ANALIZA PRIHODA U HRVATSKIM ŠUMAMA D.O.O. …oliver.efri.hr/zavrsni/267.B.pdf · 3.2. Formiranje i analiza prihoda ... za kvalitetno poslovno odlučivanje, također predstavlja sastavni

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA PRIHODA U HRVATSKIM ŠUMAMA D.O.O. PODRUŽNICA

KARLOVAC

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Informacijski sustavi u računovodstvu Mentor: dr.sc. Mrša Josipa Student: Mirjana Domšić

Studijski smjer: Informatičko poslovanje JMBAG: 0081104549

Rijeka, 2013.

2

Sadržaj 1.UVOD ..................................................................................................................................... 3

1.1.Problem i predmet istraživanja ............................................................................................. 3

1.2. Cilj i svrha rada ................................................................................................................... 3

1.3. Znanstvene metode .............................................................................................................. 4

1.4. Struktura rada ...................................................................................................................... 4

2. POJAM I ULOGA RAČUNOVODSTVENOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA ............. 5

2.1. Informacijski sustavi u poduzeću ........................................................................................ 5

2.2. Obilježja računovodstvenih informacijskih sustava ....................................................... 6

3. PRIHODI I RASHODI ........................................................................................................... 9

3.1. Definiranje prihoda ............................................................................................................. 9

3.2. Formiranje i analiza prihoda.............................................................................................. 13

3.3. Struktura rashoda – općenito ............................................................................................. 16

4. ANALIZA PRIHODA PODUZEĆA HRVATSKE ŠUME D.O.O. ZAGREB, UPRAVA

ŠUMA PODRUŽNICA KARLOVAC .................................................................................... 19

4.1. Osnovni podaci o poduzeću Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica

Karlovac ................................................................................................................................... 19

4.2. Pretvorba javnog poduzeća u trgovačko društvo .............................................................. 19

4.3. Uprava šuma Podružnica Karlovac 2011. godine ............................................................. 20

4.4. Financijski izvještaji – Račun dobiti i gubitka .................................................................. 21

4.5. Struktura prihoda u poduzeću Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica

Karlovac ................................................................................................................................... 25

4.6. Rashodi i rezultat poslovanja ............................................................................................ 29

4.7. Analiza putem pokazatelja poslovanja .............................................................................. 34

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 47

6. POPIS LITERATURE ......................................................................................................... 50

3

1.UVOD

1.1.Problem i predmet istraživanja

Različiti oblici i vrste analize su odraz različitih ciljeva i zadataka koji se predstavljaju pred

analizu. Svaki gospodarski subjekt ima za cilj poslovati uspješno odnosno ostvariti

maksimalnu razliku između ostvarenog prihoda i rashoda i upravo je ta činjenica pokretač

svake aktivnosti poduzeća koje mora biti sposobno prilagoditi se tempu poslovanja

diktiranom iz njegova okruženja. Postoje različiti načini i postupci određivanja prihoda.

Predmet istraživanja je također bitan za istražiti, formirati, analizirati i raspodjeliti ukupne

prihode. Objekti istraživanja pokazuje različite vrste i strukture prihoda.

Problem istraživanja je odrediti važnost ukupnih prihoda za poslovanje poduzeća Hrvatske

šume d.o.o. uprava Karlovac.

1.2. Cilj i svrha rada

Cilj ovog rada je spoznati važnost formiranja i nastanak prihoda. Cilj rada je također doći do

krajnih informacija koje su rezultat računovodstvenog informacijskog sustava, a sadržane su u

računovostvenim izvještajima.

Svrha istraživanja je da se iznesu značajke prihoda, njihovi pojmovi, strukture i analiza.

Potrebno je analizirati ukupne prihode i odrediti kako su oni utjecali na poslovanje poduzeća

u određenom vremenskom razdoblju.

4

1.3. Znanstvene metode

Kod formiranja rezultata istraživanja korištena su vlastita opažanja na temelju analize

dokumenata i izvješća dostupna od strane poduzeća te korištenje stručne literature.

Kako bi se što kvalitetnije izradio ovaj diplomski rad koristile su se različite kombinacije

znanstvenih metoda: deduktivna metoda, statistička metoda, matematička metoda i povijesna

metoda. Uz ove metode također će se koristiti tablično prikazivanje podataka. Prilikom

uporabe ovih metoda nastojale su se zadovoljiti njihove osnovne značajke: objektivnost,

preciznost, sustavnost i općenitost.

1.4. Struktura rada

Tema je obrađena u četiri glavna dijela.

Prvi dio je UVOD koji navodi problem i predmet istraživanja, hipotezu rada te se opisuju

ciljevi i svrha rada,te navode znanstvene metode koje su korištene u pisanju ovog rada.

Drugi dio pod nazivom POJAM I ULOGA RAČUVODSTVENOG INFORMACIJSKOG

SUSTAVA, definira pojam i ulogu računovodstvenog sustava, te prikazuje predmet obrade

računovodstvenog informacijskog sustava.

U trećem dijelu PRIHODI definiran je pojam prihoda i struktura prihoda, opisano je

formiranje i analiza prihoda i ukratko je definirana struktura rashoda.

Četvrti dio ANALIZA PRIHODA PODUZEĆA govori o osnovnim podacima poduzeća

Hrvatske šume d.o.o. Karlovac. Opisana je struktura prihoda u poduzeću Hrvatske šume

d.o.o. Karlovac, prikazan je račun dobiti i gubitka, struktura rashoda tog poduzeća, te

pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća.

Peti dio ZAKLJUČAK predstavlja sintezu rezultata istraživanja do kojih se došlo u ovom

radu a kojima su dokazani problem, predmet i objekt istraživanja.

5

2. POJAM I ULOGA RAČUNOVODSTVENOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA

2.1. Informacijski sustavi u poduzeću

Poslovanje poduzeća nezamislivo je bez postojanja informacijskih sustava bez obzira radi li

se o složenim informacijskim sustavima utemeljenima na visokoj tehnologiji ili su u pitanju

jednostavniji sustavi kod kojih se prikupljanje i obrada podataka te distribucija informacija

vrši ručno.

Informacijski sustav u poduzeću moguće je podijeliti na:

1. Upravljački menadžment informacijski sustav

2. Računovodstveni informacijski sustav.

Razlika između menadžment informacijskog sustava i računovodstvenog informacijskog

sustava je u činjenici što su predmet ulaza u menadžment informacijski sustav nefinancijske

transakcije, dok kod računovodstvenog informacijskog sustava nije tako. Računovodstveni

informacijski sustav bavi se isključivo financijskim transakcijama koje su zanimljive i za

menadžment informacijski sustav.

Stoga se može zaključiti da je menadžment informacijski sustav širi pojam od

računovodstvenog informacijskog sustava, budući da prvi koristi rezultate obrade financijskih

transakcija te je namijenjen zadovoljavanju informacijskih potreba menadžmenta. Financijske

transakcije odraz su realnih poslovnih kretanja. Stoga su one usko vezane s nefinancijskim

transakcijama pa su često obje od interesa za obje vrste informacijskih sustava.

6

Slika 1: Management i računovodstveni informacijski sustav

Izvor: Računovodstveni informacijski sustavi, strana 30.

2.2. Obilježja računovodstvenih informacijskih sustava

“Računovodstveni informacijski sustav može se definirati kao sveukupnost ljudi, opreme,

računalnih programa, pohranjenih podataka, načina i metoda njihove organizacije,

komunikacijskih i mrežnih veza te organizacijskih postupaka, koji omogućuju prikupljanje,

razvrstavanje, evidentiranje, sumiranje, pohranjivanje podataka i informacija te sastavljanje i

predočavanje računovodstvenih informacija zainteresiranim korisnicima.“ (Zenzerović, 2007.,

str.33)

Računovodstveni informacijski sustav mora proizvesti informacije za potrebe mnogih

korisnika: države i državnih agencija, kreditora, dobavljača, sindikata, menadžmenta,

nadzornog odbora, dioničara itd. Poduzeće je nužno podnositi godišnje, ispod godišnje

financijske izvještaje, odnosno koncepcija računovodstvenog informacijskog sustava

podložna je pravnim normama i standardima struke (međunarodnim ili nacionalnim

standardima financijskog izvještavanja). Zato forma i sadržaj informacija koje proizvodi

računovodstveni informacijski sustav moraju biti usklađene sa standardima, zakonima, dok se

neke informacije formiraju i prezentiraju sukladno potrebama menadžmenta, odnosno

unutarnjih korisnika.

7

On omogućuje poduzeću da prikuplja i pohranjuje podatke o nastalim financijskim i nekim

nefinancijskim transakcijama dajući pritom informacije o njihovim učincima, djelatnicima

koji su u njima sudjelovali, a sve u cilju planiranja, izvršenja i kontrole poslovnih aktivnosti.

Važno obilježje računovodstvenog informacijskog sustava je i njegova kontrolna funkcija jer

omogućuje nadzor tokova kretanja imovine poduzeća čime se vjerojatnost njezinog

neovlaštenog otuđivanja svodi na prihvatljivu razinu.

Cilj svakog poduzeća je stvaranje vrijednosti za kupce kojima će prodati proizvod ili usluge te

u konačnici ostvariti pozitivan financijski rezultat. U tom smislu ono koristi različite

materijalne i nematerijalne resurse čijom kombinacijom stvara dodanu vrijednost. U tom

procesu stvaranja dodane vrijednosti, računovodstveni informacijski sustav predstavlja

pomoćnu aktivnost i dio je infrastrukture poduzeća.

Računovodstveni informacijski sustav tako omogućuje precizne i pravovremenske

informacije koje čine temelj učinkovitog i djelotvornog izvođenja primarnih aktivnosti. On

poboljšava kvalitetu, reducira troškove proizvodnje proizvoda i pružanja usluga, daje temelj

za kvalitetno poslovno odlučivanje, također predstavlja sastavni dio ukupnog informacijskog

sustava i većinu informacija potrebnih u procesu poslovnog odlučivanja nastaje upravo u tom

sustavu. (Zenzerović, 2007., str.34)

Predmet obrade računovodstvenog informacijskog sustava su podaci koji proizlaze iz

financijskih transakcija. Ti podaci predočeni su knjigovodstvenim ispravama koje se pretežno

izdaju na mjestu njihova nastanka, i to unutar samog poduzeća ili u poduzeće dolaze iz

okoline (kupci, dobavljači, kreditori), neke od njih sastavljaju se u računovodstvu.

Knjigovodstvene isprave, podaci koje one predočavaju predstavljaju ulaz u računovodstveni

informacijski sustav.

Izlaz računovodstvenog informacijskog sustava čine informacije. One su predočene različitim

financijskim izvještajima te bilješkama. Financijski izvještaji su bilanca, izvještaj o dobiti,

izvještaj o novčanom toku i izvještaj o promjeni vlasničke glavnice, njihova forma ovisi o

zahtjevima korisnika računovodstvenih informacija.

Slikom broj 2 prikazan je opći model računovodstvenog informacijskog sustava.

8

Slika 2: Opći model računovodstvenog informacijskog sustava

Izvor: Računovodstveni informacijski sustavi, strana 36.

9

3. PRIHODI I RASHODI

3.1. Definiranje prihoda

Prihodi su jedan od elemenata mjerenja uspješnosti poslovanja. Međunarodni

računovodstveni standard 18 – prihode definira kao bruto priljev ekonomskih koristi tijekom

razdoblja koji proizlazi iz redovnih aktivnosti poduzeća, kada ti priljevi imaju za posljedicu

povećanje glavnice, osim povećanja glavnice koja se odnose na doprinose sudionika na

doprinose u glavnici. (MRS 18, str. 237)

Redovnim aktivnostima smatraju se sve aktivnosti koje poduzima poduzeće kao dio svojeg

poslovanja, te s njima povezane aktivnosti poduzeća koje podržavaju to poslovanje, iz njega

proizlaze ili imaju popratni karakter. Prema tome, gotovo svi prihodi su redovni prihodi.

Prihodima se ne smatraju povećanja sredstava ili smanjenja obveza izravno povezana s

uplatama glavnice (kapitala). Definiciju prihoda treba tumačiti u kontekstu dvostranog

promatranja svake transakcije. Iz te definicije proizlazi da se prihodima ne smatra svako

povećanje sredstava ili smanjenje obveze, primjerice, definiciji prihoda ne udovoljavaju

poslovni događaji nabave sredstava kojih je posljedica povećanje sredstava u poslovnom

subjektu. Međutim, definiciji prihoda i rashoda udovoljavaju poslovni događaji u vezi s

prodajom imovine i usluga.

Povećanje imovine ostvareno prodajom u visini primitka novca ili povećanje potraživanja jest

mjera za prihod. Ako je u potraživanje ili priljev novca uključen i obračunani porez na dodanu

vrijednost ili drugi porez, tada se za iznos poreza iskazuje povećanje obveze. Prihod od

povećanja ekonomskih koristi u obliku smanjenja obveza nastaje u trenutku isporuke

proizvoda, robe i izvršenja usluga za koje je od kupca prethodno primljen predujam (avans).

Prihod ostvaren od povećanja ekonomskih koristi u obliku smanjenja obveza nastaje i u

slučaju kada se otpisuje obveza za koju je istekao rok zastare, kada vjerovnik naknadno

umanjuje obvezu i u drugim slučajevima kada se smanjuju obveze iskazane u knjigovodstvu

koje nisu prouzročene smanjenjem ekonomskih koristi (smanjenjem imovine ili povećanjem

drugih obaveza).(Gulin D., Spajić F.,Spremić I., Tadijančević S., Vašiček V., Žager K., Žager

L., 2006., str.371)

10

Iako su prihodi definirani kao povećanja imovine ili smanjenja obaveza kojih je posljedica

povećanje glavnice, ostvareni iznosi prihoda ne iskazuju se u računovodstvu poduzeća kao

povećanja glavnice odnosno kapitala. Prihodi se u trenutku nastanka odnosno priznavanja

iskazuju na kontima prihoda. Prihodi su element mjerenja uspješnosti poslovanja kojima se

sučeljavaju rashodi kao drugi element mjerenja uspješnosti. Samo iznos viška prihoda nad

rashodima nakon pokrića poreza na dobit predstavlja iznos uvećanja glavnice odnosno

kapitala (dobit) i suprotno.(Gulin D., Spajić F., Spremić I., Tadijančević S., Vašiček V., Žager

K., Žager L., 2006., str.372)

Slika 3. Struktura prihoda

Izvor: Žager K., Žager L., Analiza financijskih izvještaja, Zagreb, Masmedia, 1999.,

str.47.

Prihodi koji su vezani uz realizaciju poslovnih učinaka (prodaja proizvoda i usluga) su

najčešći i pretežni prihodi poduzeća. To su oni prihodi koji nastaju u redovitom poslovanju ili

se javljaju povremeno, a osnovna im je podjela na:

- redovne i

- izvanredne.

Redovni prihodi nastaju iz redovnih aktivnosti,a ostvaruju se prodajom proizvoda na tržištu,

te mogu biti poslovne i financijske naravi. Prema Međunarodnim računovodstvenim

standardima to su prihodi od prodaje proizvoda, prodaje trgovačke robe, pružanja usluga i

korištenja imovine poduzeća od strane drugih. Zato je najbolje reći da su to poslovni prihodi

koji se najčešće pojavljuju, gotovo svakodnevno i u strukturi prihoda čine najveći dio.

PRIHODI

REDOVNI IZVANREDNI

POSLOVNI FINANCIJSKI

11

Poslovni prihodi su takvi redovni prihodi koji se gotovo svakodnevno pojavljuju, te u

strukturi prihoda većine poduzeća čine i najveći dio. Poslovni prihodi nastaju kao rezultat

obavljanja redovite djelatnosti poduzeća.(Strahinja R., 2008., str.119)

Najveći dio prihoda poduzeća ostvaruju svojim poslovanjem (prodajom proizvoda, usluga,

trgovačke robe), ali u poslovanju postoji i drugi načini stjecanja prihoda pa poslovni prihodi

obuhvaćaju:

- prihode od prodaje proizvoda i usluga na domaćem i stranom tržištu

- prihode od prodaje materijala, otpadaka i sitnog inventara

- prihode od prodaje trgovačke robe

- prihodi od zakupnina: davanje drugima na korištenje stalna sredstva ili proizvode

- prihodi od subvencija, dotacija, regresa

- ostale poslovne prihode(JelavićA., 1993., str.309)

Financijski prihodi se ostvaruju plasmanom viška slobodnih i raspoloživih financijskih

sredstava, a oblici takvih prihoda mogu biti prihodi od kredita, prodanih dionica, obveznica i

sl.(Strahinja R., 2008., str.119)

Financijski prihodi nastaju kada plasiramo višak raspoloživog novca. Poduzeće taj višak

novca može uložiti u vrijednosne papire ili ga može posuditi u obliku zajma nekom drugom

poduzeću. U oba slučaja poduzeće ostvaruje nekakve prihode, dividende ili kamate. Pored

ovih naknada u poduzeću se mogu pojaviti pozitivne tečajne razlike koje također spadaju u

kategoriju financijskih prihoda.

Pod financijskim prihodima poslovnih subjekata razumiju se prihodi ostvareni od ustupanja

imovine na korištenje drugim osobama.

U te prihode spadaju:

- kamate ostvarene na osnovi danih zajmova i kredita, uključivo i kamate ostvarene

na osnovi plasmana u obveznice i komercijalne zapise,

- kamate redovne i zatezne na osnovi potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja,

- dividende i udjeli u dobiti,

- dobici od prodaje dionica i poslovnih udjela,

- pozitivne tečajne razlike,

12

- ostali prihodi na osnovi plasmana i financijskih transakcija.(Gulin D., Spajić F.,

Spremić I., Tadijančević S., Vašiček V., Žager K., Žager L., 2006, str. 338)

Izvanredni (ostali) prihodi su prihodi koji se ne pojavljuju redovito pa se stoga ne mogu ni

planirati nit predvidjeti. Nastaju temeljem neplaniranog smanjena obveza ili neplaniranog

povećanja imovine, što može utjecati na visinu ostvarenog rezultata poslovanja. Ovi prihodi

mogu se odnositi na prošle godine i na tekuće poslovne godine. Izvanredni prihodi nastali

tijekom prošlih razdoblja su prihodi neplaćeni na osnovi faktura iz prošlih godina, povrata

poreza i doprinosa.

Izvanredni prihodi nastali tijekom poslovne godine su:

- prihodi od dotacija i pomoći i prihodi od primljenih nagrada

- prihodi od primljenih odobrenja (bonifikacija), rabata, kasa-skonto, popusta i sl.

- prihodi od prodaje stalne imovine (sredstava za rad i sitni inventar) i viškovi stalne

imovine

- viškovi novca i vrijednosnih papira

- naplaćena otpisana potraživanja

- naplaćene kapare, odustatnine, naknade šteta i naplaćeni penali

- otpis obveza prema dobavljačima i otpis obveza po primljenim avansima i

- ostali izvanredni prihodi (Jelavić A., 1993., str.309)

Najčešći izvanredni prihodi javljaju se prilikom prodaje dugotrajne imovine, prodaje sirovina,

inventurnih viškova, otpisa obveza kao i kod svih drugih izvanrednih oblika povećanja

imovine ili smanjenja obveza.

Zbroj poslovnog, financijskog i izvanrednog prihoda u poduzeću čini ukupne prihode tog

poduzeća. Veličina ukupnih prihoda određuje ukupni financijski rezultat poduzeća u nekom

razdoblju. Povećanje prihoda ostvaruje se rastom opsega proizvodnje i povećanjem prodajnih

cijena učinaka. Povećanje prihoda utječe na povećanje dobiti poduzeća pod uvjetom da se

istodobno troškovi nisu povećali u većem iznosu.

13

3.2. Formiranje i analiza prihoda

Pri formiranju prihoda treba poći od elemenata same definicije prihoda koji se očituju u

povećanju ekonomskih koristi koji su rezultat pritjecanja sredstava ili smanjenja obveza u

određenom razdoblju. Bitna pretpostavka za svaku odluku u poduzeću jest ostvariti realan

prihod i financijski rezultat.

Načelno, za svako poduzeće je najznačajniji prihod iz redovitih aktivnosti. U to se ubrajaju:

- prihodi od prodaje proizvoda,

- prihodi od prodaje trgovačke robe,

- prihodi od pružanja usluga,

- prihodi od korištenja imovine poduzeća od strane drugih.

Pod prihodom od prodaje razumijeva se redoviti prihod koji se ostvaruje po osnovi:

- proizvedenih i prodanih proizvoda (usluga),

- prodane robe,

- usluga prijevoza putnika i tereta,

- usluga smještaja, prehrane i

- drugih usluga koje se pružaju gostu, od zastupanja, posredovanja itd.

Prihodi utječu na ostvareni poslovni rezultat poduzeća neovisno o uzroku njihova nastanka.

Naime, prihodi mogu, ali i ne moraju nastati u skladu sa svrhom i ciljem poslovanja. Najveći

dio prihoda nastaje iz osnovnog poslovnog procesa, odnosno iz procesa stvaranja učinka, pa

se taj dio prihoda može smatrati ciljnim prihodima. Uz ciljne prihode mogu se javiti tzv.

neutralni prihodi, koji nisu rezultat obavljanja temeljnih zadataka u poslovnim procesima.

Za analizu prihoda bitna je njihova realnost i istinitost, no da bise utvrdila realnost bitna je

procjena analitičara. Sposobnost te procjene temelji se na dobrom poznavanju poduzeća koje

se analizira, kao i poznavanje samog predmeta analize. Realan prihod je naplaćen prihod, a

siguran prihod je onaj pokriven sredstvima osiguranja (akreditiv, garancije i sl.).

14

Prihod od prodaje nastaje kao umnožak realizirane količine proizvoda i prodajnih cijena

(tarifa), te se stoga može odrediti formulom:

P = (Q1 * P1) + (Q2 * P2) + ... + (Qn * Pn) + C + M + R – B;

Gdje je: P = prihod od prodaje, Q1 ... Qn = količina raznih vrsta proizvoda,

P1 ... Pn = prodajna cijena pojedinih proizvoda, C = kompenzacije, regresi, subvencije,

premije i dotacije, M = prihod od prodaje otpadaka, R = razni prihodi, B = odobrene

bonifikacije kupcima.(Strahinja R.,2008., str.130)

Čimbenici od utjecaja na prihod od prodaje mogu se svrstati u pet temeljnih grupa:

1) tržišni čimbenici (konkurentska snaga i aktivnost drugih poduzeća, broj i kupovna

snaga kupaca, itd.);

2) institucionalni uvjeti (porezni, carinski, devizni i razni drugi propisi);

3) opća snabdjevenost tržišta sirovinom, materijalom, energentima i sl.;

4) razni unutarnji čimbenici (veličina i prilagodljivost kapaciteta, financijska snaga,

organiziranost)

5) poslovna aktivnost menadžmenta i drugih bitnih aktera u poduzeću

Pokazatelji prihoda od prodaje najčešće su:

a) prihod i njegovi pojedini dijelovi, kao samostalna veličina;

b) prihod i njegovi pojedini dijelovi po jedinici učinka, izraženi ekvivalentom;

c) prihod i njegovi pojedini dijelovi po djelatniku (prosjek na temelju popisa

djelatnika krajem mjeseca);

d) prihod i njegovi pojedini dijelovi po djelatniku (na temelju sati rada);

e) prihod u odnosu na ukupnu imovinu poduzeća;

f) prihod u odnosu na dugotrajnu imovinu;

g) prihod u odnosu na kratkotrajnu imovinu;

h) učešće pojedinih dijelova u ukupnom prihodu od prodaje;

i) prihod umanjen za dobitak u odnosu na kratkotrajnu imovinu;

j) međusobni odnosi pojedinih dijelova prihoda od prodaje;

k) bonifikacije kupcima i sl.

15

Analiza prihoda od prodaje može biti: operativna u tijeku poslovne godine, po završetku

poslovne godine, zbog utvrđivanja dinamike prodaje, kombinirana analiza za kraće i dulje

razdoblje, te analiza zbog ocjene povoljnosti strukture.

1) Operativna analiza u tijeku poslovne godine, obavlja se s namjerom da se postignu što

bolja rješenja u odnosu na planirane vrijednosti prodaje, da se donose odluke koje

mogu unaprijediti ukupna godišnja ostvarenja.

2) Analiza po završetku poslovne godine, temelji se na usporedbi s planom prodaje i s

odgovarajućim razdobljem proteklih godina. Usporedba se može provesti i u odnosu

na učinke srodnih poduzeća u istom vremenskom razdoblju.

3) Utvrđivanje tendencije dinamike, temelji se na usporedbi prema podacima poduzeća s

planovima i ostvarenjima prodaje u pojedinim vremenskim jedinicama (godinama) i

na usporedbi prema podacima drugih (usporednih) poduzeća, također u vremenskim

jedinicama.

4) Kombiniranje analize za kraće i dulje razdoblje moguće je na razne načine. Primjerice,

kombiniranjem ispitivanja prihoda od prodaje i za manja razdoblja od godišnjeg i

tendencije dinamike te pojave za duže razdoblje, otkrivaju su i razjašnjavaju utjecaji

tih kraćih razdoblja na dugoročne tendencije.

5) Ocjena povoljnosti strukture podrazumijeva analizu strukture, kao i analizu obujma, a

obavlja se za kraće i dulje razdoblje. Osnovu strukture, bilo da se radi o kraćem ili

duljem razdoblju, čini utvrđivanje strukturalnih promjena koje nastaju u kretanju

prihoda od prodaje.(Strahinja R.,2008., str.130,131,132)

Ostali prihodi sastoje se iz dvije osnovne skupine. Prvu skupinu čine prihodi koji su

indirektno vezani uz redovitu djelatnost, ako su: prihod od prodaje nepotrebnih sirovina i

materijala, naplaćeni penali, prihodi po osnovi pozitivnih tečajnih razlika, prihodi od kamata

(misli se na realne, a ne na inflatorne kamate), prihodi od sudjelujućih interesa, prihodi od

ulaganja i zajmova s povezanim i nepovezanim subjektima, prihodi po osnovi osiguranja, itd.

16

Drugu skupinu čine prihodi koji nastaju kao korekcija već izvršenih obračuna u proteklim

godinama, bez obzira jesu li se odnosile na prihod od prodaje ili po nekoj drugoj osnovi; ovu

skupinu čine: naplaćena otpisana potraživanja i naplaćena odobravanja (bonifikacije) iz

prošlih godina, viškovi prilikom inventura, naknadno utvrđeni prihodi za isporuke u proteklim

godinama, naplaćeni penali, zatezne kamate, odustatnine i sl. Ostali se prihodi analiziraju tako

da se pojedine stavke ili grupe stavaka ispituju u sklopu okolnosti u kojima su nastale.

(Popović Ž., Vitezić N., 2009, str.281)

3.3. Struktura rashoda – općenito

Rashodi poduzeća nastaju kao posljedica trošenja imovine ili povećanja obveza, nastalih u

poslovnom procesu (sirovine, materijali, strojevi, energija, ljudski rad, itd.). Rashodi čine

negativnu komponentu financijskog rezultata, jer se njihovim povećanjem smanjuje dobit

poduzeća. Ukoliko su prihodi veći od rashoda, poduzeće iskazuje dobit i obrnuto: ukoliko su

rashodi veći od prihoda, poduzeće je ostvarilo gubitak.

Rashodi čine negativnu komponentu financijskog rezultata. Nastaju kao posljedica trošenja,

odnosno smanjenja imovine ili povećanja obveza. Suprotno od prihoda, rashodi imaju utjecaj

na smanjenje kapitala poduzeća.

Slika 4. Struktura rashoda

Izvor: Žager K., Žager L., Analiza financijskih izvještaja, Zagreb,

Masmedia,1999.,str.48

RASHODI

REDOVNI IZVANREDNI

POSLOVNI FINANCIJSKI

17

Jednako kao i prihodi, rashodi se također dijele na:

- redovne i

- izvanredne.

Redovni rashodi su oni koji se redovno pojavljuju u poslovanju nekog poduzeća. Mogu biti

poslovne i financijske naravi, a nastaju iz redovitog poslovanja poduzeća (utrošak materijala i

energije, isplate plaća zaposlenicima, ukalkulirana amortizacija, redoviti otpis sitnog

inventara, otplata kredita, plaćanje dionica i dividendi, porezi i druge redovite obveze).

Poslovni rashodi rezultat su obavljanja osnovne djelatnosti i ovise o vrsti učinka i obujmu te

djelatnosti. U poslovne rashode ubrajaju se:

- troškovi materijala

- troškovi usluga

- troškovi amortizacije

- ukalkulirane bruto plaće

- ukalkulirana rezerviranja troškova i rizika

- iznosi vrijednosnog usklađivanja

- ostali troškovi (Jelavić A., 1993., str.303)

Financijski rashodi nastaju kao posljedica korištenja tuđih novčanih sredstava (na kraće ili

duže vrijeme). Njih pretežito čine:

- kamate na korištene zajmove,

- kamate na tuđa sredstva u poslovnim odnosima,

- revalorizacija obveza,

- negativne tečajne razlike i sl.

Rashodi financiranja nadoknađuju se u ukupnom iznosu iz ukupnih prihoda one

godine u kojoj su nastali.

Izvanredni rashodi javljaju se neredovito ili povremeno, a nastaju kao obveze prema

različitim komitentima ili kao nepredviđeni trošak (razne povremene usluge, izvanredni otpis

materijala i sitnog inventara, a nastale štete u vidu kala, rascjepa lomova ili elementarnih

nepogoda i sl.). (Strahinja R., 2008., str. 120)

18

Rashodi koji se podmiruju iz ostvarenog ukupnog prihoda mogu se svrstati u tri skupine:

- poslovni rashodi,

- financijski rashodi,

- izvanredni rashodi. (Strahinja R., 2008., str.120)

Svrha samog postupka analize troškova jest ispitati mogućnosti njihovog minimiziranja kako

bi se što racionalnije poslovalo. Analizom troškova ispituju se troškovi koji su nastali, ali i

troškovi koji tek trebaju nastati kako bi se kontrolirao njihov nastanak i utvrdili uzroci

nastanka. Troškovi se realiziraju kao obujam i struktura za kraće i duže razdoblje.(Popović Ž.,

Vitezić N., 2009., str. 239)

19

4. ANALIZA PRIHODA PODUZEĆA HRVATSKE ŠUME D.O.O. ZAGREB, UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KARLOVAC

4.1. Osnovni podaci o poduzeću Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Karlovac

„Hrvatske šume” - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u

Republici Hrvatskoj p.o. Zagreb upisane su 31. prosinca 1990. godine u Sudski registar kod

Okružnog privrednog suda u Zagrebu. Upravni odbor Poduzeća donio je Statut poduzeća 20.

prosinca 1990. godine na koji je Vlada Republike Hrvatske dala svoju suglasnost 26. prosinca

1990. godine. Unutarnja organizacija poduzeća sastojala se od Direkcije sa sjedištem u

Zagrebu, 15 Uprava šuma sa 168 šumarija i 35 radnih jedinica (12 jedinica nešumarskih

djelatnosti i 23 jedinice pomoćnih djelatnosti šumskog transporta i građevinarstva). Direkcija

je organizirana: kabinet direktora, služba za uređivanje šuma, služba za uzgoj i zaštitu šuma i

zaštitu čovjekova okoliša, služba za iskorištavanje šuma, razvojna i planska služba,

komercijalna služba; pravna, kadrovska i opća služba, računovodstvena služba te služba-

informatički sustav. U poduzeću su organizirane uprave šuma/podružnice, ima ih petnaest, a

osim Uprava šuma Karlovac, može se nabrojati još nekoliko za primjer: Vinkovci sa

sjedištem u Vinkovcima, Osijek sa sjedištem u Osijeku, te Bjelovar, Koprivnica, Ogulin i

druge.

4.2. Pretvorba javnog poduzeća u trgovačko društvo

„Hrvatske šume” javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u

Republici Hrvatskoj preoblikuje se u trgovačko društvo „Hrvatske šume“ društvo s

ograničenom odgovornošću. Hrvatske šume d.o.o. upisane su u Sudski registar Trgovačkog

suda u Zagrebu od 8. travnja 2002. godine te od tada posluju kao trgovačko društvo. Od 26.

siječnja 2011. godine Hrvatske šume su društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u

Zagrebu, Ulica Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2. Osnivač društva i jedini član društva je

Republika Hrvatska koja ima u svom vlasništvu jedan temeljni udjel (100 %). Podružnice su

organizacijske jedinice društva. Tijela društva su Skupština, Nadzorni odbor i Uprava društva.

Skupština društva je najviši organ, a čini je član društva (RH) kao jedini osnivač. Nadzorni

20

odbor ima devet članova od kojih osam članova bira osnivač, a jednog člana imenuje

Radničko vijeće trgovačkog društva. Uprava društva sastoji se od jednog do pet članova koje

imenuje Skupština društva, a na prijedlog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnog gospodarstva Republike Hrvatske.

4.3. Uprava šuma Podružnica Karlovac 2011. godine

Uprava šuma Podružnica Karlovac jedna je od 16 uprava šuma podružnica u sastavu

Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb sa sjedištem u Karlovcu, Put Davorina Trstenjaka 1.

Organizacijski je podijeljena na Stručne službe s 10 odjela, 14 šumarija i 2 radne jedinice.

Novo organizirana Uprava šuma Karlovac je pravni slijednik Šumskog gospodarstva

„Karlovac“

Stručne službe organizirane su u odjele (Podaci dobiveni od Uprava šuma Podružnica

Karlovac):

1. Ured voditelja – voditelj Zoran Sabljarić, dipl.ing.šum.;

2. Proizvodni odjel – rukovoditelj Marinko Matešić, dipl.ing.šum.;

3. Komercijalni odjel – rukovoditelj Tomislav Kranjčević, dipl.ing.šum.;

4. Planski i analitički odjel – rukovoditelj Oliver Vlainić, dipl.ing.šum.;

5. Odjel za uređivanje šuma – rukovoditelj mr.sc. Mile Radočaj, dipl.ing.šum.;

6. Odjel za ekologiju – rukovoditelj mr.sc. Ivan Grginčić, dipl.ing.šum.;

7. Odjel za lovstvo – rukovoditelj mr.sc. Albert Ofner, dipl.ing.šum.;

8. Pravni, kadrovski i opći odjel – rukovoditeljica Branka Goršćak, dipl.iur.;

9. Financijsko-računovodstveni odjel – rukovoditeljica mr.sc. Dubravka Rade Jagaš,

dipl.oec.;

10. Informatički odjel – rukovoditeljica Vesna Paunović, dipl.oec.

Uprava šuma Podružnica Karlovac gospodari s državnim šumama i šumskim zemljištima na

površini od 82 803 ha što čini 4 % površine pod gospodarenjem Hrvatskih šuma, dok

raspolaže drvnom zalihom od 15 087 251 m3 s godišnjim prirastom 426 167 m3 i etatom 304

696 m3. Pored državnih šuma vodi brigu i o šumama šumoposjednika na površini od 66 318

ha. Državne šume i šumska zemljišta razdijeljene su na 44 gospodarske jedinice, a šume

21

šumoposjednika na 41.Najzastupljenije vrste drveća su bukva s 49 %, hrast lužnjak s 12 % i

hrast kitnjak s 12 % od ukupne drvne zalihe. Udio crnogorice u drvnoj zalihi je 8 %.Godišnji

propis pripremnih radova obnove sastojina je 241 ha, sadnje i sjetve 107 ha, njege sastojina 1

764 ha, rekonstrukcije i konverzije 8 ha, sanacije 12 ha, pošumljavanja neobraslog šumskog

zemljišta 12 ha i njege novopodignutih sastojina 122 ha.

Uprava šuma Podružnica Karlovac smještena je većim dijelom na području Karlovačke (68

%), a manjim dijelom na području Zagrebačke (20 %) i Sisačko-moslavačke županije (12 %).

Šume većinom pripadaju regularnim, a samo malim dijelom prebornim sastojinama u južnom

dijelu podružnice.U sjeverozapadnom dijelu je omeđena državnom granicom s Republikom

Slovenijom, a u jugoistočnom dijelu državnom granicom s Bosnom i Hercegovinom. Sa

sjevera i istoka omeđuju je UŠP Zagreb i Sisak, sa zapada UŠP Delnice i Ogulin, a s juga

UŠP Gospić i dijelom Nacionalni park „Plitvička jezera”.

Broj radnika po šumarijama i radnim jedinicama razvrstanih po radnim mjestima i stručnoj

spremi prikazan je u 3. poglavlju o organizacijskim jedinicama. Ovdje je zbirni prikaz tih

podataka svih organizacijskih jedinica.

4.4. Financijski izvještaji – Račun dobiti i gubitka

Temeljem vrijednosti imovine, prihoda i broju zaposlenih poduzeće se nalazi u kategoriji

srednje velikih poduzetnika. Dobit i gubitak su dva ključna i međusobno uvjetovana pojma

financijskog rezultata poduzeća. U tijeku poslovanja poduzeća dolazi do transformacije

jednog oblika kratkotrajne ili obrtne imovine u drugi oblik. Novac pribavljen od izvora ulaže

se u nabavu sirovina i materijala, sirovine ulaze u proces proizvodnje gdje se pretvaraju u

gotove proizvode, koji se kao takvi prodaju na tržištu. Ukoliko poduzeće stalno ostvaruje

zaradu, to znači da uvećava svoju imovinu, čija će vrijednost na kraju nekog vremena biti

veća od početne. Iz ostvarenog financijskog rezultata, tj. bruto dobiti odvaja se dio koji

pripada državi na ime poreza , a ostatak je neto dobit.

Neto dobit pripada poduzeću i ono samostalno odlučuje o njegovoj raspodjeli; u pravilu se

dijeli na dva dijela: na dio koji pripada vlasnicima kao naknada za uloženi kapital, te na dio

koji se zadržava u poduzeću (zadržana dobit).

22

Uspješnost poslovanja uobičajeno se definira kao sposobnost ostvarivanja određenih ciljeva.

Ciljevi poslovanja mogu biti različiti, a to znači da i uspješnost poslovanja zavisi od

postavljenih kriterija, tj. definiranih ciljeva. Najčešći cilj je profitabilnost poslovanja. Je li to

ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz izvještaja koji se zove račun dobitka i gubitka. Za razliku

od bilance koja prikazuje financijski položaj u određenom vremenskom trenutku, račun

dobitka i gubitka prikazuje aktivnost poduzeća u određenom razdoblju. Osnovni kategorijalni

elementi ovog izvještaja jesu prihodi, rashodi i njihova razlika dobitak ili gubitak.

Tablica broj 1: Račun dobiti i gubitka

Naziv 2009.

u tis. Kn

2010.

u tis. kn

2011.

u tis. kn

1 2 3 4

POSLOVNI PRIHODI 123.201 119.949 137.767

Od prodaje u zemlji i inozemstvu 87.630 81.258 102.540

Od vlastitih proizvoda i usluga 29.363 33.289 30.763

Ostali prihodi 6.207 5.402 4.464

POSLOVNI RASHODI 144.688 133.348 160.008

Materijal i usluge 46.334 47.935 60.809

Troškovi osoblja 60.658 57.780 62.625

Amortizacija i vrijed.sklađenje 5.841 5.008 5.024

Vrijednosno usklađenje 17.527 1.286 14.859

Rezerviranja za troškove 2.211 2.276 2.835

Ostali troškovi 13.715 14.627 15.792

Promjena vrijed.zaliha proizvoda -1.871 4.126 -2.378

Nabavna vrijed.prodane robe 272 311 441

FINANCIJSKI PRIHODI 5.010 5.204 3.035

FINANCIJSKI RASHODI 1.156 909 669

IZVANREDNI PRIHODI 3.480 3.418 1.763

IZVANREDNI RASHODI 3.760 1.155 968

UKUPNI PRIHODI 131.691 128.572 142.566

23

UKUPNI RASHODI 149.604 135.413 161.645

DOBIT/GUBITAK (bez Direk.) -17.912 -6.842 -19.079

Izvor:Račun dobiti i gubitka, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica

Karlovac

Ukupni prihodi sastoje se od tri sastavnice – poslovnih prihoda, financijskih prihoda i

izvanrednih prihoda. Isto tako ukupni rashodi se sastoje od poslovnih rashoda, financijskih

rashoda, te izvanrednih rashoda. Poslovni prihodi u 2010. godini bilježe pad od 3.252,00 kuna

za razliku od prethodne godine, a što je uzrokovala manja prodaja usluga u zemlji i

inozemstvu, te manji ostali prihodi, dok su prihodi od vlastitih proizvoda i usluga porasli. U

2011. poslovni prihodi imaju određen rast od 17.818, 00 kuna do čeha je dovelo povećanje

prihoda od prodaje u zemlji i inozemstvu. Financijski prihodi su neznatno porasli u 2010.

godini, dok su se u 2011. godini smanjili za 2.160,00 kuna. Izvanredni prihodi bilježe malo

smanjenje u 2010. godini, a u 2011. godini smanjenje od 1.655,00 kuna. Ukupni prihodi stoga

bilježe pad od 3.119,00 kuna, te potom rast od 13.994,00 kuna.

Poslovni rashodi imali su sličnu tendenciju kao i poslovni prihodi, dakle prvo pad od

11.340,00 kuna u 2010. godini za razliku od prethodne 2009. godine, te potom rast od

26.668,00 kuna. Financijski rashodi bilježe nakon 2009. godine u obje sljedeće promatrane

godine, u 2010. godini 247,00 kuna, u 2011. godini 240m za razliku od prethodne godine.

Izvanredni rashodi u 2010. godini smanjuju se za oko 70-tak posto izvanrednih rashoda u

2009. godini, odnosno za 2.605,00 kuna. U 2011. godini ponovno se smanjuju, uz bitno manji

pad od 187,00 kuna. Ukupni rashodi u sve tri promatrane godine premašuju ukupne prihode,

te na kraju svake tri poslovne godine poduzeće ima gubitak. Najmanji gubitak poduzeće ima u

2009. godini što je posljedica većeg smanjenja financijskih i izvanrednih rashoda.

24

Graf broj1 : Račun dobiti i gubitka od 2009.-te do 2011.-te godine

Izvor: Izradila autorica prema podacima dobivenim iz Računa dobiti i gubitka,

Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Karlovac

Grafom je prikazano trodimenzionalno kretanje prihoda i rashoda kroz poslovne godine

2009., 2010. i 2011. u tisućama kuna. Graf je izrađen na temelju podataka iz prethodne

tablice, a služi za slikovit prikaz kretanja prihoda i rashoda kroz te tri spomenute godine, te za

slikovit prikaz udjela određene vrste prihoda i rashoda u Računu dobiti i gubitka.

Udio financijskih prihoda u 2009.g. u ukupnim prihodima iznosi 3,8%, u 2010.g. 4,05%, a u

2011.g. 2,13%. Udio financijskih rashoda u ukupnim rashodima u 2009.g. iznosi 0,77%, u

2010.g. 0,67%, a u 2011.g. 0,41%

Udio izvanrednih prihoda u ukupnim prihodima u 2009.g. je bio 2,64%, u 2010.g. je bio

2,66%, a u 1,24%. Udio izvanrednih rashoda u ukupnim rashodima u 2009.g. je bio 2,51%, u

2010.g. 0,85%, a u 2011.g. je bio 0,60%.

Udio poslovnih prihoda u ukupnim prihodima poslovne 2009.g. je bio 93,55%, u 2010.g. je

bio 93,29%, a u 2011.g. je bio nešto veći, odnosno 96,63%. Udio poslovnih rashoda u

ukupnim rashodima 2009.g. je bio 96,71%, u 2010.g. je bio 88,58%, a u 2011.g. je bio

98,98%, odnosno gotovo 99% ukupnih prihoda.

25

4.5. Struktura prihoda u poduzeću Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Karlovac

Ukupan prihod u poduzeću Uprava šuma Podružnica Karlovacsastoji se od poslovnog prihoda

i financijskog prihoda, dok izvanrednih nema.Struktura prihoda, poslovnog, financijskog i

izvanrednog prikazana je u „Tablici broj 2“ kroz ostvareni prihod za godine 2009., 2010. i

2011.

Tablica broj 2: Struktura ukupnih prihoda

Izvor: Bruto Bilance, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Karlovac

U tablici se može vidjeti struktura ukupnih prihoda, te postotno kretanje pojedinih stavki iz

ukupnog prihoda. Također je prikazan udio pojedine vrste prihoda u ukupnom prihodu kroza

sve tri promatrane godine. Može se primijetiti blagi pad poslovnih prihoda, te zatim u 2011.g.

nešto veći rast. Financijski prihodi varirali su oko 5 tis. kuna, dok su u 2011.g. pali na 3.035,

00 kuna. Izvanredne prihode prati slična situacija, no ukupni prihodi su najviše ovisni o

kretanju poslovnih prihoda, te ih stoga prati ista tendencija kretanja – pad pa zatim rast.

Pozicija 2009.g.

%

2009.g. 2010.g.

%

2010.g. 2011.g.

%

2011.g.

1 2 3 4 5 6 7

Poslovni prihod 123.201 94% 119.949 93,3% 137.767 96,6%

Financijski prihod 5.010 3,8% 5.204 4,0% 3.035 2,1%

Izvanredni prihod 3.480 2,6% 3.418 2,7% 1.763 1,2%

Ukupni prihod 131.691 100% 128.572 100,0% 142.566 100,0%

26

Tablica broj 3: Struktura poslovnih prihoda u tisućama kuna

Konto Prihodi 2009.

u tis.kn

2010.

u tis.kn

2011.

u tis.kn

Indeks

4/3

Indeks

5/4

1 2 3 4 5 6 7

750 prodaja pro.i

usl.pov.pod.

751 prodaja pro.i usl.na

dom.trž. 73.991 61.013 77.499 82 127

752 prodaja pro.i usl.na

str.tržištu 12.966 19.451 24.060 150 123

753-

754

subvencije, dotacije,

regres

755 upotreba pro.i usl.za

vl.potr. 29.363 33.289 30.763 113 92

756 poslovanje unutar

poduzeća 1.926 2.201 2.344 114 106

757 Zakupnine 1.360 1.559 1.733 115 111

758 ukidanje dugoročnih

ulaganja 2.650 864 100 32604 12

759 ostala prodaja pro.i usl. 272 778 287 286 37

75 PRODAJA PRO. I

USLUGA 122.527 119.155 136.787 97 115

761 prodaja robe na

dom.tržištu 674 794 980 118 123

763 subvencije, dotacije,

regres

768/769 ostala prodaja robe

76 PRODAJA ROBA 674 794 980 118 123

UKUPNO 123.201 119.949 137.767 97 115


27

U tablici je prikazan pregled, odnosno struktura poslovnih prihoda po vrstama prihoda i

kontima, odnosno načinu kontiranja u računovodstvenim knjigama. Prema izračunu iz tablice

može se vidjeti od kojih vrsta prihoda se sastoje poslovni prihodi, te koji je udio svake vrste

poslovnih prihoda pojedinačno u ukupnim poslovnim prihodima. Najveći dio ima prodaja

proizvoda i usluga, a najmanji ostala prodaja proizvoda i usluga.

Tablica broj 4: Struktura financijskog prihoda u tisućama kuna

Konto Prihodi

2009.

u

tis.kn

2010.

u

tis.kn

2011.

u

tis.kn

Indeks

5/3

Indeks

5/4

1 2 3 4 5 6 7

770 sudjelujući inter.s

pov.pod.


nepov.pod. 3 5 5 167 100

772 mat.ulag.i krediti s

pov.pod.

773 mat.ulag.i kred.s

nepov.pod. 112 96 76 68 79

774 kamate i ost.prih.s

pov.pod.

775 kam.i ost.prih.s

nepov.pod. 4.895 5.103 2.954 60 58

77 UKUPNO 5.010 5.204 3.035 61 58

% % %


pov.pod.


nepov.pod. 0,1 0,1 0,2

772 mat.ulag.i krediti s

pov.pod.

773 mat.ulag.i kred.s

nepov.pod. 2,2 1,8 2,5

28

774 kamate i ost.prih.s

pov.pod.

775 kam.i ost.prih.s

nepov.pod. 97,7 98,1 97,3

77 UKUPNO 100,0 100,0 100,0


U tablici je prikazan pregled, odnosno struktura financijskih prihoda po vrstama prihoda i


može se vidjeti od kojih vrsta prihoda se sastoje financijski prihodi, te koji je udio svake vrste

financijskih prihoda pojedinačno u ukupnim financijskim prihodima.

Tablica broj 5: Struktura bilance

Skupina 2009. 2010. 2011.

AKTIVA

1. DUGOTRAJNA IMOVINA 102.773 100.394 97.635

1.1. Nematerijalna imovina 229 268 445

1.2. Materijalna imovina 98.717 96.628 93.906

1.3. Financijska imovina 3.827 3.498 3.285

1.4. Potraživanja

2. KRATKOTRAJNA IMOVINA 56.175 47.934 44.332

2.1. Zalihe 8.198 4.041 6.380

2.2. Potraživanja 47.621 43.692 36.625

2.3. Financijska imovina 67 76 90

2.4. Novac u banci i blagajni 289 126 1.237

A UKUPNA AKTIVA 158.949 148.328 141.968

PASIVA

3. Kapital i rezerve 87.132 87.132 87.132

4.

Dugoročna rezerviranja za rizike i

troškove

5. Dugoročne obveze 7.417 6.356 2.519

6. Kratkoročne obveze 64.400 54.841 52.317

29

7. Vremenska razgraničenja

B UKUPNA PASIVA 158.949 148.328 141.968


U tablici je prikazana struktura bilance za 2009., 2010. i 2011. godinu, ukupna aktiva i

ukupna pasiva koje se raščlanjuju na dugotrajnu imovinu i kratkotrajnu imovinu, a ukupna

pasiva na obveze, vremenska razgraničenja, kapital i rezerve, te dugoročna rezervirananja.

Dugotrajna imovina se, kako se može vidjeti iz priloženog trogodišnjeg perioda, smanjuje,

osim nematerijalne imovine. Kod kratkotrajne imovine povećavaju se zalihe, financijska

imovina i novac u blagajni, dok se potraživanja smanjuju. U pasivi smanjuju se dugoročne i

kratkoročne obveze.

4.6. Rashodi i rezultat poslovanja

Struktura rashoda prikazana je kroz godine 2009., 2010. i 2011. Brojčano su iskazani

poslovni, financijski i izvanredni rashod te ukupan rashod zbog boljeg razumijevanja rezultata

poslovanja.

Tablica broj 6: Struktura ukupnih rashoda u tisućama kuna

Vrsta

rashoda

Ostvareno

2009. u tis.

Kn

Ostvareno

2010. u tis.

kn

Ostvareno

2011. u tis.

Kn

Indeks

(4:2)

Indeks

(4:3)

1 2 3 4 5 6

poslovni

rashod 144.688 133.348 160.008 110 120

financijski

rashod 1.156 909 669 58 74

izvanredni

rashod 3.760 1.155 968 26 84

ukupno

rashod 149.604 135.413 161.645 108 119

Izvor: Račun dobiti i gubitka, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica

Karlovac

30

Iz tablice ukupnih rashoda jasno je vidljiva struktura rashoda koji se sastoji od poslovnog

rashoda, financijskog rashoda i izvanrednog rashoda. Poslovne rashode prati (kroz promatrane

godine) blaži pad od oko 8% u 2010. godini za razliku od 2009.g., ali već u slijedećoj

poslovnoj godini, to jest 2011. uočava se nešto značajniji porast od oko 17% u odnosu na

poslovni prihod u 2010. godini. Financijski prihodi su međutim u ponešto drugačijoj situaciji,

u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu smanjuju se za 21%, dok se opet u 2011. godini za u

odnosu na 2010. godinu opet smanjuju za 26%. Izvanredni rashodi također bilježe postepeno

smanjenje. Ukupni rashodi stoga bilježe pad za 14.191 tisuća kuna, odnosno za 9,48%, pa

opet postepen rast od 26.232 tisuća kuna ili 16,22% u 2011. godini.

Poslovni rashodi u poduzeću Hrvatske šume, podružnica Karlovac d.o.o jesu: troškovi

materijala, troškovi osoblja, amortizacije i vrijednosnog usklađivanja, rezerviranja za BOŠ,

ostali troškovi, nabavna vrijednost prodane robe.

U tablici 7. je prikazan pregled, odnosno struktura poslovnih rashoda po vrstama rashoda i


može se vidjeti od kojih vrsta rashoda se sastoje poslovni rashodi, te koji je udio svake vrste

poslovnih rashoda pojedinačno u ukupnim poslovnim rashodima.

31

Ta

blic

a

bro

j 7:

Str

ukt

ura

pos

lov

nih

ras

ho

da

u

tisu

ća

ma

ku

na

Konto Troškovi 2009 2010 2011 Index Index

tis.kn tis.kn tis.kn 4.ožu 5.tra

1 2 3 4 5 6 7

400 Utrošene sirovine i

materijali 3,103 4,308 5,748 139 133

401 Utrošena energija 4,136 3,903 4,918 94 126

404 Utrošeni pričuvni

dijelovi 1,302 1,237 1,357 95 110

405 Otpis sitnog inventara 1,292 1,296 1,431 100 110

32

40 TROŠKOVI MATER.I

ENERG. 9,833 10,744 13,454 109 125

410 Prijevozne usluge 3,145 3,885 4,422 124 114

411 Usluge na izradi

proizvoda 20,18 17,222 22,012 85 128

412 Usluge održavanja 6,419 5,527 9,289 86 168

413 Troškovi sajmova 26

414 Zakupnine 1,493 1,194 926 80 77554

415 Troškovi rekl.i

propagande 47 30 113 64 377

416 Usluge za istraživačke

akt.

418 Troškovi učinjeni od

dr.UŠP-a 4,442 8,367 8,662 188 104

419 Ostale usluge 775 966 1,905 125 0

41 TROŠKOVI USLUGA 36,502 37,19 47,355 102 127

420-422 Prič.za mirovine i

sl.trošk.

424 Prič.za

trošk.obn.prir.sast. 2,211 2,276 2,835 103 125

42 PRIČUVE ZA TROŠ.I

RIZIKE 2,211 2,276 2,835 103 125

430 Amortizacija 5,841 5,008 5,024 86 100

432 Vrijed.usklađ.dugotr.fin

.im.

43 AMORTIZACIJA 5,841 5,008 5,024 86 100

440 Naknade trošk.zaposl.i

stan. 2,87 2,579 3,711 90 144

441 Neproizvodne usluge 813 1,147 1,568 0 137

442 Reprezentacija 162 78 76 48 97

443 Premije osiguranja 647 683 654 106 96

444 Troškovi zaštite

čovj.okoliša 9 5 2 56 40

445 Por.koji ne zavise od

posl.rez. 280 79 76 28 96

446 Dopr.koji ne zav.od

posl.rez. 4,865 3,929 4,516 81 115

447 Bankarske usluge i

članarine udruženjima 197 192 251 97 131

448 Troškovi

ost.mater.prava zap. 1,851 2,04 2,167 110 106

449 Ostali troškovi 1,754 1,896 584 108 30802

44 OSTALI

TROŠ.POSLOVANJA 13,447 12,629 13,607 94 108

451 Vrijed.usklađ.zalih.ned.

proiz.

33

Izvor: Račun dobiti i gubitka, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica

Karlovac

453 Vrijed.usklađ.vrijed.pap

ira

454 Vrijed.usklađ.potraž.od

kup. 17,527 1,286 14,859 7 1155

45 VRIJED.USKLAĐ.I

REVALO. 17,527 1,286 14,859 7 1155

461 Por.nep.tr.reprezentacij

e 189 179 95

462 Por.nep.tr.osobni

prijevoz 1,285 1,289 100

46 POREZNO

NEPRIZNATI TR. 1,474 1,468 100

470+471 Bruto plaće i nak.bruto

plaća 50,861 48,494 52,551 95 108

472 Doprinosi na bruto

plaće 9,797 9,285 10,074 95 108

47 TROŠKOVI OSOBLJA 60,658 57,78 62,625 95 108

48 Financijski troškovi 268 524 717 196 137

4 UKUPNI TROŠKOVI

KLASE 4

146,28

6 128,911 161,945 88 126

Pov.vrij.zal.ned.pro.i

got.pro. 1,871 0

Sm.vrij.zal.ned.pro.i

got.pro. 4,126 -2,378 -58

71 NABAV.VRIJED.PRO

D.ROBE 272 311 441 114 142

UKUPNO 144,68

8 133,348 160,008 92 120

34

4.7. Analiza putem pokazatelja poslovanja

Analiza putem pokazatelja se provodi na način da se u omjer stavljaju pojedine stavke iz

bilance, računa dobiti i gubitka ili iz oba izvješća u cilju izračuna pojedinog pokazatelja.

Financijski pokazatelji, s obzirom na vremensku dimenziju, u osnovi se mogu podijeliti na

dvije skupine. Prva skupina pokazatelja obuhvaća razmatranje poslovanja poduzeća unutar

određenog razdoblja i temelji se na podacima iz računa dobiti i gubitka, a druga skupina

pokazatelja se odnosi na točno određeni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja

bilance i govori o financijskom položaju poduzeća u tom trenutku.

Financijski pokazatelji se formiraju i računaju da bi se stvorila informacijska podloga

potrebna za donošenje određenih odluka.

Razlikujemo nekoliko skupina financijskih pokazatelja i to:

a) Pokazatelji likvidnosti - likvidnost podrazumijeva sposobnost

poduzeća da u kratkom roku podmiruje svoje obveze. Uzimajući ovo u

obzir može se reći da pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost

poduzeća u podmirivanju dospjelih kratkoročnih obveza. Svi

pokazatelji likvidnosti se mjere na temelju podataka iz bilance.

Tablica broj 8: Pokazatelji likvidnosti

Rb Naziv 2009. 2010. 2011. Poželjno

1. Novac 289 126 1.237 0,5


3. Koeficijent trenutne likvidnosti (Rb1 / Rb2) 0,00 0,00 0,02

4. Novac 289 126 1.237 >1

5. Potraživanja 47.621 43.692 36.625


7. Koeficijent ubrzane likvidnosti (Rb 4+5) / Rb 6 0,74 0,80 0,72

8. Kratkotrajna imovina 56.175 47.934 44.332 >2

35


10. Koeficijent tekuće likvidnosti (Rb 8 / Rb 9) 0,87 0,87 0,85

11. Dugotrajna imovina 102.773 100.394 97.635 <1

12. Glavnica 87.132 87.132 87.132


14.

Koeficijent financijske stabilnosti (Rb 11 / Rb

12+13) 1,09 1,07 1,09

Izvor: Bilanca Hrvatske Šume podružnica Karlovac, iznosi u tisućama kuna

1. Koeficijent tekuće likvidnosti (KTL)=

Koeficijent tekuće likvidnosti 2009. = 56,175/64,400 = 0,87



Koeficijent tekuće likvidnosti je najčešće korišten pokazatelj. Pokazuje stupanj usklađenosti

raspoloživih obrtnih sredstava i kratkoročnih obveza. Optimalna vrijednost ovog pokazatelja

je oko 2,00 ili više što znači da poduzeće ima dvostruko više gotovine, potraživanja i zaliha

nego što su kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu. U slučaju primjera iz prakse Hrvatskih

šuma, Uprava šuma Karlovac može se ustanoviti kako je ocjena koeficijenta tekuće

likvidnosti za 2009. godinu 0,87, za 2010. godinu isto 0,87, a za poslovnu 2011. godinu 0,85,

što znači da je stupanj usklađenosti raspoloživih obrtnih sredstava i kratkoročnih obveza

manji od 2, odnosno da poduzeće ima manje od dvostruko više potrebne gotovine,

potraživanja i zaliha od kratkoročnih obveza koje dolaze na naplatu, te da sa teškoćom

podmiruje kratkoročne obveze.

2. Koeficijent ubrzane likvidnosti (KUL) =

Koeficijent ubrzane likvidnosti 2010. = 289+47,621/64,400 = 0,74

Koeficijent ubrzane likvidnosti 2011. = 126+43,692/54,841 = 0,80

Koeficijent ubrzane likvidnosti 2012. = 1.237+36,625/52,317 = 0,72

36

Koeficijent ubrzane likvidnosti trebao bi biti minimalno 1, što znači da kratkoročne obveze ne

bi smjele biti veće od kratkotrajne imovine umanjene za zalihe. Poduzeću Hrvatske šume,

Uprava šuma Karlovac koeficijent ubrzane likvidnosti za 2009.godinu iznosi 0,74, za 2010.g.

iznosi 0,80, dok za 2011.g iznosi 0,72, dakle za sve tri godine koeficijenti ubrzane likvidnosti

su manji od 1, što je znak uspješnog podmirivanja kratkoročnih obveza i usklađivanja sa

kratkoročnom imovinom.

3. Koeficijent trenutne likvidnosti=

Koeficijent trenutne likvidnosti 2009. = 289/64,400 = 0,00

Koeficijent trenutne likvidnosti 2010. = 126/54,841 = 0,00

Koeficijent trenutne likvidnosti 2011. = 1.237/52,317 = 0,02

Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje kolika je pokrivenost kratkoročnih obaveza

likvidnom kratkotrajnom imovinom, odnosno novčanim sredstvima. Smatra se da ovaj

koeficijent ne bi trebao biti manji od 0,10, odnosno 10%. Iz priloženog primjera može se doći

do zaključka kako je koeficijent trenutne likvidnosti u sve tri prikazane godine bio manji od

10%, te da je pokrivenost kratkoročnih obveza kratkoročnom imovinom u prosjeku 0. Ovaj

podatak govori kako poduzeće Hrvatske Šume Podružnica Karlovac kroz sve tri promatrane

godine ima poteškoća u podmirenju trenutačnih obaveza.

4. Koeficijent financijske stabilnosti =

Koeficijent financijske stabilnosti 2009. = 102,773/87,132+7,417 = 1,09

Koeficijent financijske stabilnosti 2010. = 100,394/87,132+6.356 = 1,07

Koeficijent financijske stabilnosti 2011. = 97,635/87,132+2,519 = 1,09

Koeficijent financijske stabilnosti bi trebao biti manji od 1, jer se iz dijela dugoročnih izvora

treba financirati ne samo dugotrajna već i kratkotrajna imovina. Zato je smanjenje ovoga

koeficijenta pozitivna tendencija, jer ako dugotrajna imovina angažira likvidnu kratkoročnu

imovinu može doći do smanjenja mogućnosti podmirenja tekućih obveza. Poduzeće Hrvatske

37

Šume, Uprava šuma Karlovac u sve tri godine pokazuje negativnu tendenciju koeficijenta

financijske stabilnosti, što označava smanjenje likvidnosti i financijske stabilnosti poduzeća.

b) Pokazatelji ekonomičnosti stavljaju u odnos prihode i rashode i

prikazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Iz prethodno

navedenoga je jasno da se ovi pokazatelji računaju na temelju podataka

iz računa dobiti i gubitka. Ukoliko je vrijednost pokazatelja

ekonomičnosti manja od 1, znači da poduzeće posluje s gubitkom, a

ukoliko je veća od 1, znači da poduzeće uspješno posluje odnosno

ekonomično.

Tablica broj 9: Pokazatelji ekonomičnosti


1. Ukupni prihod 131.691 128.572 142.566 >1

2. Ukupni rashod 149.604 135.413 161.645

3.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja

(Rb 1 / Rb 2) 0,880 0,949 0,882

4. Poslovni prihodi 123.201 119.949 137.767 >1

5. Poslovni rashodi 144.688 133.348 160.008

6.

Ekonomičnost poslovne aktivnosti

(Rb 4 / Rb 5) 0,851 0,900 0,861

7. Financijski prihodi 5.010 5.204 3.035 >1

8. Financijski rashodi 1.156 909 669

9.

Ekonomičnost financijske

aktivnosti (Rb 7 / Rb 8) 4,333 5,723 4,537

10. Izvanredni prihodi 3.480 3.418 1.763 >1

11. Izvanredni rashodi 3.760 1.155 968

12.

Ekonomičnost izvanredne

aktivnosti (Rb 10 / Rb 11) 0,926 2,959 1,821


38

5. Ekonomičnost ukupnog poslovanja kao odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda

=

Ekonomičnost ukupnog poslovanja 2009. = 131,691/149,604 = 0,880



Prema postulatima poslovne analize ekonomičnost poslovanja se smatra zadovoljavajućom

(oko 1,00) jer su ukupni prihodi društva veći od rashoda i donose određenu dobit. Poduzeće

Hrvatske Šume u sve tri promatrane godine ima relativno zadovoljavajući pokazatelj

ekonomičnosti ukupnog poslovanja, koeficijenti ekonomičnosti poslovanja u sve tri

promatrane poslovne godine kreću se oko 1.

6. Ekonomičnost poslovne aktivnosti odnos je poslovnih prihoda i poslovnih

rashoda =

Ekonomičnost poslovne aktivnosti 2009. = 123,201/144,688 =0,851

Ekonomičnost poslovne aktivnosti 2010. =119,949/133,348 = 0,900

Ekonomičnost poslovne aktivnosti 2011. = 137,767/160,008 = 0,861

Ekonomičnost poslovne aktivnosti zahtijeva odnos poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

veći od 1. Taj je pokazatelj relativno zadovoljavajući u sve tri promatrane godine s obzirom

da je nešto manji od 1, no koeficijent manji od 1 predstavlja negativnu ekonomičnost.

Međutim za što objektivniju analizu ekonomičnosti potrebno je utvrditi i razloge (na primjer

stopa inflacije i drugo) koji su doveli do određenih koeficijenata.

7. Ekonomičnost financijske aktivnosti =

Ekonomičnost financijske aktivnosti 2009. = 5,010/1,156 = 4,333

Ekonomičnost financijske aktivnosti 2010. = 5,204/909 = 5,723

39

Ekonomičnost financijske aktivnosti 2011. = 3,035/669 = 4,537

Ekonomičnost financijske aktivnosti u sve tri godine bila je veća od optimalnog 1 i to do pet

puta veća (2010.g.) što je pozitivno. Navedeno znači da poduzeće ostvari i do pet puta više

prihoda no što ima rashoda.

8. Ekonomičnost izvanredne aktivnosti =

Ekonomičnost izvanredne aktivnosti 2009. = 3.480/3.760 = 0,926

Ekonomičnost izvanredne aktivnosti 2010. =3.418/1.155 = 2,959

Ekonomičnost izvanredne aktivnosti 2011. =1.763/968 = 1,821

Ekonomičnost izvanredne aktivnosti u poslovnoj 2009. godini bila je manja od optimalnog

(>1) uslijed većih izvanrednih rashoda od izvanrednih prihoda. U poslovnoj 2010. godini

izvanredni rashodi su se smanjili za otprilike 30% za razliku od izvanrednih rashoda u 2009.-

oj godini, dok su se izvanredni prihodi neznatno smanjili i što je rezultiralo povećanjem

pokazatelja ekonomičnosti izvanredne aktivnosti na 2.959.000,00 , odnosno za 31%. U

poslovnoj 2011. godini situacija je nešto drugačija, izvanredne prihode prati smanjenje za

52% za razliku od prethodne godine, a izvanredni rashodi iznose 84% iznosa prethodne

godine, dok je krajnji rezultat od 1.821.000,00 za 62% manji od pokazatelja izvanredne

aktivnosti u 2010. godini. Kroz godine izvanredni prihodi su se kao i izvanredni rashodi

postepeno smanjivali što je dovelo do optimalne ekonomičnosti izvanredne aktivnosti u 2011.

godini, za razliku od 2009. godine.

c) Stupanj zaduženosti prikazuje se pomoću odnosa ukupnih dugova i

ukupnog kapitala koji se pomnoži sa brojem sto. Najčešći pokazatelji

zaduženosti poduzeća su koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog

financiranja i koeficijent financiranja. Sva tri pokazatelja su izračunata

na temelju podataka iz bilance i zbog toga oni odražavaju statičku

zaduženost. Iz ovih pokazatelja se može vidjeti struktura pasive,

odnosno može se vidjeti koliko se imovine financira iz vlastitog

kapitala, a koliko iz tuđih izvora.

40

Tablica broj 10: Pokazatelji zaduženosti


1. Ukupne obveze 71.817 61.197 54.836 <0,50

2. Ukupna aktiva 158.949 148.328 141.968

3. Koeficijent zaduženosti (Rb 1 / Rb 2) 0,452 0,413 0,386

4. Glavnica 87.132 87.132 87.132 >0,50

5. Ukupna aktiva 158.949 148.328 141.968

6.

Koeficijent vlastitog financiranja (Rb 4

/ Rb 5) 0,548 0,587 0,614

7. Ukupne obveze 71.817 61.197 54.836

što

manji

8. Glavnica 87.132 87.132 87.132

9. Koeficijent financiranja (Rb 7 / Rb 8) 0,824 0,702 0,629

10. Dugotrajna imovina 102.773 100.394 97.635 <=1

11. Glavnica 87.132 87.132 87.132


12. Dugoročna rezerviranja

13.

Stupanj pokrića I (Rb 10 / Rb

11+12+13) 1,087 1,074 1,089

14. Dugotrajna imovina 102.773 100.394 97.635 <=1

15. Glavnica 87.132 87.132 87.132

16. Dugoročna rezerviranja

17. Stupanj pokrića II (Rb 14 / Rb 15+16) 1,180 1,152 1,121


1. Koeficijent zaduženosti (KZ) =

Stupanj zaduženosti 2009. =71.817/158.949 = 0,452 ili 45%

Stupanj zaduženosti 2010. = 61.197/148.328 = 0,413 ili 41%

Stupanj zaduženosti 2011.= 54.836/141.968 = 0,386 ili 39%

41

.

Što je manji odnos duga i imovine to je financijski rizik niži, tj. manji je postotak imovine

nabavljen zaduživanjem. U pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduženosti trebala biti 50% ili

manja. Društvo iskazuje pokrivenost preuzetih obveza vlastitim izvorima da učešće obveza u

ukupnom kapitalu iznosi 45% u 2009. godini, 41% u 2010. godini i 39% u 2011. godini.

Zaključak je da poduzeće godinama kontinuirano uspješno pomiruje dospjele obveze.

2. Koeficijent vlastitog financiranja =

Koeficijent vlastitog financiranja 2009. = 87.132/158.949 = 0,548



Koeficijent vlastitog financiranja u pravilu bi trebao biti veći od 0,50. On označava

mogućnost financiranja poslovanja poduzeća iz vlastitih izvora tog poduzeća. Na primjeru

poduzeća vidimo da kroz tri prikazane poslovne godine njega prati blaga tendencija rasta u

prosjeku od oko19%. Na temelju izračuna može se zaključiti da se poduzeće uspješno

financira iz vlastitih izvora.

3.Koeficijent financiranja =

Koeficijent financiranja 2009. = 71.817/87.132 = 0,824



Koeficijent financiranja trebao bi biti što manji. On pokazuje omjer zaduženosti poduzeća

odnosno odnos obaveza i kapitala. Od 2009. godine do 2011. godine u poduzeću Hrvatske

Šume Podružnica Karlovac koeficijent financiranja se smanjivao što predstavlja pozitivno

kretanje, no međutim i dalje treba težiti ka njegovom smanjivanju.

4.Stupanj pokrića I. =

42

Stupanj pokrića I. 2009. = 102.773/ (87.132+7.417) = 1,087



Stupanj pokrića I. idealan je u rasponu manje od jedan ili jednako jedan (<=1). On pokazuje

koliki se dio dugotrajne imovine financira iz kapitala. Za poduzeće u sve tri godine on prelazi

tu granicu i gotovo je blizu 2 što znači da se dugotrajna imovina financira iz kapitala.

5.Stupanj pokrića II. =

Stupanj pokrića II. 2009. = 102.773/ (87.132) = 1,180

Stupanj pokrića II. 2010. =100.394/ (87.132) = 1,152

Stupanj pokrića II. 2011. =97.635/ (87.132) = 1,121

Stupanj pokrića II. idealan je u rasponu manje od jedan ili jednako jedan (<=1).

Ovdje se također mogu vidjeti poneka odstupanja, pokazatelji jesu već od 1, no tijekom

godina se smanjuju što tendira ka povoljnijem. Stupanj pokrića II. se razlikuje od Stupnja

pokrića I. u tome što on izuzima dugoročne obveze.

d) Pokazatelji aktivnosti još se nazivaju i koeficijenti obrta, a računaju se

na temelju odnosa prometa i prosječnog stanja. Ovi pokazatelji govore

o brzini cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Ukoliko je poznat

koeficijent obrtaja, tada se vrlo lako mogu izračunati prosječni dani

vezivanja, odnosno koliko prosječno traje obrtaj sredstava. Da bi

poduzeće bilo uspješnije, a poslovanje sigurnije, bolje je da koeficijent

obrtaja bude što veći broj.

Tablica broj 11: Pokazatelji aktivnosti


43

1. Ukupni prihod 131.691 128.572 142.566 što veći

2. Ukupna aktiva 158.949 148.328 141.968

3.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine

(Rb 1 / Rb 2) 0,829 0,867 1,004


5. Kratkotrajna imovina 56.175 47.934 44.332

6.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne

imovine (Rb 4 / Rb 5) 2,344 2,682 3,216


8. Zalihe 8.198 4.041 6.380

9.

Koeficijent obrtaja zaliha (Rb 7 / Rb

8) 16,063 31,813 22,347

10. Prihodi od prodaje 87.630 81.258 102.540 što veći

11. Potraživanja od kupaca 45.644 41.634 33.338

12.

Koeficijent obrtaja potraživanja (Rb

10 / Rb 11) 1,920 1,952 3,076

13. Broj dana u godini 365 365 365

što

manji

14. Koeficijent obrtaja potraživanja 1,92 1,95 3,08

15.

Dani naplate potraživanja od kupaca

(Rb 13 / Rb 14) 190 187 119


1. Koeficijent obrtaja ukupne imovine =

Koeficijent obrtaja ukupne imovine2009. =131.691/158.949 = 0,829



Koeficijent obrtaja ukupne imovine da bi bio povoljan trebao bi biti što veći, a na primjeru

može se vidjeti kako je odnos ukupnog prihoda i ukupne imovine u poduzeću Hrvatske šume

44

podružnica Karlovac kroz tri prikazane poslovne godine sve povoljniji za poduzeće, te ga

prati blagi rast.

2.Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine =

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2009. = 131.691/56.175 = 2,344



Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine stavlja u odnos ukupni prihod i kratkotrajnu imovinu,

te bi trebao biti što veći. On označava koliko se puta kratkotrajna imovina nekog poduzeća

obrne u tijeku jedne godine, odnosno njime se mjeri relativna efikasnost kojom to poduzeće

koristi kratkotrajnu imovinu kako bi stvorilo prihode. U primjeru koeficijent obrtaja

kratkotrajne imovine raste u svakoj poslovnoj godini za razliku od prethodne što predstavlja

pozitivan smjer kretanja koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine.

3.Koeficijent obrtaja zaliha =

Koeficijent obrtaja zaliha 2009. = 131.691/8.198 = 16,063



Koeficijent obrtaja zaliha stavlja u odnos ukupan prihod poduzeća sa ukupnim zalihama tog

poduzeća. On bi također trebao biti što veći, a u primjeru iz poduzeća može se vidjeti da

spomenuti koeficijent raste kroz sve tri promatrane godine, odnosno u 2010. godini je

narastao gotovo duplo u odnosu na koeficijent obrtaja zaliha u 2009., no to je posljedica

gotovo dvostrukog smanjenja zaliha u 2010. u odnosu na 2009. godinu. U 2011.g. je manji

nego u 2010.g. i to za 9.466,00 kuna, no veći je od koeficijenta u 2009. godini za 6.284,00

kuna.

45

4. Koeficijent obrtaja potraživanja =

Koeficijent obrtaja potraživanja 2009. = 87.630/45.644 = 1,920

Koeficijent obrtaja potraživanja 2010. = 81.928/41.634 = 1,952

Koeficijent obrtaja potraživanja 2011.=102.540/33.338 = 3,076

Koeficijent obrtaja potraživanja mjeri odnos prihoda od prodaje sa potraživanjima od kupaca,

te je poželjno da bude što veći. Na primjeru može se vidjeti kako su prihodi i potraživanje

smanjeni u 2010. godini, te je rezultat toga smanjen koeficijent obrtaja potraživanja za 32

kune u 2010. godini u odnosu na isti 2009. godine. U 2011. godini zbog povećanja prihoda od

prodaje on raste za 1.124,00 kune.

5. Dani naplate potraživanja od kupaca =

Dani naplate potraživanja od kupaca 2009. = 365/1,92 = 190

Dani naplate potraživanja od kupaca 2010. =365/1,95 = 187

Dani naplate potraživanja od kupaca 2011. = 365/3,08 = 119

Dani naplate potraživanja od kupaca trebali bi biti što kraći, odnosno poželjno je da su što

kraći. On izračunava koje je prosječno vrijeme, u danima, potrebno da bi se potraživanja

pretvorila u novac, odnosno naplatila od dužnika. I ovaj je pokazatelj dao pozitivan pomak

kroz sve tri promatrane godine. U 2010. godini dani naplate potraživanja smanjili su se za 3

dana, dok u 2011. Godini čak za 71 dan što je i više nego poželjno.

e) Pokazatelji profitabilnosti/rentabilnosti: Bruto i neto profitne marže

se računaju na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka. Bruto

profitna marža odražava politiku cijena koju tvrtka provodi i efikasnost

proizvodnje, odnosno kontrolu troškova. Neto profitna marža pokazuje

kako menadžment kontrolira troškove, rashode i prihode, pa se koristi

kao pokazatelj efikasnosti menadžmenta. Neto profitna marža mjeri

46

koliko se stopa neto dobiti ostvaruje za dioničare na jednu kunu

prodaje.(Vidučić Lj.2006., str.392)

Razlika između bruto i neto profitne marže je u obuhvatu poreza u brojniku

pokazatelja. Kada se ova dva pokazatelja usporede, dobije se podatak

koliko iznosi porezno opterećenje. Pokazatelj povrat na ukupnu imovinu

pokazuje kolika je sposobnost poduzeća da uz imovinu kojom raspolaže

ostvari dobit. Ovaj pokazatelj nam govori koliko je poduzeće zaradilo na

svaku kunu imovine. Kada usporedimo stopu rentabilnosti imovine s

kamatnom stopom moguće je doći do zaključka o isplativosti zaduživanja

poduzeća. Razlika između ROA i kamatne stope predstavlja financijsku

korist od zaduživanja koja pripada dioničarima. Pokazatelj povrat na

vlastiti kapital nam govori koliko je dobiti ostvareno na svaku uloženu

jedinicu kapitala

47

5. ZAKLJUČAK

Ovaj rad prikazuje analizu prihoda poduzeća Hrvatske šume Karlovac. Cilj ovog rada bio je

odrediti važnost i kretanje prihoda u poslovanju poduzeća. Kao primjer za prikazivanje

prihoda poslužilo je poduzeće Hrvatske šume Podružnica Karlovac.

Analiza počinje teoretskim dijelom u kojem je objašnjen pojam prihoda, njihova struktura,

formiranje i analiza prihoda. Uz strukturu prihoda prikazana je i struktura poslovnih rashoda

koji su uz prihode jedan od najvažnijih elemenata poslovanja poduzeća. U radu je prikazan i

izračun financijskih pokazatelja koji u poduzeću služe kao podloga za donošenje budućih

poslovnih odluka.

Prihodi su dakle „jedan od elemenata mjerenja uspješnosti poslovanja“. Prihodi su povećanja

ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja sredstva,

također i smanjenja obveza, što ima obvezu povećanja glavnice, odnosno kapitala društva.

Analiza prihoda sastoji se u prikazu kretanja prihoda poduzeća Hrvatske šume Podružnica

Karlovac unatrag kroz tri poslovne godine. Prihodi se dijele na poslovne prihode, financijske

prihode te izvanredne prihode koji zajedno čine ukupne prihode poduzeća. Prihodi se još

dijele i s obzirom na način stjecanja. Poslovni prihodi su takvi redovni prihodi koji se u

poslovanju poduzeća svakodnevno prikazuju, a nastaju kao rezultat obavljanja redovite

djelatnosti poduzeća. Financijski prihodi nastaju plasmanom viška raspoloživog novca.

Izvanredni prihodi se ne mogu planirati jer se ne mogu niti predvidjeti, a nastaju neplaniranim

smanjenjem obaveza ili neplaniranim povećanjem imovine.

Poduzeće Hrvatske šume Podružnica Karlovac u 2009. godini imalo je 123.201 tis. kuna

poslovnih prihoda, u 2010. godini 119.949 tis. kuna, a u 2011. godini 137.767 tis. kuna. Iz

navedenog može se zaključiti sljedeće da su se poslovni prihodi u 2010. godini smanjili za

3.252 tis. kuna kao posljedica smanjenog obavljanja redovitih djelatnosti poduzeća, dok u

48

2011. godini su ponovno bili veći i to za 17.818 tis. kuna. Financijski prihodi u 2010. godini

iznosili su 5.204 što je za 194 tis. kunaviše od ostvarenih financijskih prihoda u 2009. godini

odnosno 5.010 tis. kuna. U 2011. godini u poslovanju poduzeća dolazi do velikog smanjenja

financijskih prihoda od 2.169 tis. kuna, te oni iznose 3.035 tis. kuna. Izvanrednih prihoda je u

2009. godini bilo 3.480 tis. kuna, što je za 62 tis. kuna više nego u sljedećoj poslovnoj godini

kad ih je bilo 3.418 tis. kuna. U 2011. godini neplanirani izvanredni prihodi se smanjuju za

1.665 tis. kuna za razliku od izvanrednih prihoda u poslovnoj 2010. godini. Iz navedenog

može se doći do sljedećih zaključaka a to su da je udio poslovnih prihoda u ukupnim

prihodima u 2009. godini iznosio 94%, udio poslovnih prihoda u 2010. godini iznosio je

93,3%, a 2011. godine taj udio ponovno raste i to za 3,3%, te on iznosi 96,6% poslovnih

prihoda u ukupnim prihodima. Ovaj porast može se i zaključiti uvidom u strukturu poslovnih

prihoda iz koje se jasno vidi da se povećanje prihoda manifestiralo povećanom prodajom od

redovite djelatnosti. Kretanje plasmana viška raspoloživog novca odrazilo se tako da su se

financijski prihodi u 2010. godini povećali za 0,2%, te su sa 3,8% narasli na 4% za razliku od

2009. godine. U 2011. godini dolazi do njihovog većeg smanjenja od 1,9% za razliku od

prethodne poslovne godine. Izvanredni prihodi su se neznatno povećali u 2010. godini za

razliku od 2009. godine, a ta razlika iznosi 0,1%. U sljedećoj poslovnoj godini 2011.,

izvanredni prihodi se uvelike smanjuju i to za 1,5% za razliku od izvanrednih prihoda protekle

godine.

U strukturi bilance jasno su prikazane stavke aktive i stavke pasive. Dugotrajna imovina kao

stavka aktive se u toku godina smanjivala. Njeno smanjivanje proizlazi iz smanjenja kako

materijalne tako i u nešto manjem udjelu financijske imovine. Kratkotrajna imovina se

također smanjivala i to najviše zalihe potraživanja, dok su financijska imovina te novac u

banci i blagajni rasli. Dugoročne obveze kao stavka pasive su se dosta smanjile i to za 4.898

tis. kuna (razlika između 2009. i 2011. godine). Kratkoročne obveze također prati pad.

Struktura rashoda prikazana je radi što boljeg razumijevanja odnosa prihoda i rashoda

poduzeća iz primjera. Dok su se poslovni prihodi smanjivali poslovni rashodi su usporedno

rasli. Financijski i izvanredni rashodi imaju slična kretanja kao i financijski i izvanredni

prihodi.

Da bi se što bolje objasnilo poslovanje nekog poduzeća valja govoriti i o pokazateljima

poslovanja. Oni mogu razmatrati poslovanje poduzeća ili unutar određenog razdoblja ili točno

49

za određeni trenutak. Financijski pokazatelji koji su uzeti u analizu jesu pokazatelji

likvidnosti, pokazatelji ekonomičnosti, pokazatelji zaduženosti, pokazatelji aktivnosti, te još i

pokazatelji profitabilnosti. Pokazatelji likvidnosti podrazumijevaju sposobnost poduzeća s

obzirom na rok podmirivanja svojih obveza. Pokazatelji likvidnosti koji su prikazani u radu

su koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće

likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti. Svi oni dali su negativnu ocjenu uspješnosti

poslovanja poduzeća. Pokazatelji ekonomičnosti stavljaju u odnos prihode i rashode, te su oni

sljedeći ekonomičnost ukupnog poslovanja, ekonomičnost poslovne aktivnosti, ekonomičnost

financijske aktivnosti i ekonomičnost izvanredne aktivnosti. Stupanj zaduženosti stavlja u

odnos ukupne dugove, odnosno obveze i ukupni kapital poduzeća. Pokazatelji zaduženosti

koji su izmjereni jesu koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja, koeficijent

financiranja, te stupanj pokrića I. i stupanj pokrića II. Pokazatelji aktivnosti govore koliko

brzo može imovina cirkulirati u poslovnom procesu. U izračun su uzeti sljedeći koeficijent

obrtaja ukupne imovine, koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine, koeficijent obrtaja zaliha,

koeficijent obrtaja potraživanja i prosječni dani naplate potraživanja od kupaca. Pokazatelji

rentabilnosti poduzeća su bruto i neto profitna marža. Bruto profitna marža odnosi se na

politiku cijena, efikasnost proizvodnje i kontrolu troškova, dok neto profitna marža označava

efikasnost rada menadžmenta. Izračunati pokazatelji daju dobar uvid u proteklo poslovanje

poduzeća, no ipak su suviše općeniti.

Praćenje uspješnosti poduzeća putem prilagođenih pokazatelja struci moglo bi detaljnije i

realnije prikazati sliku u mnogim hrvatskim poduzećima. Nedostatak velike većine hrvatskih

poduzeća jest nepostojanje i ne izrada dugoročnih planova poduzeća. Uglavnom se provode

kraće analize koje ne povezuju podatke koje svako poduzeće realno može podastrijeti jer ih

ima već samo u podacima iz računovodstva. Bitan napredak mogao bi se ostvariti

iskorištavanjem informacijskog sustava jer povezivanjem, ne samo unutar poduzeća, već i

dijeljenjem informacija sa ostalim poduzećima iz srodnih ili sličnih djelatnosti, te bi se moglo

obuhvatiti čitav niz subjekata koji čine „krug“ nekih poslovnih zbivanja kako bi se u budućem

poslovanju mogle donositi bolje i kvalitetnije odluke.

50

6. POPIS LITERATURE

LITERATURA

Knjige:

1. Gulin D., Spajić F.,Spremić I., Tadijančević S., Vašiček V., Žager K., Žager

L.,Računovodstvo (78) II. izdanje, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih

djelatnika, Zagreb, 2006.

2. Jelavić, A., et al.: Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1993.

3. Međunarodni računovodstveni standardi, RriF plus d. o. o., Zagreb, 2000.

4. Popović, Ž., Vitezić, N., 2009, Revizija i analiza – instrumenti uspješnog donošenja

poslovnih odluka, II. Izdanje, HZRIFD, Zagreb

5. Račun dobiti i gubitka, Hrvatske šume d. o. o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica

Karlovac

6. Strahinja R., Poduzetnik i poduzeće, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2008.

7. Zenzerović, R.,: Računovodstveni informacijski sustavi, Sveučilište Jurja Dobrile,

Pula, 2007.

8. Žager K., Žager L., Analiza financijskih izvještaja, Zagreb, Masmedia, 1999.

9. Žager, K., Mamić, S.,: Računovodstveni informacijski sustavi, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007.

POPIS ILUSTRACIJA:

Popis grafikona:

Graf broj1 : Račun dobiti i gubitka od 2009.-te do 2011.-te godine

Popis slika:

Slika 1: Management i računovodstveni informacijski sustav

Slika 2: Opći model računovodstvenog informacijskog sustava

Slika 3. Struktura prihoda

51

Slika 4. Struktura rashoda

Popis tablica:

Tablica broj 1: Račun dobiti i gubitka

Tablica broj 2: Struktura ukupnih prihoda

Tablica broj 3: Struktura poslovnih prihoda u tisućama kuna

Tablica broj 4: Struktura financijskog prihoda u tisućama kuna

Tablica broj 5: Struktura bilance

Tablica broj 6: Struktura ukupnih rashoda u tisućama kuna

Tablica broj 7: Struktura poslovnih rashoda u tisućama kuna

Tablica broj 8: Pokazatelji likvidnosti

Tablica broj 9: Pokazatelji ekonomičnosti

Tablica broj 10: Pokazatelji zaduženosti

Tablica broj 11: Pokazatelji aktivnosti

52

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad pod naslovom Analiza prihoda u hrvatskim šumama d.o.o.

podružnica Karlovac, izradila samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc. Josipa Mrša, primjenjujući

metodologiju znanstveno istraživačkog rada i koristeći literaturu koja je navedena na kraju rada. Tuđe

spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u svome

diplomskome radu, na uobičajen, standardan način, citirala sam i povezala fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Mirjana Domšić

Documents

ANALIZA PRIHODA U HRVATSKIM ŠUMAMA D.O.O. …oliver.efri.hr/zavrsni/267.B.pdf · 3.2. Formiranje i analiza prihoda ... za kvalitetno poslovno odlučivanje, također predstavlja sastavni