenog, irokogae () == stsl.g , Pleternik piee bez diakrit. znaka: ena; 2. zatvorenog, uskogei, Plet. pie : mesto;stsl. h ; 3. uskogie, Plet. e : devt, dest; stsl.# , a katkad ig : st = stsl.g ; 4. poluvokala = Plet. -,stsl. , : pes, nizek, i 5. reduciranog, koje glasi kao kratkoi te se nalazi veinom u nenaglaenim


7/28

7

slogovima, n. pr. u gen. sg. svt ''mundi'' (nom. svt). Imenica, koja znai ''excusio ignis:Aneinanderschlagen zweier harter Gegenstnde", izgovara se u slovenakom jeziku s otvorenim e, a genitiv je krsa (t.j. kriesa); glagol je kresti, prezent krem (t.j. kr ieem); a ona druga, koja znai''solstitium, ignis festivus'', glasi krs (t.j. kreis) VI, a u izvedenim rijeima se reducira, gdje nijenaglaeno, n.pr. krsnikar ''krijesnica'' glasi kao krsnikar. Dakle ima dvije imenice kres, razline pvokalnoj kakvoi, znaenju i kao-to emo vidjeti nie po etimologiji; svaka od njih imamnogobrojnu rodbinu:

A. Od imenice krs (= shrv. krijes) ''solstitium; ignis festivus'' izvedene su razlinim nastavcima uslovenakom i srpskohrv. jeziku rijei: sl. krsiti, shrv. krsiti se; sl. krsec,-ek, krsie, krsontati,krsovati, krsovalec, krsni dan, krsnjak, kresnjaa; krsnica, shrv.krijsnica; krsnik,krsnka,krsnkovec, krsnikar. B. Imenica krs ''excusio ignis'' u slovenakom jeziku sigurno ''deverbale'' od glagola kresti, shrv.krsati; uovu rodbinu spadaju: shrv. krsvo, krskati, krsnuti, krevo; slov. kresa, kresava, krekresalnik, kresalnica, kresni i kresilni [kamen], kresilo, kresilnk. U svima je osnovni pojam ''percutere,ferire, caedere''.

Treba da vidimo i druge slovenske jezike.U crkvenom slov. jeziku je:A. h ''okretaj'', stsl. vskrsiti ''excitare ab inferis'', pr vobitno ''efficere, ut [mortuus] se convertat'';

B. za *kresati ''ignem excudere; caedere, ferire'' nema potvrde.U ruskom jeziku:A. (grafno mjesto h) ''das Aufleben'', prvobitno ''conversio [mortui]'';B. ,- ''ignem excudere''.U malo-ruskom jeziku:A. nema;B. kresty, kresnty ''ferire; ignem excudere'' sa izvedenicama.U ekom jeziku:A. ksiti ''probuditi,okrijepiti'',ksatise ''recreari'';B. kesati, kesnouti ''ferire, percutere, acuere [molam]; ignem excudere'', kes ''excusio ignis'', slovaki ikresr ''tesar'', zapravo ''qui lignum ascia dolat''.

U poljskom jeziku:A. krzesi ''vitam restituere alicui'';B. staro krzosa, sada krzesa, pf. krzesna ''acuere, cudere, ignem excudere'', krzos ''igniarium''.Etimologija:A. Lit. kraipti, krepti ''vertere'', krpti ''severtere'', staroisl. hreife ''prima pars palmae, Handwurzel''(gdje se ruka okree), kimr. crych ''kovrast'' (osnovna predodba: ''ono to se mota ili vrti''), lat. crispod cripsus ''kovrast'' sve ove rijei pruile su Bernekeru (''Slav.etym. Wrterbuch'', pod rijeju krs)mogunost za njegovo bez sumnje pravilno tumaenje slov. *krs od *krps, indoevr. *qroip-sos''versatio, conversio''.B. Berneker se pod rijeju ''kreo, kresati'' koleba izmeu dviju etimologija; ali budui da se grk

''tui, biti'' po glasovima i po bitnom znaenju ''cudere, ferire'' vrlo slae sa slovenskim kr

kresnoti, smijemo bez oklijevanja da odbijemo drugo tumaenje, naime svezu s rijeima krasa, kr Prelaz sa znaenja ''crven,-ilo'' preko znaenja ''vatra, Feuerschlag'' na znaenje ''ferire, cuder bio bi sa gledita semantike sasvim osamljen i vrlo nevjerojatan; a isporeivanju sa grkim nemoe se nita prigovoriti.

Preostaje samo jo da podupremo prelaz znaenja od ''conversio'' na ''solstitium'' (koji prelatvrdimo za kres) nekojim paralelama, i to emo da uinimo u slijedeim vrstama.

''Solstitium'' se oznauje u srednjevisokonjem. (sunnen-stant), staroisl. (sl-staa), anglosaskom(sun-stede), latinskom (sol-stitium), poljskom (stanie soca) i srpskohrvatskom (sunco-staja) jezikuizrazima, izvedenim od glagola ''stati, sistere'', a nekoji narodi nazivlju ovu astronomsku pojavu i ''okret(zavoj) sunca'': ruski se kae solnovorot, povorot solnca, eki slunovrat, starogrki


8/28

8

(Tukidid), staroisl. sl-hvarf, srednjevisokonjem. sunnen-wende, -wandel, maarski nap-fordul (nap ''sunce'', fordul ''okree se''). Ovamo ide i na krs. Novo mesto. Ivan Kotil

6. '''' .

. . . 1

, . : 2 ( )vide [ 1] 2; : 2 ( ) ,''ein glatterFingerring'', annulus, cf..

1 . . : . . IV (1924), 143 151.

. : '' , , . ,

= . . . , , , ( ) .''1

1 ibid. 145.

. . '''' . ; e ce : , , . ? G. Boerio: Dizionario del dialetto veneziano; e . 710 (Venezia 1829) :vera (ll' stretta,.. ),viera, ghiera e ghera cerchietto di ferro o d'altra materia che si mette all' estremita o bocca d'alcunistrumenti accioche non s'aprano o fendano.

: vera dei schiopi.... vera dei pozzi. . . vera de la bria. . . vera damatrimonio; annello; o fede;2 l'annello nuziale, specie di campanella d'oro o d'argento senza gemma. j. , . , , .viria '''', ''''(Armband).W.

2 fede . - , , vera *vrenik, *vridba, *vriti se .. , .. fede. , . '' '' . 144: '' , , ,


9/28

9

: ''. . ! = . .

Meyer-Lbke Rom. Etym. Wrt. II. . (1924) 9366. , , , , vera. , , '' '' , ( ?) (h).

.

7. '' ''.

, ( . , . II. . , , 1875) , ''''. : , , , , , , , , , , , , , .

: , , , , , , , , ,, , , , , , , , , , ; ; , , , , ; , , , , , , , , , .

. (16116


10/28

10

, (. . . 13). , .

. .

8. .

. . 1. .

. . '' '' . . . . . 6358. , . , . , . , , , . , . . , , , .

.Wissenschaftliche Mittheilungen III, 1895., . . 55. :

h hw " ,ww " h , h w h ~ ~ , h h h u u u I u hh , [] . ca .

. , .

. , '' ''. 1901., 145. ( . , , '' ''. 1921., 88.) .''.


11/28

11

'' '' . 6350 . 6373. . , '' ,'' 1888.,13 4.

2. .

. , ,

, . . '' '' I, 1925., 46-51. .

. , , : h i h u.

, je . u.

(. Wissenschaftliche Mittheilungen, III, 1895., . 64; '' . '',XXVI, 1914., 232, .30), je , XV (1431. ., . '' . . '', 1922., 3335). , ,; , ; : , . . . . je , je ; , . , . , , XV .

je : i [h].

: [], [] []. . , , , . je


12/28

12

, , . , .

3. .

je '' '',I, 1925., 303, . . , , .

. '' . ,'' .57, 1884., 56 7. . . , '' , . 4909''. , .

. . . . . . h ... () (h) . . . . . . . . []h h ...... .

III . , . 1252., . . '' . . '',LXXXVI,

98. : , . , , , . 1362. , , . J. , '' .'' 1908., 262. , , , . , je , je . , , , XIV .

4. .

. . . . '' ,. 273,'' je 1438. . je J. '' '', 1908., 225. 1415/16 je . . '''', 1923., 40.Ja , . , , ,jep je .

, : . . . . u, . . u , . u , (?) u . , (). , , ja, , h hu .

, (). 1438., 1416. Ja , . , , .

5. .

Wissenschaftliche Mittheilungen, III, 1895, 490 1, je . , , . . . .


13/28

13

'' , .4735'', , '' ''. , , :

+ [] . . . [] h hh []. . . . .

[] h" .

. , je , . . . . , . 2 3 . . , XV.

6. .

I.

. . . '''',II, 1925., 17 . 1925. . . ja, , .

. 26 : ja : . . 40 : s Hs . : () , wwpa,

h h. . 47 : . .81 : . . 93 : (),

^ () . . . : + (h) (= 1682) h () kv .

II.

IV '' '' :


14/28

14

. 6373: hw ', v, , , , u h u , | , , h, . . 6505:+, h ', . h , v ,, , h, ~. . 6641: , ~(), u , U, ~,~() . . 6652: , , u , . u u, . .6653: , h , ', , ', ' . . 72697271: h, , " , .

9. Prilog Bernekerovu rjeniku:

Slavisches etymologisches Wrterbuch.

Prelistavajui Bernekerov rjenik palo mi je u oi, kako u njemu ima dosta rijei naega jekojih nema u rjeniku Jugoslavenske Akademije, i da treba jo mnogo rada, dok dobijemo potpun

naega jezika. Ve je Berneker upotrijebio vie rijei iz mradnje creskomnare ju, koje po itavoj svojojgramatici i po rjeniku ide meu najarhaistinije dialekte naega jezika.

Ja u ovdje dodati zasad samo nekoliko rijei, kojih nema Berneker, nema ih ni A. Rj., ili ako ih iima ., sve su iz starih pisaca naih, pa je sasvim razumljivo, da Berneker (a i svaki drugi na njemjestu) dri za mnoge od tih riiei da se vie ne govore (oznaeno: ''alt ak.'').

Iz ovog priloga vidi se, da imademo dosta rijei, koje nas veu sa slovenakim jezikom, a o samo u akavaca rijei, koje su sve do danas ouvana batina iz pradomovine Slavena (n. pr.orebica).a = jer (uop. ak.). sub voce agrest dodao bih: u Cresu ''gresta'' (nezrelo groe) kao Mikaljin ''''.s. v. aleluija: u. aleluja znai blagoslovenu maslinovu granicu. s. v. armara: nije samo ''alt ormar'', ve i danas u ak. s. v. armata kae B.: die Form mitd wie sbkr., slov. aus span. armada. Ali to je iz mletakoga (isp.

kuado, panada itd.).s. v. asen: dodao bih ''jesen''u . kao i u slov.s. v. avor: jagorika (tok. lovor -ika).s. v. bacajo: po selima (na otoku Cresu ima ''baknut = poljubiti kao u bug.).s. v. barchat:u Hrv. Primorju ''barhan'', ''berhan'' znai ensku suknju(nm Ak. Rj.).s. v. barilo, bure i slov. burica: i u Istri (Ak. Rj.) i u Cresu imamo ''buricu'' uistom znaenju. s. v. beteg: betean (od Marulia do danas: Hrv. Primorje, Hvar).s. v. bl: uz stsl., ruski, malor., poljski, dodao bih da se i u Cresu govori ''belm'' (bijelo na oku, biona).s. v. biskup: u. biskop. s. v. bawat. . blaviten, blavitena.s. v. blek: u. blecic (ima i Belostenec i Volti).s. v. bl'uzgajo: . bjuzgat, bjuzgavica kao u slov. (ima i Ak. Rj.).s. v. bbl (bbul'a):u . bbul'g, bbula (nekaki morski pu), isp. .s. v. bobn: i ushrv. (Ak. Rj., Cres) bubat, bban znai kao iu bug.: jako udarati.s. v. bredo, bresti. el je v brod (f brot) = senuo je pameu (isp. slov., ruski i poljski; ima dodue su

talij. Nema Ak. Rj.).s. v. bumaga. u. bambuk bambuka (Ak. RJ. nem).s. v. butara: u. ime ''Butorica'', Hrv. Primorju: malen sveanj drva (najnia jedinica kod kupovanj s. v. buza: bnut = poljubiti (u Krasici, na otoku Cresu, dok grad Cres poznaje samo lozbat < lobzat).s. v. brz: najbre kao slov.


15/28

15

s. v. cica: ne samo ''sbkr. alt'', ve openito danasu ak.a ''cucat'' kao i uekom (Ak. Rj.nem).s. v. cimiter: u. cimitrij (Ak. Rj. samo u 1 pisca).s. v. crky: crekav (Hrv. Primorje, Ak. Rj. nem).s. v. aa aa:u . samo vokativ: o- (= oe). s. v. ln: u . jn (od len, cf. kjet < klet) na drvetu iu znaenju ''koljeno'', generacija. s. v. r : crp (sud sa eravicom, to ga ene meu zimi ispod suknje, da ih grije; sud je obino od

bakra).

s. v. esn: u C. cse, cesa (isp. slov., Ak. Rj. nema).s. v. eo, esati: u C. cesrat (i Belost., Jambr.; poljski czochra).s. v. in, i initi: u C. kojit kjin (ribar kji konop t.j. slae u kolo). I u Dubanici na Krk u; Ak.

Rj. ima krivi naglasak ''kojm'', a kako je u C. glagol imperfektivan, ima da otpane i upitnik u AkRj.

s. v. ir: . ciraj kao i u slov., (Ak. Rj. samo iz Ant. Dalmatina).s. v. rn: u C. cernika (Mikalja, Stulli i slov.).s. v. rv: u C. cevjn (crven + crljen).s. v. dajo dajati. u C. prodajat.s. v. dam, dati: ''daj'' = tok. ''ded'' (op. ak. i Ak. Rj.).s. v. delto: u C. delbat (= dupsti); Ak. Rj. nema.

s. v. dejo, deti: u C. ''on de'' (= on kae); Ak. RJ. ima samo ikavske oblike.s. v. -dj: zlodej u Opatiji i Kastvu. s. v. dva: u C. (i op. ak.) ''devica'' samo u znaenje slukinje kao to ''junak'' (u C.) znai samo

Slino znaenje i na Brau. s. v. dolama: i po selima otoka Cresa (u gradu nepoznato).s. v.dupin: u C. ''delpin'' (dakle nema pravo Berneker: ''Nicht aus alterem *dlpin'').s. v. emo, imati; imo, eti: u C. zajt (posuditi kao bug.) najt se (kod kakve bolesti i vatre).s. v. etro: u ak. jetra (neutrum). s. v. d: jd (tok. gev); Ak. Rj. i slov.; op. ak.s. v. lov: u C. Jelvica (kraj), u Bern. nema za na jezik.s. v. rb. rbi (kao ruski); Ak. R. j. nema.s. v. fraka: prae (= suho granje), za ''p'' isp. ponetra.

s. v. gadajo, gadati: na Cresu ''ganat'' = govoriti (ima samo Pari). s. v. garajo, garati: u C. gar (debeli korijen kao gorivo drvo); Ak. Rj. nema u ovom znaenju. s. v. gnt'o, gntiti: snetlt oge (u C. i inae).s. v. gnzdo: u C. ezlo.s. v. -go: ner (= tok. nego). s. v. goj, gojo, gojiti: u C. rana se je zagojila; Ak. Rj. nema u ovom znaenju; isto znaenje u ekom

polj., malor., lu.-srp. i polapskom.s. v. gord: u C. ogrda = pustolina (isp. slov.).s. v. gost: u . gusto (= tok. esto). s. v. grom: u C. grin (''grin te zel!'', ''koga grima!''); Ak.Rj. krivo dovodi tu rije u vezu s griom

(molcem).s. v. grot: u C. grot (grlo u boce i bolest u grlu); Ak. RJ. i Vuk imadu drugo zna. Bit e dakle u vezi s

''rati''.s. v. guer: u C. kuer(-ica), isp. slov.; Ak. Rj. nema sa ''k''.s. v. gro, grciti: u C. kerc (Bern. ima pod kro, Ak. RJ. izrijekom kae, da u nas i u Bug. nema sa

''k'').s. v. chabo, chabiti: u C. hebat (tok. sluati); na sjev. dijelu otoka Cresa, gdje je > a, ima habat.s. v. hip . nij samo slov., ve vrlo esto u shr v.s. v. hlb: hjep (hjeba) u znaenju njem. ''Laib'' kao i u slov. i u Ak. Rj. za zap. krajeve. s. v. chobot: kobotnica (u C.).s. v. chrapajo, chrapati: u C. hrs (hropsti) hrope = hrkati (slov. i u zap. pisaca).


16/28

16

s. v. chrizma: krizmati znai i ''udariti'' policu (kazniti) (od Marulia do danas). s. v. chud: hudat (= koriti) ne samo ''alt'', ve i danas u Cresu. s. v. chvorst: u Krasici rastu i smokve na hrastu (dakle uope ''drvo'', ''stablo''; Ak. Rj. nema toga

znaenja). U Zorania rastu jabukena dubu.s. v. chvost: u C. gu (= tok. grm) od hust + gust; Ak. Rj. guta (gua), eki hcti him = u C.

sct, scn (isp. i slov.).s. v. iga: u C. jigla znai i neku ribu.

s. v. il: . jilo (Ak. Rj. ima jedan jedini primjer, iz Stulicha, s dodatkom St., da je uzeto iz brevijara, ito masculinum). U protestantskih pisaca (A. Fancev) ima neutrum kao i u Cresu.s. v. isto: u C. jsto (tok. bubreg); Ak. Rj. nema.s. v. ist: ne samo u slov. tsti = derselbe, ve i u Liburniji (Kastav), a u Vranievu rj.: ta jisti = id s. v. jao, jasati; jas. slov. svete Marije s ''Regenbogen'', u Cresu i u Hrv. Primorju: Boji

nema u Broz-Ivek.s. v. jata: zajtu (adv.)= mjesto gdje ne duva vjetar, Berneker nema ni priblino znaenje, nema ni Broz-

Ivek.; Ak. Rj. jato = zavjetrina, ''u nae vrijeme u Istri'' (Nemani). U Cresu je femininum. s. v. jed()va: u Cresu ima i ovakvo znaenje: jedva je to on ucinl = teko da je uinio, ne e biti u

Nema ni Berneker ni Broz.-Ivek.s. v. jelito: u Cresu ''olto'' = crijevo, dakle praslov. znaenje, dok Ak. Rj. ima rimjer samo za

''djevenicu'', i to u formi ''jelito''. Broz-Ivek. nema nikako.s. v. jutro: u Cresu ''zutra'' = tok. ''sjutra''; nema sa ''z'' ni Broz-Ivek. ni Ak. Rj., ispor. ek o ztra, zejtra

(ega nema Bern.), st. sl. zautra, slov. zajtra. Cresko ''zutra'' bit e ''(i)z utra''; ispor. za ''u'' b''segutra'' i Ustrine (selo na junom dijelu ostrva Cresa) iz lat. ustrina = mjesto gdje su se spmrtvaci.

s. v. kal: Bern. nema ak. ''kali'' i kalci (u Cresu i u Kastvu) = primitivan zdenac. Nema ni Broz-Ivek.,a Ak. Rj. ima samo imena mjesta, dok pod e) ipak kae: ''kao da je ime studencu''.

s. v. kal'o, kaliti: Bern. ima za tok. klm, kliti = (das Eisen) khlen, a u Cresu se nalazi samo u ovomznaenju: djeca, koja jo ne znadu plivati, ona se u moru samo ''okale'' (inf. okalt). Ovogaznaenja nema ni Ak. Rj.; u Cresu dakle nije ''die Grundbedeutung ''hrten''.

s. v. kandilo: u Cresu masculinum ''kandl, kandla'' kao u starije vrijeme u Hrv. Primorju (Ak. Rj.).s. v. kana: ruski ''ein im weinerlichen Ton bittender zudringlicher Bettler", ''durchBitten lstig fallen''. U Cresu idu djeca ''na kou'', kad ribari ulove mnoge ribe. Isto znaenje u

Miletia. (Ak. Rj.), ali tamo je oblik kau, kaoiti, kauar, kauiti. Broz-Ivek. nema.s. v. katanec: tok. ktanac, ktnca, u Dubrovniku ''katnac, katnca''. Tako i u Cresu: katanec, k s. v. kefal: tok. fola ''Art Fisch im See vonSkutari'', dok je u Cresu ''mujel'' (Mugil cephalus), a u talij.

u Cresu ''cjevolo''.s. v. klam: u Cresu n. pr. ''zub mi se klanca'' (= trese), dok u Lici (Ak. Rj.) ''klamati, klancati = moriti se

idui''. ''Klamat'' u Cresu znai ''psovati'' (rom. clamare; Bartoli je od Udine, poslednjeg otoga jezika, uo ''clama''). Broz-Ivek. nema ni ono prvo.

s. v. klavern. u Cresu ''klaver, klaverna'' = lud, mahnit (Bern. nema ovog znaenja). Broz-Ivek. nema, aAk. Rj. u znaenju ''obijestan'' (Dubanicana Krku).

s. v. klikno, kliknoti. u Cresu ''kjicaf, kjcen" samo u ovom znaenju: kad na trgu ima mnogo ribesl., onda trgovac obali cijenu robi, i to razglasi po gradu ovjek (obino se time bavi samo ovjek u gradu), koji ''kjice''. Broz-Ivek. nem, Ak. Rj. pod b) proglaivati pred narodom (iz kstat. i iz Aleksandreide).

s. v. klcajo, klcati: u C. ''klcat'' (slabo ''e'' pred ''l'') kao u Belostenca i Stulia ''singulto''. Ovo ''klcse'' ide pod ovu rije, ne pod klcati broj 2, kako je u Bernekera. Broz-Ivek nema u ovomznaenju.

s. v. kl'akav, klast, u slov. knjst, a tako i u C. kao i u starijim rjenicima (Vrani, Belostenec,Jambrei, Voltii).

s. v. kl'ujo, kl'vati: tok. imenica glasi ''kljun'', dok je u C. ''kjuvec''; ispor. bug. kl'uv i eki klovec


17/28

17

Nema Broz-Ivek. ni Ak. Rj.s. v. kobyla: ''kobilr'' je vrsta groa, kobilica je skakavac.Oboje u Cr., a Ak. Rj. samo za stare pisce i za

Vrbnik.s. v. kojiti: u C. ''kojit konop'' kao i u Dubanici ''konop od mree u kolo saviti'' (Ak. Rj.); glagol j

imperfektivan, zato treba da se izpusti upitnik u Ak.RJ. Berneker nema toga znaenja, nema''kojiti'' ni u Broz-Ivek. Bit e isti korijen u ''pocit'' n. pr. cipele, koje dobiju nove onove, aknije poditi''.

s. v. kokodakati: Schrei der Henne vorbringen, ali ga tok. nemni u Bern. ni u Broz-Ivek. U C. i u Ak.Rj. ima.s. v. kolovrat: ''kolovrat'' je u C. samo u povraza (povraz je ona sprava za lovljenje ribe, na kojoj je udic

talij. togna) t.j. ono drvo ili pluto, oko kojega se omata ''povraz''. Nema u ovom znaenju ni B-Ivek. ni Ak. Rj.

s. v. kome: u Valunu na Cresu nkamiolin" = prsluk, dok se to u C. zove ''buri"', . kamiot znaisuknju, dok ''suknja'' samo od domae tkanine (sukna). Ispor. Ak. Rj. kami, kamiola, i.

s. v. kombl: kombol kombola = ovei grozd; isp.Ak. Rj. kombol == vjealica i Miletiev (Ak. Rj.)komblac = kitica, na kojoj visi po vie grozdova koji se sue.

s. v. kopajo, kopati: u C. kopnca = tok. kpanja, Ak. Rj. ima kopanica samo za neku biljku i ime mjestaCf. isti oblik u luikom ''kopaca'' i u C. ''palca'' = daska s drkom, koja se upotrebljava k

pranja rublja.s. v. kopyto: kopito znai u C. i neku crnu morsku koljku, u Dubrovniku ''kopitnjak''.s. v. kosa: kosa i kosica znai u C. samo pletenicu, isp. r. Flechte, Zopf, lit. i starosl. Haarzopf, Ha

der Frau. Nema u Broz-Ivek. u znaenju pletenice. Ispor. nae znaenje sa rijeima Ak. Rj.: k starije znaenje bilo pletenica.

s. v. kosno, kositi: Bern. sbkr. kosim, kositi lacerare, vellere", das wohl ein Iter. zu esati sein wTome zbilja odgovara cresko znaenje: nogavica ili rukv (g. rukava) se je okosil(a); u Bro-Ivek.''krzati se'', Ak. Rj. ima isto znaenje podbrojem 2 (kositi 2).

s. v. kost: Bern. ima krivo: sbkr. kcka (''c'' dunkel, kann Rckentlehnung- aus magy. kocka sein), kadve imamo n. pr. cklo, (stklo = staklo), dockan.

s. v. kotm:u . gutat (Bern. kosten urverwandt mit lat. gustare). Nema Broz-Ivek., a Ak. Rj. samo

jedan primjer iz XVI vijeka.Ispor. jo u C. gardinl. s. v. kotyga: kotiga u Cresu, Baki, Kotreni, Bakarcu, avlima; sred. lat. cotuca = tunica clerici; ve u Izborniku Svjat., a u Daniiev Rj. ima bla. Lazaru: kone k otige. U C. je kotiga samo;enska suknja od krzna (ovja koa s vunom).

s. v. kovo, kuti, kovati: u C. potkov(f), potkova = tok. potkova, ispor. stran, strel, koje su en. r. (ostalim akav. govorima i u naih trubadura (''stril'').

s. v. kot'a:kar == vrabac, nema ni Broz ni Ak.RJ. ''Kua'' znai i samo kuhinju. Ispor. Niederle, SlovStaro. II. oddil kult. str. 720: Slovane balkanti peli na jih s domem, kter mel jednu misohnitem u prosted. znaenje iz doba nae seobe imai u umanovu i u Crnoj Gori (cf. ibid.736): kua ima ogite, a drugo su odaje ili sobe, sobice, klijet, iler. Isp. jo Nied. ibid. 74Slovane . . . si nepiesli dol na Dunaj budovane jizby s peci, nbr pouze kuu, a v ni staprvotni krb.

s. v. kraun: u C. kracn, kracuna = mandal; moda je u naoj rijei sauvano prastaro znaenje k''kork, kraiti'' i ''Tag der Wende'' to Berneker ne prihvaa. Nema Broz-Ivek., ali ima Ak. Rj.:po sjeverozapadnim krajevima od XV. vijeka.

s. v. kridlo: krilo pl. t. = suknja, u Hrv. Primorju (Krasica, Suak); slov. Scho, Ak. Rj. (str. 543, Ikurzivno ''b'': krila, Kittel, Weiberrock u ugarskijeh Hrvata).

s. v. kriv: u C. kriva (ruka) = lijeva; isto tako prva (ruka) = desna, ispor. lotiki ''kreiss link'', i (Bern.s. v. lv) ''da lat. laevus in Glossen noch ''gekrmmt'' bedeutet''. Nema Ak.RJ. Krivuja, na Brau(Ak. Rj.) krivulja smokva; u C. je krivja (smokva) iznutra tamno crvene boje: bit e daklkontaminacija od rijei''kri'' (= krv) i ''kriv''. Broz-Ivek nema ni jedno ni drugo.


18/28

18

s. v. krizma: krzmat ima u ak. i preneseno znaenje: udariti; nema Broz-Ivek., a Ak. Rj. samo iz Nemania (za Istru).

s. v. kri: Premda je oblik ''krst'' samo u pravoslavnih (isp. Broz-Ivek.), ipak se u Cresu kae u psovci: j . . . . ti krst. ''Kriie'' kao u slov. Kreuzweg, ali u C. obinije prekri, prekria; Broz-Ivek. nema.

s. v. krojo, krojti: raskrojit samo u znaenju ''razderati''; ispor. i starosl. s. v. kroka: krk kod ribara, kad poteu ''tratu'' (mreu); ima i u Dubr. Belinu, Belostencevu i Stul

ruski: Eintrag, Einschlagen beim Weben. Takvih grkih rijei u ivotu pomoraca ima vie,

sidro, strop.s. v. krompir: kumpr u C., Istri, Lici, Herc. (cf. i Ak. Rj.), bug. kompri, polj. kumpery, malor. komper(sve bez ''r''). Broz-Ivek. nema ni ''krumpir''.

s. v. krop'a, krop'o, kropiti: krp u C. znai naglu kiu velikih kapljica; isp. slov., nema ni Broz-Ivek. niAk. Rj.

s. v. krosno: u C. krna (pl. t.) = stan, stativa i vrsta domaega (primitivnog) sedla (pravo sedlo zsedl). Prema tome je Bernekerova etimologija (koji kae ''veilleicht'') ispravna. Ak. Rj. imznaenje t.j. vrsta sedla.

s. v. krov: pokrov(f), pokrova samo u znaenju ''Deckel'' (isp. slov.), a nikad u znaenju pokrivaebeta.

s. v. krul'o, kruliti: u Cresu i na Rijeci ''creva krule''; Broz-Ivek. nema. Berneker: sbkr. grunzen.

s. v. kry, krve: . kr, krvi (slabo ''e'' pred ''r''), isp. slov.s. v. krst: kresnk (g. kresnika) je onaj u C., koji zna prekrstiti i ozdraviti ovjeka; isp. ruske oblik''kre-'' i slov. prezime Kresnik. Nema Broz-Ivek. ni Ak. Rj.

s, v. krstjanin: kerstijn == uope ovjek; vidi u Bernekera druge primjere za to znaenje: u rus. alb., nm. U mletakom je govoru isto; poznata je ona aljiva: bilo je na brodu 20 cristiani prete. Ne mora da bude pogrjeka, kad u starih pisaca dolazi ova rije sa ''i'' (kako kae Ak

s. v. kuhina: kuharica znai u C. i veliku licu, kuhau. s. v. kujajo, kujati: kuajo, kuati: u C. ''onkuja'' = tok. k (drijemati, osobito kad se sjedei klima glavom; ispor. i Ak. Rj. primjer Stulia: za kujati = sputati krilo, malor. kujty = sumen, hocken, slov. kjati se = schmol

s. v. kukurkajo, kukurkati: uope ak. kukurkat.s. v. kurva: C. krba, u Ak. Rj.: po sjeverozapadnim krajevima i u Slovenaca.

s. v. kust'. ruski: Strauch, u Cresu u obliku ''g gua'' (naslonjeno na gust); ispor. tok. guta,gutara; Ak. Rj. nem''gu''. s. v. kvil'o, kviliti: u Cr. on kvli mj. cvili (tako u Sjevernih Slavena [eki, poljski]) valjda zato,

onomatopejska rije. Ispor. i Daniiev primjer u Ak. Rj. za Fuine (o prasetu). s. v. kchno, kchnoti: u C. kjihat, kjen, tok.(Vuk) kham, Ak.RJ. rjee kiem. s. v. kmet: u Valunu na Cresu kmeti = svia, istoznaen i u Dubanici na Krku (i ako rjee). Nema

tom znaenju ni Broz-Ivek. ni Ak. Rj.s. v. kned: kao u lit. kuningas, kunigas ''Herr, Priester, Pfarrer'', tako i ''don'' u talij., dum u Dubr. za

sveenika, na Cresu ''na gospodn'' = na sveenik, upnik. Ispor. i eko ''knz'. s. v. kro, kriti: u C. kerc se kao u kajk. i ruskome ''sich krankhaft zusammenziehen"; bit e isv

stablo se krci (od silna ploda); imenica glasi ''kerc'' = Krampf. Nema ''gr''. Broz-Ivek. nemaimenice, a glagol nema ovoga znaenja.

s. v. krma: Berneker nema za na jezik u znaenju stranjeg dijela lae, a ipak je to sasma obinznaenju u itavom naem Primorju.

s. v. krpa: uope ak. krpat kao u slov. (V. vrsta) = tok. krpiti; Ak,RJ. ima.s. v. kto: k, k, k ima Bern. za slov., nem za ak.s. v. kysno, kysnoti. u C. kiselina znai ocat (acetum, got. akcit); Ak.RJ. nema u tom znaenju; kiselica =

tok. ljutina (Sodbrennen).s. v. kyta: kita (Cres i inae) = grana kao u slov.; Broz-Ivek. nema toga znaenja, Ak. Rj. ima. s. v. k'or: rav = uope slijep (turska rije na ostrvu!).s. v. lacman: lacman kao u Crnoj Gori: etwas verchtliche Benennung eines Deutschen u. Italieners ode


19/28

19

berhaupt eines Westeuropers. U Cr. uope za stranca (s prezirom). s. v. ladan: . lednja, nekako drvo kao ladonja u Ak. Rj.s. v. lakerda: u C. lokrda ''scomber scomber'', a mlet. lanzarda (scomber colias) = plavica. U jun

Dalmaciji lokarda = scomber colias, a skua == scomber scomber. s. v. las: u C. skomini, eki: dlaji se mi laskominy = mich wssert den Mund; isp. Stulli i Iveko

Broz-Ivekovia. s. v. latun: latn (g. latuna) = Messing, i u ruskom; bit e talij. ottone + lan i naslonjeno na rije '

limena ploa). s. v. laty, latve: u C. lata = kanta (limena) i limena ploa (isto i u mlet. u Cresu); Ak.RJ. nema.s. v. lat'o, latiti: u C. kao u tok. latiti = uhvatiti, a u Hvaru znai ''tjerati''; ispor. hitati == uhvatiti i (u C.)

baciti. Ispor. i Ak.RJ.s. v. lavr: u C. jgorika = lovorika (od javor + lovor), Ak. Rj. javorika.s. v. lavuta: legut u C. znai vrstu lae; Broz-Ivek. nema, a Ak. Rj. samo kao muzikalni instrumenat,

premda ima primjer izBarakovia, koji se odnosi na lau. Druga arapska rije bila bi: Arsngrada u Cresu), orsan u Dubrovniku.

s. v. lazar: lazar znai u C. ''jadan ovjek'', ispor. i ruski; Broz-Ivek. i Ak. Rj. nemaju.s. v. laz: laz uCresu enskoga je roda; isto znaenje u Ak. Rj. pod b), gdje masculinum.s. v. ljo, liti: u C. lt, lejem (isp. smt smeje''), tok. drukije akcent (lij),u inf. nema u Broz-Ivek. ''le-''.

Imenica glasi lej, g. leja = lijevak; ispor. i polj. lej.s. v. lsa: lsa (u C.) kao slov. lesica ''kleines geflochtenes Zauntor''; ispor. Ak.RJ. lesa pod c). Broz-Ivek.ima malo drukije znaenje.

s. v. liganj: lganj, lignji (pl.) = sepia loligo (u ak.), u Cresu kalimari, mlet. calamari. Ak. Rj. samoBelostenca.

s. v. lis, lisica: u bug. i u Cr. lesica, sa ''e'' nema ni Broz-Ivek. ni Ak.RJ.s. v. lit: likof, g. likova kao u slov.: Zeche oder Mahl, das am Abschlu einer Arbeit gegeben wird (germ

lit. kop = Leihkauf); Broz-Ivek. nema, u Ak. Rj. ne valja tumaenje, da je ''v'' zato, jer u naem jeziku nema ''f'', dajbudi u nekijem krajevima. Bar za ak. to tumaenje ne vrijedi.

s. v. lo,lobzati: u C. lozbat, lzbe (metateza); Berneker me je krivo citirao t.j. lobzat mj. lozbat. Ite je lobizat, lobe.

s. v. log . u . podlog = hipoteka; nema u Broz-Ivek.s. v. lopata: lopacica = Schulterblatt, lat. scapula i Ak. Rj., ispor. i slov.; (u Cr. ima abstrahirani nastava cica, tok.-ica).

s. v. lovrata: mlet. orada (vrsta ribe). Oblik lovrata dokazuje, da uzeto iz rom. (dalm.) aurata + lan (''l'')ovaj ''l'' je dalji dokaz, da Romanskij nema pravo sa svojim tumaenjem nae ''ovrate'', ispoVasmer, Rocznik slaw. IV. str. 182 3. Naa ovrata (u Dalm.) lovrata (u Cresu) nije dakle nitalij. orata, ni mlet. orada, ni lat.aurata, ve dalm. izvora; ispor. za ''ov'' od ''au'' u ''sv. Lovrc''(g. sv. Lovreca). Krivo tumai nau rije iz talij. i Ak. Rj. (iz talij. nije ono ''ov'', a iz mlet. ''t''). Za lan, koji je srastao s imenicom, ispor. i lumbrela == la ombr ella.

s. v, luija: u C. luja o ilir.rom. lixivia; nema pravo ni Ak. Rj. ni Berneker, da je luija od talij. li jer bi onda bio naglaeno luija (i tok. i ak.).

s. v. lua: lug znai u C. mokar pepeo kod pranja rublj, njem. Lauge; u Broz-Ivek. samo: lug vidi pepeo,Ak. Rj. samo jedan primjer.

s.v.lsk; lo, lati:u .: ono se lei, inf. leet, ispor. staroeki lieti se, staropolj. lszcze;uistom znaenjuu Stulia latiti se (Ak.RJ.).

s. v. lgk: u Hrv. Primorju ''n mi lazno = nemam vremena; Broz-Ivek. nema, isp. Ak. Rj., odakle se pravo ne vidi ovo znaenje.

s. v. l'ud: u C. juk = tu kao slov. i polj., Berneker citira za na jezik samo Archiv (Jagiev) 33, 364; u Ak. Rj. str. 315, kol. II. Sasma isto je postanje slovenskoga ''tud'' od gotskoga iuda = lju

s. v. l'ul'ajo, l'ul'ati: u. lulat (tok. ''l''), ispor. ule == tok. ule.s. v. l'ut: ''jt'' znai u . ''kiseo'' (kiselina [ocat] je juta); ispor. tok. ljutina Sodbrennen, ljutak ''w


20/28

20

Granatapfel'', Mikalja: ljut =octen.s. v. maj: maj znai u Cresu i drvo, to mladi donese uoi prvoga maja pod prozor djevojci; ispo

slov., eki, polj., lu. i Ak. Rj., koji ima ''granu'' mj. stabla. Broz-Ivek. nema.s. v. mama: u. samo u vok. o-m! (i o-a!), ispor. Ak.RJ. U vokativu ima i: mja mja!; inae ''mat''. s. v. korist: u . adv. za kors(t) = uzalud; nema Broz-Ivek. ni Ak. Rj. Akcenat je u imenice kao u

Dubr. Ni koristi znai nitarija, nita ovjek. s. v. marmor: u . brmor, ispor. slov. bramor

s. v. mormor i Gundulievo (dubr.) brijeme, franc. marbre. s. v. martin: martin znaiu . kao u polj. ungehobelter Mensch i kao slov. martinec Art Wasservogel;nema toga znaenjni Broz-Ivek. ni Ak. Rj.

s. v. mas: masa kao slov. (iz mlet.) ''previe, veoma''. s. v. med'a: menk (g. menika) znaiu . kup kamenja u maslinicima, slov. mejnik ''Grenzstein''; nema

Broz-Ivek., Ak.RJ. menik. U Hrv. Primorju ''umjak'' znai umicu; ispor. Janko Pravk str Vdyt' prastare slovo med'a (meda) znailo pvodn as ''les''.

s. v. melko: mlc (g. mleca) znaiu . neku vrlo sitnu ribu; ispor. Ak. Rj. i eko mlenik, polj. mlecBroz-Ivek. nema.

s. v. meul: mulu . kao uslov. (lat. modiolus) = aa; isp. za modiolus: gr popit mericu; Broz-Ivek.mul, muo, mulj,

s. v. meso: pst (g. psta) = mesojee i ovjeka od krpa (koji se uoi pepelnice nosi po gradu); B-Ivek.i Ak. Rj. samo ''mesopust''.s. v. mech: u . mihr (g. mihura), to je jedan od vrlo rijetkih ikavizama; akcenat je utok. drukiji

(mjehr).s. v. mlu Hrv. Primorju i uisto. Istri ml znai pijesak, slov. milka ''feiner Flusand''. s. v. msec: u . mesecina, masculinum, u znaenju ''luna''. s. v. msto: msto: pl. mest iu znaenju (u C.) ''posjed'' (n. pr. maslinik, vinograd); ispor. ruski

, mstit se kao u bug. sich bewegen; nema ni Broz-Ivek. ni Ak.RJ.s. v. mo, msiti: umeaj jeu . to je tok. mijenja. s. v. mil: smili mi se (u C.) kao uslov. i tok. ''ao mi ga je'', tok.(Hrv.) meni ga je milo.s. v. mir: smrom (u C.) = besprekidno; isp. Ak.RJ. pri kraju rijei ''mir''.

s. v. mlaskajo, mlaskati: u. mjaskat, mje, u Bern. samo ''alt sbkr.''. Broz-Ivek. nema.s. v. mlin: melin, zbog onogae (mj. poluglasa) nije tuica, kako se obino uzima; mlinec (g. mlinca) immalo drukije znaenje od tok.Mlinec se u. zove talij. frittola, nj. bi odgovaralo ''gebackeneMuse''; isp. i rusko znaenje,

s. v. mogyla: gomila znai u . kao u slov. Misthaufen; ispor. i ruskoza grob. Nema Broz-Ivek.,Ak. Rj. ima pri kraju rijeci gomila.

s. v. mold: u . ne samo mlda (vierenica) ve i mldi (vjerenik) kaou ruskome.s. v. molt: mlt, mlaci (u C.); za nastavak ispor. lopacica Broz- Ivek. nema.s. v. mora:u . kromac = tok. komora, Vuka ''mor''.s. v. mrka: mrka, mlet. (u C.) mora, nema Broz-lvek. ni Ak. Rj., slov. mrga = lhefen.s. v. mrkat: on mrka (slabo ''e'' pred ''r'') n. pr. kad ovjek drijema i glavom trese, isp. lit. mirksa mit

halboffenen Augen da sitzen; Ak. Rj. nema.s. v. nasren: znaiu . od zime blijed, ispor. tok. sur, surkast; Ak.RJ. nema.s. v. bed, g. obedi = obijest; Ak. Rj. samo iz 2 protest. knjige, inae jo ''obljid''. s. v. osef: Ak. Rj. osap (g. ospa), isto to ospa, osip (samo iz Stulievarj.); ispor. i Niederle, Slov. Staro

IX, str. 111: obilni dn, kterou zapadni Slovane platili nmecke ii, resp. tomu komu ]i cis jeho zastupce pepoustil; slula osep, osyp; pvodui s(od spa suti).

s. v. otrok: u Kastvu znai dijete, isp. Janko, Pravk str. 75: slovo ot-rok znamena v praslovantine tohokdo ne umi mluviti (dit); a kako inorodni zarobljenici nisu znali govoriti slavenski, otrok i roba.


21/28

21

Suak, 9.VIII. 1925. Dr. Mate Tentor.

10. h III XIV .

je (. . ,ArchivXVI 352 368; XVIII 1 9) XIV.

, , , XIII . XIV . , . y XIV .

14. 1396 . contratausque diviciam stiena (Listine 4, 367).

1. 1372 . homines Bieliachi u qui vocantur Diedich de Papoa(h" h, . . , '' I'' 102).

je 25. 1379 . Dragi de Biela (Monumenta Ragusina 4, 224).

1376 Tuerdach Bieloevich (l.c. 150-1).1369 eriep Rogatich(h;XI 101).

je 1. 1367 . UtiesenRadoslavich de Bielgrad(h, 1. 111).

17. 1366 Stiepe de Georgio(h,Mon. Rag. 4,46).

1363 . je Nicus de Biele (1.. 275; .Mon. Rag. 4, 57 1366 .). 1360 2 Ghersiepiesech (Mon. Rag. 3, 239, 206,191, 189, 187, 186, 182, 181, 80, 48; Codex Diplomaticus 13, 230). 1336(Mon. Rag. 5, 405). je h.

1362 ce Stiepcko icorich (Mon. Rag. 3, 233)h;Prosie (232) h. 13. 1362 . je . concedere licenciam Bielachape ut laboret (1.. 3,

223). h. 9. 1361 . domine Biele, uxoris Marini de Goe (1. . ,84).

17. 1360 . e sindicus debeat ire sine mora et remanere inrieg (1. . 3, 27).h.

1. 1360 a Vrego vel a Dievalo (2, 253), h h. .21. 1347 ad Dievalum (l, 268).

26. 1356 Spiese becharii que est in Bielem (Mon. Rag. 2, 154).. , 1362 3 (Ron. Reg. 3, 230, 315, 317, 319, 331, 346).. 18. 1352: vinee et terre de Bielem (Cod. Diplom. 12, 88). quam Bielce emit (2,154). h, . h.

6. 1350 je , Bielnam, famulamDragani (2, 98).h,

29. 1346 . mier, , (.'''' .): val libre CC lo mier, vignira a pagar libri Il lo mier in L (Listine, 2,388); h .

9. je Brichico in Biela (1, 196) 1336 Piesak.10. 1326 Bielen (5, 65). 1.1303 . Radovan

filius Osien(5, 65). .Oh,. h.


22/28

22

16. 1243 je magistro Dobrano, cognato Striesse(Cod. Diplom. 4, 189).. h, h, h. 17. 1235 . Strieslavus(.D. 3, 434), h ) h,. h.

25. 1234 Marino Zrieve (Cod. Dipl. 3. 400).h.

1287 . ( 8. ) vadit adSatyskam (Cod.Dipl.6, 588) . . h, h. . .

11. .

i , , - Mikloiem, Jagiem . Musiem, i ; h , i i: , i h,''trdnjava'', grepsti,h i . h,, , i , h h i .

i i, . Dryaka, i ''Zheb''1,, h , 1242 . IV , hi ''Zagrabia in monte Grech''

1 Ottv Slovnik Naun,XXVII 308.

'''', hi ii i, i ''Zgrb'' ''Zagabria''. h i h h ''Zagramb''.2 i h Zagrabia, Zagrebia.3

2 . Jagi, ArchivXII 315.3 . Corpus Inscriptionum Etruscarum. Suppl. Fasc. 1: Fragmenta Zagrabiensia.

, i grab. i carpinus betulus( habr); h ; . i Habr, i Gabrije. i h h .1 , h h i, : graba, h. Graben.2 Zagreb Agram i - ''za'' ''am'': za graboZagrab, am Graben Agram.i i i.

1 .Miklosich, Die slavischen Ortsnamen aus Appellativen. S. A. II25, 121. 2 . Rjenik Jugoslavenske Akademie s. v graba.

i i h . h, h h , (Burgen) h h, (Graben).


23/28

23

, , h i h h . i h ''Am Graben'', Grabenstrae, . h , h h h (Schlossberg). i , . h ''Na pikopech'' ''Graben'' hh . , i h i: ''n Grabnu'' h h ., h: i ''m Graben'' ii i h''Agramb'', i-b-, Agram.

, , i h ''za grabo'', Zagrab, . . Zagrabje, Zagorje ob Savi i h i ''Zho''. Zagrab ii (pogreb, ogreb)Zagreb,i ----. i h .

, , , , h .

. .

12. .

. . . , , . 1 4 , . 5 , . . . . . . .

. .1.

, 13 1857.

: i i . . : . . : , . . ; : .

i J. , .J. . ,J. , ,i, J. , . , . , . , . , ., . . , . , . , . , . i, . , ., . , . , . , . , . ,J. , ., . , . . . : . . . : . .

6. 1856, . . ,

h , , 1857, . . , . . . . i i .

2.


24/28

24

29 1858,

. . :J. , . , 6. , . , . . , .

, . , . ,J. . ..

73. . i i ; i hi , . , . , . ,Joi. i, h . ., ; h , , . 3 ''

'' i II. , 2, '' '' h '' '' h, '''' , 17 '' '' ; , J. i io . . , , 8- i.

3.

15 1859. . : . , . , . , . . , . ,

, . ,. , . , . ,J. , . , , . , . . , . , . . J. .

4. J. , , h . . . h . h . .

4. 19 . 1861.

: . . : . , . , . . , . , . , . ,

. , . . . , . , . . . . .


25/28

25

95. .

, je , , , , , . j. 5

; , , 80 #, 80 #. , . , je , , . je . , : je , : , .

, .

5. . 29. 1861.

. . :J. , . , . , . , . .

, . , . .

104.

. , h : . , i .

13. . ( .)

, ; . . . .

, , , ; , . , ,

, . , .

, , , 1; - , . , , . , .


26/28

26

, , , . .

1 . -, '' XII,''1900, . 3 4.

, : , , . , (k '''' Sclavus, G.r, Etym. Wrt. der alb. Spr.410), . , (vajze), , ur, , ; dos ; , . plak; .

: . , '''' , (karp'' ''); , , , .. , , . '''' ; , . , . , . , , biseric (. basilica), a ; , ..

, , '''' (, '' 566''), (Arch.f. slav. Phil. VII 102) c '' ''. , .1

1 ('''') Rauschert, jep.

. 1. ( ): ( ko

''''), , ( '''', ), ( ), . ( , buk, ), , ( ''''), , ( ), zot '''', , (), ( trim ''''), ( ), um ''''.

2. : , '''' (Die Geheimnissprachen bei den Slaven,26), , , , , ,2 , , , ( er ''''), , , , , . ''palenka'', ''Brantwein'', ( ardi ''''; , . . 26., , , uroig '''', '''' ''''; urim), ( ), ( ''''), ( . cas ''''), ( .cine ''''), , (


27/28

27

mut '' ''), , , , , ().

2 '''' , . . . 26 ''''.

3. -: ( ), , , , , , , ., ; , ( ''''), , , . , , , ( ), ,, , , ( ), , ; , , , ''''; , , (. ), , ( ), , , , ( ); ; , ; , ( ), , , , ( ), , , (), , ( ), ( '''' ). '' ''' '' ''. '''' , , . ; '' '' '' ''; '' '' '' ''. , ( .-ladro ''''; d, . .alatru); (. hout '''').

4. : , , , ( ), , ( ? , , , !, , ( ) , , , , , ,. ( ), , , . , .

5. O . . , 15 . . . , . 6. , . (. .scutur ''''), ( ).

7. , , . , , , , : , , , , , . , , , . . , . , , . . , ,


28/28

Documents

Aleksandar Belić - Južnoslovenski filolog