Analiza upotrebe informacijskih i komunikacijskih ...mdjumic/uploads/diplomski/VUK33.pdf · Metodologija istraživanja ... Empirijski dio rada sadrži rezultate istraživanja o upotrebi

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ODJEL ZA FIZIKU

SINIŠA VUKUŠIĆ

Analiza upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Srednjoj školi Donji Miholjac

Diplomski rad

Osijek, 2013.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ODJEL ZA FIZIKU

SINIŠA VUKUŠIĆ


Diplomski rad

predložen Odjelu za fiziku Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

radi stjecanja zvanja profesora fizike i tehničke kulture s informatikom

Voditelj: prof.dr.sc. Darko Dukić

Osijek, 2013.

Ovaj je diplomski rad izrađen u Osijeku pod vodstvom prof.dr.sc. Darka Dukića u

sklopu Sveučilišnog diplomskog studija fizike i tehničke kulture s informatikom na

Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Sadržaj

1. Uvod .............................................................................................................................. 1

2. Osnovni pojmovi iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije .................. 3

2.1. Računalo ................................................................................................................. 3

2.2. Internet. .................................................................................................................. 3

2.3. E-mail. .................................................................................................................... 4

2.4. Društvena mreža. .................................................................................................... 4

3. Anketa ........................................................................................................................... 5

3.1. Metode ankete ........................................................................................................ 5

3.2. Prednosti i nedostaci ankete ................................................................................... 6

3.3. Izrada anketnog listića ............................................................................................ 7

3.4. Vrste pitanja u anketnom listiću ............................................................................. 8

4. Metodologija istraživanja .............................................................................................. 9

4.1. Predmet istraživanja ............................................................................................... 9

4.2. Metode istraživanja ................................................................................................ 9

4.3. Postupci i instrumenti ............................................................................................. 9

5. Rezultati istraživanja ................................................................................................... 10

5.1. Uzorak ispitanika .................................................................................................. 10

5.2. Analiza provedene ankete .................................................................................... 11

5.2.1. Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija ................ 11

5.2.2. Područja i intenzitet korištenja računala/interneta ........................... 22

5.2.3. Procjena znanja i vještina u korištenju pojedinih računalnih

aplikacija ........................................................................................... 26

5.2.4. Stavovi učenika o pojedinim aspektima korištenja

računala/interneta .............................................................................. 30

6. Zaključak ..................................................................................................................... 35

7. Literatura ..................................................................................................................... 37

Prilog ............................................................................................................................... 38

Životopis .......................................................................................................................... 40

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Diplomski rad

Odjel za fiziku


Siniša Vukušić

Sažetak

U ovom su diplomskom radu prikazani rezultati istraživanja koja se odnose na upotrebu

informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Srednjoj školi Donji Miholjac. U uvodnom su

dijelu objašnjeni osnovni pojmovi u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Opisana je metoda ankete na kojoj se temelji istraživanje, a potom slijedi poglavlje posvećeno

metodologiji istraživanja. Empirijski dio rada sadrži rezultate istraživanja o upotrebi

informacijskih i komunikacijskih tehnologija od strane učenika Srednje škole Donji Miholjac.

Anketom je bilo obuhvaćeno 203 učenika, od kojih 102 učenika opće gimnazije i 101 učenik

srednje strukovne škole. U okviru je istraživanja ispitana svrha i intenzitet korištenja računala

i interneta, kao i stavovi učenika o pojedinim aspektima njihove upotrebe. Učenici su također

procijenili i vlastito znanje i vještine u korištenju računala/interneta.

Ključne riječi: informacijske i komunikacijske tehnologije, stavovi učenika, srednja

škola,korištenje računala/interneta, procjena znanja i vještina

Mentor: prof.dr.sc. Darko Dukić

Ocjenjivači: prof.dr.sc. Branko Vuković, prof.dr.sc. Vanja Radolić

Rad prihvaćen: 3.10.2013.

J.J. Strossmayer University in Osijek Bachelor of Science Thesis

Department of Physics

Analysis of the use of ICT in the Secondary School Donji Miholjac

Siniša Vukušić

Summary

In this graduation thesis the results of a research on the use of information and

communication technologies in high school Donji Miholjac are shown. The basic terms of

information and communication technologies are explained in the introductory part. The

questionnaire method on which the research is based is described and the chapter on research

methodology follows. Empirical part of the graduation thesis contains the research results on

the use of ICT by high school Donji Miholjac students. A total of 203 students took the

questionnaire, 102 of them were gymnasium students and 101 were technical profession. The

purpose and intensity of computer and internet use were tested, as well as the students’

opinions on some aspects of the use of computers. Students were also evaluating their own

knowledge and skills regarding to the use of computers/internet.

Keywords: information and communication technologies, high school students,

computers/internet use, evaluation of knowledge and skills

Supervisor: Darko Dukić, PhD, Associate Professor

Reviewers: Branko Vuković, PhD, Associate Professor, Vanja radolić, PhD, Associate

Professor

Thesis accepted: 3.10.2013.

1

1. UVOD

Ideja za ovakvu vrstu diplomskog rada nastala je posve slučajno za vrijeme rada u

Srednjoj školi Donji Miholjac. Pokazana mala učenička zainteresiranost za informatiku i

informatičku tehnologiju bila je motivirajuća za traženje uvida u razliku u pojedinim

područjima korištenja računala i interneta između opće gimnazije i strukovnih odjeljenja.

Česta komunikacija s učenicima strukovnih smjerova o prednostima informatičke znanosti;

gledanje filmova o CNC strojevima i najnovijim vrstama traktora i poljoprivrednih strojeva,

kao i olakšanje budućeg rada pomoću autodijagnostike, bilo je uzaludno. Njihovo je

shvaćanje informatike bio facebook, igranje igrica i gotovo ništa više. Vrlo su rijetki učenici

shvatili da im od informatičkog znanja ovisi budući posao. Ispitivanje je provedeno pomoću

ankete.

Informacijsko – komunikacijska tehnologija (eng. ICT - Information and

communication technologies) definira se kao kombinacija informatičke tehnologije s drugim

tehnologijama, posebno komunikacijskom tehnologijom. ICT se danas pojavljuje u svim

glavnim funkcijama društva: istraživanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji, administraciji,

marketingu. Svojim mogućnostima prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade svih vrsta

informacija, ICT je unaprijedila sve grane gospodarstva i javnih djelatnosti. Važan dio

informacijskog društva, ali i društva znanja jest korištenje ICT-a u obrazovanju gdje se

učenici susreću s načinom rada novih tehnologija.

Informatička pismenost (eng. computer literacy) definira se kao sposobnost korištenja

računala i računalnih programa. Informacijska pismenost (eng. information literacy)

predstavlja uočavanje potrebe za informacijom te posjedovanje znanja o tome kako naći,

procijeniti i iskoristiti najbolje i najnovije informacije koje su na raspolaganju kako bi se

riješio određeni problem ili donijela kakva odluka.

2

Računalna se tehnologija rapidno razvija i sve više zauzima važan dio gotovo svakog

područja djelovanja (rad, edukacija, …). Uz to, nudi i široku ponudu zabave pa se u nekim

svojim aspektima javlja kao masovni medij usporediv s tiskom, radijem i televizijom. Ponuda

zabave obuhvaća računalne igre, slanje i primanje poruka, snimanje i slušanje zvuka / glazbe,

gledanje filmova, chat i ino. Djeci još uvijek računala prvenstveno služe za zabavu, no

poznato je da ovladavanje vještinom uporabe računala izravno koristi budućoj profesionalnoj

uporabi.

3

2. OSNOVNI POJMOVI IZ INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA

2.1. RAČUNALO

Računalo je uređaj sposoban za obavljanje proračuna i donošenje logičkih odluka

(sklopovlje - hardware). Računala obrađuju podatke uz pomoć skupa instrukcija koje se

nazivaju računalni programi (programska podrška - software).

Računalo možemo predočiti kao skup dijelova :

1. hardware ( različiti uređaji od kojih je sastavljeno računalo )

2. software ( programi koji se izvršavaju na računalu ).

2.2. INTERNET

Internet je informacijska superprometnica, odnosno mreža koja povezuje regionalna

čvorišta, a preko njih i pojedinačne lokalne računalne mreže. Računala međusobno

komuniciraju s pomoću upravljačkog mrežnog protokola.

Internet omogućuje korisnicima da međusobno komuniciraju s pomoću elektroničke

pošte, pronalaze informacije ili prenose datoteke. U Hrvatskoj je umrežavanje na široj osnovi

započelo 90-ih godina prošlog stoljeća, razvojem CARneta u području znanosti i tehnologije.

Internet ne bi bio jako koristan kada na raspolaganju ne bismo imali mrežna pomagala.

Najveću je popularnost stekao World Wide Web – www ili kraće web. Web je prilagodljivo

pomagalo utemeljeno na protokolu za prijenos hipertekstovnih dokumenata (Hypertext

Transfer Protocol – http) i njegovim inačicama za prijenos datoteka. Web se sastoji od

mrežnih stranica, datoteka koje sadrže poveznice na dokumente i resurse dostupne na

internetu. Datoteke koje web prenosi napisane se u nekom od programskih jezika HTML-a i

zbog toga su vidljive uz korištenje nekog od preglednika (eng. browser), te omogućuju

grafičku i hipertekstualnu navigaciju i korištenje multimedije. Uz pomoć alata za

pretraživanje, web omogućuje brzu i efikasnu komunikaciju s umreženim računalima.

4

2.3. E-MAIL

E-mail je protokol na internetu koji omogućava korisnicima slanje tekstualnih poruka s

računala na računalo.1

2.4. DRUŠTVENA MREŽA

Pomoću e-maila kao dodatak možemo, uz tekstualnu poruku, poslati i

sve vrste dokumenata: fotografije, filmove, animacije, Word, Excel dokumente i drugo.

E-mail server je središnje mjesto gdje dolaze sve e-mail poruke za korisnike koji imaju

e-mailbox na e-mail serveru.

E-mail box je direktorij na e-mail serveru gdje se smješta sva korisnička dolazna e-mail

pošta. E-mail adresa je jedinstvena adresa koja dozvoljava da se e-mail pošalje ili primi.

Svaka se korisnička e-mail adresa sastoji od korisničkog imena, znaka @ i imena domene ( na

primjer: [email protected] ).

E-mail poruka je poruka koja je slična običnom pismu i sastoji se od dva dijela. Prvi je

dio zaglavlje i ono sadrži jednu ili više adresa na koju se šalje poruka, te naziv e-mail poruke.

Drugi dio je tijelo poruke i ono sadrži tekst same e-mail poruke.

Društvena mreža je vrsta internetskog servisa koji se najčešće javlja u obliku platforme,

prozora ili web stranice. To je internetski prostor, koji služi za međusobno povezivanje

korisnika. Danas postoje stotine ovakvih servisa, a među poznatijima su Twitter i Facebook.2

1 E-mail, http://www.bhtelecom.ba/uputstva_email_sms.html (pristupljeno 20.05.2013.) 2 Društvena mreža, http://hr.wikipedia.org/wiki/Društvena_mreža (pristupljeno 22.05.2013.)

Prvi oblici društvenih mreža pojavljuju se 90 - ih godina prošlog stoljeća i bile su poput soba

za čavrljanje između više umreženih korisnika. Sve društvene mreže svakodnevno se

poboljšavaju, dajući nove mogućnosti korisnicima. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge

komunikacije, imaju i ulogu marketinga, promovirajući druge web-stranice i niz različitih

usluga. Korisnici ne mogu komunicirati sa svim članovima koji se nalaze na društvenoj mreži,

već isključivo s kontaktima. Osim standardnog načina komunikacije, korisnici mogu

komunicirati i preko videosnimki, što olakšava komunikaciju. Među najpopularnijim

sustavima za komunikaciju na internetu su Facebook, Twitter, MySpace i Skype.

5

3. ANKETA

Anketa je metoda za dobivanje informacija o mišljenju i stavovima ljudi, koja se

najčešće koristi u javnom životu, a koja u osnovi ima znanstvenu namjeru dobiti saznanja o

stavovima šire populacije.3

Anketa (fr. enquête; lat. inquisita; enquirere = istraživati) je naziv za skup postupaka

pomoću kojih se pobuđuju, prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bi se saznali podaci o

njihovu ponašanju ili o njihovim stavovima, mišljenjima, preferencijama, interesima i slično,

radi statistike, ispitivanja javnog mnijenja, tržišta ili kao temelj za potrebe medicinskog,

sociološkog ili nekog drugog istraživanja.

4

3.1. METODE ANKETE

Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i

prikupljaju podaci, informacije, stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja.

Anketa je najraširenija metoda prikupljanja podataka. Potječe s početka dvadesetog

stoljeća, od kada je prošla dug razvojan put tijekom kojeg je njezina vrijednost često bila

osporavana. Razlog je tome bilo pojavljivanje mnogih pseudo anketa koje su kompromitirale

vrijednost ove metode. Anketom se koristimo kada želimo saznati mišljenje ljudi o raznim

političkim i socijalnim pitanjima. Anketa traži, prije svega, precizno određenje populacije

koja se ispituje, zatim jednostavna, jasna i nedvosmislena pitanja. Pitanja se mogu postaviti

pismeno, pomoću otisnutog upitnika, ili usmeno, putem intervjua. Anketa zahtjeva da se

ispitivanje provede u kratkom vremenskom roku. Ova je metoda pouzdana koliko su

pouzdane i informacije prikupljene tom metodom. Vrijednosti su ankete ograničene, jer

spoznaja koju nam ona može dati ovisi o iskrenosti ispitanika.

U planiranju ankete osobito je važno da se odgovarajućim matematičkim metodama,

zapravo postupcima statističkog računa, obrade dobiveni podaci, kao što je važno i da se u

3 Filipović, M.:Metodologija znanosti i znanstvenog rada,Svjetlost, Sarajevo, 2004. 4 Anketa:http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa (pristupljeno 22.05.2013.)

6

planiranju uzorka, koji će biti ispitan, vodi računa o cjelini populacije koja se istražuje preko

tog uzorka.

Ponekad je vrlo teško ili nemoguće opažati ponašanje ljudi ili saznati njihovo

neposredno doživljavanje u nekim situacijama. Na primjer, u trenutku koji je prethodio

prometnoj nesreći, ili tijekom seksualnog odnosa. U takvim primjerima možemo se poslužiti

anketnim ispitivanjem. Njime se koristimo i onda kada želimo saznati mišljenja ljudi o raznim

političkim i socijalnim pitanjima. Izjave se pobuđuju promišljeno odabranim pitanjima koja

trebaju biti jednostavna, jasna, nedvosmislena i nesugestivna. Pitanja se ne postavljaju bilo

kome, već pažljivo izabranom uzorku ispitanika koji mora biti reprezentativan za populaciju

koja se proučava. Registrirani odgovori ispitanika na kraju se obrađuju različitim postupcima

statističke analize.5

3.2. PREDNOSTI I NEDOSTACI ANKETE

Anketa ima više prednosti, kao što su:6

1. Pomoću anketa se mogu saznati podaci i informacije o doživljaju. Ponašanje čovjeka

ne može se objasniti samo pomoću podražaja i reakcija, jer ono ovisi o velikom broju

činitelja koji se nalaze u organizmu, kao što su: sposobnosti, stavovi, emocije,

mišljenje, karakter, pogledi na određene stvari, pojave i događaje. Do ovakvih i sličnih

spoznaja može se doći anketom.

2. Pomoću ankete se mogu saznati podaci i informacije iz prošlosti, sadašnjosti i

budućnosti. Dok se kod opažanja mogu prikupiti podaci i o informacije o onome što je

nazočno u trenutku opažanja, anketom se mogu ispitati ispitanici o pojavama iz

prošlosti o kojima nije ostao nikakav trag, osim u sjećanju ljudi. Isto tako mogu se

ispitati i sadašnji stavovi i mišljenja, ali i planovi za budućnost.

3. Anketa je u pravilu, ekonomična. Pomoću ankete može se u kratkom vremenskom

roku doći do velikog broja podataka i informacija, a čime se istovremeno smanjuju

troškovi istraživanja.

5 Anketa, http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa (pristupljeno 22.05.2013.) 6 Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci,

Rijeka, 2000.

7

Nedostaci anketa ili poteškoće u prikupljanju podataka i informacija pomoću anketa su

sljedeći:

1. Epistomološke poteškoće. Takve poteškoće nastaju zbog različitog stupnja obrazovanja

i pismenosti ispitanika, odnosno stručnosti ispitanika koja direktno utječe na točnost i

iskrenost njihovih odgovora.

2. Psihološke poteškoće. Takve poteškoće nastaju zbog toga što je anketu vrlo teško

prilagoditi svim ispitanicima. Naime, jednima anketa može biti vrlo lagana, a drugima

teška. Stoga, anketu treba prilagoditi najnižoj razini ispitanika kako bi je svi mogli

razumjeti.

3. Društvene poteškoće. Takve se poteškoće utemeljuju na tendenciji da ispitanici ne

odgovaraju ono što stvarno misle, već daju odgovore koji su u skladu s društvenim

vrijednostima, pa se zbog toga dobiju rezultati koji su pozitivniji od stvarnog stanja.

Ako se o tome ne vodi računa, mogu se dobiti nerealne i pogrešne informacije i

rezultati. Iz tog razloga treba omogućiti ispitanicima da bez straha od odgovornosti

daju odgovor i kada on nije u skladu s društvenim vrijednostima.

Kod ankete je vrlo važno odabrati reprezentativni uzorak. Pri promašenom odabiru

ispitanika najvjerojatnije će i cijelo istraživanje biti promašeno.

3.3. IZRADA ANKETNOG UPITNIKA

Anketni upitnik je metoda prikupljanja kvantitativnih podataka i informacija o

određenim stavovima odabranog dijela populacije. Prije nego što istraživač počne sastavljati

pitanja za anketu, pretpostavlja se da mu je poznat predmet istraživanja s hipotezom, svrha i

ciljevi istraživanja. Anketni listić treba biti pregledan, ne smije sadržavati nejasna pitanja i

treba osigurati sve informacije i podatke koje smo definirali ciljem istraživanja.

8

3.4. VRSTE PITANJA U ANKETNOM UPITNIKU

Pitanja u anketnom upitniku postavljaju se u obliku stavki, a odgovori na stavke mogu

biti različitog formata:

• dihotomnog (npr. spol ispitanika, da - ne pitanja);

• otvorenog (iznosi se u slobodnoj formi stav ili mišljenje);

• politomnog (pitanja s višestrukim izborom);

• ordinalnog (ljestvice procjene, npr. ocijeni svoje znanja s ocjenom od 1 do 5).

Upitnik korišten u ovom istraživanju bio je baziran na tri vrste pitanja: dihotomnim,

politomnim i ordinalnim. Prvi dio upitnika sadržavao je općenita pitanja koja se tiču učenika

(npr. spol, razred, zanimanje, ...). Drugi dio upitnika sadržavao je pitanja koja se odnose na

korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, i u njemu je bilo dvije vrste pitanja.

Prva vrsta su bila pitanja s višestrukim izborom, a druga pitanja s ljestvicom procjene.

9

4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

4.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA

Istraživanjem se nastojalo dobiti uvid o korištenju informacijskih i komunikacijskih

tehnologija kod učenika Srednje škole Donji Miholjac. Istraživanjem su se prikupljale

informacije o posjedovanju računala, vrsti pristupa internetu, posjećenosti pojedinim

sadržajima interneta, količini znanja iz pojedinog područja informatike, te pitanja koja su se

odnosila na osobna mišljenja o korištenju stečenih znanja iz informatike.

4.2. METODE ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je provedeno postupcima koji su tražili konkretne odgovore, a dobiveni

odgovori nisu se dovodili u vezu s određenim pojavama u odgoju i obrazovanju, primjerice s

uspjehom učenika. Drugim riječima, metoda je istraživanja bila deskriptivna, dok je kauzalna

metoda izostala. Deskriptivna metoda opisuje pojave u odgoju i obrazovanju, odnosno

obuhvaća predmet istraživanja, način istraživanja, mjesto i vrijeme istraživanja.

4.3. PROCEDURA I INSTRUMENT

Instrument istraživanja bio je upitnik kojim su pokrivena sva područja istraživanja.

Upitnik je bio anoniman i ispunjavan tijekom sata razredne zajednice. Upitnik je imao ukupno

16 pitanja različitog tipa na dvije stranice. Rezultati istraživanja prikazani su tablično.

Odgovori na pitanja izraženi su u apsolutnim vrijednostima i postotcima, uz interpretaciju

odgovora.

10

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

5.1. UZORAK ISPITANIKA

U ispitivanju je sudjelovalo 203 učenika Srednje škole Donji Miholjac, odnosno učenici

prvog do četvrtog razreda opće gimnazije, te prvi razred prodavača, poljoprivrednih

gospodarstvenika, automehaničara, strojobravara; drugi razred prodavača, mehaničara

poljoprivredne mehanizacije, automehaničara, strojobravara, tokara; i treći razred prodavača,

poljoprivrednih gospodarstvenika, automehaničara, strojobravara, tokara.

Tablica 1. Razdioba ispitanika prema upisanoj srednjoj školi, spolu i razredu

Karakteristika Broj učenika Postotak Škola OG 102 50,3% SSŠ 101 49,7% Spol

Muški 108 53,2% Ženski 95 46,8% Razred 1.razred 61 30% 2.razred 59 29% 3.razred 56 27,5% 4.razred 27 13,5%

Od ukupnog broja ispitanika bio je 61 učenik prvih razreda, 59 učenika drugih razreda,

56 učenika trećih razreda i 27 učenika četvrtog razreda. Među njima bilo je 108 mladića i 95

djevojaka. Radi lakšeg snalaženja učenici su podijeljeni u dvije kategorije: na učenike opće

gimnazije i učenike srednje strukovne škole.

11

5.2. ANALIZA PROVEDENE ANKETE

5.2.1. Korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija

U ovom je dijelu diplomskog rada prezentirano korištenje informacijsko-

komunikacijskih tehnologija među učenicima Srednje škole Donji Miholjac. Pri tome su

prikazani podaci o posjedovanju računala, posjedovanju vlastitog računala, vrstama pristupa

internetu, posjedovanju e-mail adrese i pristupu internetu preko mobilnog telefona. U ovom

su dijelu ankete ispitanici imali mogućnost odgovoriti na pitanja jesno ili niječno.

Tablica 2. Razdioba ispitanika s obzirom na posjedovanje računala u kući (stanu) gdje žive

Karakteristika Da Ne Ukupno

Škola OG 101 (99,1%) 1 (0,9%) 102 (100%)

SSŠ 92 (91,1%) 9 (8,9%) 101 (100%)

Spol Muški 103 (95,4%) 5 (4,6%) 108 (100%)

Ženski 91 (95,8%) 4 (4,2%) 95 (100%) Razred

1.razred 59 (96,7%) 2 (3,3%) 61 (100%) 2.razred 56 (94,9%) 3 (5,1%) 59 (100%) 3.razred 52 (92,8%) 4 (7,2%) 56 (100%) 4.razred 26 (96,3%) 1 (3,7%) 27 (100%) Ukupno 193 (95,1%) 10 (4,9%) 203 (100%)

Dobiveni rezultati govore da 95% ispitanih učenika posjeduju računalo u svojem domu.

Gotovo svi učenici opće gimnazije posjeduju računalo (99,1%), dok je zastupljenost takvih

učenika u stručnoj školi nešto manji (91,1%). Ovaj podatak ukazuje na razliku između te dvije

skupine učenika koja može upućivati na obrazovne i socioekonomske razlike.

12

Tablica 3. Razdioba ispitanika s obzirom na posjedovanje vlastitog računala


Škola OG 80 (78,4%) 22 (21,6%) 102 (100%)

SSŠ 62 (61,4%) 39 (38,6%) 101 (100%) Spol

Muški 81 (75%) 27 (25%) 108 (100%) Ženski 61 (64,3%) 34 (35,7%) 95 (100%) Razred 1.razred 42 (68,8%) 19 (31,2%) 61 (100%) 2.razred 42 (71,1%) 17 (28,9%) 59 (100%) 3.razred 37 (66,1%) 19 (33,9%) 56 (100%) 4.razred 21 (77,8%) 6 (22,2%) 27 (100%) Ukupno 142 (69,9%) 61 (30,1%) 203 (100%)

Vlastito računalo posjeduje gotovo 70% ispitanih učenika. Vidljiva je razlika u

posjedovanju računala između učenika opće gimnazije i srednje strukovne škole, te razlika u

spolu, dok međugeneracijske razlike gotovo i nema. Gotovo 79% gimnazijalaca posjeduje

vlastito računalo, dok je kod srednje strukovne škole postotak malo niži (61%). Dobiveni

rezultati pokazuju da muški udio ispitanika u većoj mjeri (75%) posjeduju vlastito računalo za

razliku od ženskih ispitanika (64%).

13

Tablica 4. Razdioba ispitanika s obzirom na mogućnost pristupa internetu


Škola OG 101 (99,1%) 1 (0,9%) 102 (100%) SSŠ 78 (77,2%) 23 (22,8%) 101 (100%) Spol

Muški 91 (84,3%) 17 (15,7%) 108 (100%) Ženski 88 (92,6%) 7 (7,4%) 95 (100%) Razred 1.razred 54 (88,5%) 7 (11,5%) 61 (100%) 2.razred 51 (86,4%) 8 (13,6%) 59 (100%) 3.razred 48 (85,7%) 8 (14,3%) 56 (100%) 4.razred 26 (96,3%) 1 (3,7%) 27 (100%) Ukupno 179 (88,2%) 24 (11,8%) 203 (100%)

Pristup internetu ima 88% ispitanika od kojih su 99% učenici gimnazije, ai 77% učenici

srednje strukovne škole. Pristup internetu u većem postotku (96%) imaju učenici četvrtog

razreda opće gimnazije za što se pretpostavlja da je razlog pripremanje za državnu maturu i

korištenje informacijskog sustava Postani student.

14

Tablica 5. Razdioba ispitanika s obzirom na vrstu pristupa internetu

Karakteristika Dial-up Širokopojasni Mobilni Ukupno

Škola OG 4 (4,0%) 89 (89,0%) 7 (7,0%) 100 (100%) SSŠ 2 (2,5%) 71 (87,6%) 8 (9,9%) 81 (100%) Spol

Muški 3 (3,1%) 88 (90,7%) 6 (6,2%) 97 (100%) Ženski 3 (3,6%) 72 (85,7%) 9 (10,7%) 84 (100%) Razred 1.razred 3 (5,5%) 49 (89,0%) 3 (5,5%) 55 (100%) 2.razred 1 (2,0%) 44 (89,8%) 4 (8,2%) 49 (100%) 3.razred 2 (3,8%) 44 (84,6%) 6 (11,6%) 52 (100%) 4.razred 0 (0,0%) 23 (92,0%) 2 (8,0%) 25 (100%) Ukupno 6 (3,3%) 160 (88,4%) 15 (8,3%) 181 (100%)

Ispitanici u velikoj mjeri (88%) koriste širokopojasni pristup internetu. Vrlo malo

ispitanika (8%) koristi mobilni pristup, dok korisnika dial-up ima gotovo zanemarivo (3%).

Pretpostavka je da su među korisnicima mobilnog pristupa i dial-up pristupa ispitanici s

prebivalištem u seoskim sredinama gdje veza za širokopojasni internet nije dostupna.

15

Tablica 6. Razdioba ispitanika s obzirom na posjedovanje vlastite e-mail adrese


Škola OG 101 (99,1%) 1 (0,9%) 102 (100%) SSŠ 86 (85,1%) 15 (14,9) 101 (100%) Spol


Dobiveni rezultati pokazuju da vlastitu e-mail adresu posjeduje 99% gimnazijalaca i

85% učenika srednje strukovne škole. Svi učenici četvrtog razreda gimnazije posjeduju

vlastitu e-mail adresu što upućuje na pripremljenost učenika na elektronički medij koji je

potreban za pripreme i potrebe održavanja državne mature.

16

Tablica 7. Razdioba ispitanika s obzirom na mogućnost pristupa internetu preko mobilnog

telefona


Škola OG 81 (79,4%) 21 (20,6%) 102 (100%) SSŠ 78 (77,2%) 23 (22,8%) 101 (100%) Spol


Oko 80% ispitanika i gimnazije i srednjeg strukovnog obrazovanja posjeduje pristup

internetu preko mobilnog telefona, dok 20% ispitanika takav pristup ne posjeduje.

Pretpostavlja se da velik udio korištenja interneta preko mobilnog uređaja ovisi o dostupnosti

i povoljnim uvjetima raznih mobilnih paketa koji olakšavaju neograničeno korištenje

internetskih sadržaja.

17

Tablica 8. Razdioba ispitanika s obzirom na sate dnevno provedene na računalu/internetu i

društvenim mrežama

Karakteristika Koliko sati dnevno provedeš na računalu/internetu?

Koliko sati dnevno provedeš na društvenim mrežama?

Škola OG 295 223 SSŠ 311 257 Spol

Muški 343 240 Ženski 263 240 Razred 1.razred 196 170 2.razred 183 127 3.razred 154 140 4.razred 73 43

Ukupno 606 480

Tablični prikazi koliko sati dnevno ispitanici provedu na računalu/internetu upućuju na

zaključak da su stvarni razlozi korištenja interneta zapravo društvene mreže. Oko 70%

vremena provedenog na internetu odnosi se na korištenje društvenih mreža. Zanimljiv je

podatak da ispitanice gotovo 95% vremena provede na društvenim mrežama. Društvene

mreže najmanje koriste ispitanici četvrtog razreda gimnazije koji internet koriste u obrazovne

svrhe, ali i zbog manjka slobodnog vremena.

18

Tablica 9. Razdioba ispitanika s obzirom na sposobnost instaliranja igre/programa


Škola OG 94 (92,2%) 8 (7,8%) 102 (100%) SSŠ 89 (88,1%) 12 (11,9%) 101 (100%) Spol


Sposobnost ispitanika u instaliranju programa ili igara potvrđuje podatak da 90%

ispitanika i gimnazijske i srednje strukovne škole samostalno obavlja takvu vrstu operacije.

U sljedećim su tablicama prikazani rezultati koji se odnose na korištenje interneta.

Tablice prikazuju najčešće posjećivane mrežne stranice, korištenje društvenih mreža i

upućenost roditelja kako njihova djeca provode vrijeme na internetu. Učenicima su bili

ponuđeni višestruki odgovori, te je postojala mogućnost odabira više odgovora u jednom

pitanju.

19

Tablica 10. Razdioba ispitanika s obzirom na sadržaje koje posjećuju na internetu

Karakteristika Društvene mreže Stranice za

skidanje sadržaja

Elektroničku poštu

Stranice potrebne za

školu i učenje

Ne koristim se internetom

Škola OG 95 (52,2%) 47 (53,4%) 78 (69,6%) 72 (78,3%) 0 (0,0%) SSŠ 87 (47,8%) 41 (46,6%) 34 (30,4%) 20 (21,7%) 6 (100%) Spol

Muški 95 (52,2%) 54 (61,4%) 53 (47,3%) 33 (35,9%) 3 (50,0%) Ženski 87 (47,8%) 34 (38,6%) 60 (52,7%) 59 (64,1%) 3 (50,0%) Razred 1.razred 55 (29,4%) 27 (30,7%) 33 (29,5%) 24 (26,1%) 2 (40,0%) 2.razred 50 (26,7%) 28 (31,8%) 26 (23,2%) 19 (20,6%) 4 (60,0%) 3.razred 53 (28,3%) 20 (22,7%) 29 (25,9%) 25 (27,2%) 0 (0,0%) 4.razred 24 (15,6%) 13 (14,8%) 24 (21,4%) 24 (26,1%) 0 (0,0%) Ukupno 182 (100%) 88 (100%) 112 (100%) 92 (100%) 6 (100%)

Dobiven je podatak da društvene mreže posjećuje oko 95% ispitanika koji su uglavnom

učenici prvog, drugog i trećeg razreda gimnazijskog odjeljenja, te 87% ispitanika srednje

strukovne škole. Dok 61% muških ispitanika posjećuje stranice za skidanje internetskih

sadržaja, ženski udio ispitanika u istom postotku posjećuje stranice potrebne za školu i učenje.

Tablica 11. Razdioba ispitanika s obzirom na posjedovanje profila na društvenim mrežama

Karakteristika Facebook Twitter MySpace Nemam profil na društvenoj mreži

Škola OG 94 (50,3%) 13 (68,4%) 6 (66,7%) 9 (60,0%) SSŠ 93 (49,7%) 6 (31,6%) 3 (33,3%) 6 (40,0%) Spol

Muški 101 (54,0%) 9 (47,4%) 5 (55,6%) 7 (46,7%) Ženski 86 (46,0%) 10 (52,6%) 4 (44,4%) 8 (53,3%) Razred 1.razred 57 (30,5%) 9 (47,4%) 1 (11,1%) 2 (13,3%) 2.razred 54 (28,8%) 3 (15,8%) 1 (11,1%) 5 (33,3%) 3.razred 53 (28,3%) 4 (21,0%) 4 (44,4%) 3 (20,1%) 4.razred 23 (12,4%) 3 (15,8%) 3 (33,4%) 5 (33,3%) Ukupno 187 (100%) 19 (100%) 9 (100%) 15 (100%)

20

Od ukupnog broja ispitanika 95% posjeduje Facebook profil, u čemu nema razlike

među spolovima. Vrlo je mali interes za Twitter i MySpace. Samo 7% ispitanika nema profil

ni na jednoj društvenoj mreži. Učenici koji nemaju profil najvjerojatnije nemaju ni pristup

internetu, pa se nameće zaključak da su to stanovnici sela gdje ne postoji mogućnost pristupa

internetu, ili je to pak osobni izbor ispitanika.

Tablica 12. Razdioba ispitanika s obzirom na razlog otvaranja profila na društvenim mrežama

Karakteristika Upoznavanje novih ljudi

Dopisivanje s prijateljima

Igrice koje se tamo igraju

Svi ostali imaju profil Nemam profil

Škola OG 39 (50,0%) 85 (50,3%) 12 (35,3%) 22 (66,7%) 7 (46,7%) SSŠ 39 (50,0%) 84 (49,7%) 22 (64,7%) 11 (33,3%) 8 (53,3%) Spol

Muški 41 (52,6%) 89 (52,7%) 23 (67,6%) 18 (54,5%) 7 (46,7%) Ženski 37 (47,7%) 80 (47,3%) 11 (32,4%) 15 (45,5%) 8 (53,3%) Razred 1.razred 22 (28,2%) 55 (32,5%) 12 (35,3%) 10 (30,3%) 4 (26,7%) 2.razred 21 (26,9%) 49 (28,9%) 11 (32,4%) 6 (18,2%) 5 (33,3%) 3.razred 26 (33,3%) 46 (27,2%) 9 (26,5%) 11 (33,3%) 1 (6,7%) 4.razred 9 (11,6%) 19 (10,4%) 2 (5,8%) 6 (18,2%) 5 (33,3%) Ukupno 78 (100%) 169 (100%) 34 (100%) 33 (100%) 15 (100%)

Među glavnim razlozima za posjedovanje profila na društvenoj mreži ispitanici navode

dopisivanje s prijateljima (83%), te upoznavanje novih ljudi (38%).

21

Tablica 13. Razdioba ispitanika s obzirom na upoznatost roditelja o mogućnostima

društvenih mreža

Karakteristika Da, u potpunosti Ne, uopće nisu Jesu, ali ne u potpunosti

Nisam član društvene mreže

Škola OG 34 (44,7%) 11 (50,0%) 47 (52,8%) 9 (52,9%) SSŠ 42 (55,3%) 11 (50,0%) 42 (47,2%) 8 (47,1%) Spol

Muški 34 (44,7%) 17 (77,3%) 50 (56,2%) 7 (41,2%) Ženski 42 (55,3%) 5 (22,7%) 39 (43,8%) 10 (58,8%) Razred 1.razred 29 (38,2%) 4 (18,2%) 24 (26,9%) 4 (23,5%) 2.razred 16 (21,1%) 7 (31,8) 31 (34,8%) 5 (29,4%) 3.razred 21 (27,6%) 7 (31,8%) 26 (29,2%) 3 (17,7%) 4.razred 10 (13,1%) 4 (18,2%) 8 (9,1%) 5 (29,4%) Ukupno 76 (100%) 22 (100%) 89 (100%) 17 (100%)

Ispitanici ističu da su njihovi roditelji upoznati s načinom na koji koriste društvene

mreže (80%), ali ipak nisu u potpunosti upoznati sa sadržajima. Razina roditeljske

informiranosti ne ovisi o uzrastu ispitanika. Dobivenim je rezultatima potaknuta sumnja o

iskrenosti ispitanika.

22

5.2.2. Područja i intenzitet korištenja računala/interneta

U ovom dijelu analizirani su odgovori ispitanika na pitanja o učestalosti korištenja

računala. Svoje mišljenje ispitanici su izrazili na skali 1 do 5 (1 - nikad, 2 - vrlo rijetko, 3 -

povremeno, 4 – često, 5 – redovito).

Tablica 14. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji koji se odnose na učestalost korištenja

računala/interneta s određenom svrhom

Svrha korištenja Aritmetička sredina Medijan Standardna

devijacija

Za učenje 2,80 3,00 1,17 Za igru 3,01 3,00 1,33

Za slušanje pjesama 4,14 4,00 1,06 Za gledanje filmova 3,23 3,00 1,33 Za MSN dopisivanje 2,45 2,00 1,46 Za društvene mreže 4,06 5,00 1,35

Aritmetička sredina pokazuje da ispitanici najviše koriste računalo/internet za slušanje

glazbe i društvene mreže, a najmanje za MSN dopisivanje. Medijan ima najveću vrijednost za

društvene mreže, a najmanju za MSN dopisivanje čime se dodatno potvrđuje prethodni

zaključak. Standardna devijacija pokazuje najveće raspršenje odgovora ispitanika u slučaju

pitanja o intenzitetu korištenja računala/interneta za MSN dopisivanje.

23


računala/interneta s određenom svrhom ispitanika iz opće gimnazije i srednje

strukovne škole

Svrha korištenja Opća gimnazija Srednja strukovna škola

Aritmetička sredina Medijan Standardna

devijacija Aritmetička

sredina Medijan Standardna devijacija

Za učenje 3,31 3,00 1,04 2,28 2,00 1,06 Za igru 2,85 3,00 1,29 3,18 3,00 1,35

Za slušanje pjesama 4,25 5,00 0,95 4,03 4,00 1,14 Za gledanje filmova 3,23 3,00 1,23 3,24 3,00 1,43 Za MSN dopisivanje 2,42 2,00 1,42 2,49 2,00 1,51 Za društvene mreže 4,18 5,00 1,29 3,95 5,00 1,40

I kod ispitanika opće gimnazije i srednje strukovne škole medijan ima najveću

vrijednost u slučaju varijable koja predstavlja učestalost korištenja računala/interneta za

slušanje glazbe i pristup društvenim mrežama, a najmanju za MSN dopisivanje i učenje.

Aritmetička sredina nam ponovno pokazuje da učenici oba smjera najviše koriste

računalo/internet za društvene mreže i slušanje glazbe, a gotovo najmanje za učenje.

Standardna devijacija je najmanja kod odgovora ispitanika opće gimnazije koji odnosi na

intenzitet slušanja pjesama, a najveća za MSN dopisivanje, dok je kod ispitanika srednje

strukovne škole najmanja za učenje, a najveća za MSN dopisivanje. Dobiveni podaci

pokazuju kako među učenicima gimnazije i srednje strukovne škole nema većih razlika u

učestalosti korištenja računala/interneta s određenom svrhom. Naime, njihov glavni interes

usmjeren je na glazbu i društvene mreže, a minimalan interes na MSN dopisivanje.

24


računala/interneta s određenom svrhom ispitanika i ispitanica

Svrha korištenja Muški Ženski




Za učenje 2,53 2,00 1,13 3,11 3,00 1,14 Za igru 3,51 4,00 1,29 2,45 2,00 1,13


Aritmetička sredina pokazuje da muški dio ispitanika najviše koristi računalo/internet za

slušanje pjesama, a najmanje za učenje. Ženski dio ispitanika najviše koristi računalo/internet

za slušanje pjesama i društvene mreže, a najmanje za igru i MSN dopisivanje. Kod muškog

dijela ispitanika medijan ima najmanju vrijednost u slučaju učenja i MSN dopisivanja, a

najveću u slučaju društvenih mreža. Kod ženskog dijela najveća je vrijednost utvrđena za

slušanje pjesama i društvene mreže, a najmanji za MSN dopisivanje i igranje igrica.

Standardne devijacije ukazuje na ujednačenu veličinu raspršenja odgovora muških ispitanika,

dok odgovore ispitanica u nekim slučajevima karakterizira manja, a u drugim veća disperzija.

Dobiveni rezultati pokazuju kako gotovo svi ispitanici, bez obzira na spol, u velikoj mjeri

internet koriste za društvene mreže.

25


računala/interneta s određenom svrhom ispitanika prvih, drugih, trećih i četvrtih

razreda

Svrha korištenja 1.razred 2.razred




Za učenje 2,52 2,00 1,14 2,78 3,00 1,07 Za igru 3,22 3,50 1,43 3,14 3,00 1,34


Svrha korištenja 3.razred 4.razred




Za učenje 2,60 3,00 1,12 3,89 4,00 0,97 Za igru 2,91 3,00 1,26 2,52 2,00 1,09


Aritmetička sredina je najveća u slučaju učestalosti korištenja računala/interneta sa

svrhom pristupanja društvenim mrežama kod svih ispitanika, neovisno o upisanom razredu.

Ističe se samo podatak da je u slučaju četvrtog razreda aritmetička sredina, kao i medijan, koji

se odnose na korištenje sa svrhom učenja najveći, čemu je najvjerojatnije razlog priprema za

državnu maturu. Najmanja vrijednost aritmetičke sredine ponovo je, u slučaju svih razreda,

dobivena za MSN dopisivanje. Medijan je također najveći za društvene mreže kod svih

razreda, a najmanji za MSN dopisivanje. Standardna devijacija je najmanja za slušanje

pjesama kod drugog, trećeg i četvrtog razreda ispitanika, dok je za prvi razred najmanje

odstupanje u kategoriji učenja.

26

5.2.3. Procjena znanja i vještina u korištenju pojedinih računalnih aplikacija

Tablica 18. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji koji se odnose na procjenu znanja i

vještina u korištenju pojedinih računalnih aplikacija

Računalna aplikacija


devijacija

Microsoft Word 3,80 4,00 1,26 Microsoft Excel 3,27 3,00 1,16

Microsoft Power Point 3,91 4,00 1,26 Microsoft Access 2,74 3,00 1,14

Obrađivanje zvuka i slike 3,42 3,00 1,21 Neki od programskih

jezika 2,71 3,00 1,21

Aritmetička sredina najveća je za samoprocjenu znanja i vještina o Microsoft Wordu i

Microsoft Power Pointu, a najmanja za Microsoft Access i programske jezike. Medijan kao

srednja položajna vrijednost najveći je u slučaju Microsoft Worda i Microsoft Power Pointa

dok su ostala područja jednako ocjenjena. Sve izračunate vrijednosti standardnih devijacija

bile su relativno slične. Iz rezultat se može iščitati iskrenosti ispitanika pri odgovaranju, a

njihove se procjene u velikoj mjeri podudaraju sa sadržajima nastavnih planova i programa

nastave informatike i računalstva.

27


vještina u korištenju pojedinih računalnih aplikacija ispitanika opće gimnazije i

srednje strukovne škole


Opća gimnazija Srednja strukovna škola Aritmetička



devijacija Microsoft Word 4,53 5,00 0,69 3,07 3,00 1,29 Microsoft Excel 3,75 4,00 0,96 2,78 3,00 1,14

Microsoft Power Point 4,62 5,00 0,61 3,20 3,00 1,34 Microsoft Access 3,01 3,00 1,18 2,48 3,00 1,03

Obrađivanje zvuka i slike 3,68 4,00 1,10 3,17 3,00 1,27 Neki od programskih

jezika 2,95 3,00 1,22 2,47 2,00 1,15

Aritmetičke sredine izračunate za ispitanike opće gimnazije upućuje na zaključak da ta

skupina najbolje vlada Microsoft Wordom i Microsoft Power Pointom, a najslabije

programskim jezicima. Aritmetičke sredine koje se odnose na učenike srednje strukovne škole

pokazuju da oni smatraju kako najbolje vladaju Microsoft Power Pointom i obradom slike i

zvuka. Ovdje je potrebno naglasiti kako postoji mogućnost da ispitanici srednje strukovne

škole nisu najbolje shvatili što se podrazumijeva pod obradom slike i zvuka te da ih je pitanje

dovelo do krive procjene svoga znanja. Vrijednost standardnih devijacija koje su izračunate za

učenike opće gimnazije najmanje su u slučaju samoprocjene znanja i vještina iz područja

Microsoft Worda i Microsoft Power Pointa, a najveće u slučaju vladanja programskim

jezicima. Kod ispitanika srednje strukovne škole standardna devijacija imala je podjednaku

vrijednost za sve navedene aplikacije. Medijan je u slučaju prve skupine najveći za Microsoft

Word i Microsoft Power Point, dok kod skupine ispitanika iz strukovne škole najmanju

vrijednost ima u slučaju varijable koja predstavlja znanja i vještine o korištenju programskih

jezika.

28


vještina u korištenju pojedinih računalnih aplikacija ispitanika muškog i ženskog

spola


Muški Ženski Aritmetička



devijacija Microsoft Word 3,44 4,00 1,30 4,21 5,00 1,09 Microsoft Excel 3,09 3,00 1,16 3,47 3,00 1,13


Obrađivanje zvuka i slike 3,45 3,00 1,22 3,39 3,00 1,21 Neki od programskih

jezika 2,73 3,00 1,18 2,68 3,00 1,24

Aritmetička sredina ženskog dijela ispitanika ima najveću vrijednost u kategorijama

Microsoft Word i Microsoft Power Point dok je najmanja za programske jezike, što je u

potpunosti očekivano. Kod muškog dijela ispitanika dobiveni podaci su slični, ali s dodatkom

kategorije za obradu slike i zvuka. Medijan je kod obje grupe ispitanika najveći za Microsoft

Word i Microsoft Power Point što ukazuje da među ispitanicima nema razlike u spolu i

informatičkom znanju.

29

Tablica 21. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji ispitanika prvog, drugog, trećeg i

četvrtog razreda koji se odnose na procjenu znanja i vještina u korištenju

pojedinih računalnih operacija

Ocijeni svoje znanje 1.razred 2.razred




Microsoft Word 3,72 4,00 1,35 3,73 4,00 1,28 Microsoft Excel 3,07 3,00 1,21 3,49 4,00 1,15


Obrađivanje zvuka i slike 3,55 3,50 1,23 3,58 4,00 1,16 Neki od programskih jezika 2,78 2,50 1,32 2,92 3,00 1,16

Ocijeni svoje znanje 3.razred 4.razred




Microsoft Word 3,75 4,00 1,30 4,26 4,00 0,81 Microsoft Excel 3,09 3,00 1,18 3,63 4,00 0,84


Obrađivanje zvuka i slike 3,18 3,00 1,20 3,33 3,00 1,27 Neki od programskih jezika 2,54 3,00 1,17 2,44 3,00 1,09

Aritmetička sredina pokazuje najčešće korištenje Microsoft Word-a i Microsoft Power

Point-a, a najrijeđe korištenje Microsoft Access-a i programskih jezika neovisno o upisanom

razredu. Usporedivši podatke između razreda vidimo da ispitanici svih razreda imaju

podjednaku količinu znanja, odnosno neznanja za pojedina informatička područja. Medijan,

neovisno o razredu, ima najmanju vrijednost za znanje iz Microsoft Accessa i programskih

jezika, a najveću za Microsoft Word i Microsoft Power Point. Standardna devijacija pokazuje

najveće raspršenje odgovora ispitanika četvrtog razreda u slučaju pitanja o procjeni znanja u

obrađivanju slike i zvuka, a najmanje raspršenje odgovora po pitanju korištenja Microsoft

Power Point što je u potpunosti i očekivano.

30

5.2.4. Stavovi učenika o pojedinim aspektima korištenja računala/interneta

U ovom su poglavlju ispitanici ocjenjivali svoje stavove o korištenju računala / interneta

s ocjenama od jedan do pet.

Tablica 22. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji koji se odnose na stavove učenika o

pojedinim aspektima korištenja računala/interneta

Stavovi o korištenju računala/interneta


devijacija

Volim ići na sat informatike 2,69 3,00 1,53 Zadovoljan/na sam gradivom 2,81 3,00 1,14

Na satu radim ono što traže nastavnici 3,51 4,00 1,26 Na satu naučim mnogo korisnih stvari koje će mi trebati u budućem životu 3,49 4,00 1,31

Mislim da će mi buduće zaposlenje ovisiti o znanju informatike 3,57 4,00 1,29

Moji roditelji znaju što radim na računalu 3,46 4,00 1,38

Roditelji mi dozvoljavaju da budem na računalu koliko želim 3,71 4,00 1,23

Često upoznajem nove prijatelje preko interneta 3,00 3,00 1,33

Mislim da je surfanje internetom opasno 2,52 3,00 1,37

Aritmetička sredina pokazuje da roditelji u velikoj mjeri dozvoljavaju neograničeno

korištenje Interneta svojoj djeci, u ovom slučaju ispitanicima istraživanja. Nadalje,

aritmetička sredina ukazuje da ispitanici nisu svjesni opasnosti surfanja internetom, te da ne

vole pohađati sate informatike. Medijan, kao srednja položena vrijednost, ima jednake

pokazatelje za sve odgovore. Standardna devijacija pokazuje najveće raspršenje odgovora kod

iskazivanja stava za nastavu informatike. Dobiveni rezultati ukazuju da bi se trebalo ispitati

zašto djeca ne vole nastavu informatike i što je potrebno promijeniti.

31

Tablica 23. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji ispitanika opće gimnazije i srednje

strukovne škole koji se odnose na stavove učenika o pojedinim aspektima

korištenja računala/interneta


Opća gimnazija Srednja strukovna škola Aritmetička



devijacija Volim ići na sat informatike 2,52 3,00 1,53 2,86 3,00 1,53 Zadovoljan/na sam gradivom 2,75 3,00 1,11 2,87 3,00 1,17 Na satu radim ono što traže

nastavnici 3,59 4,00 1,29 3,43 4,00 1,23

Na satu naučim mnogo korisnih stvari 3,41 4,00 1,26 3,57 4,00 1,37

Mislim da će mi buduće zaposlenje ovisiti o znanju

informatike 3,88 4,00 1,15 3,25 3,00 1,34

Moji roditelji znaju što radim na računalu 3,57 4,00 1,32 3,35 3,00 1,42

Roditelji mi dozvoljavaju da budem na računalu koliko

želim 3,79 4,00 1,20 3,62 4,00 1,27

Često upoznajem nove prijatelje preko interneta 2,71 3,00 1,18 3,29 3,00 1,40

Mislim da je surfanje internetom opasno 2,31 2,00 1,14 2,72 3,00 1,54

Aritmetička sredina u uzorku gimnazijalaca ukazuje na najučestalije mišljenje da će im

buduće zaposlenje ovisiti o znanju informatike, dok je kod strukovnih zanimanja najučestalije

zadovoljstvo neograničenim korištenjem računala. Aritmetička sredina ima ujednačenu

veličinu raspršenja odgovora za iskazivanje stava o opasnostima surfanja internetom neovisno

o upisanom usmjerenju. Kod ispitanika opće gimnazije medijan pokazuje najmanju vrijednost

za iskazivanje stava o opasnostima surfanja internetom, dok kod srednje strukovne škole sve

izračunate vrijednosti medijana bile su relativno slične. Standardna devijacija ukazuje

ujednačenu veličinu raspršenja odgovora u slučaju izražavanja nezadovoljstva gradivom

informatike neovisno o upisanom usmjerenju.

32

Tablica 24. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji ispitanika muškog i ženskog spola

koji se odnose na stavove učenika o pojedinim aspektima korištenja

računala/interneta


Muški Ženski Aritmetička




nastavnici 3,36 3,00 1,22 3,67 4,00 1,29


Mislim da će mi buduće zaposlenje ovisiti o znanju

informatike 3,34 3,00 1,26 3,82 4,00 1,27


Roditelji mi dozvoljavaju da budem na računalu koliko želim 3,77 4,00 1,32 3,64 4,00 1,14



Medijan za muški dio ispitanika ima najmanju vrijednost za iskazivanje stava o

opasnostima surfanja internetom, dok kod ženskog dijela ispitanika medijan ima najmanju

vrijednost za upoznavanje novih prijatelja preko interneta. Kod ostalih pitanja ujednačeni su

odgovori neovisno o pripadnosti spolu. Aritmetička sredina ukazuje na neosvještenost o

opasnostima surfanja internetom kod muškog dijela ispitanika, dok kod ženskog dijela

ukazuje na nezainteresiranost za nastavu informatike. Kod ženskog dijela ispitanika

aritmetička sredina pokazuje najušestaliju informiranost roditelja s njihovom aktivnošću na

računalu te osvješćenošću potrebnim znanjem iz informatike za buduće zaposlenje, dok je kod

muškog dijela ispitanika naglašena najčešća vremenska neograničenost korištenja računalom

od strane roditelja. Standardna devijacija pokazuje ujednačenu veličinu raspršenja odgovora

neovisno o pripadnosti spolu.

33

Tablica 25. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji ispitanika prvog, drugog, trećeg i

četvrtog razreda koji se odnose na stavove učenika o pojedinim aspektima

korištenja računala/interneta


1.razred 2.razred Aritmetička




nastavnici 3,78 4,00 1,25 3,41 3,00 1,25


Mislim da će mi buduće zaposlenje ovisiti o znanju informatike 3,78 4,00 1,30 3,41 4,00 1,30






3.razred 4.razred Aritmetička




nastavnici 3,46 4,00 1,31 3,22 3,00 1,15


Mislim da će mi buduće zaposlenje ovisiti o znanju informatike 3,56 4,00 1,24 3,44 3,00 1,31





34

Aritmetička sredina pokazuje da roditelji učestalo dopuštaju djeci neograničeno

korištenje računala/ interneta, ali da su istodobno upoznati sa njihovim djelovanjem na

internetu. Nadalje, aritmetička sredina pokazuje da postoji znatna razlika među ispitanicima u

slučaju pitanja procjene opasnosti surfanja internetom. Medijan kao srednje položena

vrijednost ukazuje na najmanju osvještenost opasnostima surfanja internetom kod ispitanika

drugog razreda, dok kod ispitanika četvrtog razreda najrijeđe je upoznavanje novih prijatelja

preko interneta. Sve ostale izračunate vrijednosti medijana i standardne devijcije bile su

relativno slične.

35

6. ZAKLJUČAK

Tema je diplomskog rada bila analiza prikupljenih podataka o upotrebi informatičkih i

komunikacijskih tehnologija u Srednjoj školi Donji Miholjac. U ispitivanju su sudjelovali

učenici od prvog do četvrtog razreda opće gimnazije i učenici od prvog do trećeg razreda

strukovnog smjera. Ukupno je sudjelovalo 203 učenika od kojih 102 učenika opće gimnazije i

101 učenik strukovnog smjera.

Rezultati su analize očekivani. Jako mali broj ispitanika nema računalo i pristup

internetu koji je u većini širokopojasni, ali i u malom broju ispitanici koriste mobilni pristup i

dial-up. Mobilni pristup internetu i dial-up većinom se koristi u udaljenijim seoskim

sredinama gdje još uvijek ne postoji mogućnost širokopojasnog pristupa internetu.

Ova je anketa imala za cilj istražiti koliko se koristi računalo u svrhu učenja, a koliko za

igru ili potrebe društvenih mreža. Rezultati su zabrinjavajući, ali realni. Dobiveni podaci

pokazuju kako ispitanici veliku većinu vremena korištenja računala provedu na društvenim

mrežama, što pokazuje tablica broj osam. Kada ispitanici nisu na društvenim mrežama preko

računala, uvijek im ostaje opcija mobilnih uređaja za pristup istima koju naveliko koriste.

Veliku odgovornost imaju mobilni operatori koji su pristup facebooku i sličnim stranicama

stavili bez naknade. To je jako veliki problem jer učenici to iskorištavaju u velikoj mjeri i

koriste svaki trenutak, pa čak i pod nastavom kako bi pogledali ima li što novo na njihovim

profilima.

Analizom podataka dobivenih u zadnja tri pitanja upitnika, javlja se potreba za

propitivanjem iskrenosti ispitanika. Proučavajući odgovore dolazi se do zaključka kako

učenici koriste računalo više u svrhu učenja ili gledanje filmova i slušanje glazbe nego za

boravak na društvenim mrežama. Iz ovoga je podatka vidljiva mogućnost neiskrenih

odgovora, naročito kod učenika strukovnog smjera. Dobiveni odgovori ispitanika mogu biti

rezultat njihove nezainteresiranosti ili možda iscrpnog upitnika.

36

Zaključak je ovoga ispitivanja djelomično dokazivanje početnih stavova kako učenici u

velikoj mjeri koriste računala i mobitele za boravljenje na društvenim mrežama, a jako malo u

svrhu učenja ili informiranja. Internet je mjesto gdje se nalazi velika količina besplatnih

informacija koje su u svakom trenutku dostupne, ali nažalost učenici strukovnog smjera to

shvaćaju prekasno.

37

7. LITERATURA

• Ančić, M.: "Nedostaci ankete", metodološki esej, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u

Splitu, 2006., http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/

metodoloski%20predmeti/2/2/ANCIC-NEDOSTACI%20ANKETE.pdf

• Anić, V.: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1998.

• Anketa:http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa (pristupljeno 22.05.2013.)

• Čekić, Š.: Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i stručnog djela, FSK,

Sarajevo, 1999.

• Čekić, Š.: Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i stručnog djela, FSK,

Sarajevo, 1999.

• Društvena mreža, http://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvena_mre%C5%BEa

(pristupljeno 22.05.2013.)

• E-mail, http://www.bhtelecom.ba/uputstva_email_sms.html (pristupljeno 20.05.2013.)

• Filipović, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada,Svjetlost, Sarajevo, 2004.

• Internet, http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/pogl_01.htm (pristupljeno 15.05.2013.)

• Metodika, 2co.ufzg.hr/metodika-inf-2-izdanje/UFSKRIPTA_LJBTMD-2.pdf (pristupljeno

19.05.2013.)

• Mužić, V., Metodologija pedagoškog istraživanja, Svjetlost, Sarajevo 1968.

• Računalo, http://www.bazaclanaka.com/racunala-elektronika/racunalo-definicija/

(pristupljeno 15.05.2013.)

• Uzelac, A.: Utjecaj novih informacijskih tehnologija na kulturni razvoj: uloga virtualnih

mreža, doktorska disertacija, Zagreb, 2003.

• Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski

fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000 .

38

ANKETNI UPITNIK Pitanja koja se odnose na učenike: 1. Dob (navršene godine): _______

2. Spol: muški ženski

3. Mjesto stanovanja: _________________________________________

4. Upisani razred: 1 2 3 4

5. Koju srednju školu pohađaš : a) opća gimnazija b) automehaničar c) strojobravar

d) tokar e) prodavač f) mehaničar poljoprivredne mehanizacije / poljoprivredni gospodarstvenik

6. Pohađaš li nastavu informatike ili računalstva : DA NE

( ili si pohađao/la nastavu informatike ili računalstva )

7. Koju ocjenu imaš iz informatike ili računalstva : _______

Pitanja koja se odnose na korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija: 1. Da li u kući (stanu) gdje živiš imaš računalo: DA NE

2. Da li imaš svoje vlastito računalo: DA NE

3. Da li kod kuće imaš pristup internetu: DA NE

4. Ako imaš pristup internetu, kakav pristup koristiš:

a) Dial-up (spora veza) b) ADSL , WLAN (širokopojasni internet npr. Optima, T-com.. ) c) Mobilni Internet ( stik, mobitel…)

5. Da li imaš svoju vlastitu e-mail adresu: DA NE

6. Da li imaš pristup internetu preko mobilnog telefona: DA NE

7. Koliko sati dnevno provedeš na računalu/internetu: _______

8. Koliko sati dnevno provedeš na društvenim mrežama : ________

( Facebook, MySpace….)

9. Znaš li sam/sama instalirat neku igru ili program: DA NE

10. Na internetu posjećujem (moguće više odgovora)

a) Društvene mreže (facebook, twitter…) b) Stranice za skidanje sadržaja (IsoHunt, Rarbg, The Pirat bay…) c) Elektroničku poštu (gmail, hotmail…) d) Stranice potrebne za školu i učenje e) Ne koristim se internetom

11. Na kojim društvenim mrežama imaš profil

a) Facebook b) Twitter c) MySpace d) Nemam profil na društvenim mrežama

39

12. Što te privuklo da otvoriš profil na društvenoj mreži?

a) upoznavanje novih ljudi b) dopisivanje s prijateljima c) igrice koje se tamo igraju d) svi ostali imaju profil e) nemam profil

13. Jesu li tvoji roditelji upoznati sa svime što radiš na Facebook-u ili nekoj Drugoj društvenoj mreži?

a) Da, u potpunosti b) Ne, uopće nisu c) Jesu, ali ne u potpunosti d) Nisam član društvene mreže

14. Koliko često koristiš računalo/internet (zaokruži jedan od brojeva) (1 - nikada, 2 - vrlo rijetko, 3 - povremeno, 4 - često, 5 - redovito):

a) Za učenje (sve povezano sa školom): 1 2 3 4 5

b) Za igru: 1 2 3 4 5

c) Za slušanje pjesama: 1 2 3 4 5

d) Za gledanje filmova: 1 2 3 4 5

e) Za MSN dopisivanje: 1 2 3 4 5

f) Za društvene mreže (Facebook): 1 2 3 4 5

15. Ocijeni svoje znanje:

a) Microsoft Word: 1 2 3 4 5

b) Microsoft Excel: 1 2 3 4 5

c) Microsoft Power Point: 1 2 3 4 5

d) Microsoft Access 1 2 3 4 5

e) Obrađivanje zvuka i slike ( audio i video alati ) 1 2 3 4 5

f) Neki od programskih jezika: 1 2 3 4 5

16. Ocijeni od 1 (najmanje) do 5 (najviše):

a) Volim ići na sat informatike ili računovodstva: 1 2 3 4 5

b) Zadovoljan/na sam gradivom koje se obrađuje: 1 2 3 4 5

c) Na satu radim ono što traže nastavnici,a nego nešto drugo: 1 2 3 4 5

d) Na satu naučim mnogo korisnih stvari koje će mi trebati u budućem

poslu i životu: 1 2 3 4 5

e) Mislim da će mi buduće zaposlenje ovisiti o znanju iz informatike: 1 2 3 4 5

f) Moji roditelji znaju što radim na računalu: 1 2 3 4 5

g) Roditelji mi dozvoljavaju da budem na računalu koliko želim: 1 2 3 4 5

h) Često upoznajem nove prijatelje preko interneta: 1 2 3 4 5

i) Mislim da je surfanje internetom opasno: 1 2 3 4 5

40

ŽIVOTOPIS

Rođen sam 28. prosinca 1982. godine u Našicama. Živim u Donjem Miholjcu gdje sam

pohađao Osnovnu školu „August Harambašić“. Po završetku osnovne škole upisao sam opću

gimnaziju u Srednjoj školi Donji Miholjac. Nakon završene srednje škole upisao sam

sveučilišni studij na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, smjer profesor fizike i tehničke kulture

s informatikom.

Tijekom apsolventskog staža radio sam u jednoj osnovnoj školi i u više navrata u

srednjoj školi gdje sam predavao velik broj predmeta i stekao potrebno radno iskustvo.

Documents

Analiza upotrebe informacijskih i komunikacijskih ...mdjumic/uploads/diplomski/VUK33.pdf · Metodologija istraživanja ... Empirijski dio rada sadrži rezultate istraživanja o upotrebi