Upload
vantram
View
294
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
ALGOLOGIJA
dr Jelena Krizmanić
LITERATURA
• Cvijan, M.: ALGOLOGIJA – udžbenik, Biološki
fakultet, Beograd
LITERATURA
• Krizmanić, J., Šovran, S., Subakov-Simić, G.:
PRAKTIKUM IZ ALGOLOGIJE. Biološki fakultet,
Beograd
Predispitne i ispitne obaveze
• Predispitne obaveze (max. 55, min. 30 bodova):
• Test (posle 6. predavanja) – 15 bodova
• Kolokvijum (posle 9. vežbe) – 10 bodova
• Aktivnost na vežbama (posle 13. vežbe) – 10 bodova
• Praktična predispitna obaveza (14. vežba) – 20 bodova
• Ispit (max. 45 bodova):
• Usmeni (3 pitanja, pozitivan odgovor na sva tri)
OBAVEŠTENJA • http://www.bio.bg.ac.rs
• http://biolozi.bio.bg.ac.rs
• elektronski indeks
termini predispitnih obaveza i ispita
sva ostala obaveštenja
• konsultacije - 3. i 4. petka u mesecu od 10-12h
u Institutu za botaniku i botaničkoj bašti
“Jevremovac”, Takovska 43, upravna zgrada I sprat
ALGOLOGIJA • Algologija - lat. algae = morska trava
grč. logos = nauka
• Fikologija (eng. Phycology) - grč. phykos = morska trava
grč. logos = nauka
• Carl von Linné (1753): “Species plantarum”, “Genera plantarum” (1754)
• Cryptogamae (gr. kruptos – kryptos = sakriven; gamos = brak)
• Alge u klasi zajedno sa papratima, mahovinama, koralima, sunđerima, gljivama, lišajevima
• Počeci algologije - prva polovina XIX veka
• C.A. i J.G. Agardh – “Species algarum” (1821) i “Systema algarum”
• F. Kützing (1849): “Species algarum” i “Tabulae phycologicae“ (1845-70)
• Počeci algologije u Srbiji – kraj XIX veka
• Julio Schaarschmidt (1883): “Fragmenta Phycologiae Bosniaco-Serbicae”
• Magnus, Simić, Katić – florističko-taksonomska istraživanja
• Razvoj u prvoj polovini XX veka
• N. Košanin – floristički, taksonomski i ekološki aspekti (Dajićko jezero i Vlasinska tresava)
• Đ. Protić, S. Jakovljević – hidrobiološke studije, plankton
• Kontinuirani rad većeg broja istraživača od druge polovine XX veka
• D. Milovanović – florističke i ekološke studije
• R. Marinović - florističko-taksonomska istraživanja
• M. Gantar, J. Blaženčić, ...
ALGOLOGIJA
ŠTA SU ALGE?
• HETEROGENA GRUPA PRIMARNO FOTOSINTETIČKIH ORGANIZAMA SA HLOROFILOM a
sunčeva svetlost
voda i
mineralne
supstance
ugljen dioksid
kiseonik
organske supstance
Zašto su alge često zanemarene?
• Najčešće su:
malih su dimenzija, ali mogu da budu i veoma krupne (60m)
jednostavnije građe od biljaka
vodeni organizmi, ali žive i van vode
• Nisu taksonomska kategorija!
• Teško se definišu, identifikuju se uz pomoć sofisticirane opreme
RAZNOVRSNOST ALGI
• poreklo algi je POLIFILETSKO – nema jasno definisanog zajedničkog pretka za sve alge
• procena broja recentnih vrsta: od 30.000 do 1 milion
• najverovatnije oko 73.000 vrsta (prema AlgeBase)
Polifiletski organizmi
• Građa i veličina talusa (tela) algi
• Jednoćelijske
• Kolonijske
• Višećelijske
RAZNOVRSNOST ALGI
• Razmnožavanje
• Vegetativno
• Sporulativno
• Polno
RAZNOVRSNOST ALGI
Vegetativno razmnožavanje
Sporulativno razmnožavanje
Polno razmnožavanje
• Mesto života
• Različiti tipovi voda
• slana
• slatka
• brakična
• termalna, itd.
• Skoro sva druga životna staništa na Zemlji
• sneg i led
• u i na drugim organizmima
• kamen
• zemljište, itd.
RAZNOVRSNOST ALGI
• vegetativne ćelije grade telo algi – talus (od lat. thallos – izdanak)
• PROKARIOTSKE
• EUKARIOTSKE
• jednoćelijske alge talus alge = jedna ćelija
• građa ćelije = građa talusa
• višećelijske alge talus alge = više raznih ćelija
• građa ćelija ≠ građa talusa
TIPOVI ĆELIJA ALGI
Građa prokariotske ćelije
• prokariota (gr. pro = pre i gr. karyon = jezgro, jedro)
• ne poseduju pravo jedro, već jedrov materijal
modrozelene alge=cijanoprokariota=cijanobakterije
• 4 osnovna dela ćelije cijanoprokariota:
galertni omotač
ćelijski zid
hromatoplazma (periplazma)
nukleoplazma (nukleoid, centroplazma)
Građa cijanoprokariotske ćelije
ćelijski zid
galertni omotač
periplazma tilakoid
ribozomi
nukleoid
cijanoficinska zrnca
i karboksizomi
ćelijska
membrana
• kod većine cijanoprokariota
• jednoćelijske kapsula
• višećelijske sara
• sastav: najviše vode, male količine šećera, fosfata, organskih kiselina, celuloze
• debljina: tanak; debeo, brojne varijacije
• čvrstina: mek; manje ili više čvrst (inkrustriran)
• obojenost: samo u nekim uslovima (žuta, mrka, crvena, ljubičasta); pigmenti
GALERTNI OMOTAČ
• funkcija:
zaštita od isušivanja
zaštita od UV zračenja
zaštita od parazita i epifita
zaštita od herbivora
kretanje puzanjem
• nedostatak CO2 – smanjenje lučenja sluzi
• ne učestvuje u deobi ćelije
GALERTNI OMOTAČ
ĆELIJSKI ZID cijanoprokariota
spoljašnja membrana
ćelijska membrana
peptidoglikan
murein
periplazmatični prostor
S sloj
oscilinska vlakna
Ćelijski zid kod algi
koje se ne kreću
Ćelijski zid kod algi
koje se kreću
• Tilakoidi – membranske strukture sa hlorofilom a, fikobilizomima (pigmenti fikobilini) i zrncima glikogena (rezervna supstanca)
• 70S ribozomi – najgušći u nukleoplazmi
• Cijanoficinska zrnca – rezerva azota
HROMATOPLAZMA
• Karboksizomi α i β – višeugaona tela sa enzimima rubisko (fiksacija CO2) i ugljenik-anhidrazom (HCO3
- u CO2)
• Volutinska zrnca – rezerve fosfora
• Gasne vakuole – od gasnih vezikula sa čvrstom membranom propusnom za gasove, gasovi iz okolne sredine, pritisak 1 atm
HROMATOPLAZMA
• ekvivalent jedru eukariota
• u centralnom delu ćelije, bezbojna
• sadrži genetički materijal, hromozom
• hromozom - najčešće kružni molekul DNK
• nema histona (baznih proteina)
• nema membrane oko nukleoplazme
• nema jedarca
NUKLEOPLAZMA
Tipovi prokariotskih ćelija
HEMIMONADNA ćelija
• ima ćelijski zid
• ima stalan oblik
• nije pokretna
• ima galertni omotač
KOKOIDNA ćelija
• ima ćelijski zid
• ima stalan oblik
• nije pokretna
• nema galertni omotač
IZOPOLARNA ćelija
• većina jednoćelijskih cijanoprokariota
• ne razlikuje se prednji (vršni) i zadnji (bazalni) kraj
HETEROPOLARNA ćelija
• neke jednoćelijske i sve višećelijske cijanoprokariota
• razlikuje se prednji (vršni) i zadnji (bazalni) kraj
Tipovi prokariotskih ćelija
• postoji pravo jedro i brojne organele u citoplazmi
• najčešće protoplast i ćelijski zid
• 5 osnovnih tipova eukariotskih ćelija kod algi:
1. monadna ćelija
2. rizopodijska ćelija
3. hemimonadna ćelija
4. kokoidna ćelija
5. sifonalna ćelija
Građa eukariotske ćelije
1
2 3
4
5
MONADNA ĆELIJA
• grč. monas, monados – celina, jednoćelijske
• samostalno se kreću bičem ili bičevima
• bič/evi na prednjem kraju ili blizu njega
• heteropolarne ćelije
• karakteristične organele:
bič
stigma
fotoreceptor
kontraktilna vakuola
• omotači ispod plazmaleme:
pelikula
periplast
teka (kod Dinophyta)
• omotači iznad plazmaleme:
lorika
hlamis
MONADNA ĆELIJA bič
stigma
kontraktilna
vakuola
hloroplast
jedro
pelikula
paramilonsko
zrnce
• Periplast - čvrst
• plazmalema
• ispod jedna ili više ploča
• Pelikula – elastična, čvrsta
• plazmalema
• proteinske S trake
• mikrotubule
• delovi endoplazmatičnog retikuluma
MONADNA ĆELIJA
• Teka – čvrst
• plazmalema
• ispod jedan sloj spljoštenih vezikula sa celuloznim pločama
• Lorika – čvrst
• iznad plazmaleme
• nije za nju pričvršćena
• sluz sa celulozom, hitinom ili mineralizovana
MONADNA ĆELIJA
RIZOPODIJSKA ĆELIJA
• na površini samo plazmalema (ćelijska membrana)
• ćelije su gimnoplasti, bez dodatnih omotača iznad ili ispod plazmaleme
• kreću se rizopodijama, slično pseudopodijama ameba
• mali boj algi ima ovakve ćelije
rizopodije
• izopolarne, nisu pokretne, često imaju ćelijski zid, stigmu, rudimentarne bičeve, fotoreceptor, ...
• oko ćelije ili ćelija dobro razvijena galerta, nekada u više slojeva
• zelene alge, manji br. drugih, modrozelene alge
HEMIMONADNA ĆELIJA
• lat. coccum = zrno sitne, loptaste, elipsoidne
• nepokretne, bez struktura za kretanje (!)
• nepromenljivog oblika – ćelijski zid
• jednoćelijske i sve višećelijske alge
KOKOIDNA ĆELIJA
• kokoidne ćelije tipičnog oblika su izopolarne
• kokoidne ćelije drugih oblika i kokoidne u višećelijskim algama su heteropolarne
• ćelijski zid, citoplazma sa organelama i
vakuola
mitohondrija
Goldži aparat granulirani EPR
jedro hloroplast
KOKOIDNA ĆELIJA
• lat. sipho = cev
• cenocita (gr. koinós = obična i gr. kýtos = ćelija)
• veliki broj jedara u ćeliji
nije pokretna
nepromenljiv oblik
ima ćelijski zid
• manje ili više krupne ćelije vidljive golim okom
SIFONALNA ĆELIJA