ANALIZA KORIŠTENJA ONLINE MEDIJA

PREDSJEDNIĈKIH KANDIDATA REPUBLIKE

HRVATSKE U PREDIZBORNOJ KAMPANJI

2009./2010.

Ivan Mioĉ

Zagreb, 2010.

Analiza korištenja online medija predsjedniĉkih kandidata Republike Hrvatske u

predizbornoj kampanji 2009./2010.

Ivan Mioĉ

Saţetak

U radu se govori o utjecaju novih oblika komunikacije na internetu i Web 2.0 servisa na političku komunikaciju predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. Razvoj Web 2.0 servisa u zadnjih nekoliko godina unio je mnoge promjene u način na koji danas konzumiramo medije, a posebice način na koji se na internetu komunicira. Konzumenti sadržaja postaju aktivni pojedinci koji zahvaljujući suvremenoj tehnologiji sve više stupaju u interaktivan odnos s davateljem informacije. Zbog te činjenice web kampanje imaju poseban

utjecaj na izborne procese, a internet se pokazao kao efikasno sredstvo mobiliziranja i stupanja u

kontakt s biračkim tijelom. Ovim radom nastoji se pokazati kako su internetske platforme koje omogućuju dvosmjernu, interaktivnu, asinkronu i jeftinu komunikaciju promijenile dosadašnji način komunikacije na relaciji političar-birač. Koristeći relativno nove Web 2.0 servise koji su se pokazali kao točan prognozer krajnjeg izbornog rezultata, političari i političke stranke otvaraju se i približavaju novoj publici i novim ciljanima javnostima. Temeljem provedenog istraživanja utvrĎuje

se kako su predsjednički kandidati na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. prepoznali internet kao adekvatnu platformu i moćno marketinško sredstvo, gradeći na njemu vlastite online zajednice istomišljenika. Autor smatra kako online timovi predsjedničkih kandidata nisu iskoristili puni potencijal koji pruža današnji internet i dostupna tehnologija te da će ovakav oblik političke komunikcije u budućnosti biti imperativ.

Ključne riječi: predsjednički izbori, internet, Web 2.0 servisi, politički marketing

Analysis of online media use by Croatian presidential candidates in the election campaign

2009/2010

Ivan Mioĉ

Summary

My thesis is about the influence of new ways of communication on the internet. It is also about

Web 2.0 services in political communication of presidential candidates in Croatian presidential election of 2010. The development of Web 2.0 service brought many changes in how we consume the media, especially how we communicate, advertise and make money online. Consumers become active and thanks to modern technology, they develop relations with information providers. Because of that, web campaigns have a special influence on the election process. The internet and related technologies are seen as an efficient tool of mobilization and communication

with voters. With this paper, I wanted to show how the internet platforms which provide 2-way, interactive and cheap communication, changed the way of the politician-voter relationship. Using relatively new Web 2.0 services, which proved to be a good forecast of the election outcome, politicians and political parties opened up and approached a new audience. Based on a survey, I'm establishing how presidential candidates embraced the internet as an adequate platform and mighty marketing tool, also building up their own online communities of the same thinkers. The

author thinks that online teams of presidential candidates didn't use full potential provided by the internet of today as well as available technology. This way of political communication will be imperative in the future.

Keywords: presidential elections, the internet, Web 2.0 services, political management

Sadrţaj

1. UVOD .................................................................................................... 1 2. POLITIČKI MARKETING I NJEGOVE ZAKONITOSTI ...................................... 4

2.1. Definicije političkog marketinga .......................................................... 4

2.2. Strategije političkog i izbornog marketinga ........................................... 5 2.2.1. Strategije političkog marketinga ................................................... 5

2.2.2. Strategije izbornog marketinga (izborne kampanje) ........................ 6 2.3. Propaganda u političkom marketingu ................................................... 8

2.3.2. Politički i online imidž .................................................................. 9

2.4. Internet i utjecaj tehnologije na političku komunikaciju ....................... 11 2.4.1. Novo sredstvo političke online komunikacije i kampanje - internet .. 11

2.4.2. Internet u predizbornoj strategiji predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. .................................. 13

3. METODE ANALIZE KORIŠTENJA WEB 2.0 SERVISA PREDSJEDNIČKIH KANDIDATA U PREDIZBORNOJ KAMPANJI 2009./2010. ................................. 21 4.UTJECAJ SUVREMENIH KOMUNIKACIJSKIH METODA NA INTERNETU NA

POLITIČKI MARKETING I KOMUNICIRANJE .................................................. 26 4.1. Razvoj novih oblika komunikacije na internetu i Web 2.0 servisa .......... 26

4.2. Distribucijske platforme Web 2.0 servisa ........................................... 30 4.2.1. Društvene mrežne ..................................................................... 30 4.2.2. Blog ........................................................................................ 32

4.2.3. Wiki ........................................................................................ 32 4.3. Novi mediji utemeljeni na Web 2.0 servisima i tehnologiji te njihov utjecaj

na političku komunikaciju ....................................................................... 33 4.4. Analiza upotrebe dostupnih online servisa i alata online timova predsjedničkih kandidata u prvome izbornome krugu ................................. 35

4.5. Analiza službene prisutnost i popularnosti predsjedničkih kandidata koji su ušli u drugi izborni krug na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook

page .................................................................................................... 37 4.6. Analiza i usporedba službene aktivnost Ive Josipovića i Milana Bandić na društvenoj mreži Twitter datuma 27. prosinca 2009. i 10. siječnja 2010. ..... 40

4.7. Analiza službenih kanala Ive Josipovića i Milana Bandića na servisu za razmjenu video sadržaja – YouTube......................................................... 44

4.8. Analiza službene Facebook stranice i grupe, službenog Twitter profila te YouTube kanala novoizabranog predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića dana 11. siječnja 2010. .......................................................................... 45

ZAKLJUČAK ............................................................................................. 48 LITERATURA ............................................................................................ 51

POPIS TABLICA I SLIKA ................................................................................ PRILOZI ......................................................................................................

1

1. UVOD

Razvoj suvremene tehnologije unio je brojne promjene u način na koji danas

konzumiramo i distribuiramo informacije. Zahvaljujući pojavi Web 2.0 servisa,

koji se baziraju na interaktivnosti i razmjeni korisničkog sadržaja, razvijen je

širok spektar internetskih platformi koje su u vrlo kratkom vremenu mobilizirale

na milijune korisnika interneta. Informatička tehnologija i popularnost

feneomena društvenih mreža revolucionirali su brojne sfere poslovnog i

privatnog života pa tako i političko komuniciranje koje smo do sada poznavali.

Zbog takvog se trenda tradicionalni mediji, korporacije, političari i političke

stranke sve više odlučuju uključiti u postojeće komunikacijske tokove današnjice.

Promjenama u socijalnoj komunikaciji te u prenošenju političkih poruka mogli

smo svjedočiti na posljednjim izborima za predsjednika Republike Hrvatske

2009./2010.

Potaknuti primjerom aktualnog američkog predsjednika Baracka Obame, koji je

pridonio popularizaciji političkog marketinga na Web 2.0 servisima, kandidati za

predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. prepoznali su važnost interneta te

su sukladno tome angažirali vlastite stučnjake za online marketing. Koristeći

nove Web 2.0 servise koji su sada već prerasli u novi medij i oblik informiranja,

približili su se novoj publici i ciljanoj javnosti. MeĎutim, nijedan od kandidata u

Hrvatskoj nije iskoristio puni potencijal koji pruža internet, a mnogi od njih su

pogrešno shvatili egzistiranje na društvenim mrežama zbog čega je izostao

uspjeh kakav je polučio Obama korištenjem socijalnog umrežavanja i digitalne

tehnologije.

Zbog mogućnosti koje pružaju Web 2.0 servisi, kao npr. besplatno oglašavanje

na društvenim mrežama Facebook i Twitter, otvaraju se vrata gerilskom

marketingu i komunikaciji s velikim brojem potencijalnih birača. Za pretpostaviti

je stoga kako će u budućnosti internet biti najdominantniji mediji u pogledu

političkog ogašavanja.

2

Uzmemo li u obzir činjenicu da je internet postao platforma koja u svojoj osnovi

ima integrirane karakteristike mnogih drugih medija te pruža mogućnosti

besplatnog oglašavanja, egzistiranje na njemu postat će nužno, a na primjeru

Baracka Obame vidjeli smo da to može biti itekako efikasno i uspješno.

Teza ovog rada je da su novi oblici komunikacije na internetu i Web 2.0 servisi

bitno utjecali na cjelokupnu političku komunikaciju predsjedničkih kandidata na

izborima za predsjednika Repuplike Hrvatske 2009./2010. U ovom se radu

nastoji pokazati na koji su način nove internetske platforme, koje omogućuju

interaktivost, promijenile dosadašnji način komunikacije na relaciji političar-

graĎanin. Cilj ovog rada je pokazati kako su distribucijske platforme Web 2.0

servisa postale moćno marketinško sredstvo političke komunikacije i relevantan

faktor utjecaja na biračko tijelo, a u konačnici i kvalitetan prognozer krajnjeg

izbornog rezultata.

Metode kojima će se uvrditi ključne činjenice, glede utjecaja novih oblika

komunikacije na internetu na političke kampanje predsjedničkih kandidata na

izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010., zasnivaju se na

analizi upotrebe dostupnih online servisa i alata od strane online timova

predsjedničkih kandidata te na analizi trenutno poznatih i dostupnih društvenih

mreža na kojima su predsjednički kandidati bili zastupljeni i promovirani. U

poglavlju Politički marketing i njegove zakonitosti govori se o kompleksnosti i

specifičnostima političkog marketinga, o utjecaju tehnologije na političku

komunikaciju, te iznosi kako su tehnološke promjene utjecale na djelovanje

političkih stranaka, politički marketing i političku komunikaciju općenito.

U potpoglavlju Internet u predizbornoj strategiji predsjedničkih kandidata na

izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. opisuje se i analizira

na koji su način online timovi predsjedničkih kandidata gradili digitalni identitet

svojih klijenata te jesu li prepoznali važnost interneta i u kojoj mjeri; na koje su

se Web 2.0 servise fokusirali, te koje su sve oblike komunikacije obuhvatili.

3

U poglavlju Metode analize korištenja Web 2.0 servisa predsjedničkih kandidata u

predizbornoj kampanji 2009./2010. nalazi se pregled istraživanja koja su

provedena u svrhu donošenja zaključka o tome koliko novi oblci komunikacije na

internetu utječu na reputaciju kandidata. Istraživanja pokazuju realnu sliku

utjecaja internetske promocije predsjedničkih kandidata. Pokazuje tko je izašao

iz uobičajnih okvira jednostavnih informacija na webu, tko je prepoznao nove

potencijale interneta, te koliko su uspješno online timovi predsjedničkih

kandidata komunicirali putem Web 2.0 servisa, pri čemu je kriterij uspješnosti

bio broj ostvarenih interakcija.

Mišljenje autora o razvoju i utjecaju novih oblika komunikacije, novih medija i

Web 2.0 servisa na online imidž, reputaciju i digitalni identitet predsjedničkih

kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010.

utemeljeno je na analizi rezultata istraživanja. Predstavljeno je u poglavlju pod

nazivom Utjecaj suvremenih komunikacijskih metoda na internetu na politički

marketing i komuniciranje.

4

2. POLITIĈKI MARKETING I NJEGOVE ZAKONITOSTI

2.1. Definicije politiĉkog marketinga

Politički marketing je interdisciplinarno područje pomoću kojega se ostvaruje

odnos izmeĎu političke stranke ili pojedinca s biračkim tijelom i drugim grupama

unutar javnosti u svrhu promidžbe i pridobivanja potpore u toj istoj javnosti,

parlamentu ili na izborima.

Politički marketing omogućuje nam, da na raznolikom političkom tržištu,

predstavimo našu političku ponudu, uvjerimo birače u našu komparativnu

prednost i tako ostvarimo zadane političke ciljeve. Politički bi marketing u

svakome slučaju trebao biti proces demokratskog uvjeravanja, a ne oblik

manipulacije svijesti i ponašanja ljudi.

Profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, dr. Besim Spahić definira

politički marketing kao „skup analitičkih, kreativnih i planskih akcija kojima

politički subjekt nastoji osigurati što veću podršku sljedbenika i najšire javnosti u

što efikasnijoj realizaciji političkih ciljeva, konkretnog političkog programa ili pak

u osvajanju političke vlasti u parlamentarnim izborima, uz istovremeno

osiguravanje materijalne baze svoga djelovanja“.1

Bivši profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, dr. sc. Ivan Šiber smatra

kako višestranački sustav neminovno znači i odreĎenu kompeticiju pojedinih

stranaka, programa i kandidata na svojevrsnom „političkom tržištu“. Zbog toga

se javlja potreba za marketinškim pristupom koji bi, na tragu poznatih postupaka

iz područja ekonomije, odnosno tržišne privrede, pomogao boljoj prodaji

odreĎenih ideja i pojedinaca kao njihovih nosilaca.2 Da bi se odreĎena ideja

prodala potrebno je djelovati na stav koji uvjetuje političko opredjeljenje, a njega

se oblikuje nizom različitih strateških alata.

1 Dr. sc. Zoran Tomić, http://www.zorantomic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=153:politiki-marketing&catid=44:politiki-marketing&Itemid=83 (8. 6. 2009.)

2 I. Šiber – znanstveni članak Politička misao, Vol. 37 No.2 srpanj 2000.

5

2.2. Strategije politiĉkog i izbornog marketinga

2.2.1. Strategije političkog marketinga

Strategije političkog marketinga komplekasan su proces koji se sastoji od

istraživanja tržišta, kreiranja vlastitog političkog proizvoda, prilagoĎavanja

političkom tržištu i djelovanja na tržište kako bi se taj isti „politički proizvod“

prihvatio.3 Strategija političkog marketinga je maraton koji se odvija u razdoblju

izmeĎu izbora, a za razliku od strategija izbornog marketinga, u kojima je težište

na izbornom rezultatu, stavlja naglasak na kontinuiranu komunikaciju i

uključenje graĎana u demokratske procese u cjelini. Tako političke stranke ili

pojedinci svojim svakodnevnim političkim djelovanjem, u razdoblju izmeĎu

izbora, nastoje aktivirati, animirati, mobilizirati i pridobiti što veći broj ljudi u

svoje redove, te probuditi interes za političku komunikaciju.

Strategije političkog marketinga ekvivalentne su strateškim spoznajama

marketinga u ekonomiji, a razlika meĎu njima gotovo je neznatna jer su,

ekonomskim žargonom rečeno, političari na političkom tržištu u ulozi

poduzetnika, stranke u ulozi poduzeća s proizvodima u obliku političkog

programa, birači potencijalni potrošači, dok se glasovanje može shvatiti kao

kupovina ili potrošnja.

Možemo reći da je politički marketing utemeljen na logici ekonomskog

marketinga, a postoje tri primjenjive strategije političkog marketinga:

1. Nediferencirani marketing – usmjeren je na cijelo biračko tijelo, s

osloncem na masovnu distribuciju političkih poruka koje želimo odaslati i

kreiranja što boljeg imidža stranke ili pojedinca.

2. Diferencirani marketing – usmjeren prema točno odeĎenim segmentima i

strukturama biračkog tijela.

3. Koncentrirani marketing – usmjeren samo jednom segmentu birača.

3 I. Šiber, Politički marketing, Politička kultura (Zg. 2003.), str. 16

6

2.2.2. Strategije izbornog marketinga (izborne kampanje)

Izborni marketing samo je dio političkog marketinga, a politička kampanja je

svjesna djelatnost kojom se želi postići politički cilj, primjerice pobjeda na

izborima. Cilj svake kampanje je da ulije samopouzdanje, osnaži i aktivira

dugoročnu lojalnost, te privuče neodlučne birače.

Bitna obilježja svake izborne kampanje svakako su: prikupljanje novčanih

sredstava za financiranje kampanje, novačenje volontera, osmišljavanje

programa utjecaja na biračko tijelo i promocija vlastitog političkog programa.

Prema C. A. Smithu (1990., 108) tri su osnovna sredstva svake kampanje: ljudi,

novac i vrijeme. Iako smo svjedoci zadnjih godina kako dominacija suvremenih

elektroničkih medija u prvi plan sve više stavlja novac.

Politički marketing u izbornoj kampanji ograničava se samo na organizaciju

političke kampanje. Težište je na sve većoj dominaciji elektroničkih medija i

raznih političkih konzultanata koji potiskuju volontere, letke, razne mitinge i

druge tradicionalne oblike komuniciranja s biračima. Suvremene kampanje su

znatno manje „radno ekstenzivne“, a sve više „radno intenzivne“. Prijašnje

oslanjanje na stranačke strukture zamjenjuje se oslanjanjem na profesionalne

institucije, stručnjake i tehnologiju.4 Strategija izborne kampanje je interni

dokument koji sadrži predhodne analize i postupke pomoću kojih se pokušava

maksimalizirati učinak kampanje, a koji služi kao osnova izbornom stožeru u

programiranju pojedinih akcija, formuliranju poruka i reagiranju za vrijeme

kampanje na poruke konkurenata te iznenadne promjene u političkom

okruženju.5

Kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi iz izborne strategije, izborna kampanja mora

imati osmišljene izborne tehnike koje mogu biti: izravne (kućni domjenci, od

vrata do vrata, izborne kampanje na ulici, u trgovačkim centrima vikendom, na

lokalnim manifestacijama, ulični štandovi...) i posredne (kampanja preko

telefona, elektronička pošta, leci, priopćenja za medije, plakati, konferencije za

tisak...).

4 I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003.)str. 10 5 I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003.) str. 85

7

Svaka izborna kampanja mora biti pomno voĎena, isplanirana, koordinirana i

strateški osmišljenja, a strategija je rezultat istraživanja tržišta i javnog

mnijenja. Ona mora imati odreĎenu temu koja će biti usklaĎena s interesima

birača te u skladu sa svim oblicima kampanje.

Nužno je i targetiranje publike kojoj se obraćamo i prilagoĎavanje našeg stila i

načina komuniciranja s identificiranim biračima. Analiza obilježja biračkog tijela,

odreĎenje ciljnih skupina i sl. vrlo je bitno za uspješnu kampanju. (C. A. Smithu

1990., 108) Važan je i izbor pravog vremena odnosno trenutka otvaranja

kampanje što se smatra velikim političkim umjećem.

C. A. Smith smatra kako se izborna starategija sastoji u meĎusobnom

usklaĎivanju ovih pet elemanta: izbornih pravila, kandidata, izbornog tijela,

problema (uvjeravanje biračkog tijela da upravo njihov politički program ima

rješenje za ključne probleme društva) i sredstava (ljudi, novca i vremena).

Strategija se, po njemu, temelji na uočenim prednostima i nedostatcima

odreĎene stranke ili kandidata u očima potencijalnih birača u kontekstu primjene

izbornih pravila.6

6 I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003.) str. 83

8

2.3. Propaganda u politiĉkom marketingu

Propaganda je smišljena i planirana (programirana) aktivnost koja ima zadatak

mijenjanja ili pak zadržavanja odreĎenih političkih stavova pojedinaca, skupina i

društva u cjelini.7 Propagandu treba shvatiti kao svojevrsnu tehnologiju

postizanja cilja koji je usmjeren ka skupini, masi, javnosti. Cilj je oblikovati i

unaprijediti imidž stranke, te imidž pojedinca, političkog kandidata.

Kako bi se propagandni ciljevi postigli potrebno je ispoštovati nekoliko

elementarnih načela:

1. Načelo percepcije – Poruka mora biti uočena. Pri tome treba voditi

računa o dostupnosti poruke. Treba ju plasirati i distribuirati što većem

broju medija poštujući medijske formate. Poruka mora biti privlačna, što

znači da mora izazvati reakciju, a razumljivost je glavna i osnovna

pretpostavka djelovanja poruke.

2. Načelo potreba - Poruka se mora vezati uz motivacijsku strukturu

primatelja poruke. Različite društvene grupe imaju različitu strukturu

potreba i motiva zbog čega se propagandni sadržaj mora prilagoditi

situaciji i vremenu.

3. Načelo vrijednosti – Odnosi se na uvažavanje vrijednosti odreĎene

sredine. Propagandna poruka mora biti usklaĎena sa sustavom vrijednosti

pojedinca, grupa i društva u globalu, koji usmjerava njihovo ponašanje.

Poruka odreĎuje što je dobro, a što loše, stvara kriterije poželjnoga i

nepoželjnoga. Te prevladavajuće vrijednosti nezaobilazan su okvir unutar

kojega je potrebno pozicionirati propagandnu poruku.8

7 http://prezi.com/48ajtishxrzm/politicki-marketing/ (25.9.2010.) 8 I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003: 145-148)

9

2.3.2. Politički i online imidž

Imidž je predodžba ukupnih dojmova koje je o pojedincu, stranci pa i čitavoj

državi stekla odreĎena javnost. Pozitivan imidž rezultat je dugotrajnog rada na

vlastitom usavršavanju dok se negativan imidž stvara u vrlo kratkom vremenu

kao posljedica odreĎenih dogaĎaja koji izazivaju nepovjerenje.

Kreiranje imidža znači da se iz velikog broja karakteristika odreĎene osobe

selektiraju i naglašavaju one osobine koje mogu naići na simpatije i prihvaćanje.

Zbog toga svaki kandidat zahtjeva adekvatnu marketinšku obradu da ne bi došla

do izražaja neusklaĎenost izmeĎu imižda i stvarne ličnosti kandidata. Dakle,

neizostavan je svojevrsni make up kandidatove političke pojavnost kako bi se

prikazao na što bolji način u odnosu na konkurenciju.

Pri stvaranju imidža nije dovoljno poći od kandidata, mora se uzeti u obzir i

primatelj. Konzumentske navike primatelja su se promijenile zbog čega je

problematika i važnost imidža prije svega povezana s razvojem elektroničkih

medija. Budući da se danas na samoinicijativnu podršku medija ne može

računati, kandidat mora voditi brigu o svom imidžu.

Imidžom šaljemo poruku. U domeni osobnog imidža tu poruku čini i naša

pojavnost. U svijetu u kojem je sve više prisutan šorokopojasni internet, a online

oglašavanje osim što donosi svojevrsnu marketinšku revoluciju u pogledu

oglašavanja, postaje i vrlo važan faktor svake predsjedničke kampanje. Poruka

online kampanje sadržana je u online oglasu i ona mora biti usklaĎena s

cjelokupnim procesom oglašavanja ne izostavljajući pritom ni imidž pojedinca

kojega zastupa.

U izbornom procesu svaka poruka našega kandidata, makar i ona najbanalnija,

mora se tretirati kao propagandni čin jer se kandidat u predizborno vrijeme

nalazi pod medijskim povećalom. Svaka informacija upućena biračima i svako

javno istupanje kandidata mora biti kontrolirano, usklaĎeno s cjelokupnim

imidžem kandidata i kampanje te profesionalno obraĎeno.

10

Istraživanja profesora Alberta Mehrabiana s kalifornijskog sveučilišta pokazala su

da 55 posto birača reagira na neverbalnu komunikaciju, 35 posto na boju i ton

glasa, a samo sedam posto zaista ih doista i sluša što govore.9 Internet u sebi

ima integrirane elemente svih ostalih medija (televizije, novina i radija), stoga je

vrlo važno kako ćemo se na njemu predstaviti. Počevši od vizualnog identiteta

službene web stranice, izgleda bannera, selekcije portala i internetskih stranica

na kojima ćemo objaviti oglas, pa sve do sadržaja koji upunjavamo. Sve su to

parametri koji bitno utječu na nečiju online reputaciju i koji se u konačnici

odražavaju na cjelokupan imidž pojedinca ili stranke.

Upravo zbog važnosti imidža u političkom životu i utjecaja na izborne rezultate

političari angažiraju konzultante za kreiranje imidža (image consulting), a njihova

je glavnih zadaća pomoći u razvoju kandidatovog imidža u javnosti oblikovanjem

i stimuliranjem pozitivnih asocijacija. Ono što na temelju ovih predsjedničkih

izbora možemo zaključiti je da je image consulting kao značajna komponenta

političkog marketinga ušao u svijest naših političara. MeĎutim, postoji i

svojevrsna, često puta neopravdana, doza straha kod pojedinih političkih

kandidata pri angažiranju ovakvih stručnjaka koji su ključ izbornog uspjeha ili

neuspjeha.

Pojedini kandidati se boje kako će intervencijom stručnjaka u njihovu pojavnost

izgubiti na prepoznatljivosti, ali svrha konzultanta u kreiranju imidža nije

pretvoriti osobu u nekog drugog. Svrha je naučiti kako ne praviti pogreške, a to

znači u svakom trenutku, na svakom mjestu biti prigodno i uredno odjeven,

njegovan, izgledati svježe i zdravo. Zračiti samopouzdanjem i pozitivnom

energijom, a sve to u skladu s osobnošću, fizičkim i psihičkim predispozicijama,

pa čak i s programom koji se zastupa.

9 http://egos-image.hr/imidz.html (12.11.2010.)

11

2.4. Internet i utjecaj tehnologije na politiĉku komunikaciju

2.4.1. Novo sredstvo političke online komunikacije i kampanje -

internet

U posljednjih nekoliko desetljeća dogodile su se značajne tehnološke promjene

koje su bitno utjecale na djelovanje političkih stranaka, politički marketing i

političku komunikaciju općenito. Informatička era najbrže je rastući fenomen

kojeg društvo poznaje. Na Googleu se danas mjesečno obavlja više od 30

milijardi pretraživanja. Za doseg od 50 milijuna korisnika, radiju je trebalo 38,

televiziji 13, internetu 4, iPodu 3, a Facebooku samo 2 godine – živimo u

eksponencijalnim vremenima.10

U svijetu digitalne tehnologije internet je postao moćno marketinško sredstvo, a

svakom korisniku danas je omogućeno da sudjeluje u kreiranju javnog mnijenja,

pa se samim time internet približio punoj demokratičnosti, kakvoj i teži. U

budućnosti više ne možemo računati na graĎanina koji pasivno konzumira

medije. S razvojem suvremene tehnologije ljudi više nisu isključivo u pasivnoj

situaciji potrošača informacije već sve više ih aktivno biraju i traže.11 Konzumenti

sadržaja postaju aktivni pojedinci koji biraju medije kojima će se izložiti.

Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji sve više stupaju u interaktivan odnos s

davateljem informacije, a upravo se internet pokazao najkvalitetnijom

platformom za to.

Internet u svojoj osnovi ima karakteristike mnogih drugih medija. Ima tekst i

sliku poput novina, zvuk i brzinu objave radija. Postoji i video opcija, pa internet

poprima i karakteristike televizije. Internet je kao medij bezgraničan jer za

razliku od npr. televizije, na kojoj je ograničen broj televizijskih programa, ima

neograničen broj sajtova i sadržaja, a dijeli ih samo jedan klik. Od pojave prvog

elektroničkog računala prošlo je svega 50 godina, a danas smo svjedoci velike

brzine skraćivanja razdoblja izmeĎu tehnoloških skokova. Svijet postaje sve više

digitaliziran, interaktivan i „sićušan“. (Kinebrock 2000:29)

10 Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet_marketing (26.9.2010.) 11 I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003:30)

12

Najvažnija karakteristika interneta odnosno novih Web 2.0 servisa kao medija

svakako je dvosmjerna i interaktivna komunikacija. Navike konzumiranja medija

se mijenjaju. Više ne pronalazimo mi vijesti nego one pronalaze nas. Uz klasične

mediji u oglašavanju se sve više koriste društvene mreže kao što su: Facebook,

Twitter, Myspace itd. Internet potiče na interaktivnost, a upravo zbog nje

približio se potrošaču pa je samim time postao zanimljiv i u smislu oglašavanja.

Pravila koja su do sada vrijedila u klasičnom PR-u, marketingu i oglašavanju ne

vrijede ili funkcioniraju na bitno drugačiji način.

„Tehnologija će revolucionirati politiku u naredne tri godine i igrati ključnu ulogu

u pobjedi odreĎenog kandidata ili stranke“ istaknuo je glavni voditelj Obamine

predsjedničke kampanje David Plouffe, koji je 3. prosinca 2009. u Hypo Expo

centru u Zagrebu održao je zanimljivo predavanje pod nazivom „The art of

possible“ u sklopu prvog Weekend Sessiona. Naglasio je kako je upravo

tehnologija pomogla Obaminu strateškom timu da utječe na biračko tijelo ali isto

tako zahvaljujući tehnologiji prikupili su volontere koji su komunicirali pomoću

interneta putem društvenih mreža i organizirali offline okupljanja. „Trudili smo se

biti što više biti na vašem You Tube prozoru, u vašem e-mail sandučiću, na vašoj

društevnoj mreži, kucati na vaša vrata“, rekao je Plouffe i dodao kako je door to

door metoda odnosno komunikacija licem u lice imala veliki efekt. Puno više

možete postići ako idete od vrata do vrata i razgovarate s biračima, jer

komunikacija preko telefona ograničava vašu sposobnosti uvjeravanja, istaknuo

je Plouffe.

Informacijske su tehnologije iz temelja promijenile prirodu marketinga. Internet

omogućuje izravan kontakt s informacijom u bilo koje doba dana ili noći, s bilo

koje lokacije. Internet kampanju moguće je pokrenuti u svega nekoliko sati, a

rezultati su vidljivi gotovo trenutno. Udio internet oglašavanja u svijetu rapidno

raste, a u Velikoj Britaniji je primjerice nadmašio TV oglašavanje.12 Online

marketing utemeljen na digitalnoj tehnologiji podložan je stalnim promjenama

zbog kontinuiranog razvoja novih tehnologija čije je praćenje ključni faktora za

uspješno etiketiranu online kampanju.

12 Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet_marketing (26.9.2010.)

13

Tvrtke e-marketing danas provode kroz četiri osnovna internetska alata, a to su:

korporacijska web stranica, web oglašavanje i promidžba, elektronička pošta te

internetske online zajednice. Internetsko oglašavanje vrši se putem bannera,

mikrostanica, putem sponzorstava, kontekstualnih oglasa, a sve više se koristi i

viralni tj. virusni marketing koji se doživljava kao svojevrsno osvježenja,

pogotovo kod mlaĎe generacije. Virusni marketing u kampanji se koristi kada su

troškovi za oglašavanje minimalni pa se i uz ograničena sredstva nastoji doprijeti

do što većeg broja ciljane publike. Virusni marketing potiče korisnika da

dobivenu poruku prosljeĎuju trećim osobama, a poruke mogu bit animirane,

interaktivne i personalizirane, te s audio i video sadržajima. Na taj način dobivate

puno ljudi koji uokolo šalju vaše promidžbene poruke te one dolaze do daleko

većeg broja pojedinaca nego što bi to bilo moguće kroz uobičajne marketinške

kanale. Jednom kad se počne širiti viralni video on predstavlja potpuno besplatan

publicitet. To je u svojoj kampanji iskoristio aktualni predsjednik Republike

Hrvatske Ivo Josipović ali i Barack Obama.

2.4.2. Internet u predizbornoj strategiji predsjedničkih kandidata

na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010.

Za razliku od predsjedničke kampanje koja je u Hrvatskoj održana 2004. kada je

internet bio smo “kozmetički” dodatak, pet godina kasnije internet postaje

ključan medij predizborne kampanje. Ključan u smislu osvajanja mlaĎeg,

obrazovanijeg i informatički pismenijeg glasačkog tijela, na što nas upućuju

rezultati niza istraživanja.

Naši kandidati prepoznali su važnost interneta te su sukladno tomu gradili online

zajednice istomišljenika na trenutno dostupnim alatima digitalne komunikacije

kao što su Facebook, Twitter, Flicker, YouTube, Vimeo..., a zašto i ne bi kad je

internet jeftin, efikasan i uglavnom propisima neopterećen medij koji, prema

posljednjem istraživanju u Hrvatskoj, sve veći broj graĎana smatra primarnim

izvorom informiranja. Novi podaci o korištenju Interneta pokazuju da je u

Hrvatskoj konačno prekoračena granicu od 50 posto korisnika u populaciji starijoj

od 15 godina. U odnosu na prošlu (2009. godinu) došlo je do manjeg rasta, pa

14

sada imamo 53 posto korisnika ovog medija – što je približno oko 1,850.000

osoba.13

Po udjelu korisnika Interneta više nije prvi Zagreb s okolicom (56 posto) već je

tu sada Dalmacija (60 posto) i Istra s Primorjem (67 posto). U gradovima preko

100 tisuća stanovnika imamo 68 posto korisnika. Muškarci su u sve većoj

prednosti pred ženama (58:49 posto). Oko 80 posto fakultetski obrazovanih

koristi Internet.

Po dobnoj strukturi najviše korisnika je kod mladih od 15 do 24 godine – 90

posto, a najmanje kod starijih od 65 godina – svega 9 posto.14

Promjene u socijalnoj komunikaciji te u prenošenju političkih poruka prolaze kroz

tranziciju, s klasičnih formi komunikacije na nove putove prema primateljima.

Internet je postao dostupan i u tzv. džepnom formatu, na ureĎajima nove

generacije kap što su Blackberry, iPhone i Androidni (pametni) mobiteli koji se

upravo pojavljuju na hrvatskom tržištu. Stručna i politička javnost već godinama

prate razvoj interneta kao medija, no on je najveću snagu pokazao na

posljednjim američkim predsjedničkim izborima. Socijalno umrežavanje i

fenomeni digitalne tehnologije činili su ključnu razliku izmeĎu Obame i njegovih

protivnika. No naši političari nisu iskoristili puni potencijal interneta. Naime, nitko

od naših predsjedničkih kandidata nije pokušao prikupiti volontere putem

interneta. Svi kandidati imali su sličnu online strategiju, a izostala je dvosmjerna

komunikacija bez koje egzistiranje na društvenim mrežama nema smisla.

Službene stranice predsjedničkih kandidata nisu bile dizajnirane za dvosmjernu

komunikaciju nego su uglavnom bili u službi emitiranja poruka. Mnoge su

pretvorene u portale, a nijedna službena stranica naših predsjedničkih kandidata

nije imala karakter društvene mreže poput službene Obamine stranice

my.baracobama.com. Online tim kandidata Ive Josipovića otišao je korak dalje

pa se tako poslužio viralnim marketingom kao načinom oglašavanja u

internetskoj promidžbi. Stranica Ive Josipovića imala je u prosjeku 250 00015

13

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=107409 (18.8.2010.) 14 Gfk.hr http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/006361/index.hr.html (srpanj 2010.)

15

Monitor.hr, http://www.monitor.hr/clanci/kampanja-na-internetu-bila-je-vaznija-od-drugih-

medija/27787/ (23.10.2009.)

15

jedinstvenih posjetitelja mjesečno, a to je i razloga zašto su se odlučili za viralni

marketing. Rijetki kandidati prepoznali su najveću prednost interneta, a ta je da

se kod interneta može mjeriti svaka vaša aktivnost (koliko ste elktroničke pošte

poslali, koliko je ljudi kliknulo na link u poruci, kao što možete pratiti i svaku

aktivnost koju vaš korisnik radni na vašoj web stranici).

Tablica 2.1. Popis svih predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika

Republike Hrvatske 2009./2010. i njihovih službenih Web stranica.

KANDIDATI SLUŢBENA STRANICA KANDIDATA

1.Milan Bandić http://www.milanbandic.com

2.Ivo Josipović http://josipovic.net

3.Nadan Vidošević http://www.nadanvidosevic.com

4. Dragan

Primorac

http://www.draganprimorac.com

5. Vesna Pusić http://www.predsjednica.com

6. Vesna Škare-Oţbolt

http://www.vesna.com.hr

7. Damir Kajin http://www.damirkajin.org

8. Andrija

Hebrang

http://www.hebrang.com

9. Miroslav

TuĊman

http://www.miroslav-tudjman.com

10. Boris Mikšić http://www.borismiksic.net

11. Josip Jurĉević http://josip-jurcevic.net/kampanja

12. Slavko Vukšić http://www.slavkovuksic.com

Izvor: izradio autor

16

S obzirom na to da u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena kultura doniranja, što u

Americi nije slučaj – jer se kampanje financiraju pretežno od doniranja –

Hrvatski predsjednički kandidati pretežno se ne financiranju od privatnih osoba i

tvrtki, zbog čega poziv na doniranje nije jedan od ključnih ciljeva kampanje.

Doniranjem se poziva na akciju, a možda je upravo to razlog smanjene aktivnosti

hrvatskih birača u odnosu na Obamine volontere.

U Americi glasač investira svoj glas u kandidata i on želi nešto za uzvrat, želi

sudjelovat u uspjehu svoga favorita i voljan je nešto učiniti da bi do tog uspjeha

došlo. Prikupljanje donacija putem interneta bio je glavni izvor financiranja

Obamine kampanje, a četiri milijuna ljudi odazvalo se pozivu da doniraju novac.

Uspješna internetska kampanja u Hrvatskoj mjerila se time koliko su kandidati

privukli birača na vlastite web stranice, kakva je interakcija, te kakav je promet

na webu mjeren putem inteligentnih alata za analizu Alexa ili Google Trendsa,

koji se pokazao kao dobar pokazatelj popularnosti odreĎenog kandidata. Google

Trends je alat koji omogućuje grafički uvid u to koliko je odreĎeni pojam tražen

putem Google tražilice. Vodoravna os grafa predstavlja vrijeme, dok vertikalna

os predstavlja koliko je odreĎeni pojam tražen u odnosu na ukupan broj

pretraživanja na globalnoj razini. Traženi pojma moguće je pretraživati na

temelju regije, grada i jezika.

17

Slika 2.1. Google Trends screenshot na kojem je paralelno uspoređen rejting

pretraživanja na tražilici Google kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića

dana 1.1.2010. Pojam je pretraživan na temelju regije (Hrvatska) i vremena

(zadnjih 30 dana).

Izvor: izradio autor

U prilogu A ovoga rada nalazi se Google Trends screenshotovi svih predsjedničkih

kandidata koji su praticipirali na izborima za predsjednika Republike Hrvatske

2009./2010. Google Trends scrennshotovi u prilogu prikazuju rejtinge na dva

screenshota od pet slučajno odabranih predsjedničkih kandidata.

Pojedini kandidati iskoristili su i mogućnost oglašavanja putem Googlovih alata

AdWords i AdSense oglasi. Naime; otvaranjem Google računa u mogućnosti ste

samostalno kreirati reklamnu kampanju na internetu. Google oglasi omogućuju

dovoĎenje posjetitelje na vašu web stranicu putem gore navedenih alata.

18

Online timovi predsjedničkih kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića odlučili su

se za oglašavanje putem Google AdWords programa koji omogućuje samostalno

kreiranje oglasa, biranje ključnih riječi uz koje će se oglasi prikazivati. Oglas se

prikazuju unutar prve stranice rezultata pretrage, te na web stranicama raznih

drugih medija koji koriste AdSense program.

Slika 2.2. Screenshot plaćenog Google AdWords oglasa predsjedničkog

kandidata Ive Josipovića.

Izvor: izradio autor

19

Slika 2.3. Screenshot plaćenog Google AdWords oglasa predsjedničkog

kandidata Milana Bandića

Izvor: izradio autor

Svi kandidati posjedovali su vlastite web stranice meĎutim nitko od njih nije

iskoristio još jednu mogućnost koju Google pruža. Nitko od kandidata nije

pokušao putem Googleovog AdSense programa ostvariti zaradu. Naime, ukoliko

ste vlasnik posjećene internet stranice možete zaraditi novac prikazujući Google

oglase koji su tematski vezani za sadržaj vaše web stranice. Zarada ovisi o

sadržaju stranice i broju posjetitelja, a stranice predsjedničkih kandidata u jeku

predizborne kampanje bile su izuzetno posjećene.

20

U ovoj predsjedničkoj kampanji blog nije bio in. Poanta bloga je da bude

anutentičan, a većina kandidate nije bila raspoložena za ovakav oblik

komunikacije zbog čega su se stožeri više fokusirali na društvene mreže.

Tablica 2.2. Blogovi kandidata koji su imali vlastite blog servise na

predsjedničkim izborima 2009./2010.

PREDSJEDNIĈKI

KANDIDATI

BLOG

1. Boris Mikšić http://borismiksic.bloger.hr

2.Vesna Škare-Oţbolt http://vesnaskareozbolt.bloger.hr

Izvor: izradio autor

Na odluku hoće li neki kandidat uz klasičnu, imati i internet kampanju utječe i

ciljana grupa birača kojima se obraća. Ako su to stariji ljudi nižeg obrazovanja,

izravna internet kampanja nije nužna. Dobra strana interneta je što omogućava

izravnu povezanost kandidata i birača. Loša je što može postati poprište

neutemeljenog ocrnjavanja kandidata, a time i stvaranje nepovjerenja u

demokratske procese, a da bi se to izbjeglo stručnjaci sugeriraju afirmativnu

kampanju.

Stručnjaci za kampanje na internetu imali su poteškoća i sa cybersquatterima,

vlasnicima domena koji registriraju neki poznati brend ili osobu kao domenu u

želji da im se javi proizvodjač brenda sa željom da kupi dotičnu domenu.

Nekoliko ljudi u hrvatskoj drži sva imena iz telefonskog imenika na webu, a

zauzeli su i domene na Facebooku i Twitteru istaknuo je stručnjak za političke

kampanje na internetu, Marko Rakar koji je održao predavanje na temu Internet

kapmanja u sklopu Medijskog utorka u Hrvatskom društvu za promicanje

informatičkog obrazovanja, 23. ožujka 2010.

Specifičnost ovih izbora bila je i „usluga“ kupovanje fanova na društvenoj mreži

Facebook, kako bi se ostavio dojam popularnosti, što se u konačnici svelo na

manipulaciju javnim mnijenjem. Važno je naglasiti i to kako nitko od kandidata

nije iskoristio mogućnost slanja SMS-a, koje se danas mahom odašilju

posredstvom interneta, dok je u izborima za predsjednika Amerike 2008. više od

21

milijun ljudi primalo SMS poruke svojih kandidata (u pravilu 5 i 20 poruka na

mjesec), istaknuo je Rakar u sklopu Medijskog utorka.

Vrlo važan faktor kampanje bili su i opinion makeri, novinari koji pišu o bilo kojoj

temi aktivno koriste internet da bi formirali svoje stavove, a ako već ne možete

„dohvatiti“ sve birače, ono što možete je dosegnuti do vama relevantnih ljudi koji

mogu pridonijeti distribuciji vaše poruke. Opinion makeri su pojedinci koji

pomažu u oblikovanju javnog mišljenja jer ljudi slušaju i valoriziraju ono što

dotični poručuju. Prepoznati su kao stručnjaci u odreĎenom području, ali nije

poznat podatak koliko su stožeri predsjedničkih kandidata na posljednjim

predsjedničkim izborima 2009./2010. pokušali dosegnuti do njima relevantnih

opinion makera tj. novinara koji ih prate, blogera ali i zainteresiranih aktivista.

3. METODE ANALIZE KORIŠTENJA WEB 2.0 SERVISA PREDSJEDNIĈKIH KANDIDATA U PREDIZBORNOJ

KAMPANJI 2009./2010.

Socijalne mreže danas omogućuju brzu i neposrednu komunikaciju s velikim

brojem ljudi, potencijalnih glasača, govorimo li jezikom političara, a nakon 2008.

godine i kampanje aktualnog američkog predsjednika Baracka Obame, čij su

stručnjaci prepoznali potencijale socijalnih mreža, online stručnjaci naših

predsjedničkih kandidata takoĎer su iskoristili mogućnosti koje pružaju Web 2.0

tehnologije i servisi. Prednost interneta i Web 2.0 tehnologija prvenstveno je u

tome što kvaliteta prezentacije i prisutnosti na internetu ne mora biti

proporcionalna s količinom novca koju kandidat posjeduje.

Analizom aktivnosti online timova predsjedničkih kandidata na najpopularnijim

društvenim mrežama i servisima pokušali smo utvrditi koliko su online servisi, a

posebice društvene mreže imale utjecaj na promociju predsjedničkih kandidata,

te koliko su dobro prognozirale krajnji izborni rezultat predsjedničkih izbora u

Hrvatskoj u prosinacu 2009. – siječanju 2010. Odnosno, analizom društvenih

mreža i ostalih online servisa željeli smo utvrditi tko bi bio predsjednik Republike

Hrvatske na temelju internetskog prisustva i popularnosti. S tom svrhom su

22

obavljena opsežna istraživanje online identiteta i prisutnosti predsjedničkih

kandidata na internetu. Istraživanje je obavljeno u razdoblju od 23.12.2009. do

11.1.2010.

Analiza korištenja raspoloživih i dostupnih online servisa i alata koje su

predsjednički kandidati imali na raspolaganju za slanje svojih predizbornih

poruka i komunikaciju s biračima prikazuje popis svih 12. predsjedničkih

kandidata koji su participirali u prvome izbornom krugu; društvenih mreža,

kanala, profila na kojima su bili zastupljeni kao i njihovih službenih web stranica.

Analiza tablice ima za cilj prikazati koliko je svaki od kandidata iskoristio

mogućnosti oglašavanja i promoviranja putem interneta.

Analiza službene aktivnost i prisutnost svih predsjedničkih kandidata u prvome

izbornom krugu na društvenoj mreži Twitter u razmacima od 10 dana, počevši od

25.11. do 25.12. 2009. (uključujući i izborni dan u prvom i drugom izbornom

krugu), omogućuje uvid u to koliko su predsjednički kandidati ozbiljno shvatili

ovaj komunikacijski kanal. Twitter zajednica u Hrvatskoj nema veliki broj članova

kao Facebook, ali se meĎu članovima nalazi veliki broj novinara i opinion makera

što jamči dobru primjećenost u drugim medijima i što Twitter kao takav čini

relevantnim medijem.

Dobiveni rezultati tablično su prikazani. U tablici je usporeĎena službena

aktivnost i prisutnost glavnih protagonista, kandidata Ive Josipovića i Milana

Bandića na društvenoj mreži, 27.12.2009. (prvi izborni krug) i 10.1.2010 (drugi

izborni krug), te je prikazana razlika u postotku izmeĎu stanja u prvom i drugom

izbornom krugu za svakog od kandidata; pojedinačno u pogledu poslanih poruka

(tweetova), osoba koje prate kandidata (followersa) i obratno (followinga) na

Twetteru. Svrha ovog istraživanja bila je vidjeti koliko su predsjednički kandidati

ozbiljno shvatili ovaj oblik komunikacije.

23

Slika 3.1. Broj poslanih poruka svih predsjedničkih kandidata kao i broj

sljedbenika koji su imali na društvenoj mreži Twitter datuma 25. prosinca 2009.

Izvor: izradio autor

U prilogu B ovoga rada nalazi se presjek tablica koje prate stanje aktivnosti i

komuniciranja na službenim Twitter profilima svih predsjedničkih kandidata u

prvome izbornom krugu od 25.11. do 25.12.2009.

Analizom verificirane prisutnosti predsjedničkih kandidata koji su ušli u drugi

izborni krug, Ive Josipovića i Milana Bandića, autor je usporedio s prisutnosti koju

su ostvarili u prvome izbornom krugu te sučelio dobivene reuzltate i na taj način

usporedio njihovu popularnost (na temelju broja Facebook fanova) koju su

ostvarili na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook page (stranica) za

oba izborna dana. Prisutnost kandidata prikazana je u tablici s razlikom u

postotku koji nam daje uvid u to koji je predsjednički kandidat bio omiljeniji od

strane Facebook korisnika.

24

Analizirana je i aktivnost svih predsjedničkih kandidata na izborima za

predsjednika RH 2009./2010. na društvenoj mreži Facebook (u domeni Facebook

stranica), u razmacima od 6 dana počevši od 23.11. do 23.12.2009. (uključujući

izborni dan u prvom i drugom izbornom krugu). Tablice prikazuje uspješnost

kandidata i njihovih online timova na društvenoj mreži Facebook, te nam daje

uvid u popularnost odreĎenog kandidata na najpopularnijoj društvenoj mreži u

svijetu, ali i u Hrvatskoj, gdje od 1.85 milijuna16 korisnika interneta, njih milijun

ima kreiran profil na Facebooku.17

Slika 3.2. Rejting svih predsjedničkih kandidata na njihovim službenim

stranicam na društvenoj mreži Facebook, na temelju broja Facebook fanova

dana 23. prosinca 2009.

Izvor: izradio autor

16 http://www.ezadar.hr/clanak/gfk-53-posto-ili-185-milijuna-hrvata-koristi-internet (18.8.2010.) 17 http://www.nacional.hr/clanak/76745/webdvanula-radionica-mozemo-li-ignorirati-milijun-hrvata-na-facebooku (29.1.2010.)

25

U prilogu C ovoga rada nalazi se presjek tablica koje prikazuju službenu aktivnost

svih predsjedničkih koji su participirali u prvom izbornom krugu na izborima za

predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. u domeni Facebook stranica na

najpopularnijoj društvenoj mreži Facebook. Kandidati su praćeni u navedenom

razdoblju, a u tablicama je prikazano i točno vrijeme gledanja internetskih

stranica i grupa za svakoga od kandidata. Autor pretpostavlja da je riječ o

službenoj aktivnosti na društvenoj mreži Facebook jer su praćene isključivo one

stranice koje su bile istaknute na službenim web stranicama predsjedničkih

kandidata.

Analizom popularnog internetskog servisa za razmjenu video saržaja YouTubea

vidljivo je koliko su kandidati komunicirali putem ovoga servisa i koliko je to bilo

popraćeno od strane publike. Analiza je predstavljena kroz tablicu u kojoj autor

sučeljava YouTube kanale glavnih protagonisti (Ive Josipovića i Milana Bandića).

U tablici je prikazan broj videa koji su upunjeni na njihov službeni YouTube

kanal, broj pretplatnika tj. prijatelja te ukupan broj pogledanih videa od strane

YouTube korisnika s prikazanom razlikom u postotku na dan 10.1.2010, u 15,40

sati.

Analizom službenog Twitter profila, službene Facebook stranice i grupe te

YouTube kanala novoizabranog predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića,

na dan 11.1.2010., omogućen je uvid u online reputaciju kandidata Ive

Josipovića. Online strateg Ive Josipovića Marko Rakar tvrdi kako je zbrajenjem

interakcija ostvarenih putem gore navedenih online servisa (broj pogledanih

videa, fotografija, broj danih komentara i sl.) vidljivo da je Ivo Josipović

nadmašio svoje konkurente i protukandidate za 3 do 4 puta. Ovdje su tablično

prikazane ostvarene interakcije na gore spomenutim servisima. Tablice

omogućuju brojčani uvid u interakcije koje je ostvario online tim predsjedničkog

kandidata Ive Josipovića. U prilogu D ovoga rada nalazi se screenshot službenog

Twitter profila Ive Josipovića i Milana Bandića.

26

4. UTJECAJ SUVREMENIH KOMUNIKACIJSKIH METODA NA INTERNETU NA POLITIĈKI MARKETING I KOMUNICIRANJE

4.1. Razvoj novih oblika komunikacije na internetu i Web 2.0

servisa

Razvoj weba (najkorištenijie usluge interneta koja omogućava

dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata koji mogu sadržavati tekst, slike i

multimedijalne sadržaje, a meĎusobno su povezani tzv. hiperlinkovima) usko je

povezan s konceptom interneta te rastom njegove popularnosti, zbog čega se

web često pogrešno koristi kao sinonim za internet. Web je postao jednim od

najvažnijih pojmova na početku 21. stoljeća, evoluirajući iz entuzijazma

nekolicine vizionara u tkivo koje sve snažnije prožima svaki dio naših života.

Danas je većina medija, uključujući novine, TV, radio, zabavu, muziku, ili

komunikacijska sredstva poput maila, chata ili telefona postala dio weba. Njihovo

„preseljenje“ na internet dio je razvoja Web 2.0 tehnologija i komunikacijskih

kanala.

Povijest Weba 2.0 je sadržajna, jer se od jedne ideje razvio veliki broj koncepata

koji su rezultirali cijelim nizom stranica i servisa koji su većini korisnika

svakodnevne destinacije na internetu, a da možda nisu ni svjesni da se radi o

servisima utemeljenima na Web 2.0 tehnologiji. Servisi poput Facebook, Twitter,

YouTube, Wikipedia, Flickr, Digg, Google (personalizirana početna stranica,

Google Maps i većina ostalih servisa) upravo su Web 2.0 „projekti“. Neki Web 2.0

smatraju trendom u World Wide Web tehnologiji koji je baziran na tome da se

korisnicima omogućava sudjelovanje u kreiranju sadržaja weba dok drugi

smatraju da se radi o revolucionarnoj budućnosti interneta. Teoretičari pojam

Web 2.0 definiraju kao „filozofiju uzajamnog povećanja kolektivne inteligencije i

dodane vrijednosti za svakog sudionika dinamičkim stvaranjem i dijeljenjem

informacija.“

27

Web 2.0 je pojam koji je obilježio proteklih nekoliko godina i unio mnoge

promjene u način na koji se koristi Web, a posebice u način na koji se na Webu

komunicira i zaraĎuje. Kada bi Web 2.0 pokušali ukratko objasniti, najbolji opis

bio bi da se radi o webu nove generacije gdje se web tretira kao platforma koja

omogućuje korisnicima interaktivnost, jednostavno praćenje ali i sudjelovanje u

kreiranju sadržaja, a svemu tome baza je internet. Upravo je interaktivnost

najveća promjena i prednost koju Web 2.0 donosi u odnosu na "klasični" web.

Posjetitelji više nisu publika, puki i pasivni primatelji informacija, već sudjeluju u

njihovom stvaranju, dopunjavanju, modificiranju i prenošenju. Radi se o

povrtaku osnovama - ruka više nije na mišu, a poanta u klikanju, već su obje

ruke čvrsto na tastaturi, a poanta u pisanju i/ili kreiranju tekstova i sadržaja.

Stoga je jasno da posebno mjesto u novom Web 2.0 svijetu zauzimaju usluge

poput blogova, wikija, podcasta i RSS-a koji nude jednostavno praćenje

tekstova koji vas zanimaju, te nam na taj način omogućavaju da smo uvijek u

korak sa informacijama. Upravo zahvaljujući Web 2.0 aplikacijama omogućeno je

da informacija pronaĎe nas, a ne mi nju. Cilj Web 2.0 aplikacija nije prikazivanje

sadržaja krajnjem korisniku nego uključivanje korisnika u aktivno korištenje

aplikacija na različitim platformama i na raznim lokacijma. (primjer je RSS

tehnologija koja omogućava praćenje novosti s web-stranica u raznim

specijaliziranim čitačima, meĎu ostalim i u sklopu Sidebar gadgeta). Brojne takve

aplikacije osim što čine surfanje ugodnijim iskustvom, uvelike nam olakšavaju

informiranost i posao. Sve su te usluge temeljene na interaktivnosti te

svakodnevnom skupljanju i prikazivanju velike količine novih informacija.

Dakle; specifičnost Weba 2.0 upravo je u tome što se sadržaj oblikuje od strane

korisnika. Dovoljno je pogledati primjere Facebook ili MySpacea koji

omogućavaju razmjenu informacija na posve inovativan način, a s druge strane

velika prednost društvenih medija njihova je cjenovna prihvatljivost i pogodnost

za provoĎenje uspješnih kampanji koje promoviraju i nadograĎuju imidž bez

dodatnih troškova. Društvene mreže i online komunikacija omogućava izravnu

komunikaciju sa ciljanom publikom, što uključuje vrlo kvalitetnu povratnu

informaciju, a to je bez sumnje način komunikacije u budućnosti.

28

Web 2.0 kanali zapravo omogućuju svojevrsno spajanje desktop aplikacija i

tradicionalnih web stranica, koje korisnicima omogućuje maksimalnu

interaktivnost, personaliziranje stranica, suradnju te izmjenu informacija, a uz

programa kao što je Google AdSense vlasnicima stranica i blogova nudi se i

mogućnost pristojne zarade. Google AdSense besplatan je i jednostavan način

da veći i manji web izdavači ostvare zaradu prikazivanjem ciljanih Google oglasa

koji odgovaraju sadržaju vaše web stranice ili bloga. Na taj način konzumenta se

potiče na kreiranje sadržaja koji zahvaljujući Web 2.0 servisima omogućuje

interakciju.

Najbolji primjeri sesrvisa koji koriste koncepciju Web 2.0 tehnologija svakako su

servisi za pisanje blogova, online enciklopedija Wikipedija u kojoj svaki korisnik

može dodavati sadržaj i mijenjati postojeće tekstove., YouTube i sl. Blog mreže

su otišle korak naprijed i postale relevantne, jer okupljaju osobe sličnih interesa

na jednom mjestu, koje kroz svoje tekstove, diskusije, komentare i linkove mogu

postati ozbiljni opinion makeri. Omogućen je meĎusobni dijalog birača koji su

postali izrazito moćni. Oni danas lako provjere vjerodostojnost informacija koje

im se serviraju i to temeljito meĎusobno prodiskutiraju. Internetu im pruža

mogućnost da plasiraju rekacije na serviranu informaciju čiju je objektivnost

sada moguće efikasno utvrditi. To je razlog zbog kojega je vjerodostojnost

postala ključni elment koji se više ne može izbjeći zbog tehnoloških promjena i

sve bržih komunikacijskih procesa dostupnih našoj ciljanoj publici.

YouTube pokazao se kao vrlo zahvalan kanal za besplatnu distribuciju video

materijala u kampanji za američkog predsjednika Baracka Obamu. Na Obaminom

sajtu stimulirali su ljude da kreiraju vlastite video sadržaje , a u konačnici je više

od 400 000 video isječaka uploadano na YouTube koji se na ovaj ili onaj način

bave Obamom i njegovom kampanjom. Na samo pregledavanje video sadržaja,

koji su bili prezentirani od strane Obamina izbornog tima, na njegovom

službenom YouTube Channelu, utrošeno je 14 i pol milijun sati. Da bi se na

američkoj televiziji reklamirali 14 i pol milijuna sati političkog programa trebalo bi

platiti 50 milijuna dolara. Ovo ide u prilog tezi kako je internet po pitanju

oglašavanja vrlo efikasan i jeftin medij. Kada je riječ o spotovima koji su

emitirani na YouTube kanalu, David Plouffe, strateg koji stoji iza predsjedničke

kampanje Baracka Obame, rekao je u sklopu prvog Weekend Sessiona održanog

29

u prosincu 2009. u Zagrebu, kako su odlučili da neće raditi klasične spotove,

nego da su snimali Obamu u svakodnevnim situacijama bez ikakvog scenarija.

Plouffe smatra da su to birači prepoznali, jer se Obama ponašao spontano i

govorio je jezikom koji svi mogu razumjeti, a kameri se obraćao na prirodan i

ležeran način, a sve to omogućeno je zahvaljujući koncepciji Web 2.0

tehnologija.

Tablica 4.1. YouTube službeni kanali svih predsjedničkih kandidata, broj videa

koji su upunjeni i broj pretplaćenih osoba na kanal dana 12.12.2009.

PREDSJEDNIĈKI KANDIDATI

YouTube Channel Upload videos

Subscribers

1.Milan Bandić http://www.youtube.com/user/mil

anbandic01

217 22

2.Ivo Josipović http://www.youtube.com/user/IvoJosipovic

143 39

3. Nadan Vidošević

http://www.youtube.com/user/IvoJosipovic

112 24

4. Dragan Primorac

http://www.youtube.com/user/dprimorac

35 7

5. Vesna Pusić - - -

6. Vesna Škare-Oţbolt

http://www.youtube.com/user/zlatko2010

59 3

7. Damir Kajin http://www.youtube.com/user/KajinDamir

24 2

8. Andrija Hebrang

- - -

9. Miroslav

TuĊman

http://www.considero.hr/Newslett

er/tabid/1992/id/15983/Izbori-2009-Prisutnost-kandidata-na-internetskim-drustvenim-

mrezama.aspx

73 33

10. Boris Mikšić - - -

11. Josip

Jurĉević

http://www.youtube.com/user/mis

skaroglan

109 14

12. Slavko

Vukšić

- - -

Izvor: izradio autor

Transformacijom weba iz medija koji servira gomilu različitih informacija u

aktivnu platformu izgraĎenu na Web 2.0 servisima, koji podrazumjevaju

interakciju, socijalizaciju i dvosmjernu komunikaciju, znatno je promjenjen način

30

na koji danas konzumiramo i distribuiramo informacije na internetu. Pogodnosti i

mogućnosti primjene su brojne, pa možemo zaključiti da smo zakoračili u svijet

Web 2.0 tehnologija koji će rasti i razvijati se uz našu suradnju. Zbog toga ne

treba zazirati od ovakvog oblika komunikacije, jer čak i ako se ne odlučite

komunicirati aktivno putem Web 2.0 servisa i dalje će komunicirati o vama, a

ulaganje u društvene medije i komunikaciju s korisnicima treba shvatiti i kao

svojevrstan poklon, jer dobivate besplatan konzalting putem negativnih

komentara koji su odlična smjernica za potrebne promjene.

4.2. Distribucijske platforme Web 2.0 servisa

Zahvaljujući Web 2.0 servisima koji omogućuju interaktivnost i razmjenu

korisničkog sadržaja razvijen je širok spektar internetskih platformi koje osim

stvaranja sadržaja omogućuju i distribuciju tog istog sadržaja. Osim za

distribuciju korisničkog sadržaja Web 2.0 tehnologije omogućile su i

tradicionalnim medijima plasiranje medijskog sadržaja putem ovih „novih

medija“. Neke od najpopularnijih distribucijskih platformi su društvene mreže,

blogovi, wiki sustavi, podcasti i RSS (detaljnije su predstavljeni u nastavku).

4.2.1. Društvene mrežne

Društvene mreže (Social Networking Sites) predstavljaju web servise koji svojim

korisnicima omogućavaju kreiranje profila koji sadrže osobne podatke te

informacije kojima pokazuju osobnost, navike i stil života dotičnog pojedinca.

Zahvaljujući tim profilima korisnici se uključuju u virtualne zajednice kako bi

upoznali ljude sličnih stavova i interesa. Korisnicima je omogućeno povezivanje s

prijateljima i poznanicima, meĎusobno izmjenjivanje poruka, dodavanje

aplikacija, chat i sl. Servisi društvenih mreža sve su više zanimljivi i u

marketinškom smislu jer korisnici otkrivaju neke osobne podatke koje odreĎena

korporacija može otkupiti na burzi informacija od strane poduzeća koje se bavi

prikupljanjem informacija o afinitetu korisnika te iskoristiti te podatke pri

promoviranju, stvaranju proizvoda i usluga namjenjenih ciljanoj grupi korisnika.

31

S druge strane društvene mreže pružaju mogućnost promoviranja poduzeća na

način da poduzeće kreira profil putem kojega se predstavlja targetiranoj

populaciji. Prednost društvenih mreža je i u tome što su besplatne kranjim

korisnicima jer se najčešće financiraju od prodaj oglasnog prostora. Društvene

mreže danas su jedan od najpopularnijih oblika mrežne komunikacije. Osim

pronalaženja istomišljenika, putem njih omogućena je razmjena multimedijskih

sadržaja, iskustava, informacija... Neke od popularnijih društvenih mreža su:

1. Facebook – u veljači 2004. godine Mark Zuckerberg pokrenuo

je Thefacebook. Sajt je bio zamišljen kao interna društvena mreža u

okviru akademske zajednice studenata Harvarda, zatim se proširio i na

druga sveučilišta, a u ljeto 2005. Mark kupuje domenu facebook.com te

zahvaljujući investitorima u Facebook ta mreža ubrzo stječe popularnost

diljem svijeta i postaje uobičajno sredstvo komunikacije. Facebook

predstavlja najpopularniju društvenu mrežu u Hrvatskoj.

2. Twitter - je nastao 2006. godine. To je microblogging servis i društvena

mreža koja se bazira na razmjenjivanju kratkih poruka i druženju,

odnosno praćenju, drugih korisnika. Korištenje je besplatno, a može se

koristiti putem weba, raznih desktop aplikacija i mobilnih telefona.

Njegova specifičnost je u tome da korisnici razmjenjuju informacije

putem statusa koji su svedeni na 140 znakova.

3. Flicker – internetski servis koji služi za objavljivanje digitalnih fotografija,

a sadrži i društvenu tj. socijalizacijsku komponentu. Fotografije se

označavaju ključnim riječima čime je omogućeno njihovo pretraživanje i

kategoriziranje. Takav servis postoji i u Hrvatskoj, a zove se pticica.com

32

4.2.2. Blog

Blogovi su web stranice zamišljene kao online dnevnici koji se redovito ažuriraju,

a podaci se pohranjuju kronološki, a mogu biti u obliku teksta, slike, zvuka, vide

ili njihove kombinacije. Osim osobnih dnevnika blogovi se mogu koristiti i kao

sredstvo informiranja ili nuditi bilo kakav sadržaj ovisno o interesima autora.

Danas se u svijetu vrlo uspješnim pokazalo voĎenje propagadne aktivnosti kod

političke kampanje putem bloga, ukoliko je blog autentičan. Negativne strane

bloga su da informacije na njima treba uzimati s rezervom, a pozitivne su da

postoje autori blogova koji su se specijalizirali za odreĎena područja, izgradili

povjerenje kod svojih čitatelja i time postali relevantni opinion makeri.

4.2.3. Wiki

Wiki je stranica ili zbirka web stranica dizajnirana za omogućavanje pristupa

svakome tko hoće ureĎivati, mijenjati ili brisati sadržaj s time da su promjene

sadržaja vidljive odmah. Danas ne postoji brži način za ureĎivanje i otpremanje

hiperteksta od Wikija, a prednost su i niski troškovi održavanja. Najpoznatija web

stranica zasnovana na Wiki stranicama svakako je Wikipedia zbog čega ljudi

često pogrešno misle da je Wikipedia isto što i Wiki. Wikipedia je samo najbolji

primjer upotrebe Wikia. Zamišljena je kao online enciklopedija koja svima

omogućuje ureĎivanje sadržaja. IBM-ovo istraživanje pokazalo je da je

vandalizam nastao na Wikipediji, u pogledu objavljivanja krivih informacija,

ispravljen u roku od 5 minuta što Wikipediu kao takvu čini pouzdanim i

relevantnim sredstvom informiranja. Wikipediji se može vjerovati zbog čega se u

ovom završnom radu, na pojedinim mjestima, referiram na nju kao izvor.

33

4.3. Novi mediji utemeljeni na Web 2.0 servisima i tehnologiji te

njihov utjecaj na politiĉku komunikaciju

Novi mediji su ne tako davno označavali elektroničke medije (radio i televiziju),

no danas se taj termin sve više primjenjuje za opis različitih oblika novih

interaktivnih medija čija je platforma interneta. Te medije odlikuje nelinearni

pristup sadržaju (hiperlinkovi), interaktivnost (sve veće sudjelovanje korisnika) i

multimedijski način prezentacije (tekst, slika, zvuk, animacija, video itd.).

Temelji se na audio-vizualnim iskustvima radija i televizije, na industriji zabave,

povećanju brzine prijenosa informacija koju omogućavaju suvremeni

telekomunikacijski sustavi te na petostoljetnom iskustvu tiska i nakladništva.

Novi mediji su izrasli iz Web 2.0 tehnologije i izgradili novu distribuciju

informacija. Koncipirani su na način da se korisnika potiče na stvaranje sadržaja

što podrazumjeva i njegovo objavljivanje zbog čega je razvijen širok spektar

internetskih platformi za distribuciju takvoga sadržaja. Svaki oblik sadržaja u

pravilu je vezan uz odgovarajuću distribucijsku platformu pa se, primjerice,

tekstualni sadržaji najčešće pojavljuju u okviru bloga.

Osim za distribuciju korisničkog sadržaja, Web 2.0 servisi i tehnologija su

razvijeni do te mjere da omogućuju primjenu i plasiranje tradicionalnog

medijskog sadržaja na nove i sve popularnije oblike komunikacije, a omogućuju i

različite komercijalne, edukacijske i poslovne aktivnosti što donedavno nije bio

slučaj jer je potencijal interneta zbog njegovih tehnoloških karakteristika bio

„ograničen“, smatraju neki teoretičari.

Pristupanje medijima putem društvenih mreža i drugih Web 2.0 alata i servisa

postaje sve popularnije. Zbog takvog se trenda klasični mediji, korporacije, a

donekle i političari i političke stranke odlučili uključiti u postojeće komunikacijske

tokove današnjice. Koristeći nove Web 2.0 servise koji su doslovce prerasli u novi

medij i oblik informiranja, otvaraju se i približavaju novoj publici i novim

ciljanima javnostima.

Internet ima potencijal aktivnog uključenja graĎan u političku savkodnevicu, ali

rijetki su političari koji za to koriste internet i dostupne online servise koji

omogućuju graĎanima da se na adekvatan način uključe u bilo koji politički

34

proces. Samo površnim pregledom web stranica političkih stranaka, tijela javne

uprave i sličnih možemo vidjeti da malo tko nudi razraĎen sustav uključivanja

graĎana. Zbog nepostojanja obostrane i interaktivne komunikacija na relaciji

političar-graĎanin smanjeno je učinkovito reagiranje ili realiziranje odreĎene

akcije na bilo kojoj razini. Iako postoje online mogućnosti i mehanizmi za

uključivanje graĎana, naši političari nisu prepoznali puni potencijal koji pružaju

novi mediji što me dovodi do zaključka da domaći političari osim što ne prate

trendove, imaju i problema sa uključivanjem graĎana u nove komunikacijske, a

samim time i demokratske procese.

Web kampanje imaju poseban utjecaj na izborne procese zbog čega se internet i

srodne tehnologije vide kao sredstvo mobiliziranja birača, vraćanja povjerenja u

političke institucije i reviztalizaciju demokracije. Novi mediji stvorili su platforme

za konzulataciju sa graĎanima putem društevnih mreža, tematskih portala,

blogova i sl. što u konačnici pridonosi razvoju dijaloga. Ti isti novi mediji postali

su i platforma koja omogućava infrastrukturu za deliberaciju – sustav vlasti u

kojem se o svim javnim stvarima odlučuje zajedničkom raspravom (Joshua

Cohen), koja može završiti stvarnim akcijama – rekao je u svom izlaganju na

temu Internet i demokracija dipl. prof. i znanstveni novak s FPZG-a Domagoj

Bebić na konferenciji o suvremenim komunikacijskim metodama pod nazivom

Primjena.com – internet i politički marketing, održanoj 12. veljače 2009. Primjer

online deliberacije svakako su učenički i studentski prosvjedi organizirani putem

Facebooka 2009. i 2010. u Hrvatskoj.

Mnogi online stratezi smatraju kako na izborima za predsjednika Republike

Hrvatske kandidati nisu dovoljno kvalitetno iskoristili potencijal koje im pružaju

društvene mreže. Neki od njih nisu dovoljno razvili ni vlastitu svijest o važnosti

upostave dvosmjerne komunikacije putem novih medija, iako su platforme za to

postojale i samo ih je trebalo iskoristiti. Uzmimo za primjer da nijedan naš

predsjednički kandidat nije pokušao prikupiti volontere putem interneta dok je

Obama na isti način prikupio dva milijuna ljudi, a više od pet milijuna ljudi bili su

prijatelji s Obamom na Facebooku i MySpaceu. Mnogi od njih doživjeli su Twitter

kao internetsku verziju radijskih emisija “čestitke, želje i pozdravi”, a često puta

je s druge strane komunicirala osoba iz online tima dotičnog kandidata, a ne

kandidat osobno čime se uvelike izgublio na autentičnosti.

35

To vodi zaključku da su mnogi naši političari eksperimentirali s nekim novim

načinima komunikacije i promoviranja na internetu tijekom predizborne

kampanje ali bez kvalitetne online strategije i poprilično suhoparno. Važno je

naglasiti kako je iznad svega najvažnija kvaliteta kandidata. „Taktika, alati i

strategija su važni ali mogu biti posve nebitni ako vaš kandidat nema

prihvatiljivu i autentičnu viziju koju je spreman dobro predstaviti tijekom

kampanje“, zaključio je Plouffe, glavni strateg američkog predsjednika Baracka

Obame. „Obaminu kampanju ipak treba staviti u širi kontekst“, mišljenja

je Alemka Lisinski, glavna urednica Tportala, koja smatra da je Obama ponudio

novu političku supstancu koja se samo proširila netom. „Koliko god je internet

jak kanal, uvijek treba uzeti u obzir i kvalitetu sadržaja“, naglasila je Lisinski koja

je bila sudionica panela pod nazivom Točka preokreta - Obamina kampanja ili

kako su novi mediji preuzeli igru, u sklopu prvog Weekend Sessiona održanog u

Zagrebu 3. prosinca 2009.

4.4. Analiza upotrebe dostupnih online servisa i alata online

timova predsjedniĉkih kandidata u prvome izbornome krugu

Radi stjecanja uvida u online imidž i reputaciju svih predsjedničlih kandidata koji

su participirali na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. u

prvome izbornom krugu, kreirana je tablica koja ima za cilj prikazati koliko su svi

predsjednički kandidati iskoristili mogućnosti interneta u pogledu promoviranja

na njemu. Tablica osim online reputacije omogućuje i uvid u sveukupnu aktivnost

online timova predsjedničkih kandidata na internetu, od toga tko od kandidata

ima vlastite promidžbene web stranice, koje su društvene mreže (Facebook,

Twitter, MySpace) i kanale (YouTube, Vimeo) iskoristili za vlastitu PR promociju

do toga tko od kandidata ima vlastiti blog, te imaju li svoju stranicu na online

enciklopediji Wikipediji.

U tablici se nalazi 12 kandidata čije je kandidature za predsjednika Republike

Hrvatske 2009./2010. Državno izborno povjerenstvo (DIP) proglasilo

pravovaljanima. Pet stranačkih i sedam nezavisnih kandidata predalo je

pravovaljane kandidature, a to su: Milan Bandić (nezavisni kandidat), Andrija

36

Hebrang (HDZ), Ivo Josipović (SDP), Josip Jurčević (nezavisni), Damir Kajin

(IDS), Boris Mikšić (nezavisni), Dragan Primorac (nezavisni), Vesna Pusić (HNS),

Vesna Škare Ožbolt (nezavisni), Miroslav TuĎman (nezavisni), Nadan Vidošević

(nezavisni) i Slavko Vukšić (Demokratska stranka slavonske ravnice-Slavonska

ravnica). Njihovim je imenima (redosljedom nasumice odabranim) u tablici

pridružen znak plusa ukoliko su u svojoj online kampanji koristili neki od novih

medija i novih online servisa i alata.

Tablica 4.2. Dvanaest predsjedničkih kandidata u prvome krugu izbora za

predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. i internetskih Web 2.0 servisa

koje su koristili za slanje svojih predizbornih poruka i komunikaciju s biračima.

KANDIDATI WEB FB Twitter YT

kanal

Wiki

pedia

Blog Flickr Vimeo My

Space

1. Ivo Josipović

+ + + + + - + - -

2. Milan bandić

+ + + + + - + + -

3. Nadan

Vidošević

+ + + + + - - - -

4. Dragan

Primorac

+ + + + + - - - -

5. Vesna

Pusić

+ + + + + - - - -

6. Vesna Škare-Oţbolt

+ + + + + + - - +

7. Damir

Kajin

+ + - - + - - - -

8. Andrija

Hebrang

+ + - - + - - - -

9. Miroslav

TuĊman

+ + + + + - - - -

10. Boris Mikšić

+ - - - + + - - -

11. Josip Jurĉević

+ + + + + - - - -

12. Slavko Vukšić

+ - - - + - - - -

Izvor: izradio autor

37

Na temelju ove tablice vidimo koji kandidati su na predsjedničkim izborima za

predsjednika RH 2009./2010. prepoznali važnost interneta kao novog moćnog

oružja političke komunikacije te u kojoj su mjeri i koje njegove potencijale

iskoristili u marketinškom i komunikacijskom smislu. Vidljivo je koji su

predsjednički kandidati i koje točno alate, servise i kanale upotrijebili za prijenos

vlastitih ideja i poruka kao i koliko prate trendove koje donose nove Web 2.0

tehnologije koje bitno utječu na kretanje moderne političke komunikacije. Vidimo

koliko su ozbiljno shvatili i upotrijebili internet za vlastitu promociju.

4.5. Analiza sluţbene prisutnosti i popularnosti predsjedniĉkih

kandidata koji su ušli u drugi izborni krug na društvenoj mreţi

Facebook u domeni Facebook page

Kako bi se dobio što bolji uvid u korištenje trenutno najpopularnijeg društvene

mreže (Facebooka) u svrhu promidžbe, promocije ali i komunikacije s biračkim

tijelom na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010., izraĎena je

tablica u kojoj je prikazana službena prisutnost i aktivnost predsjedničkih

kandidata koji su ušli u drugi izborni krug. Prikazana je i usporeĎena popularnost

(na temelju broja Facebook fanova), u prvom i drugom izbornom krugu, Milana

Bandića i Ive Josipovića na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook page

(stranica) dana 27.12.2009. (izborni dan) i dana 10.1.2010 (izborni dan). Na

temelju tablice možemo vidjeti koji je od kandidata te u kojem izbornom krugu

bio popularniji od svojega protukandidata na društvenoj mreži Facebook kao i

koji je od kandidata, u konačnici, bio omiljeniji od strane Facebook korisnika.

Razlika u popularnosti izražena je u postotku za svaki od izbornih krugova.

Vidimo kako je predsjednički kandidat Milan Bandić bio, na temelju broja

podržavatelja (prijetelja), za 48,70 posto popularniji meĎu Facebook korisnicima

u prvome izbornom krugu dok je Ivo Josipović u drugom izbornom krugu ostavrio

prednost od 8,59 posto u odnosu na svojega protukandidata.

38

Tablica 4.3. Rejting i popularnost predsjedničkih kandidata Ive Josipovića i

Milana Bandića na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook page

(stranica), sa razlikom u postotku rejtinga i popularnosti za oba izborna kruga

dobivenog na temelju broja Facebook prijatelja.

KANDIDATI BR.

PODRŢAVATELJA

I RAZLIKA U

POSTOTKU

DATUM VRIJEME GLEDANJA I

LINK

Milan Bandić 11 377 27.12.2009. 17:38h

http://www.faceboo

k.com/milan.bandic.h

rvatska?ref=ts

Ivo

Josipović

5 836 27.12.2009. 17:39h

http://www.faceboo

k.com/ivojosipovicsd

p?ref=ts

Razlika

izraţena u

%

48,70%

Milan Bandić 21 274 10.1.2010. 15:28h

http://www.faceboo

k.com/milan.bandic.h

rvatska?ref=ts

Ivo

Josipović

23 273 10.1.2010. 15:30h

http://www.faceboo

k.com/ivojosipovicsd

p?ref=ts

Razlika

izraţena u

%

8,59%

Izvor: izradio autor

39

Ovdje se brani teza, a to nam evidentno potvrĎuje tablica, da su online stratezi

oba predsjednička kandidata prepoznali Facebooka kao sredstvo komunikacije s

jednim dijelom graĎanstva, te da su prepoznali trend, potencijale ali i važnost

egzistiranja na ovoj društvenoj mreži, koja bi bila treća država na svijetu prema

broju stanovnika, tj. korisnika. Najjača snaga Facebooka sadržana je masovnosti

i umreženosti. Gledajući statistički, riječ je o masovnoj pojavi koja ima

nevjerojatan doseg do apsolutno svih generacija, a sve to zahvaljujući

širokopojasnom internetu i umreženosti. Uzmemo li u obzir činjenicu kako sve

veći broj ljudi mlaĎih od 35 godina koristi internet kao primarno sredstvo

informiranja, pogotovo društvene mreže (najviše Facebook), zaključujemo da

prilagoĎavanje ovakvom obliku komunikacije, u političkom smislu, postaje

relevantan faktor u hrvatskoj političkoj svakodnevnici. Nadalje, zaključujemo i

predviĎamo da u budućnosti ključno pitanje glede upotrebe Facebooka u svrhu

političke komunikacije neće biti treba li ga koristitii, već kako ga upotrijebiti.

Mnogo je razloga koji idu u prilog tome zašto je važno biti na Facebooku: na

svijetu postoji 500 milijuna korisnika Facebooka; samo u Hrvatskoj ih ima 1 214

720 milijuna, meĎu njima je više od 900 tisuća korisnika punoljetno; prosječni

Facebook korisnik na svom (i tuĎim) profilima dnevno provede oko 55 minuta. To

je više vremena nego što bilo koji korisnik provede na bilo kojoj drugoj stranici te

čak tri puta više nego što provede surfajući najpoznatijom tražilicom – Google. S

druge pak strane, Facebook je puno jeftiniji u odnosu na druge promotivne

kanale, a osim toga dobit koja se ostvaruje pravilnom upotrebom Facebooka je

ona koja se ne može platiti novcem – jačanje brenda. U ovom slučaju

brendiranja ličnosti tj. predsjedničkih kandidata.

Za vrijeme predsjedničke kampanje za predsjednika Republike Hrvatske

2009./2010. na društvenoj mreži Facebook kreirana je aplikacija pod nazivom

Mnijenje. Mnijenje je aplikacija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja hrvatskih

korisnika Facebooka kreirana od strane T-portala. Ova se aplikacija bavi raznim

istraživanjima, a za vrijeme predsjedničke kampanje omogućila je Facebook

korisnicima uvid u birački puls vaših prijatelja odnosno vašeg Facebook

okruženja, kao i uvid u ukupni rezultat kretanja popularnosti predsjedničkih

kandidata svih sudionika ankete, tj. onih koji su postali fanovi aplikacije. Dakle,

anketa omogućuje uvid u ukupni rezultat svih sudionika i uvid u rezultat vaših

40

Facebook prijatelja koji su sudjelovali u anketi. Da bi vidjeli koga bi vaši prijatelji

izabrali za predsjednika, njih deset moralo je riješiti anketu dok je uvid u ukupnu

popularnost predsjedničkih kandidata na Facebooku bio odmah vidljiv. U prilogu

E ovoga rada nalazi se screenshotovi aplikacije Mnijenje za drugi izborni krug.

Prvi screenshot pokazuje izgled ankete, drugi pokazuje ukupni rezultat svih koji

su sudjelovali u anketi, a teći, pored ukupnog rezultata, pokazuje i rezultat

autorovog Facebook okruženja tj. koga bi autorovi Facebook prijatelji, na temelju

virtualnih glasova, izabrali za novog predsjednika Republike Hrvatske.

4.6. Analiza i usporedba sluţbene aktivnost Ive Josipovića i Milana

Bandić na društvenoj mreţi Twitter datuma 27. prosinca 2009. i

10. sijeĉnja 2010.

Ova tablica daje jasan uvid u to da su online timovi oba predsjednička kandidata

koji su ušli u drugi izborni krug prepoznali Twitter kao platformu za komunikaciju

s biračima ali i medijima. Naime, ovaj online kanal, kako je već prije navedeno,

nema mnogo korisnika u Hrvatskoj, kao recimo Facebook, ali meĎu onima koji

imaju kreirane korisničke profile na Twitteru nalazi se veliki broj novinara i

opinion makera što omogućuje neposredniji pristup medijima, a samim time i

slanje predizbornih poruka.

U tablici je usporeĎena službena aktivnost Ive Josipovića i Milana Bandića na

društvenoj mreži Twiter datuma: 27.12.2009. i 10.1.2010. Tablica sadrži ime

kandidata, link na službeni profil svakog od kandidata te razliku izraženu u

postotku koja prikazuje aktivnosti oba kandidata u pogledu broj poslanih poruka

(tweetova), osoba koje prate kandidata (followersa) i onih osoba koje prati

kandidat (followinga) na Twetteru. Na temelju dobivenih rezultata vidimo da je

online tim predsjedničkog kandidata Ive Josipovića bio uspješniji. Autor je na

nekoliko od brojnih seminara i konferencija na kojima je prisustvovao, a koji su

tematski bili povezani sa temom ovoga rada, došao da informacija kako nijedan

predsjednički kandidat nije osobno stajao iza svog Twitter profila za vrijeme

trajanja predsjedničke kampanje već su ih predstavljali ljudi iz njihova stožera

zaduženi za internet komunikaciju s glasačima. Ta pojava je u IT-u poznata kao

41

ghost blogging koji predstavlja situaciju kada jedna osoba zaposli drugu da piše

na blogu ili društvenoj mreži u njeno ime. U daljnjem nastavku teksta Twitter

profili predsjedničkih kandidata će se, bez obzira na gore navedeno, predstavljati

kao da su iza njih zaista predsjednički kandidati Ivo Josipović i Milan Bandić.

Dakle, tablica nam zorno prikazuje kako je predsjednički kandidat Ivo Josipović

na izborni dan 27.12.2009., poslao 68,13 posto više poruka (točnije 251)

limitiranih na 140 znakova (Twitter je tako koncipiran, ograničen je broj

znakova) putem Twitter profila u odnosu na svojega protukandidata koji ih je

poslao 80. Ivo Josipović imao je takoĎer 69,40 posto više korisnika Twittera koji

su pratili njegovu aktivnost na ovom servisu u prvome izbornom krugu kao i

70,62 posto više onih koje je on pratio. Situacija u drugom izbornom krugu nije

se bitnije promijenila. Ivo Josipović poslao je 283 poruke putem Twitter profila

do datuma 10.1.2010. (uključujući i izborni dan), dok ih je predsjednički

kandidat Milan Bandić poslao 96, što je 66,7 posto manje od Ive Josipovića. Broj

Twitter korisnika koji prate Ivu Josipovića dana 10.1.2010. iznosio je 935 što je

62,35 posto više u odnosu na njegova protukandidata koji je imao 325 prijatelja

na Twitteru navedenog datuma. Ivo Josipović je 10.1.2010. pratio 1071 Twitter

profil, a Milan Bandić 264, što je za 75,35 posto manje u odnosu na Ivu

Josipovića.

42

Tablica 4.4. službena prisutnost i aktivnost kandidata: Ive Josipovića i Milana

Bandića na društvenoj mreži Twiter datuma: 27.12.2009. (prvi izborni krug) i

10.1.2010. (drugi izborni krug)

KANDIDATI TWETTER

LINK

TWEETS FOLLOWING FOLLOWERS DATUM

Milan Bandić http://t

witter.co

m/milan

bandic

80 265 238 27.12.2009.

Ivo Josipović http://t

witter.co

m/ivojosi

povic

251 902 778 27.12.2009.

Razlika izmeĊu

aktivnosti

kandidata na

društvenoj

mreţi Twitter

izraţena %

68,13% 70,62% 69,40%

Mialn Bandić http://t

witter.co

m/milan

bandic

96 264 352 10.1.2010.

Ivo Josipović http://t

witter.co

m/ivojosi

povic

283 1 071 935 10.1.2010.

Razlika izmeĊu

aktivnosti

kandidata na

društvenoj

mreţi Twitter

izraţena %

66,7% 75,35% 62,35%

Izvor: izradio autor

43

Rezultati tablice kao i informacije poznate autoru dovode nas do zaključka da

online stratezi nisu kvalitetno komunicirali putem Twittera (pojam koji je 2009.

bio u najvećem porastu u pretragama na tražilici Google diljem svijeta). Najviše

problema bilo je s načinom na koji su online timovi komunicirali s potencijalnim

biračima. Neki od online stručnjaka koji su bili angažirani u kampanjama, a sa

kojima je autor imao prilike razgovarati, kao razloge neefikasne online

komunikacije putem Twittera navode malu zajednicu korisnika i ne postojanje

adekvatnog modela komunikacije. Zbog toga su pojedini online timovi

predsjedničkih kandidata shvatili Twitter kao internetsku verziju radijskih emisija

„čestitke, želje i pozdravi“ pa je tako njihova komunikacija bila previše sterilna i

službena. Tako su npr. poruke predsjedničkog kandidata Dragana Primorca

glasile: „Pozdrav iz Metkovića!; Zahvaljujem Dubrovniku, Opuzenu, Pločama na

podršci“ , slično je komunicirao i predsjednički kandidat Milan Bandić koji bi uz

takvu poruku ubacio i videolink. Trend ovakve komunikacije na Twitteru za

vrijeme trajanja predsjedničke kampanje prekinuo je predsjednički kandidat

Nadan Vidošević čije su poruke bile personalizirane, a samim time i u duhu

Twittera. Neke od poruka glasile su: „Idem logopedu učiti govoriti na pravi

način“ ili „Napokon idem malo ranije leći, laka vam noć“ ili „Joj da nema

kampanje, šta bi sad gušta na snijegu“. S druge strane cijeli Twitter profil

kandidatkinje Vesne Pusić sveo se na davanje linkova na njenu službenu

Facebook stranicu, a iza Twitter profila Ive Josipovića bio je voditelj njegove

online kampanje Marko Rakar čime se izgubilo na autentičnosti.

44

4.7. Analiza sluţbenih kanala Ive Josipovića i Milana Bandića na

servisu za razmjenu video sadrţaja – YouTube

YouTube je besplatni internetski srevis za razmjenu video sadržaja nastao u

studenom 2005. godine, a njegovu moć prepoznali su i političari. Upravo zbog

činjenice da potencijalni birači mogu pregledavati video uratke kada to požele, te

reagirati na stavove koje iznose predsjedndički kandidati, ovaj servis postao je

zanimljiv i online stratezima za politički marketing. YouTube omogućuje pristup

sadržaju u bilo koje vrijeme, sa bilo koje lokacije u svijetu, a korisnicima

omogućuje rekaciju na odgledani sadržaj u obliku komentara.

Iz priložene tablice vidljivo je kako su online stručnjaci, na izborima za

predjednika RH 09./10., korištenjem ovog servisa uvidjeli njegove prednosti

glede video promidžbe predsjedničkih kandidata. Stoga je internetska kampanja

Ive Josipovića i Milana Bandića bila zastupljena i na popularnom internetskom

servisu za razmjenu video sadžaja YouTubeu. U tablici se nalazi link na službeni

YouTube kanal oba predsjednička kandidata kao i broj videa koji su upunjen od

strane njihovih online timova. Vidimo i koliko su puta video klipovi pogledani od

strane YouTube korisnika, kao i ukupan broj pretplatnika tj. prijatelja na

službenom YouTube kanalu koje su imali na dana 10.1.2010.

Tablica 4.5. Usporedba službenih kanala Ive Josipovića i Milana Bandića

na servisu za razmjenu video sadržaja – YouTube na izborni dan

10.1.2010. u 15:40h

PREDSJEDNIĈKI

KANDIDATI

Link na sluţbeni

YouTube Channel profili

Upload

videos

Total

Upload Views

Subscribers

Ivo Josipović http://www.yout

ube.com/user/IvoJosipovic#p/a

163 97 333 65

Milan Bandić http://www.youtube.com/user/m

ilanbandic01

325 78 722 38

Razlika u postotku

49,85 %

19,12 % 41,54%

Izvor: izradio autor

45

Tablica jasno pokazuje kako je online tim predsjedničkog kandidata Milana

Bandića upunio 325 video isječaka što je za 49, 84 posto više u odnosu na Ivu

Josipovića čiji je tim upunio 163 videa. Iako je online tim Ive Josipovića upunio

količinski manji broj videa, njegovi video klipovi na YouTube servisu bili su

gledaniji za 19.12 posto više u odnosu na njegova konkurenta.

Video klipove Milana Bandića u ukupnom zbroju pogledalo je 78 722 YouTube

korisnika dok je video klipove Ive Josipovića pogledalo 97 333. U rubrici

subscribers (pretplatnici) vidimo da je Milan Bandić imao 38, a Ivo Josipović 65

virtualnih prijatelja na svom službenom YouTube kanalu.

4.8. Analiza sluţbene Facebook stranice i grupe, sluţbenog Twitter

profila te YouTube kanala novoizabranog predsjednika Republike

Hrvatske Ive Josipovića dana 11. sijeĉnja 2010.

Tablice omogućuju uvid u interakcije koje je ostvario online tim predsjedničkog

kandidata Ive Josipovića datuma 11.1.2010. na internetskim servisima i alatima

na kojima je dotični predsjednički kandidat participirao, a koje je autor pratio. Iz

prve tablice vidljivo je kako je Ivo Josipović putem društvene mreže Facebook u

domeni Facebook page skupio 27 502 fana tj. podržavatelja, dok je u domeni

Facebook grupe imao 3 934 člana. Tablica broj tri pokazuje aktivnost online tima

Ive Josipovića na Twitteru. Online tim Ive Josipovića poslao je 288 poruka

limitiranih na 140 znakova putem ovog servisa, dotičnog kandidata na Twitteru

sljedila su 1042 korisnika dok je online tim kanidata pratio aktivnosti 1171

Twitter korisnika. Posljednja tablica pokazuje broj videa (164) koji su upunjeni na

službeni YouTube kanal, broj pretplatnika na kanal tj. prijatelja (75) te ukupan

broj pogledanih videa (120 537) od strane YouTube korisnika, dana 11.1.2010.

Iz tablica je vidljivo da je predsjednički kandidat Ivo Josipović bio uspješno

zastupljen na novim komunikacijskim infrastrukturama na internetu. Na temelju

toga mogu zaključiti kako bi se web kampanja Ive Josipovića mogla etiketirati

kao uspješna.

46

Tablica 4.6. Ukupan broj podržavatelja na službenoj Facebook stranici

predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića

Tablica 4.7. Broj članova na službenoj Facebook grupi predsjednika Republike

Hrvatske Ive Josipovića

PREDSJEDNIK BR. ĈLANOVA

DATUM LINK I VRIJEME

IVO

JOSIPOVIĆ

3.934 11.1.2010. 15:27h

http://www.facebook.com/group.php?gid=146243590045&ref=search&sid=638247203

.2311943595..1

Tablica 4.8. Broj ostvarenih interakcija na službenom Twitter profilu

predsjendika Republike Hrvatske Ive Josipovića

PREDSJEDNIK LINK TWEETS FOLLOWING FOLLOWERS

IVO

JOSIPOVIĆ

http://twitter.com/ivo

josipovic

288 1 171 1 042

PREDSJEDNIK BR. PODRŢAVATELJA

DATUM LINK I VRIJEME

IVO

JOSIPOVIĆ

27.502 11.1.2010. 13:32h

http://www.facebook.com/ivojosipovicsdp?ref=ts

47

Tablica 4.9. Broj ostvarenih interakcija predsjednika Republike Hrvatske

Ive Josipovića na službenom YouTube kanalu

PREDSJEDNIK YouTube Channel Upload videos

Total Upload

Views

Subscribers

IVO JOSIPOVIĆ http://www.youtube.com/user/IvoJosi

povic#p/a

164 120 537 75

Izvor: izradio autor

48

ZAKLJUĈAK

Najčešći promidžbeni alati u današnjem političkom marketingu svakako su

oglašavanje i odnosi s javnošću. Kroz prošlost najveći dio marketinškog kolača

kad je riječ o političkim kampanjama odlazio je na oglašavanja putem

televizijskih postaja, meĎutim sa pojavom širokopojasnog interneta i Web 2.0

servisa kontinuirano se povećava broj korisnika interneta, a promjenile su se i

navike konzumiranja medija. Zbog toga internet u današnje vrijeme sve više

preuzima primat nad ostalim medijskim platforamama kada je riječ o

oglašavanju. Njegove prednosti su višestruke, a osim što potiče na interaktivnost

i omogućuje izravan kontakt s informacijom u bilo koje doba dana ili noći, s bilo

koje lokacije na svijetu, internet nam omogućuje pokretanje bilo koje

marketinške kampanje u svega nekoliko sati, gotovo potpuno besplatno, a

rezultati su vidljivi trenutno.

Zahvaljujući Web 2.0 servisima, koji su omogućili dvosmjernu komunikaciju,

internet se kao nikada do sada približio biračima, pa je samim time postao

zanimljiv i u smislu oglašavanja ali i prikupljanja istomišljenika, volontera i

fanova. Pravila koja su do sada vrijedila u klasičnom PR-u, marketingu i

oglašavanju na internetu funkcioniraju na bitno drugačiji način. Na to je najviše

utjecala pojava društvenih mreža čiji je uzrok popularnosti i njihova dostupnost

na mobilnim ureĎajima, zbog čega nije nužno imati stolno računalo ili laptop

kako bi sudjelovali u kampanji. Pridodamo li tomu mogućnost besplatnog

oglašavanja pojedinaca, korporacija ili brendova koje društvene mreže pružaju,

sasvim je jasno zašto je, recimo, društvena mreža Facebooka dosegla 50

milijuna korisnika u svega dvije godine postojanja, a 2010. godine ih broji preko

500 milijuna.

U budućnosti političkog marketinga ključno pitanje neće biti treba li upotrjebiti

internet i nove tehnologije u svrhu promidžbe i komunikacije s potencijalnim

biračima već kako i na koji način to učiniti. U svijetu digitalne tehnologije internet

je postao moćno marketinško sredstvo, a svakom korisniku omogućeno je da

sudjeluje u kreiranju javnog mnijenja, pa se samim time internet približio punoj

49

demokratičnosti, kakvoj i teži. Konzumenti sadržaja postaju aktivni pojedinci koji

sve više stupaju u interaktivan odnos s davateljem informacije.

Pobjeda Baracka Obame označila je prekretnicu u ulozi društvenih mreža u

političkim kampanjama. Facebook i druge mreže poslužile su za prikupljanje

sredstava, organiziranje i provedbu kampanjske strategije te, najvažnije, za

dobivanje glasova. Utjecaj američke predsjedničke kampanje na internet i

internetske medije postigao je svoj odjek i u našim krajevima. U prilog tome idu

brojne analize koje su sastavni dio ovoga rada, a koje pokazuju kako su online

timovi kandidata za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. nastojali

graditi online zajednice istomišljenika na trenutno dostupnim alatima digitalne

komunikacije kao što su Facebook, Twitter, YouTubem Google Maps, Vimeo,

Flickr, Digg... MeĎutim, nijedan online tim nije iskoristio sve mogućnosti koje

pružaju Web 2.0 servisi. Svi kandidati imali su sličnu online strategiju, izostala je

dvosmjerna komunikacija bez koje egzistiranje na društvenim mrežama nema

smisla, nitko nije pokušao prikupiti volontere putem interneta. Službene stranice

predsjedničkih kandidata nisu bile dizajnirane za dvosmjernu komunikaciju nego

su uglavnom bili u službi emitiranja poruka. Mnoge su pretvorene u portale, a

nijedna službena stranica naših predsjedničkih kandidata nije imala karakter

društvene mreže

Nitko od kandidata u predizbornoj kampanji nije uspio uspostaviti kvalitetnu

online vezu na relaciji političar-birač koja bi trebala trajati pune četiri godine

koliko traje mandat. Da bi ta veza bila „produktivna“ mora postojati interaktivna

komunikacija koja spaja predstavnike i predstavljene, koja je smislen i

moderirana i kod koje postoje mehanizmi mjerenja rezultata, da se zna što će se

dogoditi poslije rasprave. U tu svrhu mora postajati sve više materijala koji su

dostupni biračima i graĎanima i koji omogućuju informiranje o općepolitičkim

prilikama. Sve to omogućuju novi internetski mediji zbog čega egzistiranje na

njima od strane političara i političkih stranaka postaje nužnost. Pri tome treba

uzeti u obzir činjenicu da stari kanali komunikacije ne izumiru, unatoč

društvenim mrežama koje samo proširuju načine komunikacije.

50

MeĎutim, predsjednički kandidati u Hrvatskoj moraju zatvoriti svoje stranice i

profile na društvenim mrežama jer se po zakonu političari ne mogu oglašavati

izvan kampanje što je po mišljenju autora krajnje oportuno.

Svi su prepoznali važnost egzistiranja na društvenim mrežama koje su korjenito

promijenili način komunikacije i oglašavanja na relaciji političar-birač kakav smo

do sada poznavali. Shvatili su kako se društvene medije ne može kontrolirati ili

ignorirati, kako se svi njihovi potezi komentiraju u relnom vremenu te kako

moraju voditi računa o ovom novom obliku komunikacije jer osim što mogu

kobno utjecati na njihov imidž i reputaciju i klasični mediji „preselili“ su na

društvene mreže i sve ih više koriste kao sredstvo informiranja. Zbog svega toga

je online imidž posta vrlo važna karika u lancu izborne pobjede. Web 2.0 servisi

tek su zakoračili na područje političkih kampanji i u kratko vrijeme postali moćno

oružje političke propagande. Slijedom navedenih analiza u ovome radu može se

zaključiti kako su se, po kriteriju internetske prisutnosti i popularnosti, Web 2.0

servisi pokazali kao relevantan i točan prognozer krajnjeg izbornog rezultata na

izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010.

Na temelju svega iznesenog u ovom radu zaključuje se kako su online timovi

predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Rebublike Hrvatske

2009./2010. nedovoljno kvalitetno i nedovoljno profesionalno iskoristili sve

mogućnosti koje pruža današnji internet i dostupna tehnologija.

51

LITERATURA

Popis knjiga:

1. Šiber, I., 2003. Politički marketing, Politička kultura, Zagreb

2. Zetter, L., 2010. Priručnik za političke kampanje – Lekcije s bojišnice,

nakladnik Dubravka Jusić, Zagreb

Popis članaka:

1. Grbeša, M., Bebić, D., 1999. Internet – novo poglavlje predizbornih

kampanja, Politička misao, 36 (4), str. 179-191

2. Haramija, P. 2010. Gaj Julije Cezar, majstor političkog marketinga

(Politička promidžba nekoć i danas), Obnovljen život, 65 (2), str. 151-172

3. Bebić, D., 2007. Uloga interneta u predizbornoj kampanji, Vijenac, Vol. 20,

br. 360-361

4. Šiber, I., 2000. Politički marketing i politički sustavi, Politička misao, 37

(2), str. 149-167,

5. Tanta, I., Glavaš, D., Krznarić, M., Klarić, D. 2010. prilog predsjednički

izbori, madeIN, 2 (19), str. 1-23

Popis internetskih stranica:

1. Best marketing,

http://hr.best-marketing.com/index.php?lang=est&main_id=118&id=57

(20.11.2009.)

2. Dr. sc. Zoran Tomić blog,

http://www.zorantomic.net/index.php?option=com_content&view=article&

id=153:politiki-marketing&catid=44:politiki-marketing&Itemid=83

(8. 6. 2009.)

52

3. GFK Hrvatska,

http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/006361/index.hr.html (srpanj 2010.)

4. Jutarnji list,

http://www.jutarnji.hr/web-2-0--nema-vise-potrosaca--sada-su-svi-

sudionici/274976/ (20.9.2010.)

5. Manjgura.hr,

http://manjgura.hr/politika/politicari-jos-nisu-svjesni-mogucnosti-novih-

medija/ (15.2.2010.)

6. Manjgura.hr,

http://manjgura.hr/tag/novi-mediji/ (27.5.2010.)

7. Monitor.hr,

http://www.monitor.hr/clanci/kampanja-na-internetu-bila-je-vaznija-od-

drugih-medija/27787/ (15.1.2010.)

8. Monitor.hr,

http://www.monitor.hr/clanci/uloga-interneta-u-marketingu-i-

predizbornoj-kampanji/517/ (4.2.2010.)

9. Nacional.hr,

http://www.nacional.hr/clanak/76745/webdvanula-radionica-mozemo-li-

ignorirati-milijun-hrvata-na-facebooku (29.1.2010.)

10. Netokracija.com,

http://www.netokracija.com/zasto-facebook-2801 (29.4.2010.)

11. NoviList.hr,

http://www.novilist.hr/2010/05/28/hrvatski-politicari-facebook-kor.aspx

(27.5.2010.)

12.Poslovni dnevnik,

http://www.poslovni.hr/vijesti/u-pitanju-online-oglasavanja-hrvatska-jos-

na-niskoj-razini-91376.aspx (4.9.2010.)

13.Poslovni dnevnik,

http://www.poslovni.hr/vijesti/tweetaj-vladu-zbog-problema-161356.aspx

(20.10.2010.)

53

14.Rep.hr,

http://www.rep.hr/vijesti/internet/sve-vise-ljudi-u-hrvatskoj-cita-vijesti-

na-internetu/1265/ (1.2.2010.)

15. Rep.hr,

http://www.rep.hr/vijesti/internet/na-facebooku-1-125-460-hrvatskih-

korisnika/1499/ (11.4.2010.)

16. SeekandHit internet marketing,

http://www.seekandhit.com/blog/google/google-hrvatska/ (16.7.2010.)

17. T-portal,

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/46119/Obami-su-najvise-donirali-

umirovljenici-i-studenti.html (23.12.2009.)

18.T-portal,

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/47706/Predsjednicki-kandidati-

kupuju-fanove-na-Facebooku.html (15.12.2009.)

19.Večernji list,

http://www.vecernji.hr/vijesti/istrazivanje-josipovicev-imidz-najbolji-

vesna-pusic-druga-clanak-35781 (17.10.2010.)

20. Zadarski internet portal,

http://www.ezadar.hr/clanak/gfk-53-posto-ili-185-milijuna-hrvata-koristi-

internet (18.8.2010.)

21. Wikipedia,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet_marketing (26.9.2010.)

22. Wikipedia,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Web_2.0 (23.10.2010.)

23. Wikipedia,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_predsjedni%C4%8Dki_izbori_2009.

(24.10.2010.)

24. Liderpress.hr,

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=107409 (18.10.2010.)

25. Egos-image,

http://egos-image.hr/imidz.html (12.10.2010.)

POPIS TABLICA I SLIKA

1. Tablica 2.1. Popis svih predsjedničkih kandidata na izborima za

predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. i njihovih službenih web

stranica.

2. Tablica 2.2 Blogovi kandidata koji su imali vlastite blog servise na

predsjedničkim izborima 2009./2010.

3. Slika 2.1. Google Trends screenshot na kojem je paralelno usporeĎen

rejting pretraživanja na tražilici Google kandidata Ive Josipovića i Milana

Bandića dana 1.1.2010. Pojam je pretraživan na temelju regije (Hrvatska)

i vremena (zadnjih 30 dana).

4. Slika 2.2. Screenshot plaćenog Google AdWords oglasa predsjedničkog

kandidata Ive Josipovića.

5. Slika 2.3. Screenshot plaćenog Google AdWords oglasa predsjedničkog

kandidata Milana Bandića

6. Slika 3.1. Broj poslanih poruka svih predsjedničkih kandidata kao i broj

sljedbenika koji su imali na društvenoj mreži Twitter datuma 25. prosinca

2009.

7. Slika 3.2 Rejting svih predsjedničkih kandidata na njihovim službenim

stranicam na društvenoj mreži Facebook, na temelju broja Facebook

fanova dana 23. prosinca 2009.

8. Tablica 4.1 YouTube službeni kanali svih predsjedničkih kandidata, broj

videa koji su upunjeni i broj pretplaćenih osoba na kanal dana 12.12.2009.

9. Tablica 4.2. Dvanaest predsjedničkih kandidata u prvome krugu izbora za

predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. i internetskih Web 2.0

servisa koje su koristili za slanje svojih predizbornih poruka i komunikaciju

s biračima.

10. Tablica 4.3. Rejting i popularnost predsjedničkih kandidata Ive Josipovića

i Milana Bandića na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook page

(stranica), sa razlikom u postotku rejtinga i popularnosti za oba izborna

kruga dobivenog na temelju broja Facebook prijatelja.

11. Tablica 4.4. Službena prisutnost i aktivnost kandidata: Ive Josipovića i

Milana Bandića na društvenoj mreži Twiter datuma: 27.12.2009. (prvi

izborni krug) i 10.1.2010. (drugi izborni krug)

12. Tablica 4.5. Usporedba službenih kanala Ive Josipovića i Milana Bandića

na servisu za razmjenu video sadržaja – YouTube na izborni dan

10.1.2010. u 15:40h

13. Tablica 4.6. Ukupan broj podržavatelja na službenoj Facebook stranici

predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića

14. Tablica 4.7. Broj članova na službenoj Facebook grupi predsjednika

Republike Hrvatske Ive Josipovića

15. Tablica 4.8. Broj ostvarenih interakcija na službenom Twitter profilu

predsjendika Republike Hrvatske Ive Josipovića

16. Tablica 4.9. Broj ostvarenih interakcija predsjednika Republike Hrvatske

Ive Josipovića na službenom YouTube kanalu

PRILOZI

Prilog A (str. 17)

Google Trends screenshotovi deset predsjedniĉkih kandidata koji

su participirali na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. U prvome izbornome krugu.

Google Trends screenshot prikazuje paralelnu usporedbu rejtinga

na traţilici Google sljedećih predsjedniĉkih kandidata: Nadana Vidoševića, Andrije Hebranga, Dragana Primorca i Vesne Škare-

Oţbolt na izborima za predsjednika Republike Hrvatske u prvome izbornome krugu. Kriteriji pretraţivanja u screenshotu su regija:

Hrvatska i godina: 2009.

Google Trends screenshot prikazuje paralelnu usporedbu rejtinga

na traţilici Google sljedećih predsjedniĉkih kandidata: Damira Kjina, Miroslava TuĊmana, Borisa Mikšića, Josipa Jurĉevića i

Slavka Mikšića na izborima za predsjednika Republike Hrvatske u

prvome izbornome krugu. Kriteriji pretraţivanja u screenshotu su regija: Hrvatska i godina: 2009.

Prilog B (str. 22)

Presjek tablica koje prate stanje aktivnosti i komuniciranja na

sluţbenim Twitter profilima svih predsjedniĉkih kandidata u

prvome izbornom krugu od 25.11. do 25.12.2009. praćenih u razmacima od deset dana.

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata

na društvenoj mreţi Twitter datuma: 25.11.2009.

KANDIDATI LINK TWEETS FOLLOWING FOLLOWERS

1.Milan Bandić http://twitter.com/milanbandic 36 101 152

2. Ivo Josipović http://twitter.com/ivojosipovic 170 573 435

3. Nadan Vidošević

http://twitter.com/NadanVidosevic

111 495 442

4. Dragan Primorac

http://twitter.com/DraganPrimorac

58 124 122

5. Vesna Pusić http://twitter.com/vpusic 104 255 253

6. Vesan Škare-Ožbolt

http://twitter.com/skare_ozbolt 78 19 111

7. Damir Kajin - - - -

8. Andrija Hebrang

LAŽNI PROFIL - - -

9. Miroslav Tuđman

http://twitter.com/MiroslavTudjman

94 686 208

10. Boris Mikšić - - - -

11. Josip Jurčević https://twitter.com/josipjurcevic

12 0 19

12. Slavko Vukšić - - - -

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata

na društvenoj mreţi Twiter datuma: 5.12.2009

KANDIDATI LINK TWEETS FOLLOWING FOLLOWERS

1.Mialn Bandić http://twitter.com/milanbandic 52 267 218

2.Ivo Josipović http://twitter.com/ivojosipovic 210 736 602

3. Nadan Vidošević

http://twitter.com/NadanVidosevic

117 621 548

4. Dragan Primorac

http://twitter.com/DraganPrimorac

85 151 147

5. Vesna Pusić http://twitter.com/vpusic 115 255 272

6. Vesna Škare-Ožbolt

http://twitter.com/skare_ozbolt 80 19 115

7. Damir Kajin - - - -

8. Andrija Hebrang

LAŽAN PROFIL - - -

9. Miroslav Tuđman

http://twitter.com/MiroslavTudjman

100 685 212

10. Boris Mikšić - - - -

11. Josip Jurčević https://twitter.com/josipjurcevic

14 0 24

12.Slavko Vukšić - - - -

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata

na društvenoj mreţi Twiter datuma: 15.12.2009.

KANDIDATI LINK TWEETS FOLLOWING FOLLOWERS

1.Mialn Bandić http://twitter.com/milanbandic 75 267 265

2. Ivo Josipović http://twitter.com/ivojosipovic 244 872 731

3. Nadan Vidošević

http://twitter.com/NadanVidosevic

221 795 647

4. Dragan Primorac

http://twitter.com/DraganPrimorac

154 128 170

5. Vesna Pusić http://twitter.com/vpusic 150 254 322

6. Vesna Škare-Ožbolt

http://twitter.com/skare_ozbolt 82 653 291

7. Damir Kajin - - - -

8. Andrija Hebrang

LAŽAN PROFIL - - -

9. Miroslav Tuđman

http://twitter.com/MiroslavTudjman

106 681 228

10. Boris Mikšić - - - -

11. Josip Jurčević https://twitter.com/josipjurcevic

15 0 31

12.Slavko Vukšić - - - -

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Twiter datuma: 15.12.2009.

KANDIDATI LINK TWEETS FOLLOWING FOLLOWERS

1.Mialn Bandić http://twitter.com/milanbandic 75 267 265

2. Ivo Josipović http://twitter.com/ivojosipovic 244 872 731

3. Nadan Vidošević

http://twitter.com/NadanVidosevic

221 795 647

4. Dragan Primorac

http://twitter.com/DraganPrimorac

154 128 170

5. Vesna Pusić http://twitter.com/vpusic 150 254 322

6. Vesna Škare-Ožbolt

http://twitter.com/skare_ozbolt 82 653 291

7. Damir Kajin - - - -

8. Andrija Hebrang

LAŽAN PROFIL - - -

9. Miroslav Tuđman

http://twitter.com/MiroslavTudjman

106 681 228

10. Boris Mikšić - - - -

11. Josip Jurčević https://twitter.com/josipjurcevic

15 0 31

12.Slavko Vukšić - - - -

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Twiter datuma: 25.12.2009.

KANDIDATI LINK TWEETS FOLLOWING FOLLOWERS

1.Mialn Bandić http://twitter.com/milanbandic 80 265 280

2. Ivo Josipović http://twitter.com/ivojosipovic 249 902 778

3. Nadan Vidošević

http://twitter.com/NadanVidosevic

247 801 670

4. Dragan Primorac

http://twitter.com/DraganPrimorac

165 128 170

5. Vesna Pusić http://twitter.com/vpusic 159 254 340

6. Vesna Škare-Ožbolt

http://twitter.com/skare_ozbolt 83 650 291

7. Damir Kajin - - - -

8. Andrija Hebrang

LAŽAN PROFIL - - -

9. Miroslav Tuđman

http://twitter.com/MiroslavTudjman

106 679 234

10. Boris Mikšić - - - -

11. Josip Jurčević https://twitter.com/josipjurcevic

16 0 31

12.Slavko Vukšić - - - -

Prilog C (str. 23)

Presjek tablica koje prikazuju sluţbenu aktivnost svih predsjedniĉkih koji su participirali u prvome izbornome krugu

(27.12.2009.) na izborima za predsjednika Republike Hrvatske

2009./2010. u domeni Facebook stranica. Stanje je praćeno u razmacima od šest dana od 23.11. do 23.12.2009.

Prva tablica prikazuje stanje datuma 23.11.2009.

1.Milan Bandić 7.102 23:17h http://www.facebook.com/pages/Milan-Bandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.753345991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts

2. Ivo Josipović 2.943 23:19h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovicsdp?ref=ts

3. Nadan Vidošević

3.263 23:19h http://www.facebook.com/home.php?#/trecipredsjednik?ref=ts

4. Dragan Primorac

2.170 23:18h http://www.facebook.com/home.php?#/pages/Dragan-Primorac-hrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts

5. Vesna Pusić 1.840 23:17h http://www.facebook.com/home.php?#/vpusic?ref=ts

6. Vesna Škare-Ožbolt

1.817 23:18h http://www.facebook.com/home.php?#/pages/Vesna-Skare-Ozbolt/170135937781?ref=ts

7. Damir Kajin 3.202 23:24h http://www.facebook.com/home.php?#/damir.kajin?ref=ts

8. Andrija Hebrang

911 23:26h http://www.facebook.com/home.php?#/pages/Andrija-Hebrang/132367519590?ref=ts

9. Miroslav Tuđman

1.883 23:26h http://www.facebook.com/pages/Miroslav-Tudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.1271701602..1

10. Boris Mikšić - -

11. Josip Jurčević 309 23:28h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-Josip-Jurcevic/116937027972?ref=mf

12. Slavko Vukšić

- -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost

predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 29.11.2009.

1.Milan Bandić 7.478 21:30h http://www.facebook.com/pages/Milan-Bandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.753345991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts

2.Ivo Josipović 3.212 21:31h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovicsdp?ref=ts

3. Nadan Vidošević

3.675 21:32h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts

4. Dragan Primorac

2.327 21:32h http://www.facebook.com/pages/Dragan-Primorac-hrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts

5. Vesna Pusić 1.938 21:33h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts

6. Vesna Škare-Ožbolt

1.875 21:34h http://www.facebook.com/pages/Vesna-Skare-Ozbolt/170135937781?ref=ts

7. Damir Kajin 3.450 21:35h http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts

8. Andrija Hebrang

988 21:36h http://www.facebook.com/pages/Andrija-Hebrang/132367519590?ref=ts

9. Miroslav Tuđman

1.956 21:37h http://www.facebook.com/pages/Miroslav-Tudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.1271701602..1

10. Boris Mikšić - -

11. Josip Jurčević 357 21:39h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-Josip-Jurcevic/116937027972?ref=mf

12. Slavko Vukšić

- -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost

predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 5. 12. 2009.

PREDSJEDNIČKI KANDIDAT

BR. PODRŽAVATELJA

VRIJEME GLEDANJA I LINK NA FACEBOOK PAGE

1.Milan Bandić 7.937 14:39h http://www.facebook.com/pages/Milan-Bandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.753345991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts

2.Ivo Josipović 3.418 14:40h http://www.facebook.com/ivojosipovicsdp?ref=ts

3. Nadan Vidošević

3.999 14:41h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts

4. Dragan Primorac

2.429 14:42h http://www.facebook.com/home.php?#/pages/Dragan-Primorac-hrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts

5. Vesna Pusić 2. 060 14:43h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts

6. Vesna Škare-Ožbolt

1.902 14:44h http://www.facebook.com/pages/Vesna-Skare-Ozbolt/170135937781?ref=ts

7. Damir Kajin 3.548 14:45h http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts

8. Andrija Hebrang

1.124 14:45h http://www.facebook.com/pages/Andrija-Hebrang/132367519590?ref=ts

9. Miroslav Tuđman

1.979 14:46h http://www.facebook.com/pages/Miroslav-Tudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.1271701602..1

10. Boris Mikšić - -

11. Josip Jurčević 386 14:48h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-Josip-Jurcevic/116937027972?ref=mf

12. Slavko Vukšić

- -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost

predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 11.12.2009.

PREDSJEDNIČKI KANDIDATI

BR. PODRŽAVATELJA

VRIJEME GLEDANJA I LINK

1.Milan Bandić 8.607 23:17h http://www.facebook.com/pages/Milan-Bandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.753345991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts

2.Ivo Josipović 3.653 23:18h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovicsdp?ref=ts

3. Nadan Vidošević

4.321 23:18h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts

4. Dragan Primorac

2.631 23:19h http://www.facebook.com/pages/Dragan-Primorac-hrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts

5. Vesna Pusić 2.210 23:19h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts

6. Vesna Škare-Ožbolt

1.932 23:20h http://www.facebook.com/pages/Vesna-Skare-Ozbolt/170135937781?ref=ts

7. Damir Kajin 3.669 23:21h http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts

8. Andrija Hebrang

1.209 23:21h http://www.facebook.com/pages/Andrija-Hebrang/132367519590?ref=ts

9. Miroslav Tuđman

2.033 23:22h http://www.facebook.com/pages/Miroslav-Tudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.1271701602..1

10. Boris Mikšić - -

11. Josip Jurčević 478 23:23h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-Josip-Jurcevic/116937027972?ref=mf

12. Slavko Vukšić - -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost

predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 17.12.2009.

PREDSJEDNIČKI KANDIDATI

BR. PODRŽAVATELJA

VRIJEME GLEDANJA I LINK

1.Milan Bandić 9.801 22:31h http://www.facebook.com/pages/Milan-Bandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.753345991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts

2.Ivo Josipović 3.937 22:32h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovicsdp?ref=ts

3. Nadan Vidošević

4.663 22:32h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts

4. Dragan Primorac

2.804 22:33h http://www.facebook.com/pages/Dragan-Primorac-hrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts

5. Vesna Pusić 2.447 22.33h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts

6. Vesna Škare-Ožbolt

2.172 22:34h http://www.facebook.com/pages/Vesna-Skare-Ozbolt/170135937781?ref=ts

7. Damir Kajin 3.814 22:34 http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts

8. Andrija Hebrang

1.315 22:35h http://www.facebook.com/pages/Andrija-Hebrang/132367519590?ref=ts

9. Miroslav Tuđman

2.079 22:36h http://www.facebook.com/pages/Miroslav-Tudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.1271701602..1

10. Boris Mikšić - -

11. Josip Jurčević 524 22:36h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-Josip-Jurcevic/116937027972?ref=mf

12. Slavko Vukšić

- -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost

predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 23.12.2009.

PREDSJEDNIČKI KANDIDATI

BR. PODRŽAVATELJA

VRIJEME GLEDANJA I LINK

1.Milan Bandić 10.377 17:38h http://www.facebook.com/pages/Milan-Bandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.753345991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts

2.Ivo Josipović 4.836 17:39h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovicsdp?ref=ts

3. Nadan Vidošević

4.967 17:40h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts

4. Dragan Primorac

2.878 17:40h http://www.facebook.com/pages/Dragan-Primorac-hrvatski-predsjednik/176819055756?ref=t

5. Vesna Pusić 2.678 17:41h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts

6. Vesna Škare-Ožbolt

2.251 17:42h http://www.facebook.com/pages/Vesna-Skare-Ozbolt/170135937781?ref=ts

7. Damir Kajin 4.012 17:43h http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts

8. Andrija Hebrang

1.425 17:44h http://www.facebook.com/pages/Andrija-Hebrang/132367519590?ref=ts

9. Miroslav Tuđman

2.224 17:45h http://www.facebook.com/pages/Miroslav-Tudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.1271701602..1

10. Boris Mikšić - -

11. Josip Jurčević 566 17:46h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-Josip-Jurcevic/116937027972?ref=m

12. Slavko Vukšić - -

Prilog D (str. 24)

Screenshot prikaz sluţbenog Twitter profila Ive Josipovića.

Screenshot prikaz sluţbenog Twitter profila Milana Bandića.

Prilog E (str. 39)

Mnijenje je aplikacija za istraţivanje trţišta i javnog mnijenja hrvatskih korisnika Facebooka kreirana od strane tportala. Ova je

aplikacija bavi se raznim istraţivanjima, a za vrijeme predsjedniĉke kampanje omogućila je Facebook korisnicima uvid u

biraĉki puls njihovih prijatelja odnosno njihova Facebook okruţenja, kao i uvid u ukupni rezultat kretanja popularnosti

predsjedniĉkih kandidata svih sudionika ankete.

Prvi screenshot pokazuje izgled ankete, drugi pokazuje ukupni rezultat svih koji su sudjelovali u anketi, a teći, pored ukupnog

rezultata, pokazuje i rezultat autorovog Facebook okruţenja tj. koga bi autorovi Facebook prijatelji, na temelju virtualnih glasova,

izabrali za novog predsjednika RH. Autor je predoĉio razvoj situacije

na aplikaciji Mnijenje samo za drugi izborni krug.