Analiza Strukture i Kretanja Kamatnih Stopa Banaka u BiH

5/21/2018 Analiza Strukture i Kretanja Kamatnih Stopa Banaka u BiH

1/13

SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

STUDIJ PRVOG CIKLUSA, II. GODINA STUDIJA

ANALIZA STRUKTURE I KRETANJA

KAMATNIH STOPA BANAKA U BIH

ESEJ

Travnik; juni 2014.god


2/13

SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

STUDIJ PRVOG CIKLUSA, II. GODINA STUDIJA

ANALIZA STRUKTURE I KRETANJA

KAMATNIH STOPA BANAKA U BIH

ESEJ

IZJAVA: Ja, Meliha Palo, student Sveuilita/Univerziteta VitezTravnik, Indeksbroj: 0218-12/DE odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost

izjavljujem da sam ovaj rad izradila potpuno samostalno uz koritenje citirane

literature i pomo mentora.

Potpis studenta:________________

Student: Meliha PaloBroj indexa: 0218-12/DE

Predmet: Bankarstvo

Profesor: Doc. dr Igor ivko

Asistent: Mr. Draen Latro

Travnik; juni 2014.god


3/13

1

SADRAJ

1. UVOD ...................................................................................................................... 2

2. ANALIZA KRETANJA KAMATNIH STOPA ...................................................... 3

2.1. AKTIVNE KAMATNE STOPE ....................................................................... 3

2.2. PASIVNE KAMATNE STOPE ........................................................................ 5

2.2. RASPON IZMEU AKTIVNIH I PASIVNIH KAMATNIH STOPA............ 7

2.2. KOMPARACIJA AKTIVNIH I PASIVNIH KAMATNIH STOPA U BIH U

ODNOSU NA ZEMLJE U OKRUENJU.............................................................. 8

3. ZAKLJUAK........................................................................................................ 11


4/13

2

1. UVOD

Statistika kamatnih stopa predstavlja vaan dio statistike financijskog sektora

BiH jer osigurava sveobuhvatan, detaljan i harmoniziran statistiki prikaz o visini

nominalnih kamatnih stopa u BiH, iskazanih na godinjoj osnovi, predstavljapreduvjet za analize monetarnog razvoja i stabilnosti financijskog sustava. Banke u

BiH formiraju aktivne i pasivne kamatne stope u skladu sa svojim poslovnim

politikama, a zatezne kamatne stope se reguliraju skladu sa zakonskom regulativom.

Centralna banka BiH kompilira i publicira podatke o aktivnim kamatnim stopama

komercijalnih banaka na date kredite i pasivnim kamatnim stopama na primljene

depozite poev od 1998. godine.Od tog razdoblja do sada statistika kamatnih stopa

je neprekidno razvijana i unapreivana u skladu s institucionalnim promjenama ufinancijskom sektoru BiH.

Na poetku, od 1998. godine, statistika kamatnih stopa CBBiH je publicirala samo

podatke o rasponu kamatnih stopa, od minimalnih do maksimalnih, za sve sektore.

Od januara 2002. godine, u skladu s metodologijom preporuenom od MMF-a

poelo je prikupljanje podataka o prosjenim ponderiranim kamatnim stopama na

novoplasirane kratkorone i dugorone kredite privatnim poduzeima u KM i

novoprimljene depozite po vienju i oroene i tedne depozite stanovnitva u KM,samo etiri indikatora su publicirana.

Od septembra 2004. godine, obim indikatora je povean na osam, a ve od januara

2007. godine ova statistika je poveana na 26 indikatora.

CBBiH je dalje unaprijedila statistiku kamatnih stopa u skladu s metodologijom

kamatnih stopa koju primjenjuju zemlje eurozone, utemeljene na regulativama

Europske sredinje banke. Ove aktivnosti su pokrenute u okviru projekta tehnike

suradnje IPA 2008, koji je financirala Europska unija a implementiran je

posredstvom Europske sredinje banke i sedam sredinjih banaka eurosustava.

Kompilacija nove statistike kamatnih stopa poinje s podacima za januara 2012.

godine. Objavljivanje nove statistike kamatnih stopa s prateom metodologijom i

izvjetajnim obrascem je uslijedilo nakon formiranja pouzdane serije podataka od 12

mjeseci, to znai prestanak prethodnog naina izvjetavanja statistike kamatnih

stopa sa 26 indikatora.

U ovom radu prikazat emo analizu structure i kretanja kamatnih stopa na osnovuizvjetaja CBBiH za 2012. godinu.


5/13

3

2. ANALIZA KRETANJA KAMATNIH STOPA

2.1. AKTIVNE KAMATNE STOPE

Pod pojmom aktivne kamatne stope u finansijama i bankarstvu se podrazumijevaju

kamatne stope po kojima banke plasiraju svoja sredstva privredi i stanovnitvu,

odnosno sve kamate koje ine prihode banke. Termin prosjene kamatne stope se pak

odnosi na zbir svih kamatnih stopa u svim bh. bankama, koji se potom dijeli sa

brojem promatranih, to jest postojeih banaka, ime se zapravo dobiva aritmetiki

prosjek kamatnih stopa.

2.1.1. Kamatne stope na kredite u KM

Prosjena kamatna stopa na kredite u KM nefinansijskim privatnim preduzeimaimala je trend smanjenja, koji traje jo iz 2011, tokom cijele godine, izuzev u maju i

decembru. U decembru 2012. godine iznosila je 6,73%, to je za 40 baznih poena

nie od decembarskog iznosa iz 2011. godine, a to je najnia zabiljeena vrijednost u

2012. Istovremeno, prosjena kamatna stopa na kratkorone kredite u KM za

stanovnitvo bila je neto via u poreenju s 2011. godinom i kretala se uglavnom

oko 10%, da bi u decembru 2012. godine iznosila 9,84%.

Glavnina kratkoronog kreditiranja za preduzea se realizuje kroz kredite u KM, pase zato na kratkorone kredite u KM nefinansijskim privatnim preduzeima odnosi

preko 60% ukupnog iznosa plasiranih kredita tokom 2012. godine. Nasuprot tome,

vrlo mali udio dugoronog kreditiranja (ispod 3% od ukupno plasiranih kredita)

realizuje se putem kredita u KM, a kamatne stope na ovu vrstu kredita bile su vrlo

stabilne tokom godine. Na kraju 2012. godine iznosile su 7,72% i 8,08% za

nefinansijska preduzea i stanovnitvo, respektivno.

2.1.2. Kamatne stope na kredite u KM s valutnom klauzulom

U 2012. godini kamatne stope vezane valutnom klauzulom pokazale su iznimnu

stabilnost, kako na kratkorone kredite tako i na dugorone kredite. Udio

kratkoronih kredita u KM s valutnom klauzulom nefinansijskim privatnim

preduzeima je relativno malen (oko 10% od ukupno plasiranih kredita) a kamatna

stopa na ovu vrstu kredita je u decembru 2012. godine bila na najniem nivou od

6,94%. Vrlo mali procenat ukupnih novoplasiranih kratkoronih kredita stanovnitva


6/13

4

je vezan valutnom klauzulom, pa se stoga ne mogu niti izvesti pouzdani zakljuci o

kretanjima odgovarajuih kamatnih stopa.

Dugoroni krediti su uglavnom realizovani putem kredita s valutnom klauzulom, pa

se na takvo kreditiranje tokom 2012. Odnosilo oko 80% od ukupno plasiranih

dugoronih kredita tokom 2012. godine. Prosjene kamatne stope na dugorone

kredite u KM s valutnom klauzulom su bile dosta stabilne tokom godine i u

decembru 2012. godine iznosile su 6,96% za nefinansijska privatna preduzea,

8,36% za stanovnitvo, to predstavlja smanjenje od 60 bp i 15 bp, respektivno.

2.1.3. Kamatne stope na kredite u stranoj valuti

Kamatne stope na kredite plasirane u stranoj valuti nisu od velikog znaaja jer

komercijalne banke u BiH vrlo malo kredita plasiraju u stranoj valuti. U toku 2012.

Godine plasirale su uglavnom dugorone kredite nefinansijskim privatnim

preduzeima, dok su za stanovnitvo plasirale vrlo mali iznos ove vrste kredita.

Izvor: CBBiHGodinji izvjetaj za 2012. godinu


7/13

5

Izvor: CBBiHGodinji izvjetaj za 2012. Godinu

2.2. PASIVNE KAMATNE STOPE

Pod pojmom pasivnih podrazumijevaju se kamatne stope po kojima dunik plaa

kamatu na dobijena sredstva, odnosno u naem konkretnom sluaju kamatu po kojoj

banka plaa klijentu naknadu za novac uloen, to jest deponovan kod nje.

2.2.1. Kamatne stope na kredite po kreditnim karticama

Kod kratkoronih kredita po kreditnim karticama stanovnitvu, prosjena kamatna

stopa je blago smanjena tokom godine, ali je jo uvijek vrlo visoka i iznosila je

13,19% na kraju godine. Pored navedenog, prosjena kamatna stopa na dugorone

kredite po kreditnim karticama je ostala na istom nivou od 14% tokom cijele godine.

2.2.2. Kamatne stope na oroene i tedne depozite u KM

Kamatne stope na oroene i tedne depozite u KM su se promijenile u 2012. godini u

odnosu na ranije godine. Prosjena kamatna stopa na oroene i tedne depozite u KM

za nefinansijska privatna preduzea iznosila je 3,39% u decembru 2012. godine, to

je najvia stopa u toku godine, a to je vie za ak 125 bp u odnosu na isti mjesec

2011. godine.


8/13

6

Prosjena kamatna stopa na oroene i tedne depozite u KM za stanovnitvo je

takoer imala blai trend rasta i kretala se do 3% tokom godine.

Izvor: CBBiHGodinji izvjetaj za 2012. Godinu



9/13

7

2.2.3. Kamatne stope na depozite po vienju

U toku 2012. godine nije bilo bitnijih promjena u prosjenim kamatnim stopama na

depozite po vienju u KM, u KM s valutnom klauzulom i u stranoj valuti i kretale su

se do 0,15.

2.2.4. Kamatne stope na oroene i tedne depozite u stranoj valutu

Prosjene kamatne stope na oroene i tedne depozite u stranoj valuti su bile dosta

stabilne tokom 2012. godine. Prosjena kamatna stopa na oroene i tedne depozite

za nefinansijska privatna preduzea u stranoj valuti je smanjena za 70bp na 2,86% u

decembru 2012. u odnosu na decembar 2011. godine, dok je ista za stanovnitvo

smanjena za 14 bp na 3,08% u istom periodu.

2.2. RASPON IZMEU AKTIVNIH IPASIVNIH KAMATNIH STOPA

Navedena kretanja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa1uticali su na smanjenje razlike

izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa komercijalnih banaka u BiH koja je

iznosila 6,94 pp u decembru 2012. godine, to je nie za 33 bp u odnosu na nivo iz

decembra 2011. Ovakvo smanjenje razlike je uglavnom uzrokovano smanjenjem

ponderisanog prosjeka aktivnih, koje je bilo vee od smanjenja pasivnih kamatnih

stopa. U istom periodu razlika izmeu aktivnih kamatnih stopa i pasivnih kamatnih

stopa u koje su ukljueni samo oroeni i tedni depoziti (a koji predstavljuju izvor

finansiranja za kreditne aktivnosti banaka) iznosila je 4,01 pp, to predstavlja

smanjenje od 32 bp u odnosu na kraj prethodne godine.

U 2012. godini poveana je razlika izmeu aktivnih kamatnih stopa komercijalnihbanaka u BiH i kamatnih stopa u eurozoni. Tako je razlika izmeu aktivnih kamatnih

stopa i dvanaestomjesenog EURIBOR-a iznosila 6,59 pp, to je vie za 105 bp u

odnosu na kraj prethodne godine, a to je najveim dijelom uzrokovano smanjenjem

kamatnih stopa u eurozoni.

1 Aktivne kamatne stope su izraunate kao ponderisani prosjek kamatnih stopa na kratkorone i

dugorone krediteprivatnim preduzeima i stanovnitvu u KM, u KM s valutnom klauzulom, u

stranoj valuti i po kreditnim karticama. Pasivne kamatne stope su izraunate kao ponderisaniprosjekkamatnih stopa na depozite po vienju i oroene i tedne depozite privatnim preduzeima istanovnitvu u KM, uKM s valutnom klauzulom i u stranoj valuti.


10/13

8

Iz navedenih grafikona moemo zakljuiti da se aktivne i pasivne kamatne stope

bitnije ne razlikuju od kamatnih stopa zemalja u okruenju.

2.2. KOMPARACIJA AKTIVNIH I PASIVNIH KAMATNIH STOPA U BIH U

ODNOSU NA ZEMLJE U OKRUENJU

A kakva je situacija kada se kamatne stope u BiH porede sa zemljama u okruenju?

Uzmimo, naprimjer, Hrvatsku. Ova je zemlja pred vratima EU (kompariramo

kretanje kamatnih stopa u 2012. Godini dok jo Hrvatska nije postala lanicom EU),

ali je takoer i na dobrom i sigurnom putu prema grkom scenariju s obzirom na to

da je toliko zaduena da je vanjski dug prije godinu -dvije premaio iznos od 100

posto bruto drutvenog proizvoda (BDP), dok je vanjski dug BiH, napomenimo i to,

jo ispod 40 posto BDP-a. Pogledajmo sada, dakle, kakve su prosjene aktivne i

pasivne kamatne stope u susjedstvu i uporedimo ih sa naim.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prosjene aktivne kamatne stope

na kratkorone kredite (kunski krediti bez valutne klauzule) u decembru 2012. u

Hrvatskoj su za preduzea iznosile 7,15 posto (ukupni prosjek, op. a), a za

stanovnitvo 11,15 posto. Prosjene aktivne kamatne stope za dugorone kredite u

decembru 2012. u Hrvatskoj su iznosile 5,43 posto za preduzea, odnosno 9,75 postoza stanovnitvo. Dakle, krediti su i za preduzea i za graane u susjedstvu neznatno


11/13

9

skuplji nego u BiH, izuzev u sluaju dugoronih kredita za preduzea. U Hrvatskoj je

kamata za dugorone kredite privredi 5,43 posto, a u BiH 7,72 posto.


Osim toga, hrvatske su banke i znatno izdanije od bh. u sluaju pasivnih kamatnihstopa. Prosjene kamatne stope u susjedstvu na dugorone oroene depozite za

preduzea iznose 4,46 posto, odnosno 4,33 posto za stanovnitvo.



12/13

10

I na kraju, ta sve pomenuto znai? Pojednostavljeno reeno, hrvatske banke imaju

vie povjerenja u tamonje kompanije nego bh. banke u ovdanje, jer su kamatne

stope na dugorone kredite prilino nie. Istini za volju, kamatne stope na ostale

kredite su u susjedstvu neznatno vie nego u BiH, ali je ta razlika, s obzirom na

ogroman vanjski dug Hrvatske, ipak prilino mala. Dodue, Hrvatska je za razliku od

BiH ipak pred vratima EU, to je injenica, ali je takoer injenica i da je Grka

odavno u EU pa to u finansijama i nije puno pilo vode. A kada sve to imamo na umu,

onda moemo i moramo staviti veliki upitnik na prie o loem kreditnom rejtingu i

njegovoj vezi sa kamatnim stopama, jer onda bi u tom sluaju razlika izmeu

kamatnih stopa u BiH i Hrvatskoj ipak trebala biti malo drugaija.


13/13

11

3. ZAKLJUAK

Prosjene aktivne kamatne stope u komercijalnim bankama u Bosni i Hercegovini

prole su godine, vjerovali ili ne, pale u odnosu na 2011.Prva stvar koja pada u oi je

da pasivne kamatne stope na oroene i tedne depozite rastu, to znai da je novac uinostranstvu za nae komercijalne banke skuplji nego do sada, to se automatski

odrazilo i na rast pasivnih kamatnih stopa. S obzirom na to da zbog valutnog odbora

ne mogu posuivati novac od Centralne banke, komercijalne banke u BiH u takvoj

situaciji poveavaju kamatne stope po kojima plaaju oroenje i deponovanje novca

kod njih kako bi na taj nain privukle klijente te kako bi tako stvoril e solidniju

osnovu za kreditiranje.

S druge strane, prosjene aktivne kamatne stope padaju - izuzev u sluajevima

dugoronih kredita za preduzea - to sugerie nekoliko stvari. Prvo, moe se

govoriti o pojaanoj konkurenciji meu bankama, koje sa sniavanjem kamatnih

stopa nastoje privui vie klijenata. Drugo, mogue je takoer govoriti i o padu

kreditne aktivnosti, odnosno o padu broja solventnih klijenata u naoj zemlji, to

znai da banke vie i nemaju tako iroku i razgranatu lepezu klijenata kojima mogu

posuivati novac, zbog ega kamate takoer mogu da padaju. Tree, s obzirom na to

da prosjene aktivne kamatne stope na dugorone kredite za preduzea rastu, to znai

i da banke nemaju previe solventnih pravnih lica, firmi i kompanija, odnosno da

jednostavno ne vjeruju u tako brz i izvjestan oporavak bh. ekonomije (ovog puta

neemo ni govoriti o tome da je o oporavku cjelokupne ekonomije na kamatnoj stopi

od 7,72 posto jako teko uope i priati).

Documents

Analiza Strukture i Kretanja Kamatnih Stopa Banaka u BiH