ANALIZA VJERODOSTOJNOSTI NASTANKA …promet-ekspert.hr/radovi/Analiza vjerodostojnosti nastanka prometne... · Da bi se utvrdila prevara u osiguranju potrebno je utvrditi uzroke i

PROMET EKSPERT d.o.o. Andrije Hebranga 7, Zadar e.mail: [email protected] web: www.promet-ekspert.hr

1

ANALIZA VJERODOSTOJNOSTI NASTANKA PROMETNE NEZGODE ZA POTREBE OTKRIVANJA I DOKAZIVANJA

PREVARA U OSIGURANJU

Autori: Daniel Sikirić, dipl.ing. i Željko Fuzul, dipl.ing.

Sažetak: Stručna i kvalitetna analiza prometne nezgode omogućuje otkrivanje i dokazivanje prevara u osiguranju. U cilju naplate nepostojeće štete ili štete koju nije moguće naplatiti u legalnom postupku, prijavljuju se štetni događaji koji se stvarno nisu dogodili, ili se prijavljuju štetni događaji na način koji se nije mogao dogoditi. Detaljnom i usporednom analizom svih materijalnih dokaza stručne osobe često mogu spriječiti takve namjere i pokušaje. Osobe koje se bave ovakvim analizama moraju posjedovati stručna znanja i vještine, a u današnje vrijeme i moćne softverske alate, što će omogućiti da se otkriju moguće prevare, odnosno da se sprovede kvalitetna analiza vjerodostojnosti nastanka prometne nezgode ili štetnog događaja.

1. UVOD

Svaka prometna nezgoda predstavlja izuzetno kompleksan događaj koja sa sobom nosi niz posebnosti i specifičnosti, što za posljedicu ima da nije moguće definirati obrazac svih potrebnih analiza i proračuna koje bi se primjenjivale za svaku prometnu nezgodu. Zato se svakoj analizi prometne nezgode treba pristupiti praktično od preliminarnog detaljnog proučavanja svih dokumenata iz Spisa, a zatim odabrati odgovarajuću analizu i proračun.

Prilikom prometno - tehničkog vještačenja, vještak detaljno analizira sve materijalne dokaze koji se nalaze u Spisu. Tako na primjer, analizom tragova prometne nesreće može se doći do zaključka o uzrocima i okolnostima nastanka konkretne prometne nezgode. Tragovi na kolniku mogu ukazati na mjesto sudara, način kretanja sudionika neposredno prije nezgode, u trenutku i nakon sudara. Oštećenja na vozilu mogu ukazati na položaje vozila u sudaru, smjer djelovanja sudarne sile i slično. Zato svi materijalni dokazi iz Spisa moraju biti usuglašeni, a to se može ustanoviti samo i jedino detaljnom i usporednom analizom svih tragova i oštećenja vozila fiksiranih u očevidnoj dokumentaciji.

Nerijetko se događa, a naročito za potrebe osiguravajućih kuća, da pored klasičnih analiza prometnih nezgoda, prometni vještak mora ispitati i vjerodostojnost nastanka nezgode, odnosno štetnog događaja.

mailto:[email protected]


2

Prijavom nepostojećih šteta na vozilu i njihovim predstavljanjem na način kao da su se stvarno dogodile osiguranici pokušavaju da od osiguravajućih kuća naplate štete i time izvrše prevare u osiguranju.

Da bi se utvrdila prevara u osiguranju potrebno je utvrditi uzroke i okolnosti pod kojima se prometna nezgoda dogodila, odnosno potrebno je dokazati da se prometna nezgoda nije dogodila na opisan način i da pojedini karakteristični tragovi ne odgovaraju drugim karakterističnim tragovima.

Ovakve analize zasnivaju se na detaljnoj i usporednoj analizi svih važnih podataka iz Spisa :

• Ozljeda sudionika prometne nezgode • Oštećenja vozila koja su sudjelovala u nezgodi • Zatečenih tragovi na mjestu nezgode • Izjava sudionika, svjedoka i očevidaca nezgode i ostalih podataka.

Na temelju provedene analize, vještak se može naći u sljedećim situacijama:

1. Da potvrdi nastanak nezgode na određeni način 2. Da isključi nastanak nezgode na određeni način 3. Da nije u situaciji niti da potvrdi, ali niti da isključi nastanak nezgode na određeni

način

Pouzdanost provedenih analiza vjerodostojnosti nastanka nezgode proporcionalna je kvaliteti materijala iz očevidne dokumentacije, kao i vrsti analiza koje je moguće provesti. Do određenog rezultata može se doći usporednom analizom ozljeda, oštećenja i tragova (slika broj 1). U nekim slučajevima za to će biti potrebna usporedna analiza dva elementa ( na primjer oštećenja i tragova), a nerijetko se samo na temelju jednog elementa (na primjer samo na osnovu oštećenja) može isključiti ili potvrditi nastanak nezgode na određeni način.

Slika broj 1

ozljede

oštećenja tragovi



3

Kada vještak prilikom analize tragova prometne nezgode uoči određene neusuglašenosti, osim objašnjenja i analize neusuglašenosti tragova, važno je da vještak analizira i uzrok neusuglašenosti. Neusuglašenost tragova prometne nezgode može nastati greškom očevidne ekipe prilikom fiksiranja tragova, nestručnošću očevidne ekipe ili namjernim prikrivanjem tragova prometne nezgode. Svaki od ovih slučajeva koji kao krajnji rezultat ima neusuglašenost tragova može vještaka dovesti u zabludu i navesti na donošenje pogrešnih zaključaka u vezi sa utvrđivanjem uzroka i okolnosti pod kojima se nezgoda dogodila.

Samo detaljnom analizom svih tragova fiksiranih u očevidnoj dokumentaciji mogu se uočiti neusuglašenosti, a u zavisnosti od uočene neusuglašenosti zavisi i rezultat daljnje analize prometne nezgode.

2. MOGUĆI INDIKATORI PREVARA

Najčešći slučajevi prevare su u sektoru motornih vozila i to kroz pokušaj naplate ranije nastalih oštećenja koja su već naplaćena kod drugih osiguravajućih kuća, i njih je najteže otkriti, zatim povećavanje obima štete nakon prometne nezgode koja se stvarno dogodila, a nerijetko se dešava da se “fingira” i cijeli događaj. Prevare koje izvrše osiguranici najčešće su:

• prijava nepostojeće štete, • precjenjivanje postojeće štete, • lažno prikazivanje štete, • namjerno izazivanje štete itd.

Gotovo je nemoguće navesti sve moguće indikatore prevara u osiguranju motornih vozila od strane osiguranika, zato je neophodno da svi u lancu osiguranja od osoba zaduženih za zaključivanje police do osoba za prijavu i likvidaciju šteta imaju sluha za prepoznavanje indicija za potencijalnu prevaru, i sami utječu na otkrivanje i sprečavanje prevara, ili da ih prijave nadležnim i iskusnijim kolegama, a još bolje specijaliziranim i stručnim osobama ako postoje.

Neki od indikatora prevara u osiguranju motornih vozila su:

• nema policijskog zapisnika o nastaloj prometnoj nezgodi • nema svjedoka i očevidaca prometne nezgode • nezgoda se dogodila na sporednom putu, bez ili sa slabim osvjetljenjem • nezgoda se dogodila u kasnim noćnim satima • vozilo izazivača je staro i male tržišne vrijednosti, a vozilo oštećenog je novo i

veće vrijednosti • izazivač vrlo spremno priznaje krivicu • sudionici prometne nezgode su slične životne dobi i sa istog područja • nezgoda se dogodila na kraju ili na početku perioda osiguranja • nezgode su sa velikom materijalnom štetom, a bez ozlijeđenih osoba



4

• nezgoda sa sudjelovanjem motocikla kao oštećenog, a bez ozljede vozača motocikla

• oštećeno vozilo izazivača je nedavno kupljeno • neusuglašena oštećenja na vozilima sudionika prometne nezgode i

neodgovarajući mehanizam nastanka • između prometne nezgode i prijave štete je prošlo više od 15 dana • policija o nezgodi obaviještena nakon isteka 6 h od nastanka nezgode • vozilo oštećenog je po cijeni za dva razreda skuplje od vozila koje je

prouzročilo nezgodu • ista osoba se pojavljuje u različitim ulogama u više od dvije prometne nezgode • stranka je nestrpljiva i ponaša se arogantno i nervozno • kod sudara dva ili više vozila visoke klase i vozila niže klase ili starijeg vozila

dođe do većeg oštećenja na skupljem vozilu • kada se jedna osoba više puta javlja kao oštećenik • stranka je dobro upoznata sa procedurom naplate štete • stranka je ponudila mito za brzo rješavanje odštetnog zahtjeva ili neku drugu

protu uslugu procjenitelju • velika materijalna šteta na vozilu koje ima malu tržišnu vrijednost i za kojim

nema velikog interesa na tržištu • sva oštećena vozila su odvedena u istu radionicu za popravak • vozilo nije dostupno za reviziju štete, prodano, predano na otpad i sl. • dostavljen zapisnik bez fotografija ili samo sa par fotografija koje ne prikazuju

sva oštećenja • uz zapisnik o oštećenju dostavljeno iznimno mnogo fotografija, obično

uveličanih, ali ne prikazuju suštinska oštećenja niti vozilo u cjelini • zapisnik o očevidu nije kompletan • oštećeni podnosi odštetni zahtjev u iznimno kratkom roku poslije nezgode uz

posredovanje odvjetnika koji prilaže kompletnu dokumentaciju o popravku vozila

• itd.

Vještačenje prilikom otkrivanja i dokazivanja prevara na sudu ima iznimno veliko značenje. Kada se na osnovu indikatora prevara sa velikim stupnjem sumnje utvrdi da je osiguranik izvršio prevaru, osiguravajuća društva odbijaju isplatiti štetu. Međutim, prevaranti ne odustaju u namjeri da naplate štetu već tužbom pokreću postupak dokazujući da je vozilo bilo osigurano i da je na njemu nastupila šteta. Tada je teret dokazivanja na osiguravajućoj kući koja treba dokazati da nije nastupio osigurani slučaj. To nije nimalo lako, jer prevaranti ne rade transparentno već po unaprijed osmišljenom planu. Međutim, kako je vrlo teško namjestiti prometnu nezgodu tako da sam mehanizam sudara odgovara tragovima, ozljedama i oštećenjima, prevaranti u izvođenju pokušaja prevara naprave pogreške i ostave ponekada sitne a nerijetko i krupne tragove. Ti sitni tragovi kada se stave pod povećalo iskusnih vještaka često rezultiraju razotkrivanjem prevara jer se dokaže da se prometna nezgoda ili štetni događaj nije mogao dogoditi na način kako to tužitelji – prevaranti predstavljaju.



5

3. PRIMJERI KARAKTERISTIČNIH ANALIZA VJERODOSTOJNOSTI NASTANKA PROMETNE NEZGODE

3.1. Zaključci doneseni na temelju analize oštećenja vozila

Čest slučaj u osiguranju motornih vozila je prikazivanje oštećenja na vozilima na način koji ne odgovara stvarnom nastanku prometne nezgode. Analizom oštećenja sudionika prometne nezgode moguće je doći do zaključka da li su oštećenja mogla nastati na opisani način. Naime, prilikom detaljne i usporedne analize oštećenja na vozilima utvrđuje se smjer djelovanja sila koje su djelovale na vozilo, njihov intenzitet, lokaciju i oblik oštećenja, a što je neophodno za daljnju analizu prometne nezgode.

Samo detaljnom i usporednom analizom pojedinih oštećenja na vozilima dolazi se do zaklјučka da li oštećenja na vozilima odgovaraju po pravcu i smjeru nastanka, obliku i intenzitetu. Naime, mogućnost da se pojedina oštećenja na vozilima uklope ili ne uklope dovodi do zaključka da li su oštećenja na vozilima nastala u konkretnoj prometnoj nezgodi i na način naveden u analiziranoj dokumentaciji.

PRIMJER 1.

Sudionici ove prometne nezgode navedeni su osobni automobil „VW Passat“ i osobni automobil „Peugeot 307“. Nezgoda se dogodila na način tako što je došlo do kontakta između prednjeg desnog ugla Peugeota i prednjeg središnjeg dijela Passata.

Slika broj 2: Oštećenja na Passatu



6

Slika broj 3: Oštećenja na Peugeotu

Opis oštećenja na osobnom automobilu Passat:

Detaljnom analizom fotografija oštećenja utvrđeno je da je Passat oštećen na prednjem središnjem dijelu. Poklopac motora deformiran je u prednjem dijelu djelovanjem sile u smjeru od prednjeg prema zadnjem dijelu vozila i odozgo prema dolje, sa centrom udara u visini sredine vozila i na oko 0,8 m iznad podloge, što je procijenjeno na temelju fotografija dokumentacije. Prednja ukrasna maska je prelomljena približno u visini uzdužne osi Passata. Lajsna prednje ukrasne maske je prelomljena približno na 0,4 m od uzdužne osi vozila i približno u visini donjeg ruba farova (slika broj 2).

Opis oštećenja na osobnom automobilu Peugeot:

Detaljnom analizom fotografija oštećenja utvrđeno je da je desni dio poklopca motora Peugeota deformiran djelovanjem sila u različitim smjerovima. Na oko 0,3 m ulijevo od desne bočne strane vozila nalazi se karakteristično oštećenje nastalo djelovanjem sile u smjeru od gornjeg prema donjem dijelu i od desne prema lijevoj strani vozila. Oštećenje se pruža od prednjeg ruba poklopca motora približno do visine zadnjeg ruba prednjeg desnog fara i ukoso u smjeru približno od lijevog ruba prednjeg desnog fara, približno prema sredini desnog ruba poklopca motora vozila, gledajući uzdužno (slika broj 3). Detaljnom analizom fotografija oštećenja utvrđeno je da je nosač prednjeg branika Peugeota prekinut u desnom dijelu i to u visini desnog držača.

Detaljnom i usporednom analizom oštećenja prednjeg dijela Passata i oštećenja prednjeg desnog dijela Peugeota utvrđeno je da oštećenja ne odgovaraju načinu nastanka ove prometne nezgode koji je opisan analiziranom dokumentacijom. Naime, ako bi u ovoj prometnoj nezgodi došlo do sudara prednjeg dijela Passata i prednjeg desnog ugla Peugeota na način koji je naveden u dokumentaciji, tada bi na prednjem dijelu Passata i na prednjem desnom uglu Peugeota morala nastati lako uočljiva oštećenja koja bi odgovarala ovakvom sudaru (slika broj 4).



7

Slika broj 4

Oštećenje prednjeg ruba poklopca motora Passata nalazi se na 0,8 m iznad podloge, dok se oštećenja desnog dijela poklopca motora Peugeota nalaze na 0,7 m iznad podloge, što je procijenjeno sa skica Passata i Peugeota (slike broj 5 i 6).

Slika broj 5

Slika broj 6

Ako bi oštećenja prednjeg desnog dijela poklopca motora Peugeota nastala kao posljedica sudara sa prednjim dijelom Passata, tada bi na prednjem dijelu Passata morale nastati takve deformacije da bi prednji dio prednjeg branika Passata, kao i djelovi vozila koji se nalaze iza prednjeg branika, morali biti potisnuti prema zadnjem desnom dijelu Passata.

0,7 m 0,5 m

0,8 m



8

Pod ovakvim uvjetima, Passat i Peugeot morali bi biti preklopljeni za najmanje 0,5 m po širini vozila.

Analizom oštećenja Peugeota utvrđeno je da su oštećenja prednjeg desnog dijela poklopca motora nastala djelovanjem sila u različitim pravcima i smjerovima. Ako bi do sudara Passata i Peugeota došlo na način opisan u dokumentaciji, tada bi na poklopcu motora Peugeota morala nastati lako uočljiva oštećenja i to djelovanjem sile u koso, od prednjeg desnog dijela prema zadnjem lijevom dijelu vozila.

Slika broj 7

Oštećenje nosača prednjeg branika Peugeota se nalazi na 0,5 m ulijevo od desne bočne strane vozila i odgovara udaru nosača prednjeg branika u čvrsti predmet male širine i približno oblog oblika (slika broj 7). Detaljnom analizom oštećenja Passata utvrđeno je da Peugeot ovakvo oštećenje nije mogao zadobiti sudarom sa Passatom, jer bi na Passatu morao postojati jasno uočljiv dio vozila koji bi mogao proizvesti navedeno oštećenje na nosaču prednjeg branika Peugeota.

Zaključak:

Detalјnom analizom oštećenja vozila došlo se do zaklјučka da se ova prometna nezgoda nije dogodila na način opisan u analiziranoj dokumentaciji. Naime, ako bi došlo do sudara prednjeg dijela Passata i prednjeg desnog ugla Peugeota na način naveden u analiziranoj dokumentaciji, tada bi na prednjem dijelu Passata i na prednjem desnom uglu Peugeota morala nastati lako uočlјiva oštećenja koja bi odgovarala ovakvom sudaru Passata i Peugeota, a što ovdje nije bio slučaj.

3.2. Zaključci doneseni na temelju analize tragova

Analizom tragova prometne nezgode moguće je doći do zaključka da li je moglo doći do prometne nezgode ili štetnog događaja na opisani način. Tragovi prometne nezgode mogu ukazati na mjesto sudara, način kretanja sudionika nezgode neposredno prije, u trenutku i neposredno nakon sudara. Detaljnom analizom tragova moguće je utvrditi da li ti tragovi odgovaraju opisanom načinu nastanka nezgode, na osnovu kojih je moguće potvrditi ili isključiti da li se prometna nezgoda dogodila na opisan način.



9

S obzirom na sam mehanizam nastanka prometne nezgode, na kolniku bi morali postojati karakteristični tragovi nezgode (tragovi zanošenja vozila, lom tragova kočenja, tragovi otpalih dijelova sa vozila, tragovi grebanja i sl.). Ukoliko bi mehanizam prometne nezgode zahtijevao postojanje određenih tragova, a ti tragovi ne bi bili prisutni, moguće je isključiti mogućnost nastanka nezgode na opisani način.

Usporednom analizom oštećenja sudionika nezgode i tragova moguće je potvrditi ili isklјučiti da li određenja oštećenja i tragovi potiču iz navedene nezgode.

PRIMJER 2.

U ovoj prometnoj nezgodi je sudjelovao motocikl „Ducati“, pri čemu je navodno došlo do pada Ducatija i klizanja po podlozi do zaustavnog položaja.

Detaljnom analizom fotografija oštećenja Ducatija utvrđeno je da je prednji zaštitni oklop oštećen. Na desnom bočnom dijelu i na prednjem desnom donjem dijelu prednjeg zaštitnog oklopa nalaze se tragovi koji potiču od struganja motocikla od podlogu i oštećenja nalik na pukotine. Gornji desni dio prednjeg zaštitnog oklopa Ducatija nedostaje (slika broj 8).

Slika broj 8.

Na desnom boku zaštitnog oklopa zadnjeg dijela Ducatija nalaze se oštećenja koja nalikuju na pukotine. Na desnom boku zaštitnog oklopa zadnjeg dijela Ducatija nalaze se tragovi struganja od podlogu i tragovi koji odgovaraju tragovima zemlje.

Tragovi i zaustavni položaj Ducatija

Prema Skici lica mjesta prometne nezgode Ducati je zatečen pored desnog ruba kolnika, prevrnut na desni bok i prednjim dijelom okrenut prema zapadu. Ducati se prednjim kotačem nalazio na 4,7 m udesno od desnog ruba kolnika, a zadnjim kotačem na 3,6 m udesno od desnog ruba kolnika.

Trag struganja na kolniku je označen na Skici, pri čemu taj trag počinje na oko 2,1 m ulijevo od desnog ruba kolnika i pruža se ukoso, prema zaustavnoj poziciji motocikla.



10

Slika broj 9

Detaljnom i usporednom analizom oštećenja motocikla, tragova ove prometne nezgode, fotografija dokumentacije i Skice lica mjesta nisu pronađeni tragovi koji bi morali nastati kao posljedica pada motocikla i kretanja do zaustavne pozicije. Na fotografijama dokumentacije (slika broj 9) nisu pronađeni karakteristični tragovi koji su morali nastati (tragovi struganja, ljuske od boje, dijelovi zaštitnog oklopa, stakla i slično).

Zaključak:

Detaljnom i usporednom analizom svih materijalnih dokaza iz analizirane dokumentacije, došlo se do zaključka da ova prometna nezgoda nije mogla nastati na opisani način. Naime, na fotografijama dokumentacije nisu pronađeni tragovi koji su na Skici lica mjesta označeni kao tragovi struganja, a koji su se morali jasno uočiti na fotografijama, kao i ostali tragovi s obzirom na intenzitet oštećenja Ductaija. Zbog toga se isključuje mogućnost nastanka ove prometne nezgode na opisani način.

3.3. Zaključci doneseni na temelju analize oštećenja i tragova

U nekim slučajevima moguće je analizu vjerodostojnosti nastanka prometne nezgode napraviti na temelju dvaju elemenata: oštećenja vozila i tragova prometne nezgode. Sam mehanizam nastanka prometne nezgode zahtijeva usuglašenost svih elemenata, tako da tragovi na kolniku, zaustavne pozicije vozila i oštećenja na vozilu moraju ukazivati na jasnu situaciju tijeka odvijanja same nezgode. Detaljnom i usporednom analizom materijalnih podataka iz Spisa, tragova nezgode i oštećenja vozila, moguće je vrlo pouzdano donijeti zaključak da li se prometna nezgoda mogla dogoditi na opisani način ili ne.

PRIMJER 3.

Ova prometna nezgoda dogodila se na križanju glavne ulice sa sporednom, gdje glavna ulica na mjestu križanja čini blagi lijevi zavoj, gledajući iz smjera istoka. U ovoj prometnoj nezgodi sudjelovali su osobni automobil „Mazda 6“ koja se kretala glavnom cestom, i to iz smjera istoka prema zapadu, i osobni automobil „Daewoo“ koji se uključivao sa sporedne ceste na glavnu, od zapada prema istoku.



11

Slika 10.

Na slici broj 10 prikazana je Skica lica mjesta. Sa brojem 1 označen je smjer kretanja Mazde, sa brojem 2 označen je smjer kretanja Daewooa, sa brojem 3 označen je zaustavni položaj Mazde nakon sudara, sa brojem 4 označen je zaustavni položaj Daewooa nakon sudara, sa brojem 5 označeni su tragovi kočenja Daewooa u dužini od 9 m. U vrijeme nezgode kolnik je bio suh, dobar i osvijetljen uličnom rasvjetom. U nezgodi nije bilo povrijeđenih i nije bilo svjedoka ni očevidaca.

Slika 11

Na slici broj 11 prikazana su oštećenja Mazde i Daewooa. Mazda je oštećena u prednjem desnom uglu, i to djelovanjem sile ukoso, od prednjeg desnog ugla približno prema sredini lijeve bočne strane vozila. Daewoo je oštećen u prednjem desnom uglu, djelovanjem sile približno od prednjeg desnog dijela vozila prema zadnjem lijevom dijelu vozila. Oštećenja su prikazana na slici 11 pa se ovdje neće detaljnije opisivati. Za daljnju analizu nezgode, potrebno je istaknuti da je intenzitet oštećenja značajno veći na Mazdi nego na Daewoou.

Samo na osnovu detaljne i usporedne analize oštećenja na vozilima moguće je donijeti zaključak da oštećenja na vozilima ne potječu iz navedene nezgode. Uzevši u obzir intenzitet oštećenja, visine na kojima su nastupila oštećenja, smjer djelovanja sila, ova nezgoda nije se mogla dogoditi na opisani način. Kako je prethodno navedeno, intenzitet oštećenja na oba



12

vozila ne odgovaraju njihovim masama. Naime, u sudaru dvaju vozila različitih masa, lakše vozilo ima veće deformacije a teže vozilo manje deformacije, što ovdje nije slučaj. Mazda kao teže vozilo ima veće deformacije od Daweeoa, pa se temeljem ovoga može zaključiti da ova oštećenja nisu nastala sudarom ovih vozila.

Ako bi se ipak na temelju oštećenja vozila mogao utvrditi njihov položaj u trenutku sudara, tada bi opisanim oštećenjima odgovarao sudarni položaj približno prikazan na slici broj 12.

Slika broj 12

Iz materijalnih dokaza iz Spisa proizlazi da tragovi kočenja (broj 5 na slici 10) pripadaju vozilu Daewoo i da se sudar dogodio u trenutku kad se Daewoo nalazio na kraju tragova kočenja. Uzevši u obzir i relativni sudarni položaj vozila prikazan na slici 12, moguće je postaviti vozila u apsolutni položaj u trenutku sudara kako je prikazano na slici 13.

Slika broj 13



13

Iz ovog proizlazi da se Mazda u trenutku sudara nalazila ukoso u odnosu na uzdužnu os kolnika, pod kutom od oko 35°. Po tome bi Mazda do mjesta sudara došla kretanjem izvan kolnika, što ne odgovara izjavama sudionika nezgode, da se Mazda kretala svojom desnom trakom kolnika.

Prema izjavama oba vozača sudionika ove nezgode proizlazi da su vozila u trenutku sudara bili gotovo paralelni. Ukoliko bi se sudar dogodio na takav način opisan izjavama vozača, odnosno da se Daewoo nalazio na tragovima kočenja a Mazda paralelno sa osi kolnika, tada kinematika kretanja vozila nakon sudara ne bi odgovarala sudarnim i zaustavnim položajima vozila nakon sudara, a Mazda se ne bi nalazila na sredini svoje desne vozne trake već po sredini kolnika (slika 14).

Da su se predmetna vozila sudarila na opisani način, na vozila bi morao djelovati moment sudarne sile oko težišta vozila, pa bi vozila neposredno nakon sudara, zbog djelovanja momenta sile sudara, bila rotirana oko vlastitog težišta u smjeru kazaljke na satu (slika 14).

Slika broj 14

Simulacijom sudara u programskom paketu Virtual Crash vozila su nakon sudara imala rotacijsko kretanje i to u smjeru kazaljke na satu. Takvim kretanjem nakon sudara, vozila ne bi mogla stići u zaustavne položaje koji su prikazani na Skici lica mjesta.

Ako bi tragovi kočenja, koji su u dokumentaciji prikazani kao tragovi kočenja Daewooa, nastali kao posljedica forsiranog kočenja Daewooa neposredno prije sudara, tada bi na tragovima kočenja morao postojati karakteristični lom tragova kočenja koji bi ukazivao na mjesto sudara, a što ovdje nije slučaj.

Zaključak:

Na temelju provedene analize svih materijalnih dokaza iz Spisa, posebno oštećenja vozila i tragova nezgode, utvrđeno je da ova nezgoda nije mogla nastati na opisani način.



14

Razlozi za ovakav zaključak su sljedeći:

• Visina, širina, vrsta, intenzitet i oblik oštećenja prednjeg desnog dijela Mazde ne odgovaraju oštećenjima prednjeg desnog dijela Daewooa. Oštećenja Mazde nalaze se na znatno većoj visini i veće su širine od oštećenja prednjeg desnog dijela Daewooa. Intenzitet oštećenja težeg vozila Mazde znatno je veći od intenziteta oštećenja lakšeg vozila Daewooa, dok bi u sudaru dvaju vozila različitih masa moralo biti obrnuto.

• Ako bi se vozila postavila u sudarni položaj koji bi odgovarao njihovim oštećenjima, tada bi Mazda bila ukošena u odnosu na uzdužnu os kolnika od oko 35°, što bi značilo da se Mazda do mjesta sudara nije kretala svojom desnom stranom kolnika kako su izjavili sudionici nezgode, već bi se do mjesta sudara kretala dijelom izvan kolnika

• Ako bi se vozila postavila u sudarni položaj kako su to naveli sudionici nezgode

(približno paralelan položaj), tada se u kretanju neposredno nakon sudara vozila ne bi mogla dovesti na zaustavne pozicije koje su navedene u analiziranoj dokumentaciji

• Ako bi tragovi kočenja, koji su u dokumentaciji prikazani kao tragovi kočenja

Daewooa, nastali kao posljedica forsiranog kočenja Daewooa neposredno prije sudara, tada bi na tragovima kočenja morao postojati karakteristični lom tragova kočenja koji bi ukazivao na mjesto sudara, a što ovdje nije slučaj.

3.4. Zaključci doneseni analizom ozljeda, tragova i oštećenja

U određenim slučajevima potrebno je izvršiti detaljnu i usporednu analizu svih važnih elemenata iz dokumentacije: ozljeda sudionika, tragova nezgode i oštećenja vozila.

PRIMJER 4.

U ovoj prometnoj nezgodi sudjelovao je osobni automobil „Renault 5“ i pješak, a nezgoda se dogodila na ravnom dijelu ceste i u dnevnim uvjetima.

Vozač Renaulta je naveo da je do naleta na pješaka došlo oko sredine kolnika. Za potrebe analize ove prometne nezgode provedena je rekonstrukcija uz pomoć softvera za simulaciju i rekonstrukciju prometnih nezgoda Virtual Crash, na kojoj je vozač pokazao navodno mjesto naleta na pješaka.

Na slici broj 15 prikazana je Skica lica mjesta, gdje je sa brojem 1 prikazan zaustavni položaj Renaulta, sa brojem 2 označeni su zatečeni tragovi krvi pješaka i sa brojem 3 prikazani su tragovi kočenja Renaulta.



15

Slika broj 15

Primjenom programa Virtual Crash, mjesto naleta Renaulta na pješaka bilo bi na proširenju na kome su zatečeni tragovi kočenja, pri čemu bi Renault zaklapao sa uzdužnom osi kolnika kut od oko 1,5° (slika broj 16).

Slika broj 16

Primjenom programa Virtual Crash, brzina Renaulta u trenutku sudara sa pješakom iznosila bi oko 56 km/h, što odgovara ozljedama pješaka i oštećenjima vozila (od najviše 60 km/h)

Ako bi mjesto sudara bilo na poziciji koju je na rekonstrukciji pokazao vozač Renaulta, tada pješak pri brzinama vozila do 60 km/h ne bi mogao dospjeti na zaustavnu poziciju na kojoj su zatečeni tragovi krvi (slika 17).



16

Slika broj 17

Ukoliko bi mjesto sudara bilo na poziciji koju je iskazao vozač Renaulta, a da bi se pješak nakon naleta našao u zaustavnoj poziciji na mjestu gdje su zatečeni tragovi krvi, daljina odbačaja pješaka bila bi oko 57 m. Daljini odbačaja pješaka od 57 m odgovara naletna brzina vozila od najmanje 85 km/h. Naletna brzina od najmanje 85 km/h ne odgovara ozljedama pješaka, oštećenjima na vozilu i tragovima ove nezgode, pa na temelju ovoga mjesto naleta nije moglo biti na mjestu koje je iskazao vozač Renaulta.

Zaključak:

Detaljnom i usporednom analizom svih materijalnih podataka iz analizirane dokumentacije utvrđeno je da se mjesto naleta Renaulta na pješaka nalazi na proširenju na kome su zatečeni tragovi kočenja. Isključena je mogućnost nastanka ove nezgode na način kako je to iskazao vozač Renaulta. Naime, mjesto naleta koje je iskazao vozač Renaulta ne odgovara tragovima ove nezgode, zaustavnim pozicijama sudionika nezgode, ozljedama pješaka i oštećenjima vozila, pa se može dati utemeljen zaključak da nezgoda nije mogla nastati na opisani način od strane vozača Renaulta.

4. ZAKLJUČAK

Pored klasičnih analiza prometnih nezgoda, događa se da vještak prometno-tehničke struke mora ispitati vjerodostojnost nastanka nezgode. Pri tome je potrebno izvršiti detaljnu i usporednu analizu svih elemenata u analiziranoj dokumentaciji. Analiza samo pojedinih elemenata ne može dati kompletnu sliku načina nastanka prometne nezgode i vrlo često može navesti vještake da donesu pogrešan zaključak. Detaljnom i usporednom analizom izjava sudionika, tragova nezgode, oštećenja na vozilima i ozljedama sudionika nezgode vještak ima potpun uvid o tome da li se nezgoda mogla dogoditi na način opisan u analiziranoj dokumentaciji.

Osim slučajeva kada je potrebno odgovoriti da li se uopće dogodila prometna nezgoda, u većini prometnih vještačenja postoje slučajevi u kojima na temelju analize materijalnih dokaza iz Spisa (ozljede, oštećenja, tragova) moguće isključiti navode sudionika i svjedoka o nastanku nezgode. Sudionici i svjedoci nezgode najčešće daju subjektivne izjave u kojima su dokazi suprotni tim navodima. S obzirom na to, kao i na kvalitetu očevidne dokumentacije, vještak prometne struke može potvrditi ili isključiti nastanak nezgode na određeni način, ili



17

ako nema dovoljno materijalnih elemenata može se naći u situaciji u kojoj ne može niti potvrditi, ali niti isključiti nastanak nezgode na opisani način.

Nije rijedak slučaj da se u prometno-tehničkim vještačenjima potkradaju i grube greške koje mogu dovesti do pogrešne interpretacije nastanka nezgode, a time i pogrešnog definiranja svih važnih činjenica koje su u vezi s prometnom nezgodom. Da bi se to izbjeglo, potrebno je s posebnom pažnjom pristupiti analizi svih materijalnih dokaza, napraviti detaljnu i usporednu analizu svih elemenata sadržanih u Spisu. Samo na taj način vještak može doći do ispravnog i utemeljenog zaključka.

U prikazanim specifičnim primjerima pokazano je kako se detaljnom i usporednom analizom elemenata iz analizirane dokumentacije mogu uočiti neusuglašenosti vezane za izjave sudionika nezgode, neusuglašenosti vezane za tragove i neusuglašenosti vezane za oštećenja na vozilima. Na temelju uočenih i detaljno objašnjenih neusuglašenosti vještaci dolaze do zaključka na temelju kojih dokazuju da se prometna nezgoda nije dogodila opisani način.

Razvojem suvremenih tehnologija i računalnih programa za analizu prometnih nezgoda, vještaci prometno- tehničke struke imaju nove mogućnosti pri analizi specifičnih situacija u pogledu utvrđivanja vjerodostojnosti nastanka prometne nezgode. Mogućnosti koje pružaju takvi programi (obavljanje složenih izračuna simulacija sudara u stvarnom vremenu, reproduciranje simulacija u tri dimenzije kroz filmove i sa različitih točaka gledišta, itd), u velikoj mjeri omogućava lakše pojašnjenje elemenata nalaza sudionicima u sudskom postupku koji ne posjeduju tehnička znanja.


Documents

ANALIZA VJERODOSTOJNOSTI NASTANKA …promet-ekspert.hr/radovi/Analiza vjerodostojnosti nastanka prometne... · Da bi se utvrdila prevara u osiguranju potrebno je utvrditi uzroke i