MOGUNOSTI KORITENJA BIOMASE IZ UMARSTVA

I DRVNE INDUSTRIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Sarajevo, oktobar 2014. godine

1. UVOD 3

2. STANJE UMSKIH RESURSA U BOSNI I HERCEGOVINI 4

3. METODOLOGIJA IZRADE 6

4. REZULTATI I DISKUSIJA 7 4.1. Identifikacija kljunih pojmova vezanih za koritenje energije na bazi drveta 7 4.2. Procjena dostupne koliine biomase iz uma u BiH 7 4.3. Identifikacija kljunih institucionalno-zakonskih pretpostavki za mobilizaciju i odrivo koritenje umske biomase u BiH 10 4.3.1. Nadlene vladine institucije 10 4.3.2. Meusektorska saradnja 11 4.3.3. Strateko-legislativne pretpostavke za koritenje umske biomase 11 4.3.4. Udruivanje i nevladine organizacije 12

5. ZAKLJUCI I PREPORUKE 13

6. KORITENA LITERATURA 16

PRILOZI 19

LISTA GRAFIKONA

Grafikon 1: Trend proizvodnje drvnih proizvoda u BiH u periodu 2008 - 2012. godina 8Grafikon 2: Odgovor ispitanika na pitanje: U koje svrhe koristite vau umu? 12

LISTA SLIKA

Slika 1: Prikaz umovitosti u BiH 4Slika 2: Procjena dostupne koliine umske drvne biomase u BiH 7

LISTA TABELA

Tabela 1: Struktura povrina uma i umskih zemljita prema vegetacijskom obliku, namjeni koritenja i dostupnosti u BiH 5Tabela 2: Proizvodna struktura DS u BiH 9Tabela 3: Dostupna koliina drvne biomase za proizvodnju energije 9

SADRAJ

IEO International Energy OutlookBiH Bosna i HercegovinaBtu Britanska termalna jedinica

FBiH Federacija Bosne i HercegovineFAO Food and Agriculture Organization

OECD Organisation for Economic Co-operation and DevelopmentOIE Obnovljivi izvori energije

OIEiEK Obnovljivi izvori energije i efikasna kogeneracijaPD Prostorno drvo

REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralne BiHRS Republika Srpska

DS umski drvni sortimentUNDP United Nations Development Programme

FIRMA Fostering Interventions for Rapid Market Advancement

WESSPROFOR Istraivaki projekat: Mogunosti proizvodnje energije od drveta iz privatnog umoposjeda u zemljama Jugoistone Evrope

LISTA SKRAENICA

Energija i energetski resursi predstavljaju kljune faktore ekonomskog razvoja svake drave. Promjene cijena energije imaju znaajan uticaj na ekonomski rast, to je naroito izraeno u zemljama koje su primorane da uvoze energiju uslijed nedostataka vlastitih proizvodnih kapaciteta ili prirodnih resursa. International Energy Outlook 2013 predvia da e se potronja energije u svijetu poveati za 56% u razdoblju od 2010. do 2040. godine. U zemljama koje nisu lanice Organizacije za saradnju i ekonomski razvoj (engl. Organisation for Cooperation and Economic Development OECD) zabiljeena je poveana potronja energije koja je uzrokovana dugoronim privrednim rastom. Prognozira se da e se potronja energije u zemljama koje nisu lanice OECD-a poveati za 90%, dok je taj rast u zemljama OECD-a procijenjen na 17% (IEO, 2013).

Globalni trend u koritenju resursa za proizvodnju energije biljei znaajan porast udjela energije dobivene iz obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori energije i nuklearne elektrane predstavljaju svjetske najbre rastue izvore energije sa godinjim poveanjem od 2,5%. Objanjenje ovog, u mnogim dijelovima svijeta vrtoglavog trenda, se krije u poveanju cijene energije dobivene iz fosilnih goriva, poveanju rizika ovisnosti o fosilnim gorivima i poveanoj emisiji staklenikih plinova prilikom dobivanja energije iz fosilnih goriva. Ipak, prognozira se da e fosilna goriva do 2040. godine biti izvor za 80% ukupno proizvedene energije na svjetskom nivou (IEO, 2013).

Mnoge zemlje svijeta imaju velike povrine pod umama koje, ako se njima gospodari na odriv nain, mogu dati velike koliine sirovine za proizvodnju toplotne, odnosno elektrine energije. Pojam bioenergija se odnosi na sve vrste energija dobivenih iz biogoriva, odnosno goriva dobivenih iz materija biolokog porijekla tj. biomase (FAO, 2004). Bioenergija nudi mogunost za smanjenje emisije staklenikih plinova po proizvedenoj energetskoj jedinici, smanjenje ovisnosti o uvozu energije i istovremeno smanjenje cijene energije dobivene iz fosilnih goriva. Ovisno o razvijenosti institucionalno-zakonodavnih pretpostavki drave, proizvodnja bioenergije prua mogunosti za promociju odrivog gospodarenja prirodnim resursima, unapreenje ruralnog razvoja i otvaranje novih radnih mjesta.

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje imaju veliki

procenat teritorije prekrivene umskim resursima, to ukazuje na izvjestan potencijal za proizvodnju energije bazirane na odrivom koritenju umske biomase. Ratna razaranja su uzrokovala velike ljudske gubitke i devastaciju privrednih kapaciteta i infrastrukture neophodne za ekonomski rast i unapreenje ivotnog standarda. umarstvo i druge

privredne grane oslonjene na koritenje prirodnih resursa predstavljale su okosnicu oporavka nacionalne privrede u poslijeratnom periodu. Tako su naprimjer u 1999. godini 54% izvoza Federacije Bosne i Hercegovine inili: aluminijum, trupci bukve i elektrina energija (ulan i Beli, 1999). Kada je u pitanju proizvodnja i potronja svih oblika energije jo uvijek dominira energija dobivena iz uglja sa udjelom oko 45%, zatim slijede tena goriva (21%) i drvna biomasa (20,5%), dok ostali oblici energije (hidro energija, prirodni plin i uvozna elektrina energija) uestvuju sa oko 13% (METROPOLI, 2012).

Obzirom da ume i umsko zemljite prekrivaju vie od 50% teritorije Bosne i Hercegovine, moe se rei da one predstavljaju jedan od najznaajnijih prirodnih resursa ove drave. Bez obzira na znaajnu resursnu osnovu, u Bosni i Hercegovini ne postoji strateko opredjeljenje za proizvodnju goriva i energije iz biomase. U tom smislu, trenutno najzastupljenije koritenje umske drvne biomase je u formi ogrjevnog drveta za proizvodnju toplinske energije, iako dananja tehnologija prua mogunosti za preradu drveta u razliite proizvode koji imaju veu energetsku efikasnost od ogrjevnog drveta. Obzirom da potronja fosilnih goriva djeluje nepovoljno na ivotnu sredinu, kao i da su cijene drugih energenata u stalnom porastu, za oekivati je da e se koritenje umske biomase za proizvodnju energije intenzivirati i u Bosni i Hercegovini. U skladu sa tim, podsticanje proizvodnje drvne sjeke, briketa i peleta bi znaajno doprinijelo razvoju ruralnih sredina i poveanju broja radnih mjesta. Meutim, istraivanja koja se bave analizom potencijala umske drvne biomase na podruju Bosne i Hercegovine su jo uvijek sporadina. Nekoliko autora se bavilo razliitim aspektima procjene energetskog potencijala umske drvne biomase u Bosni i Hercegovini (Jovanovi et al, 2008) ili njenim entitetima (Danilovi et al, 2013), te pitanjima energetskog potencijala obnovljivih izvora energije (Malkoevi, 2006; Gvero, 2008; Doleek i Karabegovi, 2012). Problemi koritenja umske drvne biomase iz uma u privatnom vlasnitvu su sveobuhvatno istraivani u okviru regionalnog istraivakog projekta pod naslovom: Mogunosti proizvodnje energije od drveta iz privatnog umoposjeda u zemljama Jugoistone Evrope (WESSPROFOR) kojeg su implementirale nauno-istraivake institucije iz zemalja regiona zapadnog Balkana. Uprkos tome, istraivanja koja imaju za cilj da procijene potencijale umske drvne biomase na osnovu realne proizvodnje u sektoru umarstva u Bosni i Hercegovini su jo uvijek u inicijalnoj fazi. Sa tim u vezi, ova studija ima za cilj da analizira pokazatelje dostupne koliine umske drvne biomase i identificira institucionalno-zakonske pretpostavke za njenu mobilizaciju i odrivo koritenje.

1. UVOD

3

Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu BiH) spada u red evropskih zemalja koje su izuzetno bogate umskim resursima sa aspekta njihove rasprostranjenosti i bioloke raznolikosti. Sama injenica da se preko 50% povrine BiH nalazi pod umama (Slika 1), ukazuje na njihovu vanost u osiguranju mnogostrukih koristi za iru drutvenu zajednicu. umski resursi su u mnogim lokalnim sredinama okosnica ekonomije i nerijetko predstavljaju jedini izvor prihoda za mnoga

domainstva. Pored toga, veliki broj privrednih subjekata je na direktan ili indirektan nain ukljuen u lanac proizvodnje koji je baziran na drvetu ili nedrvnim umskim proizvodima.

Ratna deavanja i oporavak privrede u poslijeratnom periodu, baziran uglavnom na koritenju prirodnih resursa, su ostavili izvjesne negativne posljedice na umske resurse u BiH. Sve su ee pojave degradacije umskih resursa uzrokovane nekontrolisanom sjeom, kalamitetima tetnika i umskim poarima, a koje za posljedicu imaju smanjenje potencijala umskih sastojina da pruaju dugotrajne koristi za drutvo. Ovakvom stanju doprinosi i nesreen institucionalno-zakonodavni i strateki okvir za gospodarenje umskim

resursima, koji je zbog sloene administrativne ureenosti BiH u izvjesnoj mjeri nedovoljno reagibilan. Naprijed navedeno ukazuje na neophodnost poduzimanja niza stratekih koraka i primjene seta instrumenata umarske politike kako bi se ouvali i unaprijedili postojei potencijali umskih resursa u BiH.

Tradicionalni pristup u gospodarenju umskim resursima u BiH je zasnovan na ekolokim (prirodi bliskim) postulatima, koji se prije svega ogledaju u nainu planiranja i realizacije operativnih aktivnosti u sektoru umarstva. Zahvaljujui

ovome, umski resursi u BiH jo uvijek imaju prirodnu strukturu. Operativne aktivnosti u gospodarskim umama (umama proizvodnog karaktera) izvravaju se u cilju podrke ciklusu prirodnog obnavljanja umskih sastojina, ouvanju bioloke raznolikosti i unapreenju potencijala za pruanje optekorisnih funkcija. Zvanini podaci o strukturi i povrinama uma i umskih zemljita su, jo uvijek, bazirani na informacijama iz Prve inventure uma na velikim povrinama iz 1968. godine prema kojima povrina uma u BiH iznosi oko 2,70 miliona ha, odnosno 53% od ukupne povrine. U cilju dobijanja novih podataka o stanju umskih resursa u BiH, realizovana je Druga nacionalna inventura uma na velikim povrinama u periodu od 2006 - 2009. godine. Preliminarno objavljeni podaci ukazuju na pozitivan trend promjena umskih povrina za vie od 500.000 ha. Pored toga, kroz analizu ovih podataka utvreno je da odreena povrina umskih resursa mora biti kategorizirana kao nedostupna, zbog sumnje na prisustvo mina.

Ovakvih povrina ima oko 420.000 ha od ega bi, na osnovu karakteristika terena i vegetacije, oko 407.000 ha pripadalo umama proizvodnog karaktera - Tabela 1 (FIRMA, 2013).

Prema prikazanoj tabeli vidljivo je da, sa aspekta zastupljenosti pojedinih proizvodnih kategorija uma, njihova struktura nije na zadovoljavajuem nivou. Visoke ume sa prirodnom obnovom su zastupljene sa 1.652.400 ha, izdanakih uma je 1.252.200 ha dok ibljaci zauzimaju povrinu od 130.600 ha. Pored toga, potrebno je napomenuti da relativno mala povrina (7.600 ha) ima iskljuivo zatitnu namjenu. Ovaj podatak je znaajan obzirom da ukazuje na potrebu za poveanjem procenta formalno zatienih umskih

2. STANJE UMSKIH RESURSA U BOSNI I HERCEGOVINI

Slika 1: Prikaz umovitosti u BiH (na osnovu Karte realne umske vegetacija BiH, Stefanovi i Beus 1983)

4

1. Visoke ume 1.329.500

ha

ProizvodneVegetacijski oblik

Dostupne povrine

ume loihprivrednih

uslova

Iskljuivo zatitne

ume

ume posebne namjene

Nedostupnepovrine Total

ha ha ha ha ha

46.300 5.200 8.800 262.600 1.652.400

843.200 158.700 1.600 2.400 246.300 1.252.200

2.172.700 205.000 6.800 11.200 508.900 2.904.600

52.700 41.100 0 100 36.700 130.600

55.700 88.400 800 3.400 38.900 187.200

108.400 129.500 800 3.500 75.600 317.800

3.300 3.100 100 2.600 9.100

2.228.700 241.600 6.800 11.400 548.200 3.035.700

2.284.400 337.600 7.600 14.800 587.100 3.231.500

2. Izdanake ume

1+2. Sve ume

3. ibljaci

4. Goleti

3+4. ibljaci i goleti

5. Ostale umske povrine

FAO ume (1+2+3+5)

6. Sve ume i umska zemljita

Tabela 1: Struktura povrina uma i umskih zemljita prema vegetacijskom obliku, namjeni koritenja i dostupnosti u BiH

Izvor: FIRMA (2013)-Mogunosti koritenja niskovrijednih drvnih sortimenata i konverzija izdanakih uma u BiH

povrina, kao odgovor na sve izraenije zahtjeve i inicijative iz sektora zatite prirode. Sa tim u vezi, moe se zakljuiti da e u budunosti ove inicijative i zahtjevi za uspostavljanje novih zatienih podruja, pored ostalog, uticati i na proizvodne funkcije umskih resursa.

Pored injenice da se odreene povrine umskih resursa ne mogu koristi u proizvodne svrhe (minirane povrine, zatitne ume i ume posebne namjene), vano je napomenuti da efektivno koritenje proizvodnih potencijala umskih resursa u najveoj mjeri oteava, a esto i onemoguava, nedovoljna otvorenost umskih kompleksa primarnom mreom umske putne infrastrukture. Otvorenost visokih uma primarnom mreom umskih puteva u BiH iznosi 9,93 km/1000 ha i neto je vea u odnosu na izdanake ume gdje ona iznosi 8,65 km/1000 ha, to je u svakom sluaju daleko ispod prosjeka razvijenijih europskih zemalja gdje otvorenost iznosi 20-30 km/1000 ha (FIRMA, 2013). Nedovoljna izgraenost primarne i sekundarne mree umske putne infrastrukture ograniava realizaciju planiranog etata, to najee dovodi do devastacije umskog bogatstva na umskim povrinama koje su u dovoljnoj mjeri otvorene (Bajri et al, 2011). U skladu sa prethodno navedenim, poveanje koritenja drvne mase u BiH i ostvarivanje planiranog nivoa sjea (etata) zahtjeva znaajne investicije. Ove aktivnosti se prije svega ogledaju u ienju umskih podruja pod minama te izgradnji i unapreenju primarne mree umske putne infrastrukture. Uz dostizanje odreenog nivoa investicija u sektoru umarstva kreirala bi se osnova za ispunjenje planiranog obima sjea i njegovu ujednaeniju raspodjelu na ukupnu umsku povrinu, te stvorile mogunosti za osiguranje dodatne koliine drveta koje se moe ponuditi tritu.

5

Analiza proizvodnje energije na bazi obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu OIE) se bazira na razumijevanju meusobnih odnosa izmeu kljunih elemenata za njihovo odrivo koritenje. Pri tome je neophodno:

- Razumjeti interakciju izmeu potencijalnog uea OIE u rjeavanju globalnih ekolokih problema u odnosu na realne (ekoloki prihvatljive) kapacitete resursa.

- Identificirati kljune institucionalno-zakonske pretpostavke kojima se uspostavlja i regulie koritenje OIE, te identificirati potencijalne aspekte koje treba unaprijediti kako bi se postojei potencijali efikasno mobilizirali.

- Identificirati nivo potranje za energijom iz OIE, kao i postojanje neophodnih tehnolokih rjeenja i infrastrukturalnih pretpostavki za to efektivnije koritenje raspoloivih resursnih potencijala.

Ovaj izvjetaj se bazira na analizi i prikazu podataka u vezi sa trenutno raspoloivom resursnom osnovom umske biomase za proizvodnju energije i identifikacijom kljunih institucionalno-zakonskih pretpostavki za mobilizaciju raspoloive resursne osnove. Za potrebe izrade ovog izvjetaja analizirani su dostupni literarni izvori a proces je proveden u tri koraka:

1. Identifikacija kljunih pojmova vezanih za koritenje energije na bazi drveta koja podrazumijeva utvrivanje pojmovnih i numerikih veliina u vezi sa procesom proizvodnje i koritenja energije na bazi umske biomase.

2. Procjena dostupne koliine biomase iz uma u BiH na bazi dostupnih podataka.

3. Identifikacija kljunih institucionalno-zakonskih pretpostavki za mobilizaciju i odrivo koritenje umske biomase.

3. METODOLOGIJA IZRADE

6

4.1. Identifikacija kljunih pojmova vezanih za koritenje energije na bazi drveta

Pitanje proizvodnje energije na bazi umskih resursa i njihovog uea u ukupnom energetskom bilansu je u fokusu strune i naune javnosti koja nastoji definisati potencijalne energetske proizvode koji se mogu dobiti iz ovog resursa. U skladu sa definicijom Food and Agriculture Organisation of the United Nations (u daljem tekstu FAO) iz 2004. godine, svi energetski proizvodi na bazi drveta mogu se podijeliti na sljedei nain:

- vrsta goriva na bazi drveta ogrijevno drvo (cjepanice, sjeka, pilota, drveni ugalj i pelet),

- tena goriva na bazi drveta crni liker (kao nus proizvod industrije celuloze) i etanol, metanol i pirolitike nafte (kao proizvod termo-hemijskog ili bio-hemijskog tretiranja drveta),

- goriva u formi gasova na bazi drveta pirolitiki gasovi (kao proizvod gasifikacije vrstih i tenih goriva na bazi drveta).

U skladu sa trenutnom situacijom u BiH i trendovima investi-cija u odrivo koritenje obnovljivih izvora energije, za potre-be ovog izvjetaja u nastavku e se iskljuivo govoriti o re-alnim potencijalima za pro-izvodnju vrstih goriva na bazi umske biomase. Kada je rije o potencijalnim izvo-rima sirovine za proizvodnju energije na bazi drveta, oni se mogu podijeliti na direk-tne, odnosno one koji su nastali kao proizvodi stan-dardnih operacija u sektoru umarstva, te indirektne koji su nastali kao nus proizvodi ostalih sektora (FAO, 1998). Uvaavajui trenutni asortiman drvnih proizvoda u BiH koji se nudi tritu, kao direktni izvori sirovine za proizvodnju energi-je na bazi drveta identificirani su sljedei proizvodi: - Ogrijevno drvo (prostorno drvo za dobijanje toplotne

energije), - Otpadak pri sjei i izradi DS (ostaci koji nastaju pri izradi

umskih drvnih sortimenata), - Ostaci iza sjee (grane i dijelovi debla ukljuujui i vrh

debla kod etinarskih vrsta promjera do 7 cm na debljem kraju),

- Panjevina.

Sa druge strane, u indirektne izvore sirovine za proizvodnju energije na bazi drveta mogu se svrstati sljedei proizvodi:

- Ostaci i otpad pri proizvodnji rezane grae, furnira i namjetaja,

- Ostali drvni otpad (nastao u graevinskoj industriji ili industriji pakovanja kao to su palete, sanduci i sl.),

- Ostaci nastali odravanjem parkovskih i ostalih zelenih povrina.

Numeriki pokazatelji relevantni za procjenu dostupne koliine umske biomase se uglavnom baziraju na procentima pomou kojih se iz dostupnih podataka o nivou proizvodnje u sektoru umarstva mogu dobiti parametri o ukupno proizvedenoj koliini umske drvne biomase. Za potrebe procjene dostupne koliine umske biomase na podruju BiH usvojene su sljedei parametri numerikih pokazatelja:

- Procenat otpatka pri sjei i izradi DS 16,3% kod etinara, 11,7% kod liara (Jovanovi et al, 2008; Mati et al, 1990);

- Procenat sitne granjevine (ostatak iza sjee) 15% kod etinara, 18% kod liara (Jovanovi et al, 2008; Mati et al, 1990);

- Procenat panjevine u prosjeku 15% od ukupne koliine krupnog drveta (Anatoljak et al, 19491);

- Procenat ostataka i otpada pri proizvodnji rezane grae, furnira i namjetaja 30% kod etinara, 35% kod liara (Jovanovi et al, 2008).

4.2. Procjena dostupne koliine biomase iz uma u BiH

Kao osnovni izvori podataka za dobivanje informacija neophodnih za procjenu dostupne koliine biomase iz umskih resursa na podruju BiH koriteni su statistiki izvori o proizvodnji umskih drvnih sortimenata (u daljem tekstu DS). Za razliku od potencijalne (etatom dozvoljene) koliine DS, informacija o ostvarenom nivou proizvodnje DS daje stvarnu sliku dostupne koliine biomase iz redovnog proizvodnog ciklusa koju je mogue dobiti bez dodatnih investicija, prije svega u izgradnju putne infrastrukture. Ovi podaci su posluili kao ulazne informacije za obraun dostupne koliine umske drvne biomase u BiH (Slika 2).

1 Openito se smatra da evropski prosjek za odnos umske biomase iznad i ispod tla iznosi 4:1 (Schmithusen et al, 2014).

4. REZULTATI I DISKUSIJA

Ogrijevno drvo

Procjena dostupne koliine umske biomase iz uma u privatnom vlasnitvu u BiH

Procjena dostupne koliine umske

drvne biomase u BiH

Otpadak pri sjei i izradi DS

Ostaci iza sjee

Panjevina

Ostaci i otpad pri proizvodnjirezane grae, furnira i namjetaja Slika 2: Procjena dostupne koliine umske drvne biomase u BiH

7

Polazite pri procjeni dostupne koliine umske biomase u BiH predstavljaju informacije o ostvarenoj koliini proizvedenih umskih drvenih sortimenata u dravnim umama (MPV FBIH, 2013; RZS RS, 2013). Kroz prikaz strukture proizvedenih umskih drvnih sortimenata u BiH mogue je identificirati proizvedenu koliinu ogrijevnog drveta (prostorno drvo za dobijanje toplotne energije) i trupaca za pilansku preradu. Otpatke pri sjei i izradi DS, ostatke iza sjee, panjevinu i ostatke i otpad pri proizvodnji rezane grae, furnira i namjetaja mogue je procijeniti primjenom adekvatnih procenata za preraunavanje koji su zasnovani na iskustvenim i naunim pokazateljima toka proizvodnog procesa u umarstvu i drvnoj industriji.

Kada su u pitanju umski resursi u privatnom vlasnitvu, njihovo uee u ukupnoj povrini uma i umskih zemljita u BiH iznosi 19,3% (Glck et al, 2009). Isti autori navode da su ume u privatnom vlasnitvu loijeg kvaliteta u odnosu na one u dravnom vlasnitvu i da se radi veinom o izdanakim umama. Ovakvi tipovi uma e u budunosti biti predmet intenzivnih uzgojnih zahvata to e rezultirati poveanom ponudom niskokvalitetnih drvnih proizvoda pogodnih za proizvodnju energije. Prema preliminarnim podacima Druge nacionalne inventure na velikim povrinama u BiH, procenat uma u privatnom vlasnitvu je u porastu. Ovakav trend je najvjerovatnije posljedica prestanka intenzivne obrade poljoprivrednog zemljita u ruralnim podrujima nastalog kao rezultat pojaanih migracija ruralnog stanovnitva u urbane dijelove BiH. Na osnovu zvaninih podataka o prosjenim zalihama uma u BiH moe se ustanoviti da prosjena zaliha u umama u dravnom vlasnitvu iznosi 228 m3/ha, a onih u privatnom vlasnitvu 143 m3/ha (FIRMA, 2013). Kao osnova za procjenu potencijalne koliine drvne biomase iz uma u privatnom vlasnitvu u razmatranje su uzete sve naprijed navedene injenice, a konana koliina potencijalne umske drvne biomase je dobijena na nain da se procijenjena koliina drvne biomase iz dravnih uma uveala za 20%.

Nivo proizvodnje u sektoru umarstva zavisi od niza trinih i institucionalnih faktora. Da bi se unaprijedio proces proizvodnje i omoguilo efektivnije koritenje potencijala umskih resursa, neophodno je uloiti dodatna finansijska sredstva u prateu infrastrukturu, primarno u otvaranje umskih kompleksa. Trenutno sektor umarstva u BiH nije u mogunosti da iz svojih tekuih aktivnosti izdvoji dovoljno sredstava za dodatno investiranje u izgradnju primarne mree umske putne infrastrukture. Sve ovo ukazuje na potrebu za iznalaenjem dodatnih (eksternih) izvora finansiranja u cilju potpune realizacije planiranog obima sjea (etata). Izvravanjem planiranih obima sjea bi se ostvarilo kvantitativno poveanje ponude umskih drvnih sortimenata na tritu.

Trend ukupne proizvodnje DS u BiH u periodu od 2008. do 2012. godine pokazuje relativno ujednaen tok sa izvjesnim odstupanjem u 2009. godini, kada je dolo do pada proizvodnje (Grafikon 1). Nakon 2009. godine, zabiljeen je blagi porast ukupne proizvodnje DS. Vano je istai da se u analiziranom

periodu nivo realne proizvodnje nije pribliio dozvoljenom obimu sjea (etatu), to izmeu ostalog upuuje na zakljuak da nije dolo do potrebnih infrastrukturnih unapreenja sistema koritenja uma prvenstveno u kontekstu otvaranja umskih kompleksa primarnom mreom umske putne infrastrukture. Upravo ova injenica ukazuje na to da pri procjeni dostupne koliine umske drvne biomase treba analizirati realizovane, a ne planirane koliine proizvedenih DS. Takva analiza e pokazati stvarno dostupne koliine umske drvne biomase, koja se moe iskoristi za proizvodnju energije uz minimalne investicije u sistem gospodarenja umskim resursima. Ukoliko se kao osnova za analizu eli koristiti planirani obim sjea (etat) potrebno je dodatno analizirati nivo investicija koje bi dovele do efektivnog koritenja potencijala umskih resursa kada je u pitanju proizvodnja umske drvne biomase.

Kada se govori o trendu proizvodnje trupaca za pilansku preradu u periodu od 2008 - 2012. godine, primjeuje se izvjestan pad u proizvodnji ovih proizvoda u 2009. godini. Ovakvo stanje je posljedica smanjenja potranje za trupcima za pilansku preradu u ovoj godini koja je uzrokovana globalnim ekonomskim poremeajem na tritu. Sa druge strane, proizvodnja prostornog drveta za energiju (ogrijevnog

drveta) nije imala znaajne devijacije u posmatranom periodu. Kao posljedica ujednaene potranje za prostornim drvetom za energiju, naprijed navedeno ukazuje na neophodnost

pronalaenja naina da se iz postojeih umskih resursa u BiH, uz odreen nivo investicija, mobilizira i tritu ponudi to vea koliina ovih proizvoda u formi umske drvne biomase koja se moe koristiti za proizvodnju energije.

Da bi se ustanovila stvarno dostupna koliina umske drvne biomase, koja se uz minimalne investicije moe mobilizirati i ponuditi tritu, kao polazite su analizirane koliine ostvarene proizvodnje DS u BiH za 2012. godinu (Tabela 2).

Kako je vidljivo iz prikazanih podataka u 2012. godini, bh. tritu je ponuena ukupna koliina od oko 3,7 miliona m3 DS u neto iznosu (drvna masa iskrojenih DS koji se kao gotovi proizvodi nude tritu). Na osnovu procenata prikazanih na poetku ovog poglavlja, dolo se do procijenjene koliine otpatka koji je nastao prilikom sjee i izrade prikazane koliine DS u iznosu od oko 603.334 m3. Prema dugogodinjoj praksi gospodarenja umskim resursima u BiH, ova koliina umske drvne biomase koja nastaje pri procesu sjee i izrade DS, u najveoj mjeri ostaje u umskim sastojinama. Potreba za ouvanjem prirodnih procesa i biodiverziteta

02008 2009 2010 2011 2012

500

1,000

1,500

u 1.

000

m3

2,000

2,500

3,000

3,500

4,000

4,500

UKUPNO PROIZVEDENI DS

TRUPCI

OGRIJEVNO DRVO

Grafikon 1: Trend proizvodnje drvnih proizvoda u BiH u periodu 2008 - 2012. godina

Izvor: Statistiki zavod RS, 2013; MPV FBiH, 2013

8

umskih ekosistema podrazumijeva zadravanje jednog dijela posjeene drvne biomase u umi. Ipak, jedan dio ostataka nakon sjee moe predstavljati potencijalni izvor dodatnih koliina drvne sirovine koje se mogu ponuditi tritu za proizvodnju energije. Imajui u vidu specifinosti gospodarenja umama u BiH, karakteristike umskih sastojina i izraenu bioloku raznolikost bosansko-hercegovakih uma, neophodno je kreirati i usvojiti metodiku za utvrivanje dovoljne koliine otpadaka koje treba ostaviti u umskim ekosistemima sa ciljem izbjegavanja ugroavanja ekoloke stabilnosti i biodiverziteta umskih ekosistema.

Isti raunski postupak je primijenjen i pri obraunu ostalih direktnih i indirektnih izvora sirovine za proizvodnju energije na bazi drveta, koji su prikazani u Tabeli 3. Zbog nedostupnosti zvaninih podataka o koliini drvne biomase koja nastane odravanjem parkovskih povrina, kao i u graevinskoj i industriji pakovanja, nije bilo mogue izvriti procjenu potencijalne drvne biomase koja nastane iz ovih aktivnosti.

Najvei izvor umske drvne biomase za proizvodnju energije je prostorno drvo za energiju tj. ogrijevno drvo. Ukupno proizvedena koliina ovog sortimenta je u analiziranoj godini iznosila oko 1,23 miliona m3. Znaajan procenat ovog proizvoda se, u formi cijepanog drveta, tradicionalno koristi za proizvodnju toplinske energije u domainstvima, to je jedan od osnovnih uzroka stabilne potranje za ovim proizvodom bez obzira na poremeaje na tritu. Iako predstavlja energetski neefikasan nain koritenja drveta, ova kategorija DS se kratkorono ne moe posmatrati kao resurs za proizvodnju energije na bazi drveta, ali se uz poduzimanje mjera na podizanju svijesti o znaaju efikasnog koritenja drveta i kreiranju odgovarajuih ekonomskih instrumenata umarske politike moe uticati na svijest krajnjih potroaa da promijene svoje navike i koriste nova tehnoloka rjeenja za dobivanje toplinske energije (peleti, briketi i ostala vrsta goriva na bazi drveta).

Velika koliina drvne biomase ostaje u sastojinama u formi sitne granjevine i otpadaka koji nastaju pri procesu izrade DS. Ukupna koliina sitne granjevine i otpatka pri sjei i izradi DS koji nisu iskoriteni iznosi neto vie od 1,3 miliona m3. Ovaj potencijal treba nastojati iskoristiti i na taj nain osigurati dodatne koliine drveta na tritu koje se moe koristiti za proizvodnju energije. U ovom nastojanju neophodno je voditi rauna da se kroz proces koritenja umskih resursa treba osigurati izvjesna koliina drveta koje treba ostati u sastojinama u cilju ouvanja i unapreenja kvaliteta tla i stanja bioloke raznolikosti. Na lokalitetima koje odlikuje dobra otvorenost i mogunost koritenja mehanizacije u procesu koritenja uma, sitna granjevina i otpadak pri sjei i izradi DS moe biti mobiliziran uz minimalne investicije. Sa druge strane na terenima sa izrazito nepovoljnim orografskim karakteristikama i oteanom pristupu umskim sastojinama, ekonominost koritenja ovih proizvoda se dovodi u pitanje.

Znaajne su i koliine drvne sirovine koje nastaju pri procesu proizvodnje rezane grae, furnira i namjetaja i iznose 0,55 miliona m3. Ova koliina drveta se uz minimalne investicije moe prevesti u proizvod za energiju na bazi drveta (pelet ili briket). Veina pilanskih postrojenja u BiH, u izvjesnoj mjeri, koristi drvni otpadak koji nastaje u proizvodnom procesu ili za grijanje postrojenja ili kao izvor energije za suenje grae.

Kada je u pitanju panjevina, znaajna koliina drvne biomase ostaje u umskim ekosistemima (oko 650 hiljada m3). Da bi se koristili panjevi iz umskih ekosistema neophodno je posjedovanje adekvatne mehanizacije kao i adekvatna otvorenost umskih sastojina a kako bi ovaj proces bio finansijski isplativ. I u ovom sluaju treba obratiti panju na injenicu da panjevina predstavlja vaan faktor u unapreenju i odranju stabilnosti umskih ekosistema, jer se kroz proces truljenja i raspadanja znaajna koliina hranjivih materija ponovo vraa u tlo.

Federacija BiH 53.952905.830

Ostalo oblo drvo

Trupci Celuloza Ogrijevnodrvo

Neto masakrupnog

drveta

Otpadak pri sjei i izradi

DS

Bruto masakrupnog

drveta

m3

248.017 669.375 1.877.174 306.569 2.183.743

84.811862.997 340.073 560.777 1.848.658 296.765 2.145.423

138.7631.768.8272 588.090 1.230.152 3.725.932 603.334 4.329.166

Republika Srpska

BiH

Izvor: Statistiki zavod RS, 2013; MPV FBiH, 2013

Tabela 2: Proizvodna struktura DS u BiH

Prostorno drvo za energiju 1.228.4411.711

LIARIETINARI

m3 m3 m3Izvori

Ukupno

1.230.152

261.154342.181 603.334

401.432

200.843

334.527

2.426.396

314.848

354.857

314.848

1.328.446

716.280

555.701

649.375

3.754.842

Otpadak pri sjei i izradi DS

Sitna granjevina

Ostaci i otpad pri proizvodnji rezane grae, furnira i namjetaja

Panjevina

Ukupno:

Tabela 3: Dostupna koliina drvne biomase za proizvodnju energije

9

2 Udio trupaca etinara u 2012. godini iznosio je 1.185.692 m3, dok je udio trupaca liara iznosio: 583.135 m3

4.3. Identifikacija kljunih institucionalno-zakonskih pretpostavki za mobilizaciju i odrivo koritenje umske biomase u BiH

Uzimajui u obzir prethodno navedene podatke koji ukazuju na izvjestan disbalans izmeu potencijala umskih ekosistema i njihove trenutne upotrebe za proizvodnju energije u BiH, kao naredni korak u analizi trenutnog stanja i buduih unapreenja u koritenju umske biomase za proizvodnju energije se nametnulo pitanje identifikacije kljunih institucionalno-zakonskih pretpostavki. S tim u vezi, bitno je naglasiti da se upravo ove pretpostavke esto smatraju oteavajuim faktorom u procesu mobilizacije ovog resursa za potrebe proizvodnje energije. I drugi autori (Fejzibegovi, Gvero, Malkoevi) smatraju trenutna institucionalno-zakonska rjeenja osnovnim razlogom neadekvatnog koritenja umske biomase i OIE openito u BiH.

Institucije karakteriu formalna i neformalna pravila, norme i procedure, ijim mijenjanjem nastaju nova pravila i norme u drutvu koje utiu na kreiranje svih politika (Arts et al, 2011). Bitna karakteristika institucija je tzv. long dure (Giddens, 1984, citiran u Arts et al, 2011). Drugim rijeima, institucije su stabilne i rijetko se mijenjaju preko noi (Arts et al, 2011). Imajui u vidu znaaj institucionalno-zakonskih rjeenja za funkcionisanje svakog sektora, navedene karakteristike predstavljaju realan okvir za planiranje i realizaciju aktivnosti u okviru svakog sektora. Uzimajui u obzir navedenu definiciju pojma institucija i kompleksnost problematike koritenja umske biomase u BiH, kao osnovni inioci institucionalno-zakonodavnog okvira za koritenje umske biomase u BiH u obzir su uzete:

- Vladine institucije nadlene za energiju i OIE, ukljuujui i umsku biomasu,

- Meusektorska saradnja. Obzirom na kompleksnost pitanja odrivog koritenja umske biomase za potrebe proizvodnje energije, meusobna saradnja predstavnika sektora energetike, poljoprivrede, umarstva, zatite prirode i ruralnog razvoja predstavlja osnovni preduslov njegovog uspjenog rjeavanja. Da bi bila mogua, ista se mora zasnivati na objektivnim osnovama baziranim na posjedovanju informacija i znanja vezanih za umsku biomasu i njeno odrivo koritenje,

- Strateko-zakonodavne pretpostavke koje ureuju problematiku koritenja umske biomase,

- Udruivanje i nevladine organizacije, a prije svega udruivanje privatnih umovlasnika u ijem vlasnitvu se nalazi znaajan sirovinski potencijali za proizvodnju energije.

4.3.1. Nadlene vladine institucije

Uslijed sloenog administrativno-politikog ureenja BiH, pitanje koritenja umske biomase i OIE je podijeljeno izmeu institucija na dravnom i entitetskim nivoima vlasti koja su u sluaju FBiH dalje decentralizovana na nivo kantona. Vladine institucije nadlene za pitanja energije i OIE na nivou drave su: Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju, Elektroprijenos Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (Sektor za prirodne resurse, energetiku i zatitu okolia). Analizom aktivnosti i osnovnih ciljeva ovih institucija, moe se zakljuiti da su pitanja OIE i umske drvne biomase nedovoljno

zastupljena u njihovim aktivnostima. Sa druge strane, na entitetskim nivoima se pitanju OIE i umske biomase za proizvodnju energije pristupilo sa vie razliitih aspekata. Tako je u sluaju FBiH pitanje nadlenosti oko umske drvne biomase podijeljeno izmeu slijedeih ministarstava:

- Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, kao krovnog ministarstva nadlenog za pitanja energije,

- Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, kao ministarstva koje je izmeu ostalog nadleno i za sektor umarstva,

- Federalnog ministarstva prostornog ureenja, izmeu ostalog nadlenog i za usmjeravanje dugoronog razvoja upotrebe prirodnih resursa i

- Federalnog ministarstva okolia i turizma.

Na nivou FBiH djeluje jo i Regulatorna komisija za energiju FBiH i Privredna komora FBiH. to se tie Republike Srpske, ministarstva sa nadlenostima koje se, izmeu ostalog, odnose i na pitanja koritenja umske biomase su:

- Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva,- Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede,- Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju.

Na nivou Republike Srpske djeluju jo i Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske i Privredna komora Republike Srpske.

Podjela nadlenosti izmeu navedenih entitetskih ministarstava je neophodna u nastojanju da se osigura odrivo koritenje umske biomase i podstakne mobilizacija neiskoritenih resursa. Ipak, kao i u veini privrednih grana u BiH, nejasno definisana pitanja vertikalne subordinacije i horizontalne koordinacije dovode do preklapanja nadlenosti i odgovornosti vezanih za koritenje umske biomase i OIE openito. Isprepletene kompetencije dovode do konfuzne fragmentacije vladinih nadlenosti preko nekoliko ministarstava na razliitim nivoima, entitetskih koordinirajuih tijela i dravnih ministarstava (World Bank, 2004).

4.3.2. Meusektorska saradnja

Da bi se u potpunosti realizovala nominalna opredijeljenost za odrivo koritenje umske biomase, neophodno je razvijati i stalno unapreivati koordinaciju i saradnju izmeu dravnih, entitetskih, kantonalnih i lokalnih institucija i javnosti. Problem meusektorske saradnje podrazumijeva utvrivanje nivoa do kojeg javne institucije nadlene za sektore koji su neposredno ili posredno ukljueni u pitanje koritenja umske biomase (rudarstvo, poljoprivreda, umarstvo, transport, prostorno planiranje, zatita okolia, zatita prirode, finansije itd.) meusobno sarauju i koordiniraju svoje aktivnosti. Njihovo jaanje treba biti bazirano na meusobnoj razmjeni informacija o znaaju i prednostima koritenja umske biomase. Ujedinjeni u zajednikim nastojanjima, predstavnici resornih ministarstava i ostalih vladinih institucija trebaju uloiti dodatne napore da razvojem odgovarajueg seta informacionih instrumenata okoline politike, informiu javnost i utiu na unapreenje svijesti kod graana kao potencijalnih krajnjih korisnika energije na bazi obnovljivih resursa.

S tim u vezi, nedavno usvojeni Zakon o koritenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (Slubene novine Federacije BiH, broj 70/13) i Zakon o obnovljivim izvorima

10

energije i efikasnoj kogeneraciji (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 39/13), propisuju da su Federalno ministarstvo industrije, energetike i rudarstva odnosno Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, entitetske Regulatorne komisije i Operatori OIEiEK (obnovljivi izvori energije i efikasna kogeneracija), svako u svojoj nadlenosti, obavezni da vre informisanje javnosti o podsticajnim mjerama za OIEiEK. Iste institucije su obavezne da razviju odgovarajue edukativne programe, javne i strune rasprave, radionice i obuke sa ciljem prezentiranja informacija o OIEiEK za zainteresovane strane i graane F BiH (lan 32. Zakona o koritenju obnovljivih izvora energije i efikasnoj kogeneraciji). Ista aktivnost se propisuje lanom 36. Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji Republike Srpske.

4.3.3. Strateko-legislativne pretpostavke za koritenje umske biomase

Izuzev finalnog izvjetaja Studije energetskog sektora u BiH, na nivou BiH jo uvijek ne postoji strateki dokument energetskog sektora. Sa druge strane, 2009. godine je kreiran Strateki plan i program razvoja energetskog sektora FBiH dok je u Republici Srpskoj kreiran nacrt Strategije razvoja energetike do 2030. godine. U oba strateka dokumenta je problematika obnovljivih izvora energije i umske biomase zastupljena u zadovoljavajuoj mjeri to daje realne pretpostavke za bolju iskoritenost umske biomase u budunosti.

Sa druge strane, u najveem broju zakona koji ine iri legislativni okvir za koritenje OIE, a samim tim i umske biomase, ovi pojmovi se uopte ne spominju. Korak naprijed u regulisanju koritenja OIE i umske biomase predstavlja usvajanje entitetskih zakona, odnosno Zakona o koritenju obnovljivih izvora energije i efikasnoj kogeneraciji (Federacija BiH), te Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji (RS). Kao osnovni cilj ovih zakona navodi se promovisanje proizvodnje energije iz OIE i efikasne kogeneracije i poveanje OIE u ukupnoj potronji energije, te obezbjeenje razvoja podsticajnih mjera, regulatornog okvira i tehnike infrastrukture za OIEiEK. Da bi se navedeni ciljevi ispunili, u Zakonu o koritenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (Slubene novine Federacije BiH, broj 70/13) odnosno Zakonu o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 39/13), kao jedan od obavezujuih ciljeva za koritenje OIE se propisuje usvajanje Nacionalnog akcionog plana za koritenje OIE Bosne i Hercegovine (lan 4. Zakona o koritenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Slubene novine Federacije BiH, broj 70/13). Sastavni dio ovog plana predstavlja Akcioni plan za koritenje obnovljivih izvora energije u Federaciji: () kojim se, u okviru nacionalnog cilja koritenja obnovljivih izvora energije, iskazuju obavezujui ciljevi Federacije o udjelu energije iz OIE u ukupnoj finalnoj potronji elektrine energije, energije za grijanje i/ili hlaenje i energije za transport, uvaavajui efekte regulatornih mjera koje se odnose na unapreenje energetske efikasnosti i utede energije kod krajnjih kupaca, kao i drugih mjera sa svrhom ispunjenja postavljenih ciljeva (lan 4. stav 2 Zakona o koritenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Slubene novine Federacije BiH, broj 70/13). Prema lanu 5. pomenutog zakona, Akcioni plan Federacije za OIE: () pripremljen u saradnji sa Federalnim ministarstvom prostornog ureenja, Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, Federalnim ministarstvom okolia i turizma i nadlenim kantonalnim ministarstvima, na

prijedlog Ministarstva, donosi Vlada Federacije, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. to se tie Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 39/13), pitanje usvajanja Akcionog plana Republike Srpske za koritenje obnovljivih izvora energije se regulie u lanu 10. ovog zakona. Usvajanjem ovog Akcionog plana od strane Vlade Republike Srpske se: () iskazuju ciljevi Republike o ueu energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potronji elektrine energije, energije za grijanje i hlaenje i energije u transportu, uvaavajui efekte regulatornih mjera koje se odnose na unapreivanje energetske efikasnosti i utede energije, kao i drugih mjera u svrhu ispunjenja postavljenih ciljeva. Dalje se u stavu 2 lana 10. ovog zakona istie kako se koritenjem OIE ostvaruju ciljevi Republike Srpske u oblasti energetike utvreni Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2030. godine i meunarodnim sporazumima. Na taj nain bi se po prvi put u BiH kreirali strateki dokumenti koji bi se odnosili iskljuivo na koritenje OIE.

Kako Zakon o umama ini neizostavnu komponentu zakonodavnog okvira za koritenje umske biomase, treba spomenuti da je 21.04.2009. godine Ustavni sud FBiH, odluujui po zahtjevima Opine Konjic i Saveza opina i gradova Federacije BiH za zatitu prava na lokalnu samoupravu, u vezi sa Zakonom o umama, donio presudu kojom se utvruje da je Zakonom o umama (Slubene novine Federacije BiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04) povrijeeno pravo opina na lokalnu samoupravu. Na nivou FBiH jo uvijek nije usvojen novi Zakon o umama. Kao reakcija na takvu situaciju, mnogi Kantoni u FBiH su usvojili kantonalne Zakone o umama to dodatno komplikuje i fragmentira funkcionisanje umarskog sektora, a samim tim i koritenje umske biomase u FBiH.

4.3.4. Udruivanje inevladine organizacije

Prilikom analize institucionalnih kapaciteta za odrivo koritenje umske biomase, ne smije se zanemariti kapacitet privatnih umovlasnika za proizvodnju umske biomase, tim prije to je analiza kvaliteta umskih ekosistema u BiH pokazala da su ume u privatnom vlasnitvu loijeg kvaliteta i samim tim su jako pogodne za proizvodnju umske biomase za potrebe proizvodnje energije. Kako bi se dobili podaci o spremnosti privatnih vlasnika uma da proizvode umsku biomasu, u okviru projekta Jaanje edukacionih i istraivakih kapaciteta za razvoj umarske politike i ekonomike u regionu Jugoistone Evrope (engl. Consolidation of the Human Capacities in Forest Policy and Economics Education and Research in the South-East Europe Region - FOPER II, EFI) realizovan je istraivaki projekat pod naslovom: Mogunosti proizvodnje energije od drveta iz privatnog umoposjeda u zemljama Jugoistone Evrope (WESSPROFOR). Istraivanjem su, izmeu ostalog, obuhvaeni i umovlasnici iz BiH. Rezultati istraivanja provedenih u BiH pokazuju da veina (73%) ispitanika prepoznaje koristi koje se mogu ostvariti kroz proizvodnju umske biomase. U veini sluajeva ispitanici smatraju da proizvodnja drvne biomase iz uma u privatnom vlasnitvu moe doprinijeti njihovoj boljoj iskoritenosti i osiguranju ekonomske koristi za vlasnika. Kako su pokazali rezultati PRIFORT projekta (Glck et al. 2011), vlasnici privatnih uma u BiH, iako mnogobrojni, nisu organizovani u udruenja tj. interesne asocijacije kroz koje bi mogli artikulisati svoje zahtjeve i interese prema kreatorima umarske politike. U skladu sa tim, rezultati PRIFORT projekta pokazuju da 80% vlasnika privatnih uma smatra da njihovi interesi nisu odgovarajue zastupljeni. Sa druge strane, veina ispitanika obuhvaenih istraivanjem provedenim za potrebe PRIFORT projekta je izrazila svoju spremnost za ulanjenje u

11

asocijaciju privatnih umovlasnika, dok je oko pola ispitanika izrazilo spremnost da uestvuje u njenom osnivanju. Kada se govori o karakteristikama uma u privatnom vlasnitvu, bitno je naglasiti da su rezultati PRIFORT projekta pokazali da je privatni umoposjed u BiH uglavnom fragmentiran i mali (dvije treine ispitanika obuhvaenih istraivanjem u PRIFORT projektu posjeduje manje od 1 ha ume). Uzimajui u obzir navedene rezultate i injenicu da je veina ispitanika obuhvaenih istraivanjem provedenim za potrebe WESSPROFOR projekta prepoznalo koristi od proizvodnje umske biomase, moe se pretpostaviti da postoji potreba za osnivanjem asocijacija privatnih umovlasnika koje mogu biti usmjerene ka udruivanju radi zajednike proizvodnje i prodaje umske biomase.

Kada je u pitanju nain koritenja uma u privatnom vlasnitvu, 85% ispitanika, izmeu ostalog, svoju umu koristi radi proizvodnje ogrijevnog drveta za vlastite potrebe (Grafikon 2). Zatim slijedi 32,6% ispitanika koji umu koriste radi ispae, te (16,3%) za proizvodnju nedrvnih umskih proizvoda. Ovakvi rezultati, uz navedene karakteristike privatnog umoposjeda, ukazuju da se jedino udruivanjem privatnih umovlasnika u BiH moe postii odrivo i trino orijentisano koritenje umske biomase iz privatnih uma.

Bitno je naglasiti da Zakon o koritenju obnovljivih izvora energije i efikasnoj kogeneraciji (FBiH) odnosno Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji (RS), izmeu ostalog, ureuju podsticajne mjere za proizvodnju elektrine i toplotne energije iz OIE i EK kao i kreiranje uslova za uspostavu/razvoj trita elektrine energije proizvedene koritenjem OIE. Na osnovu takvog zakonskog rjeenja, asocijacije privatnih umovlasnika bi mogle aplicirati za odgovarajuu finansijsku pomo od nadlenih entitetskih institucija za zajedniku proizvodnju umske biomase i udruenu mobilizaciju neiskoritenih drvnih potencijala iz privatnog umoposjeda.

2,000

2,500

Grafikon 2: Odgovor ispitanika na pitanje: U koje svrhe koristite vau umu?

Izvor: WESSPRFOR projekat

Proizvodnju ogrijevnog drveta za vlastite potrebe

Proizvodnju tehnikog drveta za vlastite potrebe

Proizvodnju ogrijevnog drveta (ukljuujui ugljen) za prodaju

Proizvodnju tehnikog drveta za prodaju

Ispau

0%

85%

10.40%

4.90%

4.60%

32.60%

16.30%

20% 40% 60% 80% 100%

Proizvodnju nedrvnih umskih proizvoda

12

13

Posljedice globalnih ekolokih poremeaja i uestale promjene na globalnom tritu glavnih energenata redefiniraju ulogu umskih resursa i mijenjaju globalne politike koje se na njih odnose. Sve je izraenija uloga umskih resursa u ublaavanju negativnih posljedica klimatskih promjena, prvenstveno sa aspekta stratekih mjera i planova koji se usvajaju na svim administrativnim nivoima. Trenutno dominiraju globalna nastojanja da se smanji emisija staklenikih plinova kroz upotrebu energetskih resursa koji dolaze iz obnovljivih izvora. umska biomasa je jedan od elemenata na kojima se baziraju globalne politike jaanja uea obnovljivih izvora energije u njenoj proizvodnji i potronji. U skladu sa tim BiH, zbog velikog udjela uma u ukupnoj teritoriji drave, svoje strateke energetske aktivnosti treba bazirati na poveanju proizvodnje umske biomase, prije svega zbog injenice da se na taj nain jaa lokalni privredni razvoj, ali i iz razloga to se time mogu dostii zacrtani ciljevi koje BiH mora ispuniti da bi postala punopravna lanica EU.

Na osnovu procjene dostupne koliine umske drvne biomase na podruju BiH moe se zakljuiti da, uz trenutni nivo proizvodnje u sektoru umarstva, njena koliina iznosi oko 4,5 miliona m3. Vano je istai da je u okviru prikazane koliine drvne biomase za proizvodnju energije i znaajna koliina drveta (prostorno drvo za energiju) koje se tradicionalno koristi za proizvodnju toplotne energije u domainstvima. Pored toga, u navedenoj koliini se nalazi i umska drvna biomasa koja se kroz operativne aktivnosti u umarstvu tradicionalno ostavlja u umskim sastojinama i koja uz odreeni nivo investicija u infrastrukturu moe biti mobilizirana i ponuena tritu. Uvaavajui injenicu da postoji odreeni potencijal drvne biomase za proizvodnju energije koji se trenutno ne koristi, ne smije se zaboraviti i vana uloga drvnih ostataka (ostataka iza sjee i izrade DS, sitne granjevine i panjeva) u ouvanju i unapreenju stanja umskih ekosistema. Prethodno navedeno upuuje na zakljuak da je, prije same odluke o koritenju drvnog ostatka iza sjee i izrade DS, od izuzetne vanosti utvrditi koliinu koja treba ostati u umskim sastojinama. S tim u vezi, preporuuje se izrada metodike za utvrivanje optimalne koliine drvnog ostatka koji je neophodno zadrati u umskim sastojinama u cilju ouvanja i unapreenja stanja tla i bioloke raznolikosti.

Iako umski resursi u BiH predstavljaju vaan resurs za ekonomski rast, a prvenstveno u ruralnim krajevima, jo uvijek dominira tradicionalan pristup u gospodarenju i koritenju istih. Karakteristika ovog pristupa je baziranje na drvetu kao glavnom proizvodu umarstva, dok su ostali proizvodi ume uglavnom zanemareni a njihova ekonomska valorizacija esto izostaje. Pored toga, izvjesna koliina drvne biomase se ostavlja u umi iako bi ista mogla biti ekonomski valorizirana, odnosno ponuena tritu uz minimalne investicije u infrastrukturu i tehnoloka rjeenja koja omoguavaju njeno efikasnije izvoenje iz ume. S tim u vezi, moe se zakljuiti da je za ekonomsku valorizaciju svih umskih proizvoda i usluga neophodno provesti detaljnu analizu finansijskih pokazatelja, to je posebno izraeno u sluaju opredjeljenja za intenziviranje koritenja umske biomase za proizvodnju energije. Ovo se prije svega odnosi na pitanje koritenja i ekonomske valorizacije drvnog ostatka koji nastaje iz operativnih aktivnosti sjee i izrade DS.

Da bi se izvrila efektivna mobilizacija umske drvne biomase na podruju BiH, neophodno je razmotriti stanje na tritu i utvrditi tehnoloke potencijale za njeno iznoenje iz ume i dalju obradu, ali i ustanoviti nivo potranje za ovakvim tipom proizvoda od drveta. Vaan faktor za poveanje potranje za energentima na bazi drveta (drvna sjeka, briketi i peleti) predstavlja informiranost krajnjih korisnika o prednostima investiranje u tehnoloka rjeenja koja omoguavaju njihovu upotrebu za proizvodnju toplotne energije u domainstvima. S tim u vezi namee se zakljuak da bi procesu mobilizacije potencijala umske drvne biomase znaajno doprinijele promotivne aktivnosti usmjerene ka krajnjim potroaima, posebno onima koji tradicionalno za zagrijavanje domainstava koriste ogrijevno drvo. Kroz promotivno-informativne aktivnosti se moe ukazati na finansijske prednosti efektivnijeg koritenja drveta za proizvodnju toplotne energije. Sa druge strane, krajnjim potroaima se mogu osigurati informacije o pozitivnom uticaju na stanje okolia kroz koritenje umske biomase za proizvodnju energije i time uticati na ekoloku svijest krajnjih potroaa.

Kao posljedica poveane potranje za prostornim drvetom za energiju, kako na domaem tako i na inostranom tritu, neophodno je pronai naine da se iz postojeih umskih resursa u BiH, uz odreen nivo investicija, mobilizira i tritu ponudi to vea koliina ovih proizvoda u formi umske drvne biomase koja se moe koristiti za proizvodnju energije. Na ovaj nain umarski sektor, ali i preduzea drvne industrije iz BiH, mogu iskoristiti svoje konkurentske prednosti (niska nabavna cijena sirovine i niski trokovi radne snage) i nastojati zauzeti dio inostranog trita energenata na bazi drveta. Koritenje umske biomase za proizvodnju energije na bazi drveta moe znaajno popraviti izvozne sposobnosti privrednih subjekata iz umarskog i drvnog sektora. Da bi se olakao i unaprijedio izvoz proizvoda za dobijanje energije na bazi drveta neophodno je potencijalne poslovne subjekte informisati o propisima i ogranienjima koja reguliu inostrano trite, prvenstveno EU (npr. odredbe EU TR). Pored toga, u cilju unapreenja njihovih konkurentskih prednosti, ali i za potrebe zadovoljavanja propisa o uvozu drveta na trite EU, neophodno je pokrenuti aktivnosti na uvoenju standarda i certificiranju preduzea umarskog i drvnog sektora.

Tradicionalni pristup gospodarenju umskim resursima u BiH ne osigurava u dovoljnoj mjeri provoenje svega to bi bilo potrebno da se maksimiziraju koristi od ume, sa ekolokog, ekonomskog i sociolokog aspekta. Ovo je posebno izraeno u umama u privatnom vlasnitvu. Nedovoljna briga o vlastitom umoposjedu vodi ka smanjenju kvaliteta postojeih sastojina i umanjenju vrijednosti ovih dobara za njihove vlasnike. Dravni organi na svim nivoima nemaju adekvatne mjere umarske politike kojima bi uticali na privatne vlasnike umskih resursa i doprinijeli efektivnijem koritenju istih. Upravo ovo ukazuje na injenicu da je privatni umoposjed u BiH zanemaren od strane javne umarske administracije to uzrokuje na njegovo nedovoljno koritenje. Na osnovu svega naprijed navedenog, moe se zakljuiti da u kategoriji uma u privatnom vlasnitvu postoji izvjesna koliina drveta koja se primjenom ekonomskih instrumenta umarske politike (podsticaji i olakice) moe

5. ZAKLJUCI I PREPORUKE

mobilizirati i ponuditi tritu kao resurs za izradu proizvoda za dobivanje energije na bazi drveta. Sa tim u vezi neophodno je raditi na procesu udruivanja privatnih umovlasnika u interesna udruenja i raditi na njihovom jaanju kako bi se osigurala zajednika briga o umskim resursima i nastupanje na tritu sa jedne strane, ali i ostvarila komunikacija sa javnom umarskom administracijom o vanim pitanjima u vezi privatnog umoposjeda sa druge strane.

Mobilizacija postojeih potencijala umske drvne biomase u BiH nije mogua bez konzistentne umarske politike na svim administrativnim nivoima koja treba da osigura strateko-legislativni okvir za njeno efektivno koritenje. Neophodna je saradnja svih relevantnih sektora iz oblasti energetike, poljoprivrede i umarstva i kontinuirana razmjena informacija kako bi se mogli postaviti realno ostvarivi ciljevi kada je u pitanju koritenje umske drvne biomase za proizvodnju energije.

14

15

6. KORITENA LITERATURA

1. Anatoljak, R. (1949): Mali umarsko-tehniki prirunik, Sekcija umarstva i drvne industrije drutva inenjera i tehniara NR Hrvatskje, Zagreb.

2. Arts, B. J. M., Appelstrand, M., Kleinschmit, D., Plzl, H., Visseren-Hamakers, I.J., Ebaa Atyi, R., Enters, T., McGinley, K., Yasmi, Y. (2010): Discourses, actors and instruments in international forest governance, poglavlje u knjizi - Embracing complexity: Meeting the challenges of international forest governance. A global assessment report (IUFRO World Series 28).

3. Bajri M., Piman D., Sokolovi D., Gurda S. (2011): Prevoenje traktorskih vlaka uzdunog nagiba do 12% u prilazne kamionske puteve, Radovi umarskog Fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, Volume 41, broj 1.

4. Danilovi, M., Kari, S., Stoji, D., Drai, S., Kai, S. (2013): Program korienja umske biomase iz uma Republike Srpske, Sokolac.

5. Doleek V., Karabegovi I. (2013): Biomasa kao energetski potencijal obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini [Dostupno na: http://forestfires.ba/work/biomasa-rad].

6. ulan M., Beli, E. (1999): Izvoz po svaku cijenu, Osloboenje, 30.09.1999. Sarajevo.

7. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (2014): Informacija o gospodarenju umama u Federaciji BiH u 2012. godini i planovima gospodarenja umama za 2013. godinu, Sarajevo [Dostupno na: http://www.fmpvs.gov.ba/].

8. Fejzibegovi, S. (2007): Mediterranean and National Strategies for Sustainable Development Priority Field of Action 2: Energy and Climate Change Energy Efficiency and Renewable Energy Bosnia & Herzegovina - National studys summary, Hydro-Engineering Institute Sarajevo.

9. FIRMA - Fostering Interventions for Rapid Market Advancement (2013): Mogunosti koritenja niskovrijednih drvnih sortimenata i konverzija izdanakih uma u Bosni i Hercegovini, Zavrni izvjetaj, Sarajevo.

10. Food Agriculture Organisation of the United Nations (2004): Unified bioenergy terminology, [Dostupno na: www.fao.org].

11. Food Agriculture Organisation of the United Nations (2008): Forests and Energy Key issues, Rome, [Dostupno na: www.fao.org].

12. Glck, P., Avdibegovi, M., abaravdi, A., Noni, D., Petrovi, N., Posavec, S., Stojanovska, M. (2011): Private Forest Owners in the Western Balkans Ready for the Formation of Interest Associations, European Forest Institute, Research Report No. 25.

13. Gvero P. (2008): Biomasa kao gorivo, Udruenje umarstva

prerade drveta Interfob.

14. Gvero, P. M. (2007): The Potential of Renewable Energy Sources in Bosnia and Herzegovina, Climate Change in South-Eastern European Countries: Causes, Impacts, Solutions Graz, Austria.

15. Jovanovi B., Musi J., Lojo A. (2008): Energetski potencijal drvne biomase u Bosni i Hercegovini, Radovi umarskog Fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, Volume 38, broj 1.

16. Malkoevi, A. (2006): Incentives and barriers for the development of renewable energy sources Bosnia and Herzegovina: country analysis, Centar za ekologiju i energiju.

17. Mati, V., Drini, P., Pavli, J., Proli, N., Stojanovi, O., Vukmirovi, V., Koprivica, M (1990): Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanakih uma u Bosni i Hercegovini, umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

18. METROPOLI (2012): Izvjetaj o analizi stanja okolinih tehnologija i obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo.

19. Republiki zavod za statistiku Republike Srpske (2013): umarstvo-Statistiki bilten [Dostupno na: http://www.rzs.rs.ba/].

20. Schmithusen, F., Kaiser, B., Schmidhauser, A., Mellinghoff, S., Perchthaler, K., Kammerhofer, W. A. (2014): Enterpreneurship and Management in Forestry and Wood Processing, Routledge.

21. U.S. Energy Information Administration (2013): International Energy Outlook 2013, Washington [Dostupno na: http://www.eia.gov/forecasts/ieo/].

22. UNDP (2011): Analiza potencijala drvnih ostataka u BiH, sa posebnim fokusom na optine Srebrenica, Bratunac i Milii.

23. World Bank - Infrastructure and Energy Department Europe & Central Asia Region, (2004): Bosnia and Herzegovina: Infrastructure and Energy Strategy, Report No. 29023-BA.

24. Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji, Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 39/13.

25. Zakon o koritenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Slubene novine Federacije BiH, broj 70/13.

16

Prilog 1: Upitnik za preduzea umarstva

1. Koliki ste nivo proizvodnje pojedinih vrsta DS ostvarili u proteklih pet godina?

2. Da li trenutno tritu nudite mogunost otkupa drvne biomase koja nastaje pri sjei i izradi DS kao i ostataka iza sjee (sitna granjevina i panjevina)? - DA - NE (Ukoliko je Va odgovor NE nastavite sa popunjavanjem upitnika od pitanja broj 6)

3. Molimo Vas da ukratko opiete nain prodaje drvne biomase koja nastaje pri sjei i izradi DS kao i ostataka iza sjee (sitna granjevina i panjevina)? _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

4. Molimo Vas da navedete koliine prodate drvne biomase koja nastaje pri sjei i izradi DS kao i ostataka iza sjee (sitna granjevina i panjevina) u periodu od posljednjih pet godina?

5. Molimo Vas da navedete prosjeno ostvarenu cijenu za prodatu drvnu biomasu koja nastaje pri sjei i izradi DS kao i ostataka iza sjee (sitna granjevina i panjevina) u periodu od posljednjih pet godina?

6. Molimo Vas da identificirate i opiete glavne faktore koji oteavaju komercijalizaciju drvne biomase koja nastaje pri sjei i izradi DS kao i ostataka iza sjee (sitna granjevina i panjevina)?______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

7. Molimo Vas da identificirate i opiete glavne mjere koje, po Vaem miljenju, treba poduzeti za unapreenje i uspjenu komercijalizaciju drvne biomase koja nastaje pri sjei i izradi DS kao i ostataka iza sjee (sitna granjevina i panjevina)?____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

PRILOZI

Trupci za pilansku preradu

20112009 2010 2012 2013

m3Vrsta proizvoda

Ostalo oblo drvo

Celulozno drvo

Ogrijevno drvo

Ostalo

20112009 2010 2012 2013

m3

20112009 2010 2012 2013

KM/m3

* Molimo Vas da podatke navedete u neto iznosu krupnog drveta

19

8. Molimo Vas da identificirate i opiete glavne institucije koje, po Vaem miljenju, trebaju provoditi identificirane mjere u cilju unapreenja komercijalizacije drvne biomase koja nastaje pri sjei i izradi DS kao i ostataka iza sjee (sitna granjevina i panjevina)?______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

9. Uz pretpostavku da se otklone navedeni oteavajui faktori, koju koliinu drvne biomase, koja nastaje pri sjei i izradi DS kao i ostataka iza sjee (sitna granjevina i panjevina), biste bili spremni ponuditi tritu?______________________________m3

Zahvaljujemo se na saradnji

Prilog 2: Upitnik za preduzea drvne industrije

1. Koliki ste nivo proizvodnje (prerade drveta), po osnovnim tipovima proizvoda koje Vae preduzee proizvodi, ostvarili u proteklih pet godina?

2. Koliki je prosjeni procenat ostataka i otpatka koji nastaju pri procesu proizvodnje proizvoda Vaeg preduzea?______________________________%

3. Da li trenutno tritu nudite mogunost otkupa ostataka i otpatka koji nastaju pri procesu proizvodnje proizvoda Vaeg preduzea? - DA - NE (Ukoliko je Va odgovor NE nastavite sa popunjavanjem upitnika od pitanja broj 8)

4. Molimo Vas da ukratko opiete nain prodaje ostataka i otpatka koji nastaju pri procesu proizvodnje proizvoda Vaeg preduzea?_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

5. Molimo Vas da navedete koliinu prodatog ostatka i otpatka koji nastaju pri procesu proizvodnje glavnih proizvoda Vaeg preduzea u periodu od posljednjih pet godina?

* Navedeni iznos moete prikazati u jedinicama koje uobiajeno koristite pri Vaem poslovanju (tone, prostorni metri).

6. Molimo Vas da navedete prosjeno ostvarenu cijenu za prodate ostatke i otpadak koji nastaju pri procesu proizvodnje proizvoda Vaeg preduzea u periodu od posljednjih pet godina?

* Navedeni iznos moete prikazati u jedinicama koje uobiajeno koristite pri Vaem poslovanju (tone, prostorni metri).

20112009 2010 2012 2013

m3Vrsta proizvoda

20112009 2010 2012 2013

m3

20112009 2010 2012 2013

KM/m3

8. Da li ostatke i otpadak koji nastaju pri procesu proizvodnje u Vaem preduzeu koristite za vlastite potrebe? - DA - NE

Ukoliko je Va odgovor DA, molimo Vas da opiete za koje svrhe koristite ostatke i otpadak koji nastaju pri procesu proizvodnje u Vaem preduzeu?_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

9. Molimo Vas da identificirate i opiete glavne faktore koji oteavaju prodaju, odnosno upotrebu za vlastite potrebe, ostataka i otpatka koji nastaju pri procesu proizvodnje u Vaem preduzeu?_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

10. Molimo Vas da identificirate i opiete glavne mjere koje, po Vaem miljenju, treba poduzeti za unapreenje prodaje, odnosno bolje koritenje za vlastite potrebe, ostataka i otpatka koji nastaju pri procesu proizvodnje u Vaem preduzeu?_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

11. Molimo Vas da identificirate i opiete glavne institucije koje, po Vaem miljenju, trebaju provoditi identificirane mjere u cilju unapreenja prodaje, odnosno boljeg koritenja za vlastite potrebe, ostataka i otpatka koji nastaju pri procesu proizvodnje u Vaem preduzeu?_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

12. Uz pretpostavku da se otklone navedeni oteavajui faktori, koju koliinu ostataka i otpatka koji nastaju pri procesu proizvodnje u Vaem preduzeu, biste bili spremni ponuditi tritu?______________________________m3* Navedeni iznos moete prikazati u jedinicama koje uobiajeno koristite pri Vaem poslovanju (tone, prostorni metri).

Zahvaljujemo se na saradnji

Razvojni program Ujedinjenih nacijau Bosni i Hercegovini

United Nations Development Programmein Bosnia and Herzegovina

Zmaja od Bosne b.b.. 71000 SarajevoBosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovina

Tel: (387 33) 293 400, Fax: (387 33) 552 330www.ba.undp.org

2014