Alergijske Bolesti Kod Dece

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Alergijske bolesti kod dece

Citation preview

Manifestacije po koi, alergija na proteine mlekaPo koi se, pak, manifestuju alergijske reakcije velikog broja tzv. nutritivnih alergena koji se unose hranom i nakon pokrenute reakcije dovode do pojava promena na koi. Ovo je jedan od najeih oblika alergijskog reagovanja posebno u periodu odojeeta i malog deteta. Najee se radi o ekcematoznim promenama po koi koje se manifestuju kao suva, crvena koa, koja postaje zategnuta i svrbi. Promene po koi mogu biti u vidu pojedinanih plaa ili slivene i najee se viaju na obrazima, ali se mogu proiriti i po celom telu. Smatra se da je jedan od najeih razloga za pojavu ovih promena alergija na proteine kravljeg mleka, ali i drugi sastojci hrane mogu je pokrenuti. U mnogim sluajevima, na alost, nije mogue tano utvrditi koji element iz hrane je pokreta alergijske reakcije tj. ekcematozne promene javljaju se kao idiopatske. Ipak, poznato je da deca sklona pojavi ekcema po koi znaajno ee oboljevaju i od alergijskih manifestacija respiratornih puteva kasnije u ivotu. Jagodiasto voe, jaja, riba i druge namirnice ukoliko se deci daju pre prve godine ivota mogu dovesti do vrlo burnih alergijskih manifestacija po koi.

Razliite namirnice koje se unose hranom, posebno ukoliko se sa njihovim unosom pone pre kraja prve godine ivota, kada je digestivna sluzokoa propusnija zbog nezrelosti, mogu dovesti do pojave klasinih digestivnih simptoma nutritivne alergije. Naime, u ovim sluajevima pojavljuju se, nakon unoenja obroka sa namirnicom koja izaziva nepodnoljivost, eksplozivne prolivaste stolice obino izmenjenog izgleda i sadraja. Ukoliko ovakav poremeaj dovoljno dugo traje moe dovesti do znaajnih poremeaja u varenju i resorpciji hrane sa posledinom pojavom anemije, zaostajanja u teini i drugih simptoma nepravilnog varenja.Alergijski bronhitis i rinitisJedan od najeih oblika alergijskog reagovanja su alergijske manifestacije respiratorne sluzokoe sa pojavom alergijskog rinitisa ili bronhitisa. Izazivai ove vrste alergijskih reakcija su tzv. inhalatorni alergeni tj.supstance koje se disajnim putevima unose u organizam. Ovaj oblik alergijske reakcije moe imati sezonski karakter to znai da se pojavljuju samo u periodu cvetanja nekih vrsta trava i drvea (obino u prolee i jesen). Tada se u periodu cvetanja odreene vrste trava obino javlja alergijski rinitis i konjuktivitis sa pojavom estih napada kijanja i obilnom vodenom sekrecijom iz nosa ili crvenilom i suenjem oiju.

Ipak, najei oblik alergijske reakcije disajnih puteva, esto sa pojavom ponovljenih napada bronhopstrukcije i oteanog disanja je alergija na grinje. Grinje (Dermatophagoides pteronisimus) su sitni insekti, praktino nevidljivi golim okom u ijem izmetu se nalazi supstanca koja ima izrazito alergijsko delovanje. Ovaj se insekt nalazi praktino u svim stanovima, a najei je alergen kune praine. Najee se moe nai u plianim igrakama, zavesama, tepisima, prekrivaima, meblu nametaja to znai da se u kuu unosi zajedno sa stvarima i nametajem. Insekt se moe unititi jedino vrelom parom tako da se u sluaju prisustva ove alergije u dece preporuuje odstranjenje svog nametaja i pokuanstva u kome ovaj insekt moe boraviti i opremanje sobe glatkim povrinama koje se esto mogu brisati vlanim postupkom. Prisustvo vlage, bui, duvanskog dima i drugih aerozagaenja takoe esto moe biti uzronik razvoja alergijskih manifestacija disajnih puteva.

Alergije kod deceMojPedijatarAlergije4 komentaraNaslee ima veliku ulogu kod alergija u deijoj dobi. Ako je jedan od roditelja alergian, vea je verovatnoa da e i dete biti alergino.

.1. snezana September 30, 2014 at 10:32 pm-Odgovori na komentarPostovani,imam sina od 13-meseci,sa aet meseci utvdjena mu je alergija na protein mleka,tako sto je pio adaptirano mleko Aptamilil.Jos uvek ga dojim jednom uvece a hranu mu stavljam Aptamil digestiv cre ybog specificnog mirisa nece da pije to mleko samo nego sa nekom drugom hranom.U Tirsovoj su hteli da nam rade testove provokacije tako sto mu daju po malo mleka u organizam.Ja nisam pristala na to jer se plasim kontraindikacija.Kakve mogu biti posledfice na te testove,jer to je ocigledno sok za organizam,ja se plasim sta ako ima alergiju na jos nesto ili ako slucajno unese nesto sto ima tragova mleka koji lek da mu dam,i da li postoji mesto gde mogu uraditi te analize na neki drugaciji nacin.Inace ja sam u trudnoci imala fosfolipidni sindrom neynam da li to ima veze sa ovim.Iz straha da moze uneti mleko ne ide ni u vrtic.HVALAta su to alergeniSREDA, 08 JUL 2009 07:36

Alergeni su materije koje unete u organizam izazivaju pojavu odgovarajuih specifinih materija (antitela) u telesnim tenostima ili u elijama i tako na specifian nain menjaju reaktivnost datog organizma. U najee alergene spadaju polen, ivotinjske dlake, perje i perut, plesni, hrana ivotinjskog porekla bogata belanevinama i lekovi ivotinjskog porekla (serumi).Dijagnostika i leenje alergija su domen specijaliste alergologa. Vano je znati ta je uzrok i u granicama mogunosti ga izbegavati. To je najsigurnija zatita. U sluaju burnih alergijskih reakcija treba se hitno javiti najblioj zdravstvenoj ustanovi.Alergeni mogu poticati iz spoljanjeg sveta (egzoalergeni) ili iz samog organizma (endoalergeni). Egzoalergeni mogu biti ivotinjskog, biljnog ili mineralnog porekla. Endogeni alergeni mogu biti iz sopstvenog organizma (autoalergeni), iz organizma iste vrste (izoalergeni) ili iz organizma drugih vrsta (heteroalergeni).Po hemijskom sastavu alergeni su najee belanevine (proteini) i to belanevine velikih molekula: globulini i albumini. Pored njih, alergeni mogu biti i polisaharidi (eeri), lipoidi (mastima sline materije), kao i neorganske materije.Egzoalergeni mogu biti primarni to su supstance koje izazivaju alergijske reakcije a dospevaju u organizam takve kakve su u prirodi (polen, ivotinjske dlake) i sekundarni to su materije koje nastaju razgradnjom primarnih egzoalergena u organizmu.Postoje i nepotpuni alergeni (hapteni) koji sami po sebi ne mogu da izazovu stvaranje antitela i preosetljivost, ali vezivanjem za belanevine organizma stvaraju antitela i kasnije tako senzibilizirana osoba u ponovnom kontaktu sa tom materijom reaguje alergijskom reakcijom. Tako reaguju antipirin, nersalvarsan i dr.Egzogeni alergeni najee prodiru u organizam putem udisanja sa vazduhom (inhalacijom), preko hrane i pia (alimentarni) i preko koe.Iz praktinih razloga je egzoalergene mogue svrstati u 4 velike grupe: alergeni ivotinjskog porekla; alergeni biljnog porekla; alergeni stana i klimatski alergeni.Alergeni ivotinjskog poreklaLekovi ivotinjskog poreklaPoznate su este reakcije na razne vrste seruma (antitetanusni, antidifetrijski i dr) u vidu anafilaktikih pojava (vidi lanak Alergije na ovom sajtu)Hrana ivotinjskog poreklaJaja su est alergen, naroito kod dece i to je belance ei uzrok alergija nego umance. Sirovo jaje je ee uzrok alergija od tvrdo kuvanog. Najopasnija je pena od belanaca, majonez i sl.Alergijske pojave kod preosetljivosti na jaja najee se ispoljavaju na koi (urtikarije, ekcem I eczema infantum (ekcem kod dece)Mleko kravlje mleko je est uzrok senzibilizacije i kasnije alergijskih promena. Ova senzibilizacija moe nastati jo u procesu privikavanja na unoenje kravljeg mleka u organizam odojeta kao dopune ili zamene za majino mleko.Mleko kuvanjem manje gubi svoju alergogenu mo nego jaja.Mleko u prahu je ei alergen nego prirodno mleko.Najee reakcije su povraanje, prolivi, grevi, stolice su kod dece smrdljive, ponekad i krvave. Zabeleeni su i fatalni sluajevi.Mleni proizvodi (sirevi i jogurt) su esti uzroci senzibilizacije, dok je maslac izuzetno retko alergen.Meso je ree uzrok alergijskih pojava nego jaja i mleko.Svinjsko meso je najei uzrok alergija, potom konjsko i govee.ivinsko meso je najrei uzrok alergija.Riba je ree alergen. Ako se dokae preosetljivost na ribu, onda je to preosetljivost na vie vrsta (i morske i slatkovodne). Kuvanjem se ta mo ne gubi, soljena i suena riba zadrava svoja alergogena svojstva.Najee se ispoljava u obliku povraanja, proliva, greva, esto se javlja i urtikarija, astma i Kvinkeov edem (otok u predelu grla - mogue uguenje zbog nemogunosti disanja).Rakovi i koljke su est uzrok alergije i to uglavnom kao urtikarije i poremeaji na organima za varenje.Proizvodi epiderma (perje, dlake, perut) spadaju u najee alergene.Izazivaju astmu, rinitis (kijavicu), urtikarije, ekceme i razne vrste upala koe.oveija perutmoe izazvati senzibilizaciju kod nekih zanimanja (frizeri).Dlake ivotinjasu esti alergeni, posebno kod onih profesija gde se dolazi u direktni kontakt sa ivotinjama (koijai, dokeji konjske dlake; ljudi koji dolaze u dodir sa proizvodima od dlake (krzna, vunene tkanine).Preosetljivi na ivotinje (pse, make, goveda, zeeve i dr) mogu imati alergijske reakcije ne samo u direktnom kontaktu, ve i u prisustvu proizvoda nainjenih od njihovih dlaka (ebad, jastuci, madraci).Ostali alergeni ivotinjskog poreklaSvila izaziva alergije posebno kod radnika u proizvodnji svile, kao i u tekstilnoj industriji (krojenje, ivenje)Tutkalo ako se spravlja od kostiju ivotinja, izaziva alergije kod onih koji rade sa njim stolari, knjigovesciUbodi insekata: pela, bumbara, komaraca i dr. insekata daju alergijske reakcije u vidu otoka na mestu uboda, urtikarije, svraba, a mogue su i jae reakcije u vidu povraanja, guenja, nesvestice i dr.Paraziti ita su est uzrok alergija kod zemljoradnika.

Crevni paraziti (Ascaris, Taenia, Oxyuris) razne vrste glista, pored toksinog dejstva mogu izazvati i alergijske promene astma, ekcemi, urtikarijeEhinokokus vrsta parazita koja se dobija od zaraenih ivotinja, takoe moe izazvati alergijske promene, urtikarije i astmu.Alergeni biljnog poreklaBakterijski alergeniBakterije su jednoelijski organizmi koji se u irem smislu ubrajaju u prabiljke.Ona mogu biti alergeni celim telom, ali i svojim egzotoksinima, kao i endotoksinima. Uglavnom deluju i kao alergeni, ali i toksino. Njih ne moemo po volji unositi i izbacivati iz tela.esta je pojava ponovnog razbuktavanja starih arita (hronina upala krajnika, granulomi zuba, hronina upala une kese, jajnika) kada zbog pada otpornosti poinje umnoavanje bakterija a zatim alergijski i toksiki procesi zbog njihovog ponovnog prisustvaPlesni (gljivice)Spore plesni su esti uzronici raznih alergijskih pojava, naroito astme. Mogu izazvati i alergijsku kijavicu, ekcem, kao i alergijske promene na koi.Pojava astme vezana za plesni je ea u niim i vlanim krajevima, kao i u starim vlanim kuama.PolenPoleni uopte, a posebno poleni livadskog cvea su vrlo esto alergeni. Najee izazivaju polensku kijavicu i astmu, a ree koprivnjau i ostale kone promene i samo kada je polen tih biljaka prisutan u vazduhu. Najee alergijske promene izazivaju poleni raznih trava, korova, poleni itarica, poleni raznog drvea i poleni raznog cvea, i to u vreme njihovog cvetanja u prolee i tokom leta.Alergolokim testiranjem se utvruje vrsta polena na koju je neko alergian.Hrana biljnog poreklaBranomoe izazvati astmu, kijavicu, ekcem, urtikariju, pa i Kvinkeov edem.Ove alergije su najee kod ljudi koji rade u profesijama vezanim za proizvodnju i preradu brana (mlinari, pekari).Brano prodire u organizam preko disajnih puteva, ali moe i preko koe.Pasulj, soivo, graak i pirina mogu izazvati alergijske pojave.Najee su pojave digestivnog trakta, bolovi, povraanje, uestale stolice, ponekad loe opte stanje (pad pritiska, pad temperature i otoci sluzokoe usta, grla, jednjaka, uz guenje).PovreKrompir, kupus, karfiol, patlidan, argarepa, crni i beli luk izazivaju ponekad alergijske pojave, najee urtikariju.VoeJagode, orasi, bademi, lenik, pa kruke, kajsije, pomorande i dr. esti su uzronici alergijskih pojava, naroito urtikarija, Kvinkeovog edema, astme.Biljni alergeni kuvanjem esto gube svoju mo.Nekad i vina, posebno bela, mogu izazvati alergijske reakcije, zbog dodataka koji se koriste za razbistravanje vina. Retko, ali ipak se moe pojaviti, i alergija na pivo.Isto tako retko, ali se ipak javlja, alergija na kakao i okoladu, kafu i aj.Kod svih navedenih biljnih alergena su belanevine uzrok alergijskih pojava.Pored belanevina i ugljeni hidrati iz biljne hrane mogu biti uzrok alergija. Med moe izazvati ekcem, urtikarije, proliv, povraanje...I razna ulja (maslinovo, bademovo, orahovo) mogu izazvati alergijske pojaveOrganske kiseline: siretna limunova, jabuna i dr. Mogu izazvati urtikariju i kone promene kao i razni zaini: paprike, biber, slaica, lovorov listBiljke, pored dejstva preko digestivnog trakta kao hrana, deluju i kontaktom i udisanjem. Morska trava i druga biljna vlakna, ako se upotrebljavaju za punjenje jastuka i madraca, mogu biti alergeni, posebno ako se ove stvari koriste dugo u vlanim stanovima.Prakovi protiv insekata od lia raznih biljaka mogu izazvati astmu, kijavicu i dr.Ricinus izaziva alergijske pojave, ali ne samo ulje, ve i prah od ostatka ceenja, kao i ricinusovo seme u proizvodnji ulja i kod onih koji gaje biljku ricinus.Kod preosetljivosti na duvan u fabrikama i prodavnicama duvana nije dokazana preosetljivost na nikotin, ve na druge sastojke duvana.

Klimatski i kuni alergeniDokazano je da u niskim, podvodnim, movarnim predelima, ima vie alergijskih sluajeva. To se moe rei i za neke stanove. Alergeni mogu biti raznog porekla (ivotinjskog, biljnog ili neorganskog) ali je dovoljno da se promeni stan ili kraj grada, alergijske promene nestanu, zato su izdvojeni u posebnu grupu.U ovim krajevima vlaga pogoduje razvoju plesni (gljivice) a preko leta ima puno praine, pa su inhalacione alergije, posebno astma, este.U stanovima je najei alergen kuna praina koja zavisi od materijala od koga je kua graena, od pretrpanosti stanarima i od poslova koji se u kuama stanovima obavljaju (domae radinosti).Pored kune praine u kuama su est alergen plesni, posteljne stvari (dueci, slamarice, jastuci i sl.)Lekovi i hemikalijeLekovi mogu imati dve vrste neeljenih dejstava. Mogu imati toksino dejstvo koje je kod preparata praeno istim pojavama koje su razliite zavisno od leka i alergogena koji kod preosetljivih osoba uvek izazivaju alergijske pojave: astmu, urtikariju, ekcem, rinitis, prolive i sl. bez obzira na farmakoloko dejstvo. Veina lekova koji nisu organska jedinjenja delovae kao alergeni tek kad se veu za belanevine organizma.Uzrok alergijskih pojava su skoro svi lekovi, ali neki su retko alergeni. Najei su: jod, brom, aspirin i druga sredstva protiv temperature (antipirin, piramidon), barbiturati, kinin, sulfonamidi, arsen, iva, bizmut, penicilin.HemikalijeHemikalije najee izazivaju promene na koi i to u direktnom kontaktu.Ursol (para-fenilin diamin) koji se upotrebljava za bojenje krzna i kose esto izaziva alergijske manifestacije kod onih koji sa njim rade (krznari, frizeri) kao i kod onih na kojima se radi. Najee se javljaju astma, rinitis, Kvinkeov edem.Sline pojave izazivaju i anilinske boje, formalin (kod laboranata i u ostalim zdravstvenim ustanovama gde se koristi kao dezinfekciono sredstvo), hemikalije koje se koriste u fotografiji kod razvijanja i fiksiranja filmova; celuloid i najlon i polivinil izazivaju najee kone promene; hrom i nikl u radionicama gde se obavlja hromiranje i niklovanje.Endoalergeni:To su materije koje nastaju u samom organizmu i obino su belanevine po hemijskom sastavu. Nastaju u organizmu za vreme infekcije i intoksikacije autolizom ili degeneracijom tkiva.Mogu da se jave i pod uticajem raznih spoljnih faktora: hladnoe, toplote, zamoraAlergijske pojave su iste kao kod egzogenih alergena: astma, urtikarije, ekcemi.Preosetljivost na enogene alergene je teko dokazati jer se ovi alergeni ne mogu izdvojiti i sa njima se ne mogu vriti razne kone probe.Fiziki nadraajiRazni fiziki nadraaji: pritisak (na mestu pritiska na kou usled noenja tekih predmeta, stezanja odee oko struka, vrata, potkolenica) mogu izazvati razne alergijske pojave na koi crvenilo, urtikariju, Kvinkeov edem).Hladnoa je est uzrok, najee konih promena urtikarije, Kvinkeovog edema, eritema;Toplota izaziva alergijske promene u vidu urtikarije, svraba;Suneva svetlost izaziva alergijske promene na koi pruritus (svrab), eritem (crvenilo), urtikariju i ekcem; meteoroloke promene: vetrovi, pad barometarskog pritiska, vlaga, jonizacija vazduha, po nekim autorima, izazivaju alergijske manifestacije, dok po drugim autorima ovi faktori utiu na pogoranje ovih promena, ali nisu direktni izazivai.Dr Draga drnja

Popis alergenaprintTestirajte se na kombinaciju alergena prema Vaoj potrebi. Popis je velik, a na Vama je da odaberete sumnjivce.Alergeni su grupirani u skupine: inhalacioni alergeni pelud inhalacioni alergeni ostali nutritivni alergeni ubodi insekata screening testoviUkoliko alergen koji Vas zanima nije na popisu, slobodno nas kontaktirajte i provjerite.Osim testiranja vrijednosti specifinog IgE za pojedinane alergene, neki alergeni se mogu testirati i u kombinaciji (mjeavina, mix) s alergenima slinog tipa, pri emu se rezultat odnosi na sve alergene u mjeavini. Na ovaj nain mogue je odjednom testirati postojanje alergije na vei broj alergena (to je i financijski isplativje), a u sluaju pozitivnog rezultata napravite analizu IgE za svaki pojedinani alergen.U tablicama koje slijede na lijevoj strani je naziv takve mjeavine alergena, a na desnoj su pojedini alergeni koje ta mjeavina sadri (a koji se takoer mogu napraviti i pojedinano).Inhalacioni alergeni - pelud

Naziv skupnog testa (mjeavina alergena)ifra pojedinanog testa i alergeni

gx1 MIX rane traveg3 Dactylis glomerata(Klupasta otrica)g4 Festuca elatior (Livadna vlasulja)g5 Lolium perenne (Ljulj)g6 Phleum pratense (Livadna maica)g8 Poa pratensis (Livadna vlasnjaa

gx4 MIX kasne traveg1Anthoxanthum odoratum (Mirisavka)g5 Lolium perenne (Ljulj)g7 Phragmites communis (Trska)g12 Secale cereale (Ra)g13 Holcus lanatus (Medunika)

gx2 MIX trave 1g2 Cynodon dactylon (Troskot)g5 Lolium perenne (Ljulj)g6 Phleum pratense (Livadna maica)g8 Poa pratensis (Livadna vlasnjaa)g10Sorghumhalepense (Sirak)g17 Paspalum notatum

wx1 MIX korov 1w1 Ambrosia elatior (A. artemisifolia, Ambrozija kratka)w6 Artemisia vulgaris (Pelin)w9 Plantago lanceolata (Uskolisni trputac ili Bokvica)w10 Chenopodium album (Loboda bijela)w11 Salsola kali (Solnjaa)

wx2 MIX korov 2w2 Ambrosia psilostachyaw6 Artemisia vulgaris (Pelin)w9 Plantago lanceolata (Uskolisni trputac ili Bokvica)w10 Chenopodium album (Loboda bijela)w15 Atriplex lentiformis (Loboda, vrtna)

wx3 MIX korov 3w6 Artemisia vulgaris (Pelin)w9 Plantago lanceolata (Uskolisni trputac ili Bokvica)w10 Chenopodium album (Loboda bijela)w12 Solidago virgaurea (Zlatnica)w20 Urtica dioica (Kopiva)

wx7 MIX korov 7w7 Chrysanthemum leucanthemum (Ivanica)w8 Taraxacum vulgare (Maslaak)w9 Plantago lanceolata (Uskolisni trputac ili Bokvica)w10 Chenopodium album (Loboda bijela)w12 Solidago virgaurea (Zlatnica)

tx1 MIX polen drvea 1t1 Acer negundo (javor)t3 Betula verrucosa (breza)t7 Quercus alba (hrast)t8 Ulmus americana (brijest)t10 Juglans californica (orah)

tx4 MIX polen drvea 4t7 Quercus alba (hrast)t8 Ulmus americana (brijest)t11 Platanus acerifolia (platana)t12 Salix caprea (vrba iva)t14 Populus deltoides (topola)

tx5 MIX polen drvea 5 (rano cvatue)t2 Alnus incana (joha)t4 Corylus avellana (ljeska)t8 Ulmus americana (brijest)t12 Salix caprea (vrba iva)t14 Populus deltoides (topola)

tx6 MIX polen drvea 6 (kasno cvatue)t1 Acer negundo (javor)t3 Betula verrucosa (breza)t5 Fragus grandifolia (bukva)t7 Quercus alba (hrast)t10 Juglans californica (orah)

tx7 MIX polen drvea 7t9 Olea europaea (maslina)t12 Salix caprea (vrba iva)t16 Pinus strobus (Ameriki borovac)t18 Eukaliptus sp. (eukaliptus)t19 Acacia longifolia (akacija)t21 Melaleuca leucadendron (Drvo ajevca)

Inhalacioni alergeni - ostali

Naziv skupnog testa (mjeavina alergena)ifra pojedinanog testa i alergeni

ex73 perje MIX73e70 gusje perjee85 kokoje perjee86 paje perjee213 perje papige

mx1 plijesan MIX1m1 Penicillium chrysogenum (prije Penicillium notatum)m2 Cladosporium herbarumm3 Aspergillus fumigatusm6 Alternaria alternata

hx2 kuna praina MIXd1 Dermatphagoides pteronyssinus (kune grinje)d2 Dermatphagoides farinae (grinje)h2 Kuna prainai6 ohar

Nutritivni alergeni

Naziv skupnog testa (mjeavina alergena)ifra pojedinanog testa i alergeni

fx1 MIX oraasti plodovi 1f13 kikirikif17 ljenjakf18 brazilski oraif20 bademf36 kokos

fx15 MIX voa1f33 naranaf49 jabuka, zelenaf92 bananaf95 breskva

fx16 MIX voa 2f44 jagodaf94 krukaf208 limunf210 ananas

fx14 MIX povre 2f25 rajicaf214 pinatf216 kupusf218 paprika

fx23 MIX mesof26 svinjetinaf27 govedinaf83 piletinaf284 puretina

fx2 MIX plodovi moraf3 riba (bakalar)f24 raii (kampi, kozice)f37 dagnjaf40 tunaf41 losos

fx3 mix itaricaf4 penino branof7 zobeno branof8 kukuruzno branof10 sezam (sjemenke)f11 heljdino brano

pojedinani alergenif79 gluten/gliadinf45 pekarski kvasac

f1 bjelanjak (kokoje jaje)f75 utanjak (kokoje jaje)f245 jaje (kokoje)

f76 -laktalbumin (mlijeko)f77 -laktoglobulin (mlijeko)f78 kazein (mlijeko)f334 laktoferrin (mlijeko)f2 mlijeko (mlijeni proteini)

f48 lukf14 sojaf221 kavaf93 kakao

Ubodi insekata

pojedinani alergeniifra pojedinanog testa i alergeni

i1 ubod pelei3 ubod osei71 ubod komarcai75 ubod strljenai204 ubod obada

Screening testovi

Naziv skupnog testa (mjeavina alergena)ifra pojedinanog testa i alergeni

fx5 PREHRAMBENE NAMIRNICE - SCREENINGf1 jaje- bjelanjakf2 mlijeko (mlijeni proteini)f3 bakalarf4 penino branof13 kikirikif14 soja

sx1INHALACIONI - SCREENINGm2 Cladosporium herbarium - plijesand1 Dermatophagoides pteronyssinus (kune grinje)e1 maji epitele5 pasji epitelg6 Phleum pratense (Livadna maica)g12 Secale cereale (ra)t3 Betula verrucosa (breza)w6 Artemisia vulgaris (pelin)

EKZEMf1 jaje - bjelanjakf2 mlijeko (mlijeni proteini)f4 penino branof14 sojad1 Dermatophagoides pteronyssinus (kune grinje)

ASTMA/RINITIS cjelogodinji simptomi (perennial)d1 Dermatophagoides pteron. (kune grinje)e1 maji epitele5 pasji epitelmx1 plijesni