12
ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH STOPA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi dodatne izvore finansiranja svojih aktivnosti . Prvi put se javlja krajem XVIII vijeka u Velikoj Britaniji, kao „porez za finansiranje rata protiv Napoleona“. U savremenim poreskim sistemima, naročito u razvijenim državama, porez na dohodak predstavlja jedan od bilansno najznačajnijih instrumenata porezne politike. Shodno tome, može se reći da je fiskalna uloga primarni cilj poreske politike. Zbog činjenice da se oporezivanjem dohotka mijenja raspoloživi dohodak stanovništva, izraženi značaj kod oporezivanja dohotka imaju i brojni drugi, prije svega ekon omski ciljevi, ali i različiti neekonomski ciljevi, koji se odgovarajućim podešavanjem mogu postići. Prema važećim propisima o porezu na dohodak u Federaciji BiH, dohodak od nesamostalne djelatnosti se oporezuje jedinstvenom stopom od 10% na neto plaće po umanjenju ličnog odbitka. Ova stopa se primjenjuje na sve ostvarene oporezive dohotke od nesamostalne djelatnosti, bez obzira na visinu istih. Iako je ovaj sistem oporezivanja u primjeni više od 6 godina, činjenica je da su, od samog početka primjene ovog sistema, prisutne rasprave o tome da li je ovaj proporcionalni sistem adekvatan za naše društvo ili bismo trebali uvoditi progresivni sistem sa više stopa. Cilj analize je da se sagleda nekoliko varijanti uvođenja diferenciranih stopa poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, pri čemu se niži ostvareni dohotci oporezuju sa nultom stopom, kako bi se zaposlenicima sa najnižim primanjima stvorile pretpostavke za povećanje iznosa neto plata. Za ostale plate bi se uvele diferencirane stope, tako da opterećenja poslodavcima po osnovu troškova rada ostanu nepromjenjena. Analiza je rađena na bazi podataka Porezne uprave Federacije BiH o neto platama, platnim razredima i broju zaposlenih koji su primili plate za decembar 2013. godine.

ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH STOPA POREZA NA DOHODAK

OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI

Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz

potrebe države da obezbijedi dodatne izvore finansiranja svojih aktivnosti. Prvi put se

javlja krajem XVIII vijeka u Velikoj Britaniji, kao „porez za finansiranje rata protiv

Napoleona“. U savremenim poreskim sistemima, naročito u razvijenim državama,

porez na dohodak predstavlja jedan od bilansno najznačajnijih instrumenata porezne

politike.

Shodno tome, može se reći da je fiskalna uloga primarni cilj poreske politike. Zbog

činjenice da se oporezivanjem dohotka mijenja raspoloživi dohodak stanovništva,

izraženi značaj kod oporezivanja dohotka imaju i brojni drugi, prije svega ekonomski

ciljevi, ali i različiti neekonomski ciljevi, koji se odgovarajućim podešavanjem mogu

postići.

Prema važećim propisima o porezu na dohodak u Federaciji BiH, dohodak od

nesamostalne djelatnosti se oporezuje jedinstvenom stopom od 10% na neto plaće po

umanjenju ličnog odbitka. Ova stopa se primjenjuje na sve ostvarene oporezive

dohotke od nesamostalne djelatnosti, bez obzira na visinu istih. Iako je ovaj sistem

oporezivanja u primjeni više od 6 godina, činjenica je da su, od samog početka

primjene ovog sistema, prisutne rasprave o tome da li je ovaj proporcionalni sistem

adekvatan za naše društvo ili bismo trebali uvoditi progresivni sistem sa više stopa.

Cilj analize je da se sagleda nekoliko varijanti uvođenja diferenciranih stopa poreza na

dohodak od nesamostalne djelatnosti, pri čemu se niži ostvareni dohotci oporezuju sa

nultom stopom, kako bi se zaposlenicima sa najnižim primanjima stvorile pretpostavke

za povećanje iznosa neto plata. Za ostale plate bi se uvele diferencirane stope, tako

da opterećenja poslodavcima po osnovu troškova rada ostanu nepromjenjena.

Analiza je rađena na bazi podataka Porezne uprave Federacije BiH o neto platama,

platnim razredima i broju zaposlenih koji su primili plate za decembar 2013. godine.

Page 2: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

Tabela 1. Broj zaposlenih osoba prema visini neto plate u decembru 2013. godine (u KM)

Godina Mjesec Platni

raspon

Broj zaposlenih

koji su primili plate

Iznos neto plata

Prosječna

neto plata

po

zaposlenom

Porez na

dohodak

2013 12 do350 18.243 3.381.252,85 185,35 173.647,60

2013 12 351-500 143.243 58.643.373,71 409,40 1.076.111,67

2013 12 501-650 38.721 22.096.165,63 570,65 692.897,22

2013 12 651-800 36.757 26.664.751,35 725,43 1.149.180,68

2013 12 801-950 43.158 37.694.485,91 873,41 1.803.588,41

2013 12 951-1100 29.685 30.167.376,13 1.016,25 1.655.475,26

2013 12 1101-1400 32.298 39.850.472,41 1.233,84 2.613.439,91

2013 12 1401-1700 16.216 24.877.026,45 1.534,10 1.823.012,73

2013 12 1701-2000 9.581 17.587.221,47 1.835.64 1.400.743,89

2013 12 2001-2500 7.797 17.283.344,81 2.216,67 1.480.197,40

2013 12 2501- 7.973 30.241.983,72 3.793,05 2.903.210,84

2013 3 UKUPNO 383.672 308.487.454,44 804,04 16.771.505,61

Izvor: Porezna uprava Federacije BiH

Neto plaća obuhvaća isplaćenu plaću za obavljeni rad i isplaćene naknade plaća po

osnovu radnog odnosa za godišnji odmor, plaćeni dopust, državne praznike, neradne

dane propisane zakonom, plaćeno odsustvo s posla, bolovanje na teret poslodavca,

zastoje u poslu bez krivnje zaposlenog.

Analiza različitih opcija diferenciranja poreznih stopa

U tabeli 2. prikazano je šest scenarija oporezivanja plata prema različitim platnim

rasponima i diferenciranim stopama. Na svaki platni razred je u cjelosti primjenjena

stopa poreza na dohodak koja je dodjeljena odgovarajućem platnom razredu. U

posljednjoj koloni tabele prikazana je razlika iznosa poreza na dohodak svake pojedine

varijante u odnosu na postojeće stanje.

Scenario 1. utvrđuje diferencirane stope oporezivanja dohotka od nesamostalne

djelatnosti, na način da se dohotci svrstani u raspon od 0 do 500 KM oporezuju sa

nultom stopom, dohotci u rasponu od 501 do 1.100 KM stopom od 8%, dohotci u

rasponu od 1.101 do 2.500 KM stopom od 11%, dok bi se dohotci iznad 2.500 KM

Page 3: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

oporezivali stopom od 16%. Ovakvim načinom oporezivanja, došlo bi do povećanja

prihoda po osnovu oporezivanja plata za 163.678 KM mjesečno, odnosno za 1%, što

bi na godišnjem nivou iznosilo 1.964.136 KM.

Scenario 2. utvrđuje diferencirane stope oporezivanja dohotka na način da se dohotci

svrstani u raspon od 0 do 500 KM oporezuju sa nultom stopom, dohotci u rasponu od

501 do 1.100 KM stopom od 8%, dohotci u rasponu od 1.101 do 2.500 KM stopom od

10%, dok bi se dohotci iznad 2.500 KM oporezivali stopom od 18%. Ovakvim načinom

oporezivanja, iznos poreza bi bio uvećan za 12.581 KM mjesečno, odnosno za

150.972 KM na godišnjem nivou.

Scenario 3. utvrđuje diferencirane stope oporezivanja dohotka od nesamostalne

djelatnosti, na način da se dohotci svrstani u raspon od 0 do 500 KM oporezuju sa

nultom stopom, a dohotci u rasponu od preko 500 KM oporezuju se stopom od 11%.

Ovakvim načinom oporezivanja, došlo bi do povećanja prihoda po osnovu

oporezivanja plata za 302.415 KM mjesečno, odnosno za 1,8%, što bi na godišnjem

nivou iznosilo 3.628.980 KM.

Scenario 4. utvrđuje diferencirane stope oporezivanja dohotka od nesamostalne

djelatnosti, na način da se dohotci u rasponu od 0 do 500 KM oporezuju sa nultom

stopom, a dohotci u rasponu od 501 do 2.500 KM stopom od 10%, a dohotci preko

2.500 KM stopom od 15%. U ovom slučaju, došlo bi do povećanja prihoda po ovom

osnovu za 201.846 KM mjesečno, odnosno za 1,2%, što bi na godišnjem nivou iznosilo

2.422.152 KM.

Scenario 5. utvrđuje diferencirane stope oporezivanja dohotka na način da se dohotci

u rasponu od 0 do 500 KM oporezuju sa nultom stopom, dohotci u rasponu od 501 do

1.100 KM stopom od 7%, dohotci u rasponu od 1.101 do 2.500 KM stopom od 11%,

dok bi se dohotci iznad 2.500 KM oporezivali stopom od 15%. Po ovom scenariju,

došlo bi do smanjenja prihoda po osnovu oporezivanja plata za 656.757 KM mjesečno,

odnosno za 3,9%, što bi na godišnjem nivou iznosilo smanjenje u iznosu od 7.881.083

KM.

Scenario 6. utvrđuje diferencirane stope oporezivanja dohotka od nesamostalne

djelatnosti na način da se dohotci svrstani u raspon od 0 do 500 KM oporezuju sa

nultom stopom, dohotci u rasponu od 501 do 1.100 KM stopom od 7%, dohotci u

rasponu od 1.101 do 2.500 KM stopom od 12%, dok bi se dohotci iznad 2.500 KM

oporezivali stopom od 17%. Ovakvim načinom oporezivanja, došlo bi do povećanja

javnih prihoda po osnovu plata za 655.625 KM mjesečno, odnosno za 3,8%, što bi na

godišnjem nivou iznosilo 7.867.496 KM.

Page 4: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

Tabela 2. Varijante obračuna plata prema različitim platnim razredima i diferenciranim stopama poreza na dohodak (decembar 2013.)

Mjesečna neto plaća

zaposlenika (u KM)

Broj za zaposlenika

Bruto plaća Neto plaća Osnovica za oporezivanje

Porez na dohodak (5x 10%)

Stope poreza na dohodak

Iznos poreza po različitim

stopama (5x7)

Mjesečna razlika iznosa

poreza (8-6)

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Scenario 1

od 0 do 500 161.486 95.704.581,19 62.024.626,56 12.497.592,70 1.249.759,27 0% 0,00 -1.249.759,27

od 501 do 1100 148.321 176.706.315,40 116.622.779,02 53.011.415,70 5.301.141,57 8% 4.240.913,26 -1.060.228,31

od 1101 do 2500 65.892 154.925.726,10 99.598.065,14 73.173.939,30 7.317.393,93 11% 8.049.133,32 731.739,39

preko 2500 7.973 47.764.919,67 30.241.983,72 29.032.108,40 2.903.210,84 16% 4.645.137,34 1.741.926,50

Ukupno 383.672 475.101.542,36 308.487.454,44 167.715.056,10 16.771.505,61 16.935.183,92 163.678,31

Scenario 2

od 0 do 500 161.486 95.704.581,19 62.024.626,56 12.497.592,70 1.249.759,27 0% 0,00 -1.249.759,27

od 501 do 1100 148.321 176.706.315,40 116.622.779,02 53.011.415,70 5.301.141,57 8% 4.240.913,26 -1.060.228,31

od 1101 do 2500 65.892 154.925.726,10 99.598.065,14 73.173.939,30 7.317.393,93 10% 7.317.393,93 0,00

preko 2500 7.973 47.764.919,67 30.241.983,72 29.032.108,40 2.903.210,84 18% 5.225.779,51 2.322.568,67

Ukupno 383.672 475.101.542,36 308.487.454,44 167.715.056,10 16.771.505,61 16.784.086,70 12.581,09

Scenario 3

od 0 do 500 161.486 95.704.581,19 62.024.626,56 12.497.592,70 1.249.759,27 0% 0,00 -1.249.759,27

preko 500 222.186 379.396.961,17 246.462.827,88 155.217.463,40 15.521.746,34 11% 17.073.920,97 1.552.174,63

Ukupno 383.672 475.101.542,36 308.487.454,44 167.715.056,10 16.771.505,61 17.073.920,97 302.415,36

Scenario 4

od 0 do 500 161.486 95.704.581,19 62.024.626,56 12.497.592,70 1.249.759,27 0% 0,00 -1.249.759,27

od 501 do 2500 214.213 331.632.041,50 216.220.844,16 126.185.355,00 12.618.535,50 10% 12.618.535,50 0,00

preko 2500 7.973 47.764.919,67 30.241.983,72 29.032.108,40 2.903.210,84 15% 4.354.816,26 1.451.605,42

Ukupno 383.672 475.101.542,36 308.487.454,44 167.715.056,10 16.771.505,61 16.973.351,76 201.846,15

Page 5: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

Scenario 5

od 0 do 500 161.486 95.704.581,19 62.024.626,56 12.497.592,70 1.249.759,27 0% 0,00 -1.249.759,27

od 501 do 1100 148.321 176.706.315,40 116.622.779,02 53.011.415,70 5.301.141,57 7% 3.710.799,10 -1.590.342,47

od 1101 do 2500 65.892 154.925.726,10 99.598.065,14 73.173.939,30 7.317.393,93 11% 8.049.133,32 731.739,39

preko 2500 7.973 47.764.919,67 30.241.983,72 29.032.108,40 2.903.210,84 15% 4.354.816,26 1.451.605,42

Ukupno 383.672 475.101.542,36 308.487.454,44 167.715.056,10 16.771.505,61 16.114.748,68 -656.756,93

Scenario 6

od 0 do 500 161.486 95.704.581,19 62.024.626,56 12.497.592,70 1.249.759,27 0% 0,00 -1.249.759,27

od 501 do 1100 148.321 176.706.315,40 116.622.779,02 53.011.415,70 5.301.141,57 7% 3.710.799,10 -1.590.342,47

od 1101 do 2500 65.892 154.925.726,10 99.598.065,14 73.173.939,30 7.317.393,93 12% 8.780.872,72 1.463.478,79

preko 2500 7.973 47.764.919,67 30.241.983,72 29.032.108,40 2.903.210,84 17% 4.935.458,43 2.032.247,59

Ukupno 383.672 475.101.542,36 308.487.454,44 167.715.056,10 16.771.505,61 17.427.130,24 655.624,63

Izvor: Poreska uprava FBiH, obrada: FZZPR

NAPOMENA: Platni razredi su u cjelosti množeni sa odgovarajućim stopama poreza na dohodak za svaki platni razred, tako da

zaposleni u platnim razredima koji imaju platu preko 500 KM (granični iznos ispod kojeg se ne plaća porez na dohodak) obračunavaju

puni iznos poreza bez odbitka 500 KM. Takođe, platni razredi se u cjelosti oporezuju stopama koje su dodjeljene određenom platnom

razredu, bez primjene nižih stopa na iznose plata iz prethodnih razreda.

Page 6: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

U tabeli 3. dat je pregled scenarija u kojima se dohodak oporezuje primjenom

progresivnog načina oporezivanja za različite visine plata, na način da se plate iz prvog

(najnižeg) platnog raspona u svim scenarijima oporezuje nultom stopom, a plate iz

svakog narednog platnog raspona oporezuje višom stopom, i to samo na iznos iznad

gornje granice prethodnog platnog raspona.

Scenario 1. iz tabele oporezuje dohotke na način da se prvi platni razred oporezuje

nultom stopom, drugi platni razred stopom od 10% (na iznos iznad 500 KM do 1100

KM). Treći platni raspon bi se oporezivao sa stopom od 13% (na iznos iznad 1100 KM

do 2500 KM), dok bi se četvrti platni raspon oporezivao sa 20% (na iznos iznad 2500

KM). Ovakvim načinom oporezivanja bi se ostvario dodatni prihod po osnovu poreza

na dohodak u visini od 70.522,50 KM mjesečno, što bi na godišnjem nivou iznosilo

846.270,00 KM.

U scenariju 2. dohotci bi se oporezivali na način da se prvi platni raspon oporezuje

nultom stopom, drugi platni raspon stopom od 11% na iznos iznad 500 KM (do 2500

KM). Treći platni raspon bi se oporezivao sa stopom od 19% (na iznos iznad 2500

KM). Ovakvim načinom oporezivanja bi se ostvario dodatni prihod po osnovu poreza

na dohodak u visini od 797,38 KM mjesečno, što bi na godišnjem nivou iznosilo

9.568,56 KM.

U scenariju 3. dohotci bi se oporezivali na način da se prvi platni raspon oporezuje

nultom stopom, drugi platni raspon stopom od 10% na iznos iznad 500 do 2500 KM.

Treći platni raspon bi se oporezivao sa stopom od 31% (na iznos iznad 2500 KM).

Ovakvim načinom oporezivanja bi se ostvario dodatni prihod po osnovu poreza na

dohodak u visini od 27.113,31 KM mjesečno, što bi na godišnjem nivou iznosilo

325.359,72 KM.

U scenariju 4. dohotci bi se oporezivali na način da se prvi platni raspon (do 350 KM)

oporezuje nultom stopom, drugi platni raspon stopom od 9% na iznos iznad 410 KM

(350 + 60 KM do iznosa prosječnog ličnog odbitka u FBiH u iznosu od 410 KM). Treći

platni raspon bi se oporezivao sa stopom od 27% (na iznos iznad 2500 KM). Ovakvim

načinom oporezivanja bi se ostvario dodatni prihod po osnovu poreza na dohodak u

visini od 46.044,33 KM mjesečno, što bi na godišnjem nivou iznosilo 552.531,96 KM.

U scenariju 5. dohotci bi se oporezivali na način da se prvi platni raspon (od 0-350

KM) oporezuje nultom stopom, drugi platni raspon stopom od 9% na iznos iznad 410

KM (350 KM + 60 KM do iznosa prosječnog ličnog odbitka od 410 KM). Treći platni

raspon bi se oporezivao sa stopom od 12% (na iznos iznad 1100 KM do 2500 KM),

dok bi se četvrti platni raspon oporezivao stopom od 15% (na iznos iznad 2500 KM).

Ovakvim načinom oporezivanja bi se ostvario dodatni prihod po osnovu poreza na

dohodak u visini od 17.408,02 mjesečno, što bi na godišnjem nivou iznosilo 208.896,24

KM.

Scenario 6. primjenjuje nešto drugačije stope oporezivanja za iste platne raspone kao

u scenariju 5. Prvi platni raspon (od 0-350 KM) bi se oporezivao nultom stopom, drugi

Page 7: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

platni raspon stopom od 8% na iznos iznad 410 KM (350 KM + 60 KM do iznosa

prosječnog ličnog odbitka od 410 KM). Treći platni raspon bi se oporezivao sa stopom

od 14% (na iznos iznad 1100 KM), dok bi se četvrti platni raspon oporezivao stopom

od 18% (na iznos iznad 2500 KM). Ovakvim načinom oporezivanja bi se povećao

prihod po osnovu poreza na dohodak za 57.375,62 KM mjesečno, što bi na godišnjem

nivou iznosilo 688.507,44 KM.

Page 8: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

Tabela 3. Obračun poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti po diferenciranim stopama (progresivna metoda oporezivanja)

Rasponi neto plaća

zaposlenika (u KM)

Broj zaposlenika

Neto plaća + porez na dohodak

(osnovica za oporezivanje)

Prosječna neto plaća

Srazmjerni dio osnovice

za oporezivanje

(prosjek)

Ukupan iznos osnovice za oporezivanje

(5x2)

Stope poreza

(%)

Prosječan porez po

diferenciranim stopama

Ukupan porez po

diferenciranim stopama (8x2)

Porez po postojećem obračunu

Razlika poreza na

mjesečnom nivou (9-10)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Scenario 1

od 0 do 500 161,486 63,274,386 384.09 391.83 0% 0.00 0.00 1,249,759.00 -1,249,759.00

od 501 do 1100 148,321 121,923,921 786.29 822.03 10% 29.93 4,439,292.27 5,301,142.00 -861,849.73

Dio koji se oporezuje 500.00 522.73 77,531,388.95 0% 0.00 0.00

286.29 299.30 44,392,922.68 10% 29.93 4,439,292.27

od 1101 do 2500 65,892 106,915,459 1,511.54 1,622.59 13% 121.84 8,028,205.25 7,317,394.50 710,810.75

Dio koji se oporezuje

500.00 536.73 35,366,480.64 0% 0.00 0.00

600.00 644.08 42,439,776.76 10% 64.41 4,243,977.68

411.54 441.78 29,109,442.88 13% 57.43 3,784,227.57

preko 2500 7,973 33,145,195 3,793.05 4,157.18 20% 548.67 4,374,531.48 2,903,211.00 1,471,320.48

Dio koji se oporezuje

500.00 548.00 4,369,201.06 0% 0.00 0.00

600.00 657.60 5,243,041.27 10% 65.76 524,304.13

1400.00 1,534.40 12,233,762.96 13% 199.47 1,590,389.18

1293.05 1,417.18 11,299,190.85 20% 283.44 2,259,838.17

Ukupno 383,672 804.04 16,842,029.00 16,771,506.50 70,522.50

Ukupno na godišnjem nivou 846,270.00

Page 9: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

Scenario 2

od 0 do 500 161,486 63,274,386 384.09 391.83 0% 0.00 0.00 1,249,759.00 -1,249,759.00

od 501 do 2500 214,213 228,839,380 1,009.37 1,068.28 11% 59.30 12,703,008.15 12,618,535.50 84,472.65

Dio koji se oporezuje 500.00 529.18 113,357,571.38 0% 0.00 0.00

509.37 539.10 115,481,892.26 11% 59.30 12,703,008.15

preko 2500 7,973 33,145,195 3,793.05 4,157.18 19% 510.38 4,069,294.73 2,903,211.00 1,166,083.73

Dio koji se oporezuje

500.00 548.00 4,369,201.06 0% 0.00 0.00

2000.00 2,192.00 17,476,804.23 11% 241.12 1,922,448.47

1293.05 1,417.18 11,299,190.85 19% 269.26 2,146,846.26

Ukupno 383,672 804.04 16,772,302.88 16,771,505.50 797.38

Ukupno na godišnjem nivou 9,568.56

Scenario 3

od 0 do 500 161,486 63,274,386 384.09 391.83 0% 0.00 0.00 1,249,759.00 -1,249,759.00

od 501 do 2500 214,213 228,839,380 1,009.37 1,068.28 10% 53.91 11,548,189.23 12,618,535.50 -1,070,346.27

Dio koji se oporezuje 500.00 529,18 113,357,571.38 0% 0.00 0.00

509.37 539,10 115,481,892.26 10% 53,91 11,548,189.23

preko 2500 7,973 33,145,195 3,793.05 4,157.18 31% 658.53 5,250,429.58 2,903,211.00 2,347,218.58

Dio koji se oporezuje

500.00 548.00 4,369,201.06 0% 0.00 0.00

2000.00 2,192.00 17,476,804.23 10% 219.20 1,747,680.42

1293.05 1,417.18 11,299,190.85 31% 439.33 3,502,749.16

Ukupno 383,672 804.04 16,798,618.81 16,771,505.50 27,113.31

Ukupno na godišnjem nivou 325,359,72

Page 10: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

Scenario 4

od 0 do 350 18,243 3,554,900 185.35 194.86 0% 0.00 0.00 173,647.50 -173,647.50

od 351 do 2500 357,456 288,558,865 768.95 807.26 9% 33.91 12,123,074.86 13,694,647.00 -1,571,572.14

Dio koji se oporezuje

350.00 367.44 131,342,223.50 0% 0.00 0.00

60.00 62.99 22,515,809.74 0% 0.00

358.95 376.83 134,700,831.79 9% 33.91 12,123,074.86

preko 2500 7,973 33,145,195 3,793.05 4,157.18 27% 588.80 4,694,474.97 2,903,211.00 1,791,263.97

Dio koji se oporezuje

350.00 383.60 3,058,440.74 0% 0.00 0.00

60.00 65.76 524,304.13 0% 0.00 0.00

2090.00 2,290.64 18,263,260.42 9% 206.16 1,643,693.44

1293.05 1,417.18 11,299,190.85 27% 382.64 3,050,781.53

Ukupno 383,672 804.04 16,817,549.83 16,771,505.50 46,044.33

Ukupno na godišnjem nivou 552,531.96

Scenario 5

od 0 do 350 161,486 3,554,900 185.35 194.86 0% 0.00 0.00 173,647.50 -173,647.50

od 351 do 1100 291,564 181,643,406 601.12 623.00 9% 17.83 5,197,678.52 6,377,253.00 -1,179,574.48

Dio koji se oporezuje

350.00 362.74 105,761,794.98 0% 0.00 0.00

60.00 62.18 18,130,593.43 0% 0.00 0.00

191.12 198.08 57,751,983.59 9% 17.83 5,197,678.52

od 1101 do 2500 65,892 106,915,459 1,511.54 1,622.59 12% 119.68 7,885,650.04 7,317,394.00 568,256.04

Dio koji se oporezuje 350.00 375.71 24,756,536.44 0% 0.00 0.00

60.00 64.41 4,243,977.68 0% 0.00 0.00

Page 11: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

690.00 740.69 48,805,743.28 9% 66.66 4,392,516.89

411.54 441.78 29,109,442.88 12% 53.01 3,493,133.15

preko 2500 7,973 33,145,195 3,793.05 4,157.18 15% 464.77 3,705,584.95 2,903,211.00 802,373.95

Dio koji se oporezuje

350.00 383.60 3,058,440.74 0% 0.00 0.00

60.00 65.76 524,304.13 0% 0.00 0.00

690.00 756.24 6,029,497.46 9% 68.06 542,654.77

1400.00 1,534.40 12,233,762.96 12% 184.13 1,468,051.56

1293.05 1,417.18 11,299,190.85 15% 212.58 1,694,878.63

Ukupno 383,672 804.04 16,788,913.52 16,771,505.50 17,408.02

Ukupno na godišnjem nivou 208,896.24

Scenario 6

od 0 do 350 161,486 3,554,900 185.35 194.86 0% 0.00 0.00 173,647.50 -173,647.50

od 351 do 1100 291,564 181,643,406 601.12 623.00 8% 15.85 4,620,158.69 6,377,253.00 -1,757,094.31

Dio koji se oporezuje

350.00 362.74 105,761,794.98 0% 0.00 0.00

60.00 62.18 18,130,593.43 0% 0.00 0.00

191.12 198.08 57,751,983.59 8% 15.85 4,620,158.69

od 1101 do 2500 65,892 106,915,459 1,511.54 1,622.59 14% 121.10 7,979,781.47 7,317,394.00 662,387.47

Dio koji se oporezuje

350.00 375.71 24,756,536.44 0% 0.00 0.00

60.00 64.41 4,243,977.68 0% 0.00 0.00

690.00 740.69 48,805,743.28 8% 59.26 3,904,459.46

411.54 441.78 29,109,442.88 14% 61.85 4,075,322.00

preko 2500 7,973 33,145,195 3,793.05 4,157.18 18% 530.41 4,228,940.96 2,903,211.00 1,325,729.96

Page 12: ANALIZA VARIJANTI UVOĐENJA DIFERENCIRANIH ...varijanti+uvođenja...Porez na dohodak, kao i većina drugih poreskih instrumenata, nastao je kao izraz potrebe države da obezbijedi

Dio koji se oporezuje

350.00 383.60 3,058,440.74 0% 0.00 0.00

60.00 65.76 524,304.13 0% 0.00 0.00

690.00 756.24 6,029,497.46 8% 60.50 482,359.80

1400.00 1,534.40 12,233,762.96 14% 214.82 1,712,726.81

1293.05 1,417.18 11,299,190.85 18% 255.09 2,033,854.35

Ukupno 383,672 804.04 16,828,881.12 16,771,505.50 57,375.62

Ukupno na godišnjem nivou 688,507.44

Izvor: Porezna uprava Federacije BiH; Obrada: FZZPR

NAPOMENA: U svakom platnom razredu primjenjuju se različite stope oporezivanja plata prema odgovarajućim stopama za prethodne platne

razrede, tako da se stopa za određeni platni razred primjenjuje samo na razliku plate iz tog razreda i prethodnih razreda. Postoje različiti načini

oporezivanja dohotka putem diferenciranih stopa. Npr. u Hrvatskoj je prvi platni razred oslobođen poreza, ali se za sve naredne platne razrede

računaju lični odbici i na taj način se dolazi do iznosa poreza na dohodak. U primjeru koji smo naveli u tabeli 3., u prva tri scenarija svi zaposleni

sa platom do 500 KM su oslobođeni poreza na dohodak jer je prosječan lični odbitak po zaposlenom u FBiH 410 KM i niži je od ovog iznosa. U

scenarijima 4., 5. i 6., prvi platni razred na koji se ne plaća porez je 350 KM, tako da se porez ne plaća ni na razliku do prosječnog mjesečnog

odbitka od 410 KM (60 KM).