ANKETA O STANDARDU ZANIMANJA - rgn.unizg.hr · FKIT je u anketi za inženjera/ku kemije i inženjerstva materijala ubacio dodatno pitanje koje se odnosi na kompetencije prvostupnika

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Institut za razvoj obrazovanja

ANKETA O STANDARDU ZANIMANJA

INŽENJER/KA KEMIJE I INŽENJERSTVA MATERIJALA [IZVJEŠTAJ O ISTRAŽIVANJU]

2016.

Istraživanje je provedenu u sklopu projekta

SADRŽAJ

1. UVOD I METODA ISTRAŽIVANJA ................................................................................................. 1

1.1. CILJEVI ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................................ 2

1.2. OPIS ANKETE ...................................................................................................................................... 2

1.2.1. Dodatno pitanje .......................................................................................................................... 3

1.3. PROVEDBA ISTRAŽIVANJA ................................................................................................................. 5

1.4. STRUKTURA POSLODAVACA U ISTRAŽIVANJU ................................................................................... 6

2. REZULTATI ................................................................................................................................. 8

2.1. OPIS RADNIH MJESTA NA KOJIMA RADE RADNICI U ZANIMANJU INŽENJER/KA KEMIJE I INŽENJERSTVA MATERIJALA ..................................................................................................................... 8

2.2. KLJUČNI POSLOVI I SPECIFIČNE VJEŠTINE I ZNANJA ....................................................................... 10

2.2.1. Specifična znanja i vještine ....................................................................................................... 11

2.2.2. Ključni poslovi ........................................................................................................................... 14

2.2.3. Povezanost ključnih poslova sa znanjima i vještinama ............................................................ 18

2.2.4. Rezultati dodatnog pitanja ....................................................................................................... 20

2.2.4.A. Opće kompetencije ............................................................................................................... 20

2.2.4.B. Specifične kompetencije za Kemiju i inženjerstvo materijala ............................................... 23

2.2.4.C. Generičke kompetencije ........................................................................................................ 25

2.3 KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE ...................................................................... 28

2.4. GENERIČKE VJEŠTINE ...................................................................................................................... 30

2.5. PSIHOMOTORIČKE SPOSOBNOSTI ................................................................................................... 33

2.6. OBILJEŽJA RADNOG MJESTA I OKOLIŠA ........................................................................................... 35

2.6.1. Radni okoliš ............................................................................................................................... 35

2.6.2. Mjesto rada............................................................................................................................... 36

2.6.3. Radno vrijeme ........................................................................................................................... 36

2.6.4. Tjelesne aktivnosti tipične za radno mjesto ............................................................................. 37

2.7. OBRAZOVANJE ZA RADNO MJESTO ................................................................................................. 38

2.7.1. Razina obrazovanja ................................................................................................................... 38

2.7.2. Najprikladniji obrazovni program ............................................................................................. 39

2.7.3. Potrebno vrijeme za uvođenje u posao .................................................................................... 39

2.7.4. Dodatne potvrde o obrazovanju potrebne za rad na radnom mjestu ..................................... 40

ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................... 41

PRILOZI ........................................................................................................................................... 42

PRILOG A: Radna mjesta opisivana u anketi ........................................................................................... 42

PRILOG B. Ključni poslovi koje radnici obavljaju na opisivanim radnim mjestima ................................. 44

PRILOG C. Znanja i vještine potrebne za obavljanje ključnih poslova na opisivanim radnim mjestima 48

PRILOG D. Obrazovanje potrebno za radno mjesto ............................................................................... 56

PRILOG E. Dodatne potvrde o obrazovanju potrebne za rad na opisivanom radnom mjestu ............... 58

PRILOG F. Sastav Podskupine Ekspertske radne skupine Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koja je izrađivala izvještaj ....................................................................................................................... 59

1

1. UVOD I METODA ISTRAŽIVANJA

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) predstavlja instrument kojim se uređuje sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja u Republici Hrvatskoj. Pri tom je jedna od glavnih zadaća HKO-a povezati potrebe tržišta rada s obrazovnim programima na svih razinama. Ključni alati u tom povezivanju su standardi zanimanja i standardi kvalifikacija te ishodi učenja.

Kvalifikacija je naziv za skupove ishoda učenja određenih razina, obujma i profila koji se potvrđuju svjedodžbom, diplomom ili drugom ispravom nadležne obrazovne ustanove, a standardom kvalifikacije se određuje njen sadržaj i struktura. Standardom zanimanja se pak utvrđuju ključni poslovi te znanja i vještine potrebne za obavljanje tih poslova za svako pojedino zanimanje.

Ključna poveznica standarda zanimanja i standarda kvalifikacija su ishodi učenja. Ishodi učenja su znanja i vještine, odnosno kompetencije koje pojedinac stječe učenjem i dokazuje adekvatnim provjerama, a koje su definirane na temelju znanja i vještina utvrđenih standardom zanimanja.

Prema tome, temelj za izradu kvalitetnih obrazovnih programa koji će biti usklađeni s potrebama poslodavca jesu kvalitetno izrađeni standardi zanimanja koji sadrže ključne informacije o potrebama poslodavaca, sadržaju zanimanja i specifikaciji radnog mjesta. Tako pri definiranju obrazovnih programa važnu ulogu dobivaju i poslodavci čime se obrazovni sustav izravno povezuje s potrebama tržišta rada. U svrhu ispitivanja potreba poslodavaca konstruirana je anketa o standardu zanimanja kojom se omogućuje standardizirano prikupljanje podataka za različita zanimanja od većeg broja poslodavaca. Anketa i istraživanje kojim će se prikupljati podaci razvijeni su od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a samo istraživanje je provedeno o okviru projekta „TARGET – Uspostava visokoobrazovnih standarda kvalifikacija i zanimanja u sektoru rudarstva, geologije i kemijske tehnologije“ (http://www.rgn.hr/hr/studiji/projekt-target) kojem je nositelj Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (RGNF). Anketa je provedena u rujnu i listopadu 2015. godine za dvije institucije koje sudjeluju u projektu: Rudarsko-geološko-naftni fakultet te Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije koji su oba sastavnice Sveučilišta u Zagrebu.

2

1.1. CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Cilj ovog istraživanja je anketom prikupiti podatke od poslodavaca o ključnim poslovnim procesima te znanjima i vještinama potrebnim za njihovo obavljanje u zanimanju inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala Tako definirani podaci, zajedno s podacima eventualno prikupljenim dodatnim metodama, temelj su za definiranje standarda zanimanja i ishoda učenja što za krajnji cilj ima uspostavu suvremenog sustava kvalifikacija i kurikuluma.

Osim podataka o zanimanjima cilj je istraživanja prikupiti podatke i o obilježjima organizacija koje zapošljavaju radnike/ce u zanimanju inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala kako bi se mogle uspoređivati razlike u specifičnim potrebama poslodavaca ovisno o tim obilježjima.

1.2. OPIS ANKETE

Kako bi bili ispunjeni zadani ciljevi istraživanja, pitanja su podijeljena u sedam skupina kojima se prikupljaju podaci o područjima relevantnima za standard zanimanja:

1.) Opći podaci o poslodavcu 2.) Opis radnog mjesta 3.) Procjena važnosti kompetencija koje studenti stječu na FKIT-u 4.) Opis ključnih poslova i specifičnih znanja i vještina 5.) Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje 6.) Ostale generičke vještine i psihomotoričke sposobnosti 7.) Osposobljavanje za radno mjesto 8.) Karakteristike radnog mjesta

Središnji dio ankete kojim se prikupljaju podaci o ključnim poslovima i znanjima i vještinama potrebnim za njihovo uspješno obavljanje konstruiran je tako da poslodavci sami upisuju ključne poslove koje smatraju relevantnim za radno mjesto koje opisuju. Moguće je upisati najviše 6 ključnih poslova. Nakon što su definirani ključni poslovi, poslodavac za svaki od upisanih poslova navodi do 5 znanja i vještina potrebnih za njihovo obavljanje. U zasebnom dijelu ankete ispituju se ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. One se odnose na preporuku Europske unije iz 2006.g.1 o kompetencijama koje su potrebne svim ljudima za njihovo uključivanje u društvo, zapošljavanje i razvitak te za daljnje cjeloživotno učenje. Definirano je 8 takvih kompetencija i one se ispituju ovom anketom. Generičke (transverzalne, prenosive) vještine su one za koje se smatra da su potrebne u širem spektru zanimanja te ih pojedinac može koristiti ili „prenositi“ u različita područja profesionalnog života. Uz ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, koje je definirala EU, ostale generičke vještine koje se ispituju ovom anketom odabrane su na temelju nekoliko dostupnih istraživanja, prvenstveno Bartramovog modela kompetencija te na temelju istraživanja „Piloting a European Employer Survey on Skill Needs“ koje je proveo CEDEFOP (The European Centre for the Development of Vocational Training) u devet zemalja EU.

1 Bartram, D. (2005). The Great Eight Competencies: A Criterion-Centric Approach to Validation. Journal of Applied Psychology, Vol. 90, No. 6,

1185–1203

3

1.2.1. Dodatno pitanje

RGNF kao nositelj projekta te FKIT kao projektni partner su u potpunosti preuzeli anketu MRMS-a i HZZ-a, te ubacili dodatna pitanja specifična za matičnu instituciju. FKIT je u anketi za inženjera/ku kemije i inženjerstva materijala ubacio dodatno pitanje koje se odnosi na kompetencije prvostupnika i magistara studijskih programa na FKIT-u. U pitanju je od poslodavaca traženo da procjene koje kompetencije za radno mjesto (za koje su ispunjavali anketu) smatraju važnima i u kojoj mjeri smatraju da iste nedostaju prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlenima u njihovoj tvrtci. Namjera pri postavljanju ovog pitanja bila je dobiti informaciju koliko određene kompetencije nedostaju studentima FKIT-a po završetku studija. Pitanje se odnosilo na sljedeće grupe kompetencija:

Opće kompetencije koje bi prvostupnici/magistri trebali steći kroz studij bilo kojeg od četiri studijska programa na FKIT-u

Specifične kompetencije koje bi prvostupnici/magistri trebali steći kroz studij na studijskom programu kemije i inženjerstva materijala (KIM) na FKIT-u

Generičke kompetencije Pitanje je bilo koncipirano na sljedeći način: U nastavku Vas molimo da ocijenite koje kompetencije za navedeno radno mjesto smatrate važnim i u kojoj mjeri smatrate da iste nedostaju prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlenima u Vašoj tvrtci. Procijenite ocjenama na skali od 1 do 5 VAŽNOST navedenih znanja, kompetencija i vještina za navedeno radno mjesto, te ocijenite u kojoj mjeri navedeni elementi NEDOSTAJU tek završenim prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. VAŽNOST 1 – Najmanje važno … 5 – Iznimno važno NEDOSTAJE 1 – Uopće ne nedostaje … 5 – U potpunosti nedostaje

KOMPETENCIJA VAŽNOST NEDOSTAJE

OPĆE KOMPETENCIJE

Korištenje računalnih alata, modeliranje, simulacije, optimiranje 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Sposobnost analize i sinteze problema 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Znanstveni pristup rješavanju problema 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Upravljanje kvalitetom i inovacijama 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Pretraživanje literature 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Planiranje i provedba eksperimentalnog rada 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Elementi zaštite okoliša i industrijske higijene 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Praktično industrijsko iskustvo 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

SPECIFIČNE KOMPETENCIJE ZA KIM

4

Prirodne znanosti (npr. matematika, fizika, kemija i sl.) 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Kemijsko-inženjerske i druge tehničke discipline (npr. mehanika, termodinamika, prijenos tvari i energije)

1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Poznavanje strukture, svojstava, proizvodnje i uporabe materijala 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Poznavanje novih funkcionalnih materijala (biomaterijali, nanomaterijali, materijali za skladištenje i proizvodnju energije)

1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Poznavanje tradicionalnih materijala (metali, građevinski materijali, keramika i plastika široke proizvodnje)

1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Prirodne znanosti (npr. matematika, fizika, kemija i sl.) 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

GENERIČKE KOMPETENCIJE

Sposobnost timskog rada u suradnji s drugim strukama 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Marketinška znanja i vještine (nabava, prodaja, marketing, i sl.) 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Pismeno izražavanje 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Usmeno izražavanje 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Engleski (stručni) jezik 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Sposobnost vođenja timova 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Sposobnost prilagodbe novim situacijama (fleksibilnost) 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Sposobnost stvaranja novih ideja (kreativnost, inovativnost) 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Kritički način razmišljanja 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Sposobnost odlučivanja / donošenja odluka 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

5

1.3. PROVEDBA ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je provedeno tijekom rujna i listopada 2015. putem online ankete upostavljene na web portalu Limesurvey. Anketu je provela Ekspertska radna skupina Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (ERS FKIT) koju čine 14 profesor(ic)a s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te koordinatorica radne skupine iz partnerske organizacije, Instituta za razvoj obrazovanja. Za potrebe provođenja istraživanja, ERS FKIT je podijeljen u 4 podskupine (PERS FKIT), prema zanimanju za koje se radilo istraživanje. Prvi korak bila je uspostava kontakt-liste poslodavaca kojima će se slati anketa. Svaki član/ica ERS FKIT-a je bio zadužen za upisivanje 5 – 10 (ili prema želji više) kontakata poslodavaca kojima će se slati anketa, a s kojima po mogućnosti ima osobni kontakt. Poziv za sudjelovanje u istraživanju također je bio proslijeđen na nekoliko komunikacijskih mailing lista fakulteta. Prvi kontakt s poslodavcima članovi/ice ERS-a ostvarili su telefonski kako bi ih se upoznalo s projektom te istraživanjem i kako bi se dobio pristanak za sudjelovanje u istraživanju. Nakon toga je svaki član/ica ERS-a svojim kontaktima elektroničkom poštom poslao/la personaliziranu poruku koja je sadržavala uvodni mail te link (poveznicu) putem kojeg su mogli ispuniti online anketu. Institut za razvoj obrazovanja je u realnom vremenu unosio u online popis poslodavaca informaciju o tome tko je od poslodavaca ispunio anketu. Ispitanicima koji nisu ispunili anketu nakon dva tjedna poslan je podsjetnik e-mailom, a oni koji niti nakon dodatna(?) dva tjedna nisu ispunili anketu ponovno su kontaktirani e-mailom ili telefonski radi podsjećanja. U uputi poslodavcima naglašena je potreba da na pitanja odgovara osoba koja je u organizaciji najbolje upućena u zahtjeve radnog mjesta (npr. neposredno nadređena osoba, djelatnik/ca u odjelu ljudskih potencijala i sl.), kako bi odgovori bilo što kvalitetniji.

6

1.4. STRUKTURA POSLODAVACA U ISTRAŽIVANJU

Istraživanje je provedeno na uzorku od 14 poslodavaca koji pretežito dolaze iz hrvatskih tvrtki te institucija. Osobno je kontaktirano ukupno 164 poslodavaca (39 od kojih za područje kemije i inženjerstva materijala) u ime Fakulteta kemijskog inženjestva i tehnologije, te je poziv za sudjelovanje u istraživanju proslijeđen na nekoliko komunikacijskih mailing lista fakulteta.

Svih 39 ispitanika kontaktiranih za područje kemije i inženjerstva materijala,inicijalno je pristalo sudjelovati u istraživanju. Na njihove e-mail adrese poslan je poziv za ispunjavanje ankete s linkom na anketu. Anketu je ispunilo ukupno 15 poslodavaca, od čega je jedan izbačen iz daljnje analize jer nije zadovoljio kriterij navođenja odgovora o minimalno jednom ključnom poslu uz koji je naveden minimalno jedan navod o znajima i vještinama potrebnima za obavljanje tog posla. Ispunjavanju ankete nije pristupilo desetoro kontaktiranih poslodavaca, dok su ostali poslodavci ispunili anketu za druga srodna zanimanja koja su također bila obuhvaćena istraživanjem (inženjer/ka kemijskog inženjerstva, inženjer/ka primijenjene kemije, inženjer/ka ekoinženjerstva).

Prosječan broj zaposlenih u organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju krajem 2014. bio je 388 (SD=446,07). Najveći broj poslodavaca nalazi se u kategoriji srednjih poslodavaca koju čine poduzeća koja imaju između 51 i 250 zaposlenih. Krajem 2014. u toj je kategoriji bilo 8 od 14 poslodavaca.

Tablica 1. Broj zaposlenih krajem 2014. u organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju.

BROJ ZAPOSLENIH U ORGANIZACIJI

KRAJEM 2014.

0 – 10 (mikro organizacija) 0

11 – 50 (mala organizacija) 1

51 – 250 (srednja organizacija) 8

više od 250 (velika organizacija) 5

Prema djelatnosti, organizacije koje su sudjelovale u istraživanju u najvećem broju bave se znanstveno-istraživačkim te obrazovnim radom – njih 4 (29 %), proizvodnjom – njih 4 (29 %) te nekim oblikom istraživanja i razvoja, njih 3 (21 %). Podaci o ostalim djelatnostima prikazani su u Tablici 2.

7

Tablica 2. Djelatnosti organizacija koje su sudjelovale u istraživanju.

DJELATNOST

NAZIV BROJ ORG. % ORG.

Znanstveno-istraživački rad; obrazovanje 4 29 %

Proizvodnja (lijekova i aktivnih farmaceutskih supstanci, deterdženata, keramičkih pločica, kabela)

4 29 %

Istraživanje i razvoj (djelatnih tvari, aktivnih farmaceutskih supstanci, asfaltne tehnologije)

3 21 %

Elektroenergetika i čisti transport (razvoj, ispitivanja, certificiranje) 1 7 %

Zaštita i unaprjeđivanje okoliša, promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

1 7 %

Zastupanje interesa gospodarstva RH 1 7 %

Organizacije u uzorku najviše djeluju na nacionalnom (86 %) i europskom tržištu (71 %), zatim na tržištu trećih zemalja (64 %), a u nešto manjem broju na lokalnom (50 %) i regionalnom tržištu (50 %). Poslodavci su mogli odabrati više odgovora na ovo pitanje, a rezultati se nalaze u Tablici 3. Postotci su računati u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (14).

Tablica 3. Tržišta na kojima djeluju organizacije koje su sudjelovale u istraživanju.

TRŽIŠTE

PODRUČJE broj organizacija %

lokalno 7 50 %

regionalno 7 50 %

nacionalno 12 86 %

EU 10 71 %

treće zemlje 9 64 %

Najveći broj organizacija koje su sudjelovale u istraživanju je u privatnom vlasništvu (57 %), dok se u državnom ili javnom vlasništvu nalazi 43 % organizacija. Točni podaci se nalaze u Tablici 4.

Tablica 4. Struktura vlasništva organizacija koje su sudjelovale u istraživanju.

VLASNIŠTVO broj

organizacija %

privatno 8 57 %

državno/javno 6 43 %

8

2. REZULTATI

2.1. OPIS RADNIH MJESTA NA KOJIMA RADE RADNICI U ZANIMANJU INŽENJER/KA KEMIJE I INŽENJERSTVA MATERIJALA

Kako bi dobili podatak na kojem sve radnim mjestima rade radnici/e u zanimanju inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala, poslodavci su trebali navesti naziv radnog mjesta koje će opisivati u anketi, a na kojem radi inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala u njihovoj organizaciji. Također je trebalo odgovoriti koja je uloga, odnosno svrha tog radnog mjesta u njihovoj organizaciji i koliko ima zaposlenih djelatnika/ca na tom radnom mjestu. Ukupno je troje (3) poslodavaca opisivalo radno mjesto tehnologa (u proizvodnji, za materijale), troje (3) ih je opisivalo radna mjesta u visokom obrazovanju (redovita profesorica, docent, asistent), dok su ostali opisivali po jedno od sljedećih radnih mjesta: inženjer, ispitivač, voditelj ispitivanja - građevni proizvodi; voditelj Odjela za kemiju i nemetale; fizikalni kemičar; koordinator proizvodnje; voditelj tima; organizator razvoja metoda. Broj zaposlenih radnika/ca na opisivanom radnom mjestu u okviru organizacija koje su sudjelovale u istraživanju kreće se od 1 do 50 djelatnika/ca. Najveći broj poslodavaca navodi da na radnom mjestu koje opisuju radi 1 radnik/ca (29 % poslodavaca). Rezultati su prikazani u Tablici 5.

Tablica 5. Broj zaposlenih na opisivanom radnom mjestu.

BROJ ZAPOSLENIH NA RADNOM MJESTU

BROJ ORGANIZACIJA

%

1 4 29 %

2 – 5 3 21 %

6 – 20 4 29 %

21 – 50 3 21 %

Najčešće svrha radnog mjesta inženjera/ke kemije i inženjerstva materijala su znanstvena i nastavna djelatnost, provođenje istraživanja i ispitivanja te vođenje, unapređivanje i optimiziranje proizvodnih procesa – ukupno devet poslodavaca (64 %) navelo je takav odgovor. Dvoje (14 %) poslodavaca navelo je da je svrha radnog mjesta koordinacija proizvodnih i razvojnih aktivnosti, dok je ostalih pet poslodavaca navelo neku drugu svrhu radnog mjesta. Podaci se nalaze u tablici 6.

Detaljni podaci o odgovorima na pitanja o svrsi radnog mjesta, broju zaposlenih na radnim mjestu i broju zaposlenih u organizaciji, djelatnosti organizacije kao i potrebnoj razini obrazovanja i obrazovnim programima prikazani su u Prilogu A.

9

Tablica 6: Svrha radnog mjesta.

R.b.

Naziv skupine u koju su

grupirani odgovori o svrsi radnog mjesta

SVRHA RADNOG MJESTA POTREBNI

OBRAZOVNI PROGRAM

RADNO MJESTO

1.

Znanstvena i nastavna djelatnost

Znanstveno nastavna djelatnost Ekoinženjerstvo,

Primjenjena kemija, Kemija,

Docent

2. Nastavna i znanstvena djelatnost Kemija i

inženjerstvo materijala

Redovita profesorica

3. Izrada doktorskog rada te stručni rad (provođenje kvantitativnih analiza onečišćenja u okolišu instrumentalnim analitičkim tehnikama)

Kemija Asistent

4.

Provođenje istraživanja i

ispitivanja

Ispitivanja kvalitete materijala Primijenjena

kemija Voditelj ispitivanja - građevni proizvodi

5.

Organizira provedbu ispitivanja u laboratoriju za bitumen, interpretira rezultate ispitivanja, uspostavlja klijentima proizvodnju polimernog bitumena i bitumenskih emulzija, certificira kontrolu tvorničke proizvodnje sukladno važećoj građevinskoj regulativi.

Inženjerstvo materijala

Tehnolog za bitumenske materijale

6. ispitivanje fizikalno-kemijskih karakteristika izolacijskih materijala

primijenjena kemija; kemija

materijala Ispitivač

7.

Vođenje, unapređivanje i

optimiziranje proizvodnih

procesa

Preračunavanje i podešavanje te dostavljanje tehnoloških parametara za glaziranje artikala. Primjena dokumentacije integriranog sustava upravljanja prema normama ISO 9001 i ISO 140001 procesa i postupaka radi ostvarenja plana proizvodnje.

Program koji sadrži obuku o

procesima i materijalima

Tehnolog u proizvodnji

8. Tehnolog za materijale optimizira proizvodne procese, uvodi nove materijale te kontrolira kvalitetu poluproizvoda i gotovih proizvoda.

Kemija inženjerstva materijala i

primijenjena kemija

Tehnolog za materijale

9. Unapređenje analitike u skladu s razvojem analitičkih tehnika/instrumenata i promjenama na tržištu sirovina/proizvoda

Kemija, Primijenjena

kemija

Organizator Razvoja metoda

10. Istraživanje i

razvoj

Istraživanje i razvoj u području fizikalne kemije i kemije čvrstog stanja s ciljem određivanja i kontrole fizikalnih atributa

Kemija PMF, FKIT inženjerstvo materijala

Fizikalni kemičar

11. Koordinacija proizvodnih i

razvojnih aktivnosti

Djelatnik zadužen za koordinaciju svih aktivnosti u pogonu proizvodnje aktivnih farmaceutskih supstanci.

Kemija i inženjerstvo materijala;

Primijenjena kemija

Koordinator proizvodnje

12. Koordinirati analitičke aktivnosti pri razvoju aktivnih farmaceutskih supstanci

PMF Kemija, FKIT svi smjerovi

Voditelj tima

13.

Priprema, provedba i razvoj

programa i projekata

Priprema, provedba i razvoj programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša (projekti poput sanacije lokacija onečišćenih opasnim otpadom, obrazovne i istraživačke studije u području klimatskih promjena, zaštita, očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka)

Ekoinženjerstvo; kemija

(inženjerstvo materijala)

Inženjer

14. Zastupanje

gospodarskih interesa RH

Zastupanje interesa kemijske industrije, industrije plastike i gume te industrije nemetala

Ni jedan Voditelj Odjela za kemiju i nemetale

10

2.2. KLJUČNI POSLOVI I SPECIFIČNE VJEŠTINE I ZNANJA Središnji doprinos ankete odnosi se na pitanja o ključnim poslovima koje radnik obavlja na radnom mjestu koje poslodavac opisuje te na ključna znanja i vještine koje radnik mora imati da bi te poslove mogao uspješno obavljati. Odgovori nisu bili unaprijed ponuđeni, nego je poslodavac trebao sam navesti koji su ključni poslovi i koja potrebna znanja i vještine za opisivano radno mjesto. Bilo je moguće navesti najviše 6 ključnih poslova, a unutar svakog posla do 5 potrebnih znanja i vještina. Za svako od navedenih znanja poslodavci su mogli indicirati smatraju li da je to znanje ili vještinu potrebno steći kroz radno iskustvo ili kroz školovanje te smatraju li da će se potreba za tim znanjem u narednih pet godina povećati, smanjiti ili ostati jednaka. Ovi su stavovi sumarno prikazani za svako znanje ili vještinu i ključni posao u narednim tablicama, a na razini pojedinih iskaza moguće ih je istražiti u skupu anonimiziranih podataka istraživanja, koji je na zahtjev dostupan za sekundarnu analizu. Kvalitativna analiza podataka, odnosno grupiranje srodnih odgovora (navoda) poslodavca u zasebne skupine, rađena je na iskazima 14 poslodavaca koji su naveli barem jedno potrebno znanje ili vještinu. U slučaju ove skupine zanimanja, poslodavci su naveli ukupno 52 ključna posla, odnosno u prosjeku iskazali 3,7 ključnih poslova po radnom mjestu. Najveći broj poslodavaca, njih 5, naveo je maksimalan broj (6) ključnih poslova za radno mjesto, dok je samo jedan ključni posao za opisivano radno mjesto navelo 3 poslodavaca. Poslodavci su za ovu skupinu zanimanja naveli ukupno 103 potrebnih znanja i vještina, odnosno u prosjeku 7,4 navoda po poslodavcu, te 2,0 po iskazanom ključnom poslu, pri čemu je samo jedno znanje ili vještina navedena uz 25 iskazanih ključnih poslova, tj. u 24,3 % slučajeva, a po 5 znanja i vještina navedeno je za 5 ključnih poslova, tj. u 4,8 % slučajeva. Tablica 7. Broj navedenih ključnih poslova te znanja i vještina

Prosječan broj navoda Samo 1 navod Maksimalan broj navoda M

Ključnih poslova 3 5 3,7

Znanja i vještine po ključnom poslu

25 5 7,4

Kvalitativna analiza odgovora je rađena na način da su objedinjeni sadržajno bliski navodi o ključnim poslovima ili potrebnim znanjima i vještinama. Nakon grupiranja, svakoj takvoj skupini je dan naziv koji odgovara iskazima koji su grupirani u tu skupinu. Inicijalno grupiranje i njegovu provjeru su vršili članovi ekspertne radne skupine (ERS FKIT), podskupina Kemija i inženjerstvo materijala, čiji se sastav nalazi u Prilogu F. U Prilozima B i C nalaze se popisani svi navodi ključnih poslova, znanja i vještina, te iz njih izvedenih kategorija inicijalnim grupiranjem navoda. Također, na zahtjev je za sekundarnu analizu na raspolaganju i anonimizirani skup podataka iz kojih je moguće ustanoviti kontekst poput naziva radnog mjesta na koje se ključni poslovi odnose ili djelatnosti i veličine organizacije u kojoj se nalazi radno mjesto na koje se iskaz odnosi.

11

2.2.1. Specifična znanja i vještine

Ukupno su poslodavci naveli 103 znanja i vještine za koje smatraju da su važni za obavljanje pojedinog posla koji su naveli u prethodnom pitanju. Ti su navodi grupirani u 12 skupina znanja i vještina, s time da su u 12 skupinu svrstani „navodi koji se ne odnose na znanja i vještine“. Za svako od navedenih znanja poslodavci su mogli indicirati smatraju li da je to znanje ili vještinu potrebno steći kroz školovanje, kroz radno iskustvo ili oboje (prvo kroz školovanje, a zatim i kroz radno iskustvo) te smatraju li da će se potreba za tim znanjem u narednih pet godina povećati ili ostati podjednaka. Ovi su stavovi sumarno prikazani za svaku kompetenciju i ključni posao u narednim tablicama, a na razini pojedinih iskaza moguće ih je istražiti u skupu anonimiziranih podataka istraživanja, koji je na zahtjev dostupan za sekundarnu analizu. Najčešće navedena skupina znanja i vještina u ovoj skupini zanimanja je „Izabrati i primijeniti odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala“ (npr. praktična iskustva s analitičkim tehnikama (u laboratoriju); poznavanje novih instrumentalnih analitičkih tehnika; samostalno provesti ispitivanje i sl.), što je navedeno 24 puta, od strane 6 poslodavaca. Četiri petine poslodavaca smatra da se ova skupina kompetencija treba usvajati kroz školovanje, a jedna petina očekuje usvajanje samo kroz radno iskustvo. Također, u tri četvrtine navoda očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti. Skupina „Predlagati i voditi projekte“ obuhvaća 14 navoda (npr. voditi projekte; znati organizirati sve aktivnosti u zadanom vremenskom roku; voditi projektne timove i sl.) od strane 8 poslodavaca. U trećini slučajeva očekuje se usvajanje kroz radno iskustvo, a u polovici slučajeva u kombinaciji sa školom. U više od dvije trećine iskaza procjena je kako će ova kompetencija biti još potrebnija u budućnosti. Skupina „Znati komunicirati pismeno i usmeno na hrvatskom i stranom jeziku“ uključuje 13 navoda (npr. znati komunicirati s drugim odjelima (QC, QA, EHS); napisati laboratorijski izvještaj; prenositi znanje i sl.) od strane 8 poslodavaca, pri čemu pola poslodavaca očekuju da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz školu, a u polovici slučajeva kroz školu u kombinaciji s radnim iskustvom. U jednoj trećini navoda očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti. Skupina „Kritički analizirati i interpretirati rezultate ispitivanja“ uključuje 11 navoda (npr. analizirati dobivene podatke; kritički zaključivati na temelju dobivenih rezultata; analizirati i interpretirati rezultate; kritički povezivati rezultate ispitivanja i proizvodni proces i sl.) od strane 3 poslodavca, pri čemu pola poslodavaca očekuju da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz školu, a u polovici slučajeva u kombinaciji s radnim iskustvom. U jednoj trećini navoda očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti. Skupina „Projektirati i optimirati proces“ uključuje 9 navoda (npr. razumjeti postupak optimizacije proizvodnih linija (istovremeno prema GMP i EHS propisima); razumjeti odvijanje procesa u proizvodnom pogonu; znati projektirati proizvodne linije; znati optimirati proizvodne linije i sl.) od strane 4 poslodavca, pri čemu u jednoj trećini slučajeva poslodavci očekuju da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz radno iskustvo, a u dvije trećine slučajeva u kombinaciji sa školom. U velikoj većini navoda (89 %) očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti. Skupina „Samostalno se dalje usavršavati“ uključuje 8 navoda (npr. pretraživanje literature; praćenje stručne literature; steći znanja iz šireg spektra i sl.) od strane 4 poslodavca, pri čemu u tri četvrtine slučajeva poslodavci očekuju da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz školu, a u jednoj četvrtini kroz radno iskustvo. U većini navoda (81 %) očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti. Skupina „Razumjeti odnos strukture i svojstava materijala“ uključuje 7 navoda (npr. korelacija strukture i svojstava; razumjeti vezu između proizvodnog procesa i svojstava materijala; teorijska znanja o

12

materijalu; kritički analizirati i poznavati materijale i njihova svojstva (kemijska, mehanička, električka) i sl.) od strane 4 poslodavca, pri čemu u većini slučajeva poslodavci očekuju da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz školu (71%). U većini navoda (71 %) očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti Tablica 8. Skupine znanja i vještina - INŽENJER/KA KEMIJE I INŽENJERSTVA MATERIJALA

NAZIV SKUPINE ZNANJA I VJEŠTINA

(u koje su grupirani navodi)

broj navoda znanja i vještina

broj poslodavaca koji su naveli

neko znanje ili vještinu

NAČIN STJECANJA ZNANJA I VJEŠTINA

POTREBA ZA ZNANJEM I VJEŠTINOM ZA 5 GODINA

škola oboje radno

iskustvo podjednako potrebnije

Izabrati i primijeniti odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala

24 6 81 % 0 % 19 % 25 % 75 %

Predlagati i voditi projekte 14 8 14 % 50 % 36 % 29 % 71 %

Znati komunicirati pismeno i usmeno na hrvatskom i stranom jeziku

13 8 46 % 54 % 0 % 69 % 31 %

Kritički analizirati i interpretirati rezultate ispitivanja

11 3 45 % 0 % 55 % 91 % 9 %

Projektirati i optimirati proces

9 4 0 % 67 % 33 % 11 % 89 %

Samostalno se dalje usavršavati

8 4 75 % 0 % 25 % 14 % 86 %

Razumjeti odnos strukture i svojstava materijala

7 4 71 % 0 % 29 % 29 % 71 %

Znati legislativu, regulativu i norme vezane uz inženjersku praksu

7 6 0 % 100 % 0 % 29 % 71 %

Znati procese proizvodnje i prerade materijala

3 3 33 % 33 % 33 % 33 % 67 %

Primijeniti znanja iz kemije 2 2 100 % 0 % 0 % 50 % 50 %

Raditi u timu 2 2 0 % 50 % 50 % 0 % 100 %

Navodi koji se ne odnose na znanja i vještine

3 2 50 % 50 % 0 % 50 % 50 %

Skupina „Znati legislativu, regulativu i norme vezane uz inženjersku praksu“ uključuje 7 navoda (npr. poznavanje propisa i dobre proizvođačke prakse; legislativa; poznavanje sustava kontrole kvalitete; poznavanje normi i sl.) od strane 6 poslodavaca, pri čemu svi poslodavci očekuju da se te kompetencije samo dijelom usvajaju u školi, dok će se drugim dijelom usvojiti kroz radno iskustvo. U većini navoda (71 %) očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti. Skupina „Znati procese proizvodnje i prerade materijala“ uključuje 3 navoda (npr. poznavati tehnološki proces; znanja o proizvodnom procesu i sl.) od strane 3 poslodavca. U trećini slučajeva očekuje se da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz školu, u trećini slučajeva u kombinaciji sa školom, a u trećini slučajeva očekuje se da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz radno iskustvo. U više od dvije trećine iskaza procjena je kako će ova kompetencija biti još potrebnija u budućnosti.

13

Skupina „Primijeniti znanja iz kemije“ uključuje 2 navoda (npr. poznavanje analitičke kemije, dobro poznavanje kemijskog računa) od strane 2 poslodavca, pri čemu svi poslodavci očekuju da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz školu. U jednom od dva navoda očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti. Skupina „Raditi u timu“ uključuje 2 navoda (npr. raditi u timu; moći sudjelovati u radu s drugim strukama (strojarima, elektrotehnika, građevina, arhitektura,...)) od strane 2 poslodavca, pri čemu u jednom od dva navoda poslodavci očekuju da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz školu, dok drugi navod kaže da se ta kompetencija stječe kroz školovanje i radno iskustvo. U oba navoda očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti. S obzirom na mjesto usvajanja, stjecanje kroz kombinaciju radnog iskustva i škole percipira se kao najprikladniji način stjecanja znanja i vještina iz projektiranja i optimiranja procesa; te poznavanja legislative, regulative i normi vezanih uz inženjersku praksu. U okviru školovanja poslodavci očekuju stjecanje znanja i vještina vezanih uz primjenu znanja iz kemije, razumijevanje odnosa strukture i svojstava materijala; samostalno daljnje usavršavanje te kako Izabrati i primijeniti odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala. S obzirom na procjenu važnosti u budućnosti ukupno 64 % poslodavca smatra da će navedena znanja i vještine općenito u budućnosti biti potrebnija, a 36 % da će biti podjednako potrebna. Na razini pojedinih znanja i vještina većina poslodavaca smatra da će:



biti podjednako važni u budućnosti. Isto tako, na razini pojedinih znanja i vještina velika većina poslodavaca smatra da će:


Predlagati i voditi projekte






Raditi u timu

biti još važniji u budućnosti, što dodatno potvrđuje važnost ovog studijskog programa. Za znanja vezana uz primjenu znanja iz kemije poslodavci se ne slažu oko potreba u budućnosti. Jednaki broj poslodavaca smatra da će potreba i rasti i ostati podjednaka. Detaljan prikaz svih navedenih znanja i vještina, skupina u koje su razvrstane u odnosu na ključni posao i navod o ključnom poslu nalazi se u Prilogu C.

14

2.2.2. Ključni poslovi

Od ukupno 52 navoda o ključnom poslu gore opisanim grupiranjem izvedeno je 10 skupina ključnih poslova koji objedinjuju sadržajno slične iskaze. Skupine ključnih poslova navedene su u Tablici 9. Navod koji se ne odnosi na ključne poslove svrstan je u skupinu „navodi koji se ne odnose na ključne poslove“.

Tablica 9. Skupine ključnih poslova - INŽENJER/KA KEMIJE I INŽENJERSTVA MATERIJALA

NAZIV SKUPINE KLJUČNOG POSLA (u koje su navodi

poslodavaca grupirani)

broj navoda znanja i vještina

broj navoda ključnih poslova

broj poslodavaca koji su naveli ključni posao

OČEKUJE SE DA SE ZNANJE I VJEŠTINE USVOJI KROZ

POTREBA ZA ZNANJEM I VJEŠTINOM ZA 5 GODINA

obraz. oboje radno

isk. manje više jednako

Planiranje i vođenje industrijskih procesa te rada u istraživačkom i analitičkom laboratoriju

12 6 3 25 % 67 % 8 % 0 % 92 % 8 %

Istraživanje i razvoj materijala

17 9 5 59 % 6 % 35 % 0 % 70 % 30 %

Ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava materijala

15 5 5 80 % 0 % 20 % 0 % 60 % 40 %

Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa

9 5 4 33 % 22 % 45 % 0 % 67 % 33 %

Analiza i interpretacija rezultata laboratorijskih ispitivanja materijala

2 2 1 50 % 0 % 50 % 0 % 0 % 100 %

Razvoj i primjena analitičkih metoda u kontroli kvalitete

15 4 3 60 % 0 % 40 % 0 % 29 % 71 %

Upravljanje projektnim ciklusom

11 8 3 55 % 9 % 36 % 0 % 100 % 0 %

Komuniciranje u poslovnom okruženju

4 4 2 25 % 75 % 0 % 0 % 25 % 75 %

15

Organiziranje i provođenje edukacije u području inženjerstva materijala

3 3 3 33 % 67 % 0 % 0 % 0 % 100 %

Provedba administrativno-tehničkih poslova

12 5 5 25 % 50 % 25 % 0 % 67 % 33 %

Navodi koji se ne odnose na ključni posao

3 1 1 - - - - - -

UKUPNO 103 52 35 44 % 30 % 26 % 0 % 51 % 49 %

Skupina ključnih poslova „Planiranje i vođenje industrijskih procesa te rada u istraživačkom i analitičkom laboratoriju“ uključuje šest ključnih poslova (koordiniranje i organiziranje procesa proizvodnje unutar pogona; organiziranje rada pogona kroz proizvodne linije, odjele, module i drugo; prati troškove pogona te sudjeluje u donošenju prijedloga za njihovo smanjenje; odgovoran je za količinu i kvalitetu proizvedene robe; izbor metoda za primjenu u laboratorijima; organizacija ispitivanja u laboratoriju). Ključne poslove iz ove skupine navelo je ukupno tri poslodavca. Ova skupina uključuje rukovodeće ključne poslove te stoga zahtijeva visoku razinu kompetencija u području kemije i inženjerstva materijala, točnije odgovornost za pravilno funkcioniranje industrijskih procesa i rada u laboratorijima. Većina poslodavaca (67 %) očekuju da se znanja i vještine potrebne za obavljanje većine ključnih poslova iz ove skupine stječu obrazovanjem i radnim iskustvo dok manji dio poslodavaca smatra da se kompetencije trebaju steći isključivo kroz obrazovanje(25 %) ili radno iskustvo (8 %). Gotovo svi poslodavci (92 %) smatraju da će potreba za znanjima i vještinama potrebnim za obavljanje ključnih poslova iz ove skupine biti veći za 5 godina.

Skupina „Istraživanje i razvoj materijala“ obuhvaća devet ključnih poslova navedenih od strane pet poslodavaca za koje su također potrebne visoke kompetencije (znanstvena djelatnost – istraživanje, znanstveni rad, znanstveno-istraživački rad, razvoj novih materijala, odnos mikrostrukture i makrostrukture, planiranje i provedba složenih eksperimenta, određivanje starosti materijala, određivanje strukture tvari, određivanje svojstva površine). Većina poslodavaca (59 %) smatra da je znanja i vještine za obavljanje ovih ključnih poslova potrebno steći kroz obrazovanje te nešto manji dio kroz radno iskustvo (35 %) te da će potreba za većinom ovih znanja i vještina biti veća (70 %) ili podjednaka (30 %) za 5 godina.

Skupina ključnih poslova „Ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava materijala“ uključuje navode pet ključnih poslova od strane pet poslodavaca (ispitivanje fizikalno-kemijskih svojstava materijala; istraživanje termičke postojanosti materijala; određivanje veličine i raspodjele veličine čestica; provedba analize na instrumentalnim tehnikama; samostalno provođenje mjerenja instrumentalnim analitičkim tehnikama). Većina poslodavaca (80 %) očekuju da se znanja i vještina za ključne poslove iz ove skupine stekne tijekom obrazovanja a manji dio kroz iskustvo (20 %).

Skupina ključnih poslova „Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa“ uključuje pet navoda ključnih poslova od strane četiri poslodavca (optimiranje tehnoloških procesa proizvodnje; podešavanje te dostavljanje tehnoloških parametara za proizvodnju; rješavanje tehnoloških problema u proizvodnji; sudjelovanje u izradi projekata za proširenje pogona i puštanju pogona u rad; uvođenje klijentima proizvodnje polimernog bitumena i bitumenskih emulzija). Mišljenje poslodavaca o načinu stjecanja kompetencija i vještina za obavljanje ključnih poslova iz ove skupine je podijeljeno odnosno 33 % ih smatra da bi se kompetencije trebalo steći kroz obrazovanje, 45 % kroz radno iskustvo a 22 % navodi oba načina

16

stjecanja kompetencija i vještina. Veći dio poslodavaca (67 %) predviđa da će potreba za ovim znanjima i kompetencijama biti veća, a 33 % da će biti jednaka za 5 godina.

Skupina ključnih poslova „Analiza i interpretacija rezultata laboratorijskih ispitivanja materijala“ ima samo dva navoda od strane jednog poslodavca (analiza rezultata ispitivanja; analiza i interpretacija rezultata). Unatoč tome, smatramo da nije manje bitna. Moguće je da je većina drugih poslodavaca ovdje navedene ključne poslove uključila u druge ključne poslove koji su navedeni u drugim ranije analiziranim skupinama (istraživanje i razvoj materijala; ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava materijala). Poslodavac smatra da se kompetencije i vještine za ove ključne poslove treba stjecati kroz obrazovanje (50 %) i kroz radno iskustvo (50 %) te da će potrebe za njima biti podjednaka za 5 godina.

Skupina „Razvoj i primjena analitičkih metoda u kontroli kvalitete“ uključuje četiri ključna posla navedena od strane tri poslodavca (razvoj analitičkih metoda; razvoj analitičkih metoda, validacija i provođenje kontrole kvalitete mjerenja; laboratorijska kontrola ulaznih materijala; laboratorijska kontrola kvalitete poluproizvoda i gotovih proizvoda). Većina poslodavaca (60 %) smatra da je znanje i vještine za ovu skupinu ključnih poslova potrebno steći kroz obrazovanje a 40 % kroz radno iskustvo. Većina poslodavaca (71 %) također smatra da će potreba za znanjem i vještinama iz ove skupine ključnih biti jednaka za 5 godina, a manji dio (29 %) da će biti podjednaka.

Skupina ključnih poslova „Upravljanje projektnim ciklusom“ uključuje 8 navoda od strane tri poslodavca (projektni management; inicira zajedničke akcije i projekte; priprema, provedba i razvoj programa/projekata u različitim područjima zaštite okoliša; vođenje financiranja programa državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te njegova modernizacija). Većina poslodavaca (55 %) smatra da se kompetencije i vještine za ključne poslove iz ove skupine trebaju stjecati tijekom obrazovanja ili radnim iskustvom, a samo manji dio (9 %) kroz oba načina. Potpuno su suglasni da će za da potreba za ovim znanjima i kompetencijama biti veća za 5 godina.

Skupina poslova „Komuniciranje u poslovnom okruženju“ ima ukupno četiri navoda od strane dva poslodavca (komunikacija s korisnicima; organizira B2B susrete, promovira članice na nacionalnom i inozemnom tržištu, organizira izlaganje na sajmovima). Manji udio poslodavaca očekuju da se znanja i vještine poslovne komunikacije stječu tijekom obrazovanja, a veći dio (75 %) i radnim iskustvom i obrazovanjem (25 %). Većina poslodavaca (75 %) procjenjuju da će za 5 godina potreba za ovim znanjima biti podjednaka, a manji dio (25 %) da će biti veća.

Skupina ključnih poslova „Organiziranje i provođenje edukacije u području inženjerstva materijala“ uključuje samo tri navoda od strane tri poslodavca (nastava, organizira stručnu edukaciju). Većina poslodavaca (67 %) smatra da se znanja i vještine za organizaciju i provođenje edukacije usvajaju i tijekom obrazovanja i radnim iskustvom, a manji dio (33 %) da se usvajaju tijekom obrazovanja. Svi poslodavci predviđaju da će potreba za znanjima i vještinama nužnim za ove ključne poslove za 5 godina biti podjednaka.

Skupina „Provedba administrativno-tehničkih poslova“ uključuje pet navoda ključnih poslova od strane pet poslodavaca (priprema dokumentacije; certificiranje kontrole tvorničke proizvodnje klijentima prema građevinskoj regulativi; izrada izvještaja; koordiniranje i organiziranje validacijskih, EHS i aktivnosti na transferu novih proizvoda; prati nacionalnu i EU legislativu, o istom izvještava članice, inicira rasprave i kreiranje stava). Poslodavci imaju podijeljena mišljenja o načinu stjecanja znanja i vještina potrebnih za navedene ključne poslove. Dio poslodavaca (25 %) smatra da se ova znanja i vještine trebaju usvojiti tijekom obrazovanja, 25 % poslodavaca radnim iskustvom, a 50 % da se uključuje oba načina.

Poslodavci uglavnom očekuju da se znanja i vještine potrebne za pojedine ključne poslove u zanimanju inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala steknu najviše kroz obrazovanje (44 %), zatim podjednako kroz obrazovanje i radno iskustvo (30 %) te nešto manje kroz radno iskustvo (28 %).

17

Na razini pojedinih skupina ključnih poslova, za 5 sljedećih skupina ključnih poslova smatraju da se znanja i vještine trebaju stjecati više obrazovanjem:






Za sljedeće skupine ključnih poslova poslodavci očekuju da će se znanje i vještine trebaju usvajati i tijekom obrazovanja radnim iskustvom:




Samo za jednu skupinu ključnih poslova poslodavci smatraju da se znanja i vještine znatnije usvajaju kroz radno iskustvo:


Prema iskazima poslodavaca potreba za pojedinim znanjima i vještinama u zanimanju inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala u budućnosti će uglavnom rasti (51 %), dok 49 % poslodavaca smatra da će potreba biti jednaka, a nijedan poslodavac ne smatra da će biti manja. Na razini pojedinih skupina poslova, za sljedećih 6 skupina ključnih poslova poslodavci smatraju da će potreba biti veća:






Provedba administrativno-tehničkih poslova

Za sljedeće skupine ključnih poslova poslodavci očekuju da će se znanje i vještine u budućnosti biti jednako potrebne:




Organiziranje i provođenje edukacije u području inženjerstva materijala U Prilogu B nalazi se prikaz svih ključnih poslova i pripadajućih navoda te radnog mjesta na koje se ključni poslovi odnose, djelatnosti organizacije i broja zaposlenih u organizaciji u kojoj se radno mjesto nalazi. U Prilogu C nalazi se prikaz ključnih poslova i pripadajućih znanja i vještina kao i navoda ključnih poslova i navoda znanja i vještina.

18

2.2.3. Povezanost ključnih poslova sa znanjima i vještinama

U tablici 10. prikazana su znanja i vještine potrebne za obavljanje svakog pojedinog ključnog posla. Najveći broj znanja i vještina, njih 6, poslodavci su naveli za ključni posao „Razvoj i primjena analitičkih metoda u kontroli kvalitete“. Za taj posao važno je znati komunicirati pismeno i usmeno na hrvatskom i stranom jeziku, znati legislativu, regulativu i norme vezane uz inženjersku praksu, izabrati i primijeniti odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala, samostalno se dalje usavršavati, kritički analizirati i interpretirati rezultate ispitivanja te primijeniti znanja iz kemije. Za „Planiranje i vođenje industrijskih procesa te rada u istraživačkom i analitičkom laboratoriju“ navedeno je 5 znanja i vještina. To su: znati legislativu, regulativu i norme vezane uz inženjersku praksu, predlagati i voditi projekte, izabrati i primijeniti odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala, projektirati i optimirati proces te znati procese proizvodnje i prerade materijala. Za „Istraživanje i razvoj materijala“ navedeno je također 5 znanja i vještina. To su: predlagati i voditi projekte, izabrati i primijeniti odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala, samostalno se dalje usavršavati, kritički analizirati i interpretirati rezultate ispitivanja te razumjeti odnos strukture i svojstava materijala. Za „Ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava materijala“ poslodavci su naveli 4 potrebna znanja i vještine: izabrati i primijeniti odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala, kritički analizirati i interpretirati rezultate ispitivanja, razumjeti odnos strukture i svojstava materijala, te primijeniti znanja iz kemije. Za poslove „Projektiranja i optimiranja proizvodnih procesa“ navedeno je također 4 znanja i vještina: projektirati i optimirati proces, raditi u timu, razumjeti odnos strukture i svojstava materijala te znati procese proizvodnje i prerade materijala. Za ostale poslove navedeno je manje od 4 potrebnih znanja i vještina. Svi su prikazani u Tablici 10.

19

Tablica 10. Povezanost ključnih poslova sa znanjima i vještinama

NAZIV KLJUČNOG POSLA

(na temelju grupiranih navoda poslodavca)

NAZIV ZNANJA I VJEŠTINE

(na temelju grupiranih navoda poslodavaca)

Planiranje i vođenje industrijskih procesa te rada u istraživačkom i

analitičkom laboratoriju












Ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava

materijala



Primijeniti znanja iz kemije






Raditi u timu

Analiza i interpretacija rezultata laboratorijskih

ispitivanja materijala



Razvoj i primjena analitičkih metoda u

kontroli kvalitete



Primijeniti znanja iz kemije






Raditi u timu





Organiziranje i provođenje edukacije u području

inženjerstva materijala



Provedba administrativno tehničkih poslova




20

2.2.4. Rezultati dodatnog pitanja

Pod točkom 1.2.1. „Dodatno pitanje“ ovog izvještaja, detaljno je opisano pitanje kojima je anketa dopunjena. U pitanju je od poslodavaca traženo da procjene koje kompetencije za radno mjesto (za koje su ispunjavali anketu) smatraju važnima i u kojoj mjeri smatrate da iste nedostaju prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlenim u njihovoj tvrtci.

Namjera dodavanja pitanja je bila procijeniti VAŽNOST određenih znanja, kompetencija i vještina za radno mjesto inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala, te koliko ona NEDOSTAJU prvostupnicima /magistrima po završetku Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Obrađeno je ukupno 52 odgovora poslodavaca2 koji su ocijenili specifične kompetencije za studij Kemija i inženjerstvo materijala. 20 anketiranih bili su muškarci (38,5 %). Iz malih i srednjih poduzeća (< 250 zaposlenih) bilo je 31 anketiranih (59,6 %). Ocjene su davane na skali od 1 do 5:

VAŽNOST [1 – Najmanje važno … 5 – Iznimno važno]

NEDOSTAJE [1 – Uopće ne nedostaje … 5 – U potpunosti nedostaje].

Rezultati su dani u tablicama i analizirani po tipovima kompetencija (opće, specifične i generičke).

2.2.4.A. Opće kompetencije

Pregled ocjena važnosti i nedostajanja općih kompetencija dan je u tablicama 11. i 12. te na slikama A i B. Gledajući srednje vrijednosti ocjena, poslodavci su kao apsolutno najvažniju kompetenciju ocijenili sposobnost analize i sinteze problema (4,62). Visoko su ocijenjeni i znanstveni pristup rješavanju problema, upravljanje kvalitetom i inovacijama, pretraživanje literature i planiranje i provedba eksperimentalnog rada. I ostale kompetencije su ocijenjene važnima, a najniže ocijenjeno (3,43) je praktično industrijsko iskustvo, koje je i najviše poslodavaca, njih 6, ocijenilo kao najmanje važno. Većina poslodavaca je kao iznimno važno ocijenila sposobnost analize i sinteze problema (65,4 %), pretraživanje literature (40,4 %), planiranje i provedbu eksperimentalnog rada (42,3 %) te elemente zaštite okoliša i industrijske higijene (32,7 %).

2 Razlika u uzorku za ostatak izvještaja (N=14) te za dodatno pitanje (N=52) proizlazi iz toga što je i poslodavcima koji su

ispunjavali anketu za druga srodna zanimanja (inženjer/ka kemijskog inženjerstva, inženjer/ka primijenjene kemije, inženjer/ka ekoinženjerstva) omogućeno da ostave odgovor i na ovo pitanje. Naime, čest je slučaj da poslodavci na koje smo ciljali ovim istraživanjem zapošljavaju osobe koje su završile različite studijske programe na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Iz tog razloga je poslodavcima (koji su ispunjavali anketu za bilo koje od 4 zanimanja od interesa za FKIT koja su bila uključena u istraživanje u sklopu projekta TARGET) bilo omogućeno da u sklopu ankete za jedno zanimanje, odgovore na pitanje o kompetencijama studenata koji su završili bilo koji od četiri postojeća studijska programa na FKIT-u.

21

Tablica 11. Razdioba ocjena važnosti općih kompetencija te njihova srednja vrijednost (nisu uračunavane ankete koje nisu ocijenile danu kompetenciju); NA – nije dana ocjena

VAŽNOST 1 % 2 % 3 % 4 % 5 % NA % M

Korištenje računalnih alata, modeliranje, simulacije, optimiranje

0 0 4 7,7 13 25 18 34,6 14 26,9 3 5,8 3,86

Sposobnost analize i sinteze problema

0 0 0 0 3 5,8 14 26,9 34 65,4 1 1,9 4,61

Znanstveni pristup rješavanju problema

1 1,9 5 9,6 8 15,4 21 40,4 16 30,8 1 1,9 3,90

Upravljanje kvalitetom i inovacijama

1 1,9 3 5,8 7 13,5 23 44,2 16 30,8 2 3,8 4,00

Pretraživanje literature 0 0 4 7,7 11 21,2 14 26,9 21 40,4 2 3,8 4,04 Planiranje i provedba eksperimentalnog rada

3 5,8 3 5,8 10 19,2 12 23,1 22 42,3 2 3,8 3,94

Elementi zaštite okoliša i industrijske higijene

4 7,7 3 5,8 11 21,2 15 28,8 17 32,7 2 3,8 3,76

Praktično industrijsko iskustvo 6 11,5 4 7,7 17 32,7 10 19,2 14 26,9 1 1,9 3,43

Poslodavci su ocijenili da netom završenim prvostupnicima/magistrima studija Kemija i inženjerstvo materijala najviše nedostaje praktično industrijsko iskustvo (prosječna ocjena 3,47), koje je bilo ocijenjeno kao najmanje važna kompetencija, i upravljanje kvalitetom i inovacijama (prosječna ocjena 3,20), koja je jedna od važnijih kompetencija. Kao kompetencija koja im najmanje nedostaje ističe se pretraživanje literature (2,17), za koju je najviše poslodavaca, njih 12, izjavilo da im uopće ne nedostaje. Vrijedi napomenuti da oko 30 % poslodavaca uopće nije ispunjavalo ovaj dio ankete.

Tablica 12. Razdioba ocjena nedostajanja općih kompetencija te njihova srednja vrijednost (nisu uračunavane ankete koje nisu ocijenile danu kompetenciju); NA – nije dana ocjena

NEDOSTAJE 1 % 2 % 3 % 4 % 5 % NA % M

Korištenje računalnih alata, modeliranje, simulacije, optimiranje

6 11,5 10 19,2 15 28,8 4 7,7 0 0 17 32,7 2,48


5 9,6 10 19,2 16 30,8 6 11,5 1 1,9 14 26,9 2,68


6 11,5 14 26,9 13 25,0 3 5,8 1 1,9 15 28,8 2,43


3 5,8 5 9,6 13 25,0 10 19,2 4 7,7 17 32,7 3,20

Pretraživanje literature 12 23,1 8 15,4 14 26,9 2 3,8 0 0 16 30,8 2,17 Planiranje i provedba eksperimentalnog rada

7 13,5 11 21,2 10 19,2 7 13,4 1 1,9 16 30,8 2,56


4 7,7 9 17,3 17 32,7 3 5,8 2 3,8 17 32,7 2,71

Praktično industrijsko iskustvo

4 7,7 6 11,5 6 11,5 9 17,3 11 21,1 16 30,8 3,47

22

Slika A. Ocjene važnosti pojedinih općih kompetencija prema odgovorima poslodavaca; N/A – nije dana ocjena

Slika B. Ocjene nedostajanja pojedinih općih kompetencija prema odgovorima poslodavaca; N/A – nije dana ocjena

0 10 20 30 40 50 60

Korištenje računalnih alata, modeliranje,…




Pretraživanje literature

Planiranje i provedba eksperimentalnog rada



1

2

3

4

5

N/A

0 10 20 30 40 50 60

Korištenje računalnih alata, modeliranje,…




Pretraživanje literature

Planiranje i provedba eksperimentalnog rada



1

2

3

4

5

N/A

23

2.2.4.B. Specifične kompetencije za Kemiju i inženjerstvo materijala

Pregled ocjena važnosti i nedostajanja općih kompetencija dan je u tablicama 13. i 14 te na slikama C i D. Kao najvažnije specifične kompetencije ocijenjene su prirodne znanosti (4,14), koje uključuju matematiku, fiziku, kemiju i sl., te poznavanje strukture, svojstava, proizvodnje i uporabe materijala (4,06), koje je također većina poslodavaca ocijenila kako iznimno važne (38,5 % i 42,3 %). Visoko su ocijenjene i kemijsko-inženjerske i druge tehničke discipline (3,90), koje uključuju mehaniku, termodinamiku, te prijenos tvari i energije. Kao najmanje važna kompetencija, iako razmjerno visoko ocijenjena, pokazalo se poznavanje novih funkcionalnih materijala (3,67), što uključuje biomaterijale, nanomaterijale, materijale za skladištenje i proizvodnju energije itd.

Tablica 13. Razdioba ocjena važnosti specifičnih kompetencija te njihova srednja vrijednost (nisu uračunavane ankete koje nisu ocijenile danu kompetenciju); NA – nije dana ocjena

VAŽNOST 1 % 2 % 3 % 4 % 5 % NA % M

Prirodne znanosti 0 0 1 1,9 11 21,1 18 34,6 20 38,5 2 3,8 4,14

Kemijsko-inženjerske i druge tehničke discipline

1 1,9 2 3,8 13 25,0 18 34,6 15 28,8 3 5,8 3,90

Poznavanje strukture, svojstava, proizvodnje i uporabe materijala

2 3,8 3 5,8 7 13,5 14 26,9 22 42,3 4 7,7 4,06

Poznavanje tradicionalnih materijala

2 3,8 8 15,4 3 5,8 21 40,4 14 26,9 4 7,7 3,77

Poznavanje novih funkcionalnih materijala

3 5,8 5 9,6 11 21,2 15 28,8 14 26,9 4 7,7 3,67

Poslodavci su ocijenili da završenim prvostupnicima/magistrima najviše nedostaju upravo znanja o materijalima, prvenstveno ne toliko važno poznavanje novih funkcionalnih materijala (2,54), ali i poznavanje strukture, svojstava, proizvodnje i uporabe materijala (2,50) koje je ocijenjeno kao jedna od važnijih kompetencija. Po jedan poslodavac ocijenio je da završenim studentima u potpunosti nedostaju kemijsko-inženjerske i druge tehničke discipline te poznavanje strukture, svojstava, proizvodnje i uporabe materijala. Preko trećine poslodavaca nije uopće odgovorilo na ovo pitanje.

Tablica 14. Razdioba ocjena nedostajanja specifičnih kompetencija te njihova srednja vrijednost (nisu uračunavane ankete koje nisu ocijenile danu kompetenciju); NA – nije dana ocjena

NEDOSTAJE 1 % 2 % 3 % 4 % 5 % NA % M

Prirodne znanosti 10 19,2 10 19,2 14 26,9 1 1,9 0 0 17 32,7 2,17


9 17,3 10 19,2 12 23,1 1 1,9 1 1,9 19 36,5 2,24

Poznavanje strukture, svojstava, proizvodnje i uporabe materijala

8 15,4 6 11,5 13 25,0 4 7,7 1 1,9 20 38,5 2,50


8 15,4 6 11,5 15 28,8 3 5,8 0 0 20 38,5 2,41


7 13,5 5 9,6 17 32,7 4 7,7 0 0 19 36,5 2,54

24

Slika C. Ocjene važnosti pojedinih specifičnih kompetencija prema odgovorima poslodavaca; N/A – nije dana ocjena

Slika D. Ocjene nedostajanja pojedinih specifičnih kompetencija prema odgovorima poslodavaca; N/A – nije dana ocjena

0 10 20 30 40 50 60

Prirodne znanosti (npr. matematika, fizika,…


Poznavanje strukture, svojstava, proizvodnje i…



1

2

3

4

5

N/A

0 10 20 30 40 50 60

Prirodne znanosti (npr. matematika, fizika,…


Poznavanje strukture, svojstava, proizvodnje i…



1

2

3

4

5

N/A

b)

25

2.2.4.C. Generičke kompetencije

Pregled ocjena važnosti i nedostajanja generičkih kompetencija dan je u tablicama 15. i 16. te na slikama E i F. Kao najvažnije generičke kompetencije poslodavci su ocijenili sposobnost timskog rada u suradnji s drugim strukama (4,81), engleski (stručni) jezik (4,81), te sposobnost donošenja odluka (4,72). I ostale generičke kompetencije su vrlo visoko ocijenjene, s velikom iznimkom marketinških znanja i vještina (3,20), koje su jedine ocijenjene kao najmanje važne. Kao najvažnije većina poslodavaca je uz sposobnost timskog rada (73,1 %), engleski jezik (73,1 %) i sposobnost donošenja odluka (67,3 %) ocijenila i kreativnost/inovativnost (61,5 %), fleksibilnost (57,7 %), kritički način razmišljanja (57,7 %) te usmeno (53,8 %) i pismeno izražavanje (46,2 %).

Tablica 15. Razdioba ocjena važnosti generičkih kompetencija te njihova srednja vrijednost (nisu uračunavane ankete koje nisu ocijenile danu kompetenciju); NA – nije dana ocjena

VAŽNOST 1 % 2 % 3 % 4 % 5 % NA % M

Sposobnost timskog rada u suradnji s drugim strukama

0 0 0 0 0 0 9 17,3 38 73,1 5 9,6 4,81

Marketinška znanja i vještine

5 9,6 9 17,3 14 26,9 8 15,4 10 19,2 6 11,5 3,20

Pismeno izražavanje 0 0 0 0 4 7,7 19 36,5 24 46,2 5 9,6 4,42 Usmeno izražavanje 0 0 0 0 2 3,8 17 32,7 28 53,8 5 9,6 4,55 Engleski (stručni) jezik 0 0 0 0 0 0 9 17,3 38 73,1 5 9,6 4,81 Sposobnost vođenja timova 0 0 1 1,9 12 23,1 15 28,8 18 34,6 6 11,5 4,09 Sposobnost prilagodbe novim situacijama (fleksibilnost)

0 0 0 0 1 1,9 16 30,8 30 57,7 5 9,6 4,62

Sposobnost stvaranja novih ideja (kreativnost, inovativnost)

0 0 0 0 3 5,8 12 23,1 32 61,5 5 9,6 4,62

Kritički način razmišljanja 0 0 0 0 2 3,8 15 28,8 30 57,7 5 9,6 4,60 Sposobnost odlučivanja / donošenja odluka

0 0 0 0 1 1,9 11 21,2 35 67,3 5 9,6 4,72

Karakterne osobine inženjera

0 0 0 0 6 11,5 18 34,6 22 42,3 6 11,5 4,35

26

Završenim studentima od generičkih vještina najviše nedostaje sposobnost donošenja odluka (3,15), koja je i jedna od najvažnijih kompetencija, zatim sposobnost stvaranja novih ideja (3,11), kritički način razmišljanja (3,06) i sposobnost vođenja timova (3,00). Najmanje nedostaju sposobnost timskog rada u suradnji s drugim strukama (2,60), pismeno i usmeno izražavanje (2,67 i 2,69) te karakterne osobine inženjera (2,70). Čak 17,3 % poslodavaca ocijenilo je da sposobnost timskog rada uopće ne nedostaje završenim studentima, a njih 11,5 % je istaknulo sposobnost donošenja odluka u potpunosti nedostaje. Više od 30 % poslodavaca nije odgovorilo na ovo pitanje.

Tablica 16. Razdioba ocjena nedostajanja generičkih kompetencija te njihova srednja vrijednost (nisu uračunavane ankete koje nisu ocijenile danu kompetenciju); NA – nije dana ocjena

NEDOSTAJE 1 % 2 % 3 % 4 % 5 % NA % M

Sposobnost timskog rada u suradnji s drugim strukama

9 17,3 9 17,3 6 11,5 9 17,3 2 3,8 17 32,7 2,60


5 9,6 10 19,2 8 15,4 6 11,5 5 9,6 18 34,6 2,88

Pismeno izražavanje 6 11,5 11 21,1 11 21,2 5 9,6 3 5,8 16 30,8 2,67

Usmeno izražavanje 6 11,5 8 15,4 15 28,8 5 9,6 2 3,8 16 30,8 2,69

Engleski (stručni) jezik 4 7,7 12 23,1 13 25,0 3 5,8 3 5,8 17 32,7 2,68

Sposobnost vođenja timova

3 5,8 7 13,5 17 32,7 3 5,8 5 9,6 17 32,7 3,00

Sposobnost prilagodbe novim situacijama (fleksibilnost)

3 5,8 12 23,1 14 26,9 4 7,7 3 5,8 16 30,8 2,78

Sposobnost stvaranja novih ideja (kreativnost, inovativnost)

2 3,8 6 11,5 19 36,5 4 7,7 5 9,6 16 30,8 3,11

Kritički način razmišljanja 3 5,8 7 13,5 15 28,8 7 13,5 4 7,7 16 30,8 3,06

Sposobnost odlučivanja / donošenja odluka

3 5,8 8 15,4 10 19,2 7 13,5 6 11,5 18 34,6 3,15


5 9,6 7 13,5 17 32,7 3 5,8 2 3,8 18 34,6 2,70

27

Slika E. Ocjene važnosti pojedinih generičkih kompetencija prema odgovorima poslodavaca; N/A – nije dana ocjena

Slika F. Ocjene nedostajanja pojedinih generičkih kompetencija prema odgovorima poslodavaca; N/A – nije dana ocjena

0 10 20 30 40 50 60

Sposobnost timskog rada s drugim strukama


Pismeno izražavanje

Usmeno izražavanje

Engleski (stručni) jezik

Sposobnost vođenja timova

Sposobnost prilagodbe novim situacijama

Sposobnost stvaranja novih ideja

Kritički način razmišljanja

Sposobnost odlučivanja / donošenja odluka


1

2

3

4

5

N/A

28

2.3 KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE

Anketom se ispitivalo u kojoj mjeri za rad na opisivanom radnom mjestu trebaju biti razvijene ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje dio su generičkih vještina za koje se smatra da su potrebne u širokom spektru zanimanja, a koje je EU 2006. definirala kao kompetencije koje su potrebne svim ljudima za aktivno uključivanje u društvo, zapošljavanje i daljnje učenje. Poslodavci su trebali svaku kompetenciju procjenjivati ocjenama od 1 do 5 gdje 1 znači najniži stupanj razvijenosti ili važnosti, a 5 najveći stupanj razvijenosti ili važnosti. Ocjena 0 označava da nema potrebe za tom kompetencijom. Za sve ispitane kompetencije konstruirane su opisnice svake od 5 razina razvijenosti kompetencije kako bi se olakšalo i standardiziralo odgovaranje na pitanja. Tablica 17. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje

KLJUČNA KOMPETENCIJA

OCJENE

0 1 2 3 4 5 M SD

N % N % N % N % N % N % Društvene i građanske kompetencije - Uspješno kumuniciranje i suradnja s drugim ljudima

0 - 0 - 0 - 0 - 2 14% 10 71% 4,83 0,39

Spremnost na učenje

0 - 0 - 0 - 1 7% 1 7% 10 71% 4,75 0,62

Usmeno komuniciranje na hrvatskom jeziku

0 - 0 - 0 - 2 14% 5 36% 5 36% 4,25 0,75

Pismeno komuniciranje na hrvatskom jeziku

0 - 0 - 0 - 3 21% 3 21% 6 43% 4,25 0,87

Društvene i građanske kompetencije - Poštivanje različitosti, otvorenost za različite običaje i kulture

0 - 0 - 1 7% 3 21% 2 14% 6 43% 4,08 1,08

Inicijativnost i poduzetnost

0 - 0 - 1 7% 3 21% 3 21% 5 36% 4,00 1,04

Komuniciranje na engleskom jeziku

0 - 0 - 2 14% 3 21% 5 36% 2 14% 3,58 1,00

Matematička pismenost i osnovna

0 - 0 - 1 7% 5 36% 2 14% 2 14% 3,50 0,97

29

KLJUČNA KOMPETENCIJA

OCJENE

0 1 2 3 4 5 M SD

N % N % N % N % N % N % znanja iz znanosti i tehnologije

Poznavanje rada na računalu

0 - 0 - 2 14% 5 36% 3 31% 2 14% 3,42 1,00

Kulturalna osviještenost i kreativno (umjetničko) izražavanje

0 - 2 14% 0 - 7 50% 1 7% 2 14% 3,08 1,24

Komuniciranje na njemačkom jeziku

1 7% 1 7% 2 14% 0 - 0 - 0 - 1,25 0,96

Komuniciranje na talijanskom jeziku

2 14% 0 - 0 - 1 7% 0 - 0 - 1,00 1,73

Iz Tablice 17. vidi se da poslodavci najvažnijima procjenjuju društvenu i građansku kompetenciju - uspješno kumuniciranje i suradnja s drugim ljudima, za koju je čak 85 % poslodavaca iskazalo je da je ta kompetencija jako važna ili važna u većoj mjeri (M=4,83; SD=0,39). Uz to, veoma visoko je ocijenjena i spremnost na učenje (M=4,75; SD=0,62), a vrlo visokom ocjenom (M=4,25; SD=0,75) ocijenjena je i kompetencija usmeno komuniciranje na hrvatskom jeziku Od navedenih kompetencija poslodavci smatraju da najmanje razvijeno treba biti komuniciranje na talijanskom (M=1,00; SD=1,73) te njemačkom jeziku (M=1,25; SD=0,96). U otvorenom pitanju vezanom uz poznavanje drugih stranih jezika, nitko od poslodavaca nije naveo niti jedan drugi jezik. Podaci za ostale ključne kompetencije nalaze se u Tablici 17. Postotci su računati u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji je sudjelovao u istraživanju (14).

30

2.4. GENERIČKE VJEŠTINE

Osim ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, anketom se ispitivala i važnost određenih generičkih vještina za poslodavce. Tablica 18. Generičke vještine

GENERIČKA VJEŠTINA

minimalno

potrebna (1)

potrebna u maloj mjeri (2)

potrebna u

srednjoj mjeri (3)

potrebna u velikoj mjeri (4)

izrazito potrebna

(5) M SD

N % N % N % N % N %

ODGOVORNOST (savjesno, valjano obavljanje radnih zadataka uzimajući u obzir osobna prava i obaveze kao i prava i obaveze prema drugima i okolini)

0 - 0 - 0 - 2 14% 11 79% 4,85 0,38

USMJERENOST NA REZULTATE RADA (praćenje i održavanje visoke kvalitete rada i produktivnosti)

0 - 0 - 0 - 4 29% 9 64% 4,69 0,48

PRILAGODLJIVOST (sposobnost prilagođavanja novinama u radu i okolini, prihvaćanje promjena uz održavanje kvalitete rada)

0 - 0 - 0 - 4 29% 9 64% 4,69 0,48

ORGANIZIRANJE I PLANIRANJE (sposobnost postavljanja ciljeva, planiranja izvedbe, vremenskog tijeka rada i praćenja rada)

0 - 0 - 0 - 5 36% 8 57% 4,62 0,51

TIMSKI RAD (sudjelovanje u radu s drugima koji uključuje razumijevanje, poštivanje razlika u mišljenju, slušanje i konzultiranje)

0 - 0 - 0 - 5 36% 8 57% 4,62 0,51

ANALITIČKE VJEŠTINE (sposobnost prikupljanja i sagledavanja raznih informacija i perspektiva, provjeravanja pretpostavki donesenih na temelju njih i donošenja zaključaka/rješenja. )

0 - 0 - 1 7% 3 21% 9 64% 4,62 0,65

DONOŠENJE ODLUKA (sposobnost samostalnog odabira između više mogućnosti koji će dovesti do rješenja problema ili željenog cilja)

0 - 0 - 2 14% 3 21% 8 57% 4,46 0,78

SVJESNOST O VAŽNOSTI OČUVANJA OKOLIŠA (poznavanje pravila o zaštiti

0 - 0 - 1 7% 6 43% 6 43% 4,38 0,65

31

okoliša i njihovo pridržavanje u radu)

NOŠENJE S PRITISKOM I EMOCIONALNA SAMOKONTROLA (sposobnost kontroliranja svojih osjećaja i ponašanja u emocionalnim situacijama i u komunikaciji s drugim osobama)

0 - 1 7% 0 - 6 43% 6 43% 4,31 0,85

PREZENTACIJSKE VJEŠTINE (sposobnost jasnog, tečnog i argumentiranog prenošenja ideja u usmenom ili pismenom obliku)

0 - 0 - 2 14% 6 43% 5 36% 4,23 0,73

KREATIVNOST I INOVATIVNOST (stvaranje novih ideja, usluga, proizvoda, načina rada i njihova primjena u radu. )

1 7% 0 - 1 7% 5 36% 6 43% 4,15 1,14

USMJERENOST NA POTREBE KLIJENATA (STRANAKA) (uočavanje potreba i reakcija klijenata i odgovaranje na njih na profesionalan, ljubazan i učinkovit način)

1 7% 0 - 3 21% 2 14% 7 50% 4,08 1,26

UVJERAVANJE I UTJECANJE (vještina postizanja vlastitih ciljeva, tj. utjecaja na ponašanje drugih kroz razgovor ili neki drugi način komunikacije)

1 7% 0 - 3 21% 4 29% 5 36% 3,92 1,19

UPRAVLJANJE RESURSIMA (planiranje i praćenje rada s resursima (financijskim, materijalnim, opremom, sredstvima za rad i sl.)

1 7% 2 14% 0 - 4 29% 6 43% 3,92 1,38

SUOSJEĆANJE (EMPATIJA) (sposobnost razumijevanja osjećaja i stanja drugih ljudi i adekvatnog reagiranja na njih)

1 7% 1 7% 1 7% 6 43% 4 29% 3,85 1,21

UPRAVLJANJE LJUDIMA (usmjeravanje, koordiniranje i praćenje rada drugih, te motiviranje i pružanje mogućnosti za razvoj)

2 14% 2 14% 1 7% 3 21% 5 36% 3,54 1,56

32

Iz rezultata u Tablici 18. vidljivo je da poslodavci općenito sve ispitivane vještine smatraju potrebnima barem u srednjom mjeri: najmanja prosječna vrijednost procjena je 3,54 (SD=1,56) za vještinu upravljanje ljudima. Najpotrebnijima smatraju odgovornost (M=4,85; SD=0,38), usmjerenost na rezultate (M=4,69; SD=0,48); prilagodljivost (M=4,69; SD=0,48) te donošrenje odluka (M=4,46; SD=0,78). Uz vještinu upravljanja ljudima (M=3,54; SD=1,56), najmanje potrebnom za poslove inženjera/ke kemije i inženjerstva materijala poslodavci procjenjuju suosjećanje tj. empatiju (M=3,85; SD=1,21), upravljanje resursima (M=3,92; SD=1,38) te uvjeravanje i utjecanje (M=3,92; SD=1,19). Podaci o svim generičkim vještinama prikazani su u Tablici 18. Postotci su računati u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji je sudjelovao u istraživanju (14). Poslodavci su imali i mogućnost odgovora da određena vještina uopće nije potrebna. No, nitko od poslodavaca niti za jednu vještinu nije odabrao taj odgovor. Također, imali su i mogućnost dopisati vještinu koju smatraju potrebnom, a koja nije bila prethodno navedena, no niti jedan poslodavac nije ponudio nikakvu dodatnu vještinu.

33

2.5. PSIHOMOTORIČKE SPOSOBNOSTI

Sve ispitivane psihomotoričke sposobnosti su općenito, prema procjenama poslodavca, srednje potrebne na radnim mjestima inženjera/ke kemije i inženjerstva materijala. Navedeno je razumljivo kada se uzme u obzir da u tom zanimanju rade gotovo isključivo visokoobrazovane osobe, te da njihovi ključni poslovi gotovo uopće ne obuhvaćaju manualne poslove za koje su psihomotoričke sposobnosti u većoj mjeri potrebne. Najniže procjene su dane za tjelesnu snagu i izdržljivost (M=2,31; SD= 1,75) i vrijeme reakcije (M=3,08; SD=2,06). Najpotrebnijom procjenjuju koordinaciju vida i pokreta (M=3,46; SD=1,76), održavanje usmjerene pažnje (M=3,38; SD=1,85), spretnost ruku (M=3,23; SD=1,59) te preciznost upravljanja strojem ili opremom (M=3,23; SD=1,92). Podaci o ostalim psihomotoričkim sposobnostima prikazani su u Tablici 19. Postotci su računati u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji je sudjelovao u istraživanju (14).

Tablica 19. Psihomotoričke sposobnosti

PSIHOMOTORIČKA SPOSOBNOST

Nije potrebna

(0)

minimalno

potrebna (1)

potrebna u maloj mjeri (2)

potrebna u srednjoj mjeri (3)

potrebna u velikoj mjeri (4)

izrazito potrebna

(5) M SD

N % N % N % N % N % N %

KOORDINACIJA VIDA I POKRETA (usklađenost pokreta s vizualnim informacijama)

2 14% 0 - 0 - 4 29% 2 14% 5 36% 3,46 1,76

ODRŽAVANJE USMJERENE PAŽNJE (sposobnost dugotrajnog održavanja pažnje na određeni radni zadatak, npr. praćenje rada stroja, signalnih uređaja i sl.)

2 14% 1 7% 0 - 1 7% 5 36% 4 29% 3,38 1,85

SPRETNOST RUKU (vješto baratanje predmetima rukama i šakama, podizanje, pomicanje ili spajanje objekata te rad sa ručnim alatima)

2 14% 0 - 0 - 4 29% 5 36% 2 14% 3,23 1,59

PRECIZNOST UPRAVLJANJA STROJEM ILI OPREMOM (vješto i precizno upravljanje strojevima i ostalom opremom)

3 21% 0 - 0 - 1 7% 6 43% 3 21% 3,23 1,92

SPRETNOST PRSTIJU (podrazumijeva fini rad prstima i spretnu

2 14% 0 - 0 - 4 29% 4 29% 2 14% 3,17 1,64

34

manipulaciju sitnim predmetima)

VRIJEME REAKCIJE (brzina reagiranja na neki podražaj iz okoline)

3 21% 1 7% 0 - 1 7% 4 29% 4 29% 3,08 2,06

TJELESNA SNAGA I IZDRŽLJIVOST (podrazumijeva rad s teškim predmetima, dugotrajno hodanje, penjanje, stajanje, dizanje tereta i sl.)

3 21% 2 14% 1 7% 3 21% 3 21% 1 7% 2,31 1,75

Poslodavci su također i imali mogućnost dopisati psihomotoričku sposobnost koju smatraju potrebnom, a koja nije bila prethodno navedena, no nitko od poslodavaca to nije učinio.

35

2.6. OBILJEŽJA RADNOG MJESTA I OKOLIŠA

2.6.1. Radni okoliš

Najveći broj poslodavaca je naveo da radni okoliš u kojima radnici u njihovoj organizaciji rade nema nijedno od nevedenih obilježja. Troje poslodavaca je navelo da radnici na opisivanim radnim mjestima rade u radnom okolišu u kojem je vruće (21 %), pod umjetnom rasvjetom (21 %) te u kojemu je toksično (54 %). Podaci o ostalim obilježjima radnog okoliša prikazani su u Tablici 20. Postotci u tablici računati su u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (14). Tablica 20. Obilježja radnog okoliša

OBILJEŽJA RADNOG OKOLIŠA Broj

poslodavaca %

Vruće 3 21 %

Umjetna rasvjeta 3 21 %

Toksično 3 21 %

Hladno 2 14 %

Buka 2 14 %

Strujanje zraka 2 14 %

Nagle promjene temperature 1 7 %

Nečisto 1 7 %

Eksplozivi 0 -

Vibracije 0 -

Vlažno 0 -

Zračenja 0 -

36

2.6.2. Mjesto rada

Na radnim mjestima ispitivanim u ovom istraživanju radnici/e najčešće rade u prostoriji tj. zatvorenom prostoru– to se odnosi na 10 (71 %) od 14 ispitanih radnih mjesta. I u prostoriji i na otvorenom rade radnici na 2 radna mjesta (14 %), a samo na otvorenom rade ne radi niti jedan radnik/ca. Rezultati se nalaze u Tablici 21. Postotci su računati u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (14). Tablica 21. Mjesto rada

MJESTO RADA broj

poslodavaca %

U prostoriji / u zatvorenom 10 71 %

I u prostoriji i na otvorenom 2 14 %

Na otvorenom 0 -

Ostalo 0 -

2.6.3. Radno vrijeme

Iz tablice 17. vidljivo je da u 7 (50 %) organizacija radnici rade povremeno u smjenama, a u njih 5 (36 %) nikad. Navečer radnici povremeno rade u 6 (43 %) organizacija, a noću povremeno u njih 3 (21 %). Subotom radnici rade povremeno u 9 od 14 (64 %) organizacija, a nedjeljom i praznikom u njih 6 (43 %). Zanimljiv je nalaz da za niti jednu organizaciju poslodavci nisu odabrali odgovor „često ili uvijek“ za nijedno ponuđeno radno vrijeme. Postotci u Tablici 22. računati su u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (14). Tablica 22. Obilježja radnog vremena

RADNO VRIJEME

OBILJEŽJE NIKAD % POVREMENO % ČESTO ILI

UVIJEK %

rad u smjenama 5 36 % 7 50 % 0 -

rad na večer 5 36 % 6 43 % 0 -

rad noću 8 57 % 3 21 % 0 -

rad subotom 2 14 % 9 64 % 0 -

rad nedjeljom i praznikom 5 36 % 6 43 % 0 -

37

2.6.4. Tjelesne aktivnosti tipične za radno mjesto

Najučestalija tjelesne aktivnosti i potrebni tjelesni položaj na opisivanim radnim mjestima za zanimanje inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala je dugotrajno sjedenje (71 %). Podaci za ostale aktivnosti prikazani su u Tablici 23. Poslodavci su mogli navesti više odgovora, a postotci u tablici računati su u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (14). Tablica 23. Tjelesne aktivnosti tipične za radno mjesto

TJELESNE AKTIVNOSTI TIPIČNE ZA RADNO MJESTO

AKTIVNOST Broj

poslodavaca %

Dugotrajno sjedenje 10 71 %

Dugotrajno stajanje 2 14 %

Rad u savijenom položaju 1 7 %

Učestalo sagibanje 1 7 %

Dugotrajno hodanje 0 -

Učestalo penjanje 0 -

Dugotrajni koordinirani rad ruku i nogu 0 -

Dugotrajno čučanje 0 -

Dugotrajno klečanje 0 -

Rad u ležećem položaju 0 -

Učestalo bacanje 0 -

Dugotrajno balansiranje 0 -

Dugotrajno guranje 0 -

Ostalo „Sjedenje i

hodanje“ (1) 7 %

38

2.7. OBRAZOVANJE ZA RADNO MJESTO

Skupinom pitanja o obrazovanju željelo se ispitati koja je potrebna razina obrazovanja za rad na radnom mjestu, najprikladniji obrazovni program, koliko treba radnicima da se uvedu u posao te treba li im neki poseban certifikat za rad. Detaljni prikaz odgovora nalazi se u Prilogu D.

2.7.1. Razina obrazovanja

Najčešće navođena razina potrebnog obrazovanja za obavljanje zanimanja inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala je sveučilišni diplomski studij koje navodi 50 % poslodavaca. Čak četvoro poslodavaca (29 %) navodi poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij kao potrebnu razinu obrazovanja, no to je većinom razumljivo s obzirom da su 3 poslodavca iz uzorka opisivali radna mjesta na visokoobrazovnim/znanstvenim institucijama. Po 14 % poslodavaca navodi poslijediplomski specijalistički studij i poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a samo jedan poslodavac (7 %) navodi specijalistički diplomski stručni studij. Zanimljiv je nalaz kako nitko od poslodavaca nije naveo sveučilišni preddiplomski studij kao potrebnu razinu obrazovanja. Rezultati su prikazani u Tablici 24. Postotci u tablici računati su u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (14). Tablica 24. Potrebna razina obrazovanja za rad na radnom mjestu

RAZINA OBRAZOVANJA broj

poslodavaca %

Razina 7 Specijalistički diplomski stručni studij 1 7 %

Razina 7 Sveučilišni diplomski studij 7 50 %

Razina 7 Poslijediplomski specijalistički studij 2 14 %

Razina 8.1 Poslijediplomski znanstveni magistarski studij 2 14 %

Razina 8.2. Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij 4 29 %

39

2.7.2. Najprikladniji obrazovni program

Poslodavcima je bilo postavljeno pitanje o najprikladnijem obrazovnom programu za rad na radnom mjestu koje su opisivali u anketi, te su mogli ostaviti otvoreni odgovor. Poslodavci su u sklopu ovog odgovora mogli navesti više od jednog programa. Najprikladnijim obrazovnim programom poslodavci smatraju program kemije i inženjerstva materijala (50 %) te primijenjene kemije (43 %). Uz to, troje poslodavaca (21 %) navodi samo „Kemija“ te dvoje poslodavaca program Kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (14 %). Ostali obrazovni programi prikazani u Tablici 25. navedeni su od strane samo jednog poslodavca. Dodatni podaci nalaze se u Prilogu D. Postotci u tablici računati su u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (14). Tablica 25. Najprikladniji obrazovni program za rad na radnom mjestu

POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM (navod poslodavca)

broj poslodavaca

%

Kemija i inženjerstvo materijala 7 50 %

Primijenjena kemija 6 43 %

Kemija 3 21 %

Kemija na PMF-u 2 14 %

Ekoinženjerstvo 2 14 %

FKIT svi smjerovi 1 7 %

Program koji sadrži obuku o procesima i materijalima

1 7 %

Ni jedan 1 7 %

2.7.3. Potrebno vrijeme za uvođenje u posao

Najveći broj poslodavaca (36 %) smatra da je za uvođenje u posao potrebno više od 13 mjeseci dok ostatak smatra da je potrebno između 4 mjeseca i godinu dana (58 %). Zanimljiv je i nalaz da niti jedan poslodavac ne smatra da u posao nije potrebno uvođenje, te da ono mora trajati minimalno 4 mjeseca. Postotci u tablici računati su u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (14).

Tablica 26. Potrebno vrijeme za uvođenje u posao

UVOĐENJE U POSAO

MJESECI broj

poslodavaca %

nije potrebno uvađanje 0 -

1 ili manje 0 -

2 – 3 0 -

4 – 6 4 29 %

7 – 12 4 29 %

13 i više 5 36 %

40

2.7.4. Dodatne potvrde o obrazovanju potrebne za rad na radnom mjestu

Za rad na nekim radnim mjestima je osim prvostupničke svjedodžbe ili magistarske diplome stečene redovnim obrazovanjem potrebna i neka dodatna svjedodžba, certifikat, licenca ili neki sličan dokument. U Tablici 26. prikazani su odgovori poslodavaca o tome kakvu dodatnu potvrdu smatraju potrebnom za ispitivano radno mjesto. Samo jedan poslodavac je naveo potrebu za doktoratom na radnom mjestu koje je opisaivao. Detaljni podaci o potrebnim potvrdama promatranom u odnosu na radno mjesto, djelatnost i broj zaposlenih u organizaciji nalaze se u Prilogu E. Tablica 26. Dodatne potvrde o obrazovanju za rad na opisivanom radnom mjestu.

DODATNE POTVRDE O OBRAZOVANJU (navodi poslodavca)

NAZIV DODATNE POTVRDE broj

poslodavaca TKO IZDAJE POTVRDU?

Doktorat 1 Visokoobrazovna

ustanova/Fakultet

41

ZAKLJUČAK

Anketom o standardu zanimanja inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala prikupljeni su podaci o organizacijama koje zapošljavaju radnike/ce u navedenom zanimanju, obilježjima radnog mjesta, ključnim poslovima koji radnici/e na tim radnim mjestima obavljaju te o znanjima i vještinama potrebnim za njihovo obavljanje. Istraživanjem su uglavnom obuhvaćene organizacije koji imaju od 50 do 250 zaposlenih osoba, pretežito djeluju na nacionalnom i europskom tržištu, u privatnom su vlasništvu te se u najvećem broju slučajeva bave znanstveno-istraživačkim radom i obrazovanjem te proizvodnjom (lijekova i aktivnih farmaceutskih supstanci, deterdženata, keramičkih pločica, kabela). Poslovi koje su poslodavci naveli kao ključne za radno mjesto koje su opisivali mogu se objediniti u 10 ključnih poslova. Poslovi koje poslodavci najčešće navode tiču se istraživanja i razvoja materijala, ispitivanja fizikalnih i kemijskih svojstava materijala, razvoja i primjene analitičkih metoda u kontroli kvalitete, planiranja i vođenja industrijskih procesa te rada u istraživačkom i analitičkom laboratoriju te provedbe administrativno-tehničkih poslova. Potrebna znanja i vještine za rad u zanimanju inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala razvrstana su u 11 kategorija koje uključuju specifična znanja i vještine. Poslodavci najčešće navode da bi radnici trebali imati znanje o odabiru i primjeni odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala, o predlaganju i vođenju projekata, kritičke analize i interpretacije rezultate ispitivanja te projektiranja i optimiranja procesa. Poslodavci pretežito smatraju da je znanja i vještine potrebnije steći kroz školovanje nego kroz radno iskustvo, te procjenjuju da će potreba za većinom znanja i vještina u budućnosti biti veća. Najprikladnija razina obrazovanja prema procjenama poslodavaca za zanimanje inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala je sveučilišni diplomski studij.

42

PRILOZI

PRILOG A: Radna mjesta opisivana u anketi

OPĆI PODACI O RADNOM MJESTU (navodi poslodavca)

RADNO MJESTO

SVRHA RADNOG MJESTA BROJ

ZAPOSLENIH NA R.M.

BROJ ZAPOSLENIH

U ORG.

RAZINA OBRAZOVA

NJA DJELATNOST

POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM

Voditelj ispitivanja - građevni proizvodi

Ispitivanja kvalitete materijala 50 700 8.1 stručni i znanstveno-istraživačkim rad u

području graditeljstva

Primijenjena kemija

Tehnolog za bitumenske materijale

Organizira provedbu ispitivanja u laboratoriju za bitumen, interpretira rezultate ispitivanja, uspostavlja klijentima proizvodnju

polimernog bitumena i bitumenskih emulzija, certificira kontrolu tvorničke proizvodnje sukladno važećoj građevinskoj regulativi.

1 21 7

Ispitivanje istraživanje i konzalting u području asfaltne tehnologije u

građevinarstvu

Inženjerstvo materijala

Docent Znanstveno nastavna djelatnost 20 143 8.2 nastavno znanstvena

ustanova

Ekoinženjerstvo, Primjenjena

kemija, Kemija,

Tehnolog u proizvodnji

Preračunavanje i podešavanje te dostavljanje tehnoloških parametara za glaziranje atrtikala. Primjenu dokumentacije

integriranog sustava upravljanja prema normama ISO 9001 i ISO 140001 procesa i postupaka radi ostvrenja plana prozvodnje.

1 165 8.1 proizvodnja keramičkih

pločica

Program koji sadrži obuku o

procesima i matrijalim

ispitivač ispitivanje fizikalno-kemijskih karakteristika izolacijskih materijala 4 170 7 elektroenergetika i čisti

transport (razvoj, ispitivanja, certificiranje)

primjenjena kemija; kemija

materijala

Fizikalni kemičar Istraživanje i razvoj u području fiziklane kemije i kemije čvrstog

stanja s ciljem određivanja i kontrole fizikalnih atributa 13 109 8.2

Istraživanje i razvoj djaltnih tvari

Kemija PMF, FKIT inženjerstvo materijala

Koordinator proizvodnje

Djelatnik zadužen za koordinaciju svih aktivnosti u pogonu proizvodnje aktivnih farmaceutskih supstanci.

4 1700 7 Proizvodnja gotovih

oblika lijekova i aktivnih farmaceutskih supstanci.

Kemija i inženjerstvo materijala;

43

OPĆI PODACI O RADNOM MJESTU (navodi poslodavca)

RADNO MJESTO

SVRHA RADNOG MJESTA BROJ

ZAPOSLENIH NA R.M.

BROJ ZAPOSLENIH

U ORG.

RAZINA OBRAZOVA

NJA DJELATNOST

POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM Primjenjena

kemija

Voditelj tima kooridnirati analitičke akitvnosti pri razvoju aktivnih farmaceutskih

supstanci 22 110 7

Istraživanje i razvoj aktivnih farmaceutskih

suspatnci

PMF Kemija, FKIT svi smjerovi

asistent Izrada doktorskog rada te stručni rad (provođenje kvantitativnih

analiza onečišćenja u okolišu instrumentalnim analitičkim tehnikama)

20 150 7 Znanstveno istraživački

rad Kemija

voditelj Odjela za kemiju i nemetale

Zastupanje interesa kemijske industrije, plastike i gume te industrije nemetala

1 450 7 zastupanje interesa

gospodarstva RH Ni jedan

Redovita profesorica Nastavna i znanstvena djelatnost 30 400 8.2 Znanstveno - nastavna Kemija i

inženjerstvo materijala

Tehnolog za materijale

Tehnolog za materijale optimizira proizvodne procese, uvodi nove materijale te kontrolira kvalitetu poluproizvoda i gotovih

proizvoda. 2 230 7 Proizvodnja kabela

Kemija inženjerstva materijala i primjenjena

kemija

Organizator Razvoja metoda

Unapređenje analitike u skladu sa razvojem analitičkih tehnika/instrumenata i promjenama na tržištu sirovina/proizvoda

1 850 8.2 Prizvodnja detergenata Kemija,

Primjenjena kemija

inženjer

priprema, provedba i razvoj programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja

okoliša (projekti poput sanacije lokacija onečišćenih opasnim otpadom, obrazovne i istraživačke studije u području klimatskih

promjena, zaštita, očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka, praćenje i financiranje rada Državne mreže itd.

15 240 7

očuvanje, održivo korištenje, zaštita i

unaprjeđivanje okoliša, te promicanje

energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih

izvora energije

Ekoinženjerstvo; kemija(

inženjerstvo materijala)

LEGENDA: razina obrazovanja = razina potrebnog obrazovanja, razine kvalifikacija (7 = Specijalistički diplomski stručni studiji, Sveučilišni diplomski studiji; 8.1. = Poslijediplomski znanstveni magistarski studiji; 8.2. = Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obrana disertacije izvan studija)

44

PRILOG B. Ključni poslovi koje radnici obavljaju na opisivanim radnim mjestima

kod ključ. posla



navod poslodavca o KLJUČNOM POSLU RADNO MJESTO

(navod poslodavca)

DJELATNOST BROJ

ZAPOSLENIH U ORG.

ID

1

provedba administrativno-tehničkih poslova

certificiranje kontrole tvorničke proizvodnje klijentima prema građ. regulativi

tehnolog za bitumenske materijale

ispitivanje istraživanje i konzalting u području asfaltne tehnologije u građevinarstvu

mala 57

izrada izvještaja ispitivač elektroenergetika i čisti transport (razvoj, ispitivanja,

certificiranje) srednja 198

koordiniranje i organiziranje validacijskih, ehs i aktivnosti na transferu novih proizvoda.

koordinator proizvodnje

proizvodnja gotovih oblika lijekova i aktivnih farmaceutskih supstanci.

velika 226

prati nacionalnu i eu legislativu, o istom izvještava članice, inicira rasprave i kreiranje stava

voditelj odjela za kemiju i

nemetale zastupanje interesa gospodarstva RH velika 252

priprema dokumentacije voditelj tima istraživanje i razvoj aktivnih farmaceutskih supstanci srednja 237

2

komuniciranje u poslovnom okruženju

komunikacija s korisnicima ispitivač elektroenergetika i čisti transport (razvoj, ispitivanja,


organizira b2b susrete voditelj odjela za

kemiju i nemetale

zastupanje interesa gospodarstva RH velika 252

promovira članice na nacionalnom i ino tržištu

voditelj odjela za kemiju i

nemetale zastupanje interesa gospodarstva RH velika 252

organizira izlaganje na sajmovima itd. voditelj odjela za

kemiju i nemetale


3

planiranje i vođenje industrijskih procesa te rada u istraživačkom i

analitičkom laboratoriju

koordiniranje i organiziranje procesa proizvodnje unutar pogona.



velika 226

izbor metoda za primjenu u laboratorijima organizator

razvoja metoda proizvodnja detergenata velika 283

45

kod ključ. posla




(navod poslodavca)

DJELATNOST BROJ

ZAPOSLENIH U ORG.

ID

organizacija ispitivanja u laboratoriju tehnolog za bitumenske materijale


mala 57

odgovoran je za količinu i kvalitetu proizvedene robe.



velika 226

organiziranje rada pogona kroz proizvodne linije, odjele, module i drugo.



velika 226

prati troškove pogona (utrošak materijala i energije, troškove održavanja, režijske troškove), te sudjeluje u donošenju prijedloga za njihovo smanjenje.



velika 226

4

upravljanje projektnim ciklusom

projektni menagament docent nastavno znanstvena ustanova srednja 125

inicira zajedničke akcije i projekte voditelj odjela za

kemiju i nemetale


priprema, provedba i razvoj projekata u području gospodarenja otpadom (odvojeno prikupljanje otpada)

inženjer očuvanje, održivo korištenje, zaštita i unaprjeđivanje okoliša,

te promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

srednja 306

priprema, provedba i razvoj projekata u području ublažavanja klimatskih promjena i zaštitu ozonskog omotača



srednja 306

vođenje financiranja programa državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te njegova modernizacija



srednja 306

priprema, provedba i razvoj programa/projekata u području zaštite, očuvanja i poboljšanja kakvoće zraka, tla, vode i mora



srednja 306

priprema, provedba i razvoj projekata s ciljem ukidanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj (haloni, freoni..)



srednja 306

46

kod ključ. posla




(navod poslodavca)

DJELATNOST BROJ

ZAPOSLENIH U ORG.

ID

priprema, provedba i razvoj projekata u području sanacije lokacija onečišćenih opasnim otpadom



srednja 306

5

ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava

materijala

ispitivanje fizikalno-kemijskih svojstava materijala

ispitivač elektroenergetika i čisti transport (razvoj, ispitivanja,


provedba analize na instrumentalnim tehnikama (gc, hplc, ir)

ispitivač elektroenergetika i čisti transport (razvoj, ispitivanja,


istraživanje termičke postojanosti materijala fizikalni kemičar istraživanje i razvoj djaltnih tvari srednja 221

određivanje veličine i raspodjele veličine čestica

fizikalni kemičar istraživanje i razvoj djaltnih tvari srednja 221

samostalno provođenje mjerenja instrumentalnim analitičkim tehnikama

asistent znanstveno istraživački rad srednja 253

6

projektiranje i optimiranje proizvodnih

procesa

uvođenje klijentima proizvodnje polimernog bitumena i bitumenskih emulzija

tehnolog za bitumenske materijale


mala 57

podešavanje te dostavljanje tehnoloških parametara za proizvodnju

tehnolog u proizvodnji

proizvodnja keramičkih pločica srednja 191

sudjelovanje u izradi projekata za proširenje pogona i puštanju pogona u rad.



velika 226

optimiranje tehnoloških procesa proizvodnje tehnolog za materijale

proizvodnja kabela srednja 272

rješavanje tehnoloških problema u proizvodnji

tehnolog za materijale


7

istraživanje i razvoj materijala

znanstvena djelatnost -istraživanje docent nastavno znanstvena ustanova srednja 125

planiranje i provedba složenih eksperimenta ispitivač elektroenergetika i čisti transport (razvoj, ispitivanja,


znanstveno-istraživački rad asistent znanstveno istraživački rad srednja 253

znanstveni rad redovita

profesorica znanstveno - nastavna velika 271

odnos mokrostrukture i makrostrukture fizikalni kemičar istraživanje i razvoj djaltnih tvari srednja 221

određivanje starosti materijala fizikalni kemičar istraživanje i razvoj djaltnih tvari srednja 221

47

kod ključ. posla




(navod poslodavca)

DJELATNOST BROJ

ZAPOSLENIH U ORG.

ID

određivanje strukture tvari fizikalni kemičar istraživanje i razvoj djaltnih tvari srednja 221

određivanje svojstva površine fizikalni kemičar istraživanje i razvoj djaltnih tvari srednja 221

razvoj novih materijala tehnolog za materijale


8 analiza i interpretacija

rezultata laboratorijskih ispitivanja materijala

analiza rezultata ispitivanja

voditelj ispitivanja -

građevni proizvodi

stručni i znanstveno-istraživačkim rad u području graditeljstva

velika 49

analiza i interpretacija rezultata ispitivač elektroenergetika i čisti transport (razvoj, ispitivanja,


9

razvoj i primjena analitičkih metoda u

kontroli kvalitete

laboratorijska kontrola kvalitete poluproizvoda i gotovih proizvoda

tehnolog za materijale


laboratorijska kontrola ulaznih materijala tehnolog za materijale


razvoj analitičkih metoda, validacija i provođenje kontrole kvalitete mjerenja

asistent znanstveno istraživački rad srednja 253

razvoj analitičkih metoda voditelj tima istraživanje i razvoj aktivnih farmaceutskih supstanci srednja 237

10

organiziranje i provođenje edukacije

nastava docent 125

nastava redovita

profesorica znanstveno - nastavna velika 271

organizira stručnu edukaciju voditelj odjela za

kemiju i nemetale


LEGENDA: ID = kod pojedinog poslodavca

48

PRILOG C. Znanja i vještine potrebne za obavljanje ključnih poslova na opisivanim radnim mjestima

NAZIV KLJUČNOG POSLA (na temelju grupiranih navoda

poslodavca)

NAZIV SKUPINE ZNANJA I VJEŠTINE

(grupirano na temelju navoda o zn. i vj.)

navod poslodavca o ZNANJU I VJEŠTINAMA

navod poslodavca o KLJUČNOM POSLU

Provedba administrativno-tehničkih poslova Razumjeti odnos strukture i svojstava materijala

temeljne komunikacijske vještine



poznavanje stranog jezika izrada izvještaja


znati komunicirati s drugim odjelima (qc, qa, ehs).



promocija prati nacionalnu i eu legislativu, o istom izvještava članice, inicira rasprave i kreiranje stava


b2b prati nacionalnu i eu legislativu, o istom izvještava članice, inicira rasprave i kreiranje stava


sajmovi prati nacionalnu i eu legislativu, o istom izvještava članice, inicira rasprave i kreiranje stava

Provedba administrativno-tehničkih poslova Kritički analizirati i interpretirati rezultate ispitivanja

poznavanje građevinske regulative



poznavanje ehs (enviroment, health and safety) propisa - korporativnih i lokalnih.



poznavanje propisa i dobre proizvođačke prakse

priprema dokumentacije


legislativa prati nacionalnu i eu legislativu, o istom izvještava članice, inicira rasprave i kreiranje stava

Provedba administrativno-tehničkih poslova Znati procese proizvodnje i prerade materijala

znati organizirati sve aktivnosti u zadanom vremenskom roku


Provedba administrativno-tehničkih poslova Znati procese proizvodnje i prerade materijala

inicijativa zajedničkih projekata prati nacionalnu i eu legislativu, o istom izvještava članice, inicira rasprave i kreiranje stava

Komuniciranje u poslovnom okruženju Razumjeti odnos strukture i svojstava materijala

komunikacijske vještine komunikacija s korisnicima

49


poslodavca)






međunarodne kontakte, strani jezik, sposobnosti prezentiranja

organizira b2b susrete


sposobnosti javnog nastupanja, međunarodne kontakte, strani jezik

promovira članice na nacionalnom i ino tržištu

Komuniciranje u poslovnom okruženju Znati procese proizvodnje i prerade materijala

poznavanje potreba članica, organizacijske sposobnosti, strani jezik

organizira izlaganje na sajmovima itd.

Planiranje i vođenje industrijskih procesa te rada u istraživačkom laboratoriju


znati elemente gmp proizvodnje




znati poslovne procese koordiniranje i organiziranje procesa proizvodnje unutar pogona.



motivirati izbor metoda za primjenu u laboratorijima



dobro poznavanje rada u laboratoriju

organizacija ispitivanja u laboratoriju



izabrati izbor metoda za primjenu u laboratorijima



analizirati izbor metoda za primjenu u laboratorijima


Projektirati i optimirati proces znati projektirati proizvodne linije



Projektirati i optimirati proces znati optimirati proizvodne linije



Projektirati i optimirati proces razumjeti postupak optimizacije proizvodnih linija (istovremeno prema gmp i ehs propisima).

odgovoran je za količinu i kvalitetu proizvedene robe.


Projektirati i optimirati proces razumjeti odvijanje procesa u proizvodnom pogonu.

organiziranje rada pogona kroz proizvodne linije, odjele, module i drugo.

50


poslodavca)






Projektirati i optimirati proces razumijevanje utjecaja troškova na poslovanje i održivost pogona.

prati troškove pogona (utrošak materijala i energije, troškove održavanja, režijske troškove), te sudjeluje u donošenju prijedloga za njihovo smanjenje.



znati kako izgleda proizvodni proces

koordiniranje i organiziranje procesa proizvodnje unutar pogona

Upravljanje projektnim ciklusom Znati procese proizvodnje i prerade materijala

voditi projektne timove projektni menagament


poznavanje mogućnosti i potencijal tvrtki kao i mogućnosti financiranja te potrebe tržišta

inicira zajedničke akcije i projekte


voditi projekte priprema, provedba i razvoj projekata u području gospodarenja otpadom (odvojeno prikupljanje otpada)


voditi projekte priprema, provedba i razvoj projekata u području ublažavanja klimatskih promjena i zaštitu ozonskog omotača


voditi projekte vođenje financiranja programa državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te njegova modernizacija

Upravljanje projektnim ciklusom Primijeniti znanja iz kemije steći znanja iz šireg spektra priprema, provedba i razvoj programa/projekata u području zaštite, očuvanja i poboljšanja kakvoće zraka, tla, vode i mora

Upravljanje projektnim ciklusom Primijeniti znanja iz kemije steći znanja iz šireg spektra priprema, provedba i razvoj projekata s ciljem ukidanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj (haloni, freoni..)

Upravljanje projektnim ciklusom Primijeniti znanja iz kemije steći znanja iz šireg spektra priprema, provedba i razvoj projekata u području sanacije lokacija onečišćenih opasnim otpadom

Upravljanje projektnim ciklusom Primijeniti znanja iz kemije steći znanja iz šireg spektra priprema, provedba i razvoj projekata u području ublažavanja klimatskih promjena i zaštitu ozonskog omotača

Upravljanje projektnim ciklusom Primijeniti znanja iz kemije steći znanja iz šireg spektra vođenje financiranja programa državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te njegova modernizacija

51


poslodavca)





Upravljanje projektnim ciklusom Predlagati i voditi projekte raditi u timu priprema, provedba i razvoj programa/projekata u području zaštite, očuvanja i poboljšanja kakvoće zraka, tla, vode i mora



poznavati instrumentalne tehnike, princip




samostalno planirati provoditi eksperiment




princip metode provedba analize na instrumentalnim tehnikama (gc, hplc, ir)



samostalno provesti ispitivanje provedba analize na instrumentalnim tehnikama (gc, hplc, ir)



termičke metode istraživanje termičke postojanosti materijala



dsc istraživanje termičke postojanosti materijala



termogravimetrija istraživanje termičke postojanosti materijala



kristalni ras kao ishodište čestica




metode određivanja veličine i raspodjela čestica


52


poslodavca)







poznavanje novih instrumentalnih analitičkih tehnika




praktična iskustva s analitičkim tehnikama (u laboratoriju)



Raditi u timu analizirati i interpretirati rezultate



Raditi u timu kritički povezivati rezultate ispitivanja i proizvodni proces




kritički analizirati i poznavati materijale i njihova svojstva (kemijska, mehanička, električka)




dobro poznavanje kemijskog računa


Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa Projektirati i optimirati proces optimiranje svojstava proizvoda kroz proces proizvodnje

uvođenje klijentima proizvodnje polimernog bitumena i bitumenskih emulzija

Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa Projektirati i optimirati proces naći rješenje problema u proizvodnji

podešavanje te dostavljanje tehnoloških parametara za proizvodnju

Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa Projektirati i optimirati proces elemente projektiranja sudjelovanje u izradi projekata za proširenje pogona i puštanju pogona u rad.

Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa Projektirati i optimirati proces optimiranje procesnih parametara

optimiranje tehnoloških procesa proizvodnje

Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa Predlagati i voditi projekte

moći sudjelovati u radu s drugim strukama (strojarima, elektrotehnika, građevina, arhitektura,...)

sudjelovanje u izradi projekata za proširenje pogona i puštanju pogona u rad.

Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa Samostalno se dalje usavršavati teorijska znanja o materijalu uvođenje klijentima proizvodnje polimernog bitumena i bitumenskih emulzija

53


poslodavca)





Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa Samostalno se dalje usavršavati razumjeti vezu između proizvodnog procesa i svojstava materijala

rješavanje tehnoloških problema u proizvodnji

Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa Znati komunicirati pismeno i usmeno na hrvatskom i stranom jeziku

znanja o proizvodnom procesu uvođenje klijentima proizvodnje polimernog bitumena i bitumenskih emulzija

Projektiranje i optimiranje proizvodnih procesa Znati komunicirati pismeno i usmeno na hrvatskom i stranom jeziku

poznavati tehnološki proces rješavanje tehnoloških problema u proizvodnji

Istraživanje i razvoj materijala <> biti kreativan znanstvena djelatnost -istraživanje

Istraživanje i razvoj materijala Znati procese proizvodnje i prerade materijala

samostalnost planiranje i provedba složenih eksperimenta


samostalno planiranje novih istraživanja

znanstveno-istraživački rad


istraživanje znanstveni rad

Istraživanje i razvoj materijala Izabrati i primijeniti odgovarajuće tehnike za karakterizaciju materijala

mikroskopske metode odnos mokrostrukture i makrostrukture


spektroskopske metode određivanja mikrostrukture

odnos mokrostrukture i makrostrukture


metode procjene starosti materijala

određivanje starosti materijala


metode za određivanje strukture tvari

određivanje strukture tvari


xrpd određivanje strukture tvari

54


poslodavca)






istraživanje svojstva površina određivanje svojstva površine


struktura površine određivanje svojstva površine

Istraživanje i razvoj materijala Primijeniti znanja iz kemije praćenje stručne literature razvoj novih materijala

Istraživanje i razvoj materijala Raditi u timu korištenje složenijih statističkih metoda

znanstveno-istraživački rad

Istraživanje i razvoj materijala Raditi u timu kritički promišljati razvoj novih materijala

Istraživanje i razvoj materijala Samostalno se dalje usavršavati životni ciklus tvari/materijala određivanje starosti materijala

Istraživanje i razvoj materijala Samostalno se dalje usavršavati korelacija strukture i svojstava određivanje strukture tvari

Istraživanje i razvoj materijala Samostalno se dalje usavršavati svojstva ovisna o površini određivanje svojstva površine

Istraživanje i razvoj materijala Samostalno se dalje usavršavati optimiranje svojstava novih materijala

razvoj novih materijala


<> <> analiza rezultata ispitivanja



poznavanje normi analiza i interpretacija rezultata


Raditi u timu kritičko zaključivanje, povezivanje

analiza i interpretacija rezultata



napisati laboratorijski izvještaj laboratorijska kontrola kvalitete poluproizvoda i gotovih proizvoda



napisati laboratorijski izvještaj laboratorijska kontrola ulaznih materijala



poznavanje sustava kontrole kvalitete




validiranje metoda i podataka razvoj analitičkih metoda, validacija i provođenje kontrole kvalitete mjerenja

55


poslodavca)







koristiti analitičke metode laboratorijska kontrola kvalitete poluproizvoda i gotovih proizvoda



koristiti analitičke metode laboratorijska kontrola ulaznih materijala


Primijeniti znanja iz kemije pretraživanje literature razvoj analitičkih metoda


Primijeniti znanja iz kemije samostalno pretraživanje literature



Raditi u timu obraditi dobivene podatke laboratorijska kontrola kvalitete poluproizvoda i gotovih proizvoda


Raditi u timu analizirati dobivene podatke laboratorijska kontrola kvalitete poluproizvoda i gotovih proizvoda


Raditi u timu kritički zaključivati na temelju dobivenih rezultata

laboratorijska kontrola kvalitete poluproizvoda i gotovih proizvoda


Raditi u timu obraditi dobivene podatke laboratorijska kontrola ulaznih materijala


Raditi u timu analizirati dobivene podatke laboratorijska kontrola ulaznih materijala


Raditi u timu kritički zaključivati na temelju dobivenih rezultata

laboratorijska kontrola ulaznih materijala



poznavanje analitičke kemije razvoj analitičkih metoda



prenositi znanje nastava



prenositi znanje nastava



poznavanje potreba članica, međunarodni kontakti, financijske mogućnosti

organizira stručnu edukaciju

56

PRILOG D. Obrazovanje potrebno za radno mjesto

OBRAZOVANJE ZA RAD NA RADNOM MJESTU (navodi poslodavca)

r.b. POTREBNI OBRAZOVNI

PROGRAM RADNO MJESTO DJELATNOST

BROJ ZAPOSLE

NIH U ORGANIZ

ACIJI

RAZINA OBRAZ

OVANJA

UVOĐENJE U POSAO (mjeseci)

STUDENTSKA PRAKS

A

OBRAZOVANJE ODRASL

IH

SOR

1. primijenjena kemija voditelj ispitivanja - građevni proizvodi

stručni i znanstveno-istraživačkim rad u području graditeljstva

velika 8.1. N/A N/A N/A

2. inženjerstvo materijala tehnolog za bitumenske

materijale ispitivanje istraživanje i konzalting u području

asfaltne tehnologije u građevinarstvu mala 7 12 Da Ne Ne

3. ekoinženjerstvo,

primijenjena kemija, Kemija, docent nastavno znanstvena ustanova srednja 8.2 100 Ne Ne Ne

4. program koji sadrži obuku o procesima i materijalima

tehnolog u proizvodnji proizvodnja keramičkih pločica srednja 8.1 6 Ne Ne Ne

5. primijenjena kemija; kemija

materijala ispitivač

elektroenergetika i čisti transport (razvoj, ispitivanja, certificiranje)

srednja 7 6 Da Ne Ne

6. kemija PMF, FKIT

inženjerstvo materijala fizikalni kemičar istraživanje i razvoj djaltnih tvari srednja 8.2 6 Ne Ne Ne

7. kemija i inženjerstvo

materijala; primijenjena kemija

koordinator proizvodnje proizvodnja gotovih oblika lijekova i aktivnih

farmaceutskih supstanci. velika 7 60 Ne Ne Ne

8. PMF Kemija, FKIT svi

smjerovi voditelj tima

Istraživanje i razvoj aktivnih farmaceutskih supstanci

srednja 7 12 Da Ne Ne

9. kemija asistent znanstveno istraživački rad srednja 7 6 Da Ne Ne

10. ni jedan voditelj Odjela za kemiju

i nemetale zastupanje interesa gospodarstva RH velika 7 60 Ne Ne Ne

11. kemija i inženjerstvo

materijala redovita profesorica znanstveno - nastavna velika 8.2 60 Ne Ne Ne

57

OBRAZOVANJE ZA RAD NA RADNOM MJESTU (navodi poslodavca)

r.b. POTREBNI OBRAZOVNI

PROGRAM RADNO MJESTO DJELATNOST

BROJ ZAPOSLE

NIH U ORGANIZ

ACIJI

RAZINA OBRAZ

OVANJA

UVOĐENJE U POSAO (mjeseci)

STUDENTSKA PRAKS

A

OBRAZOVANJE ODRASL

IH

SOR

12. kemija inženjerstva

materijala i primijenjena kemija

tehnolog za materijale proizvodnja kabela srednja 7 24 N/A N/A Da

13. kemija, primijenjena kemija organizator Razvoja

metoda proizvodnja detergenata velika 8.2 12 N/A N/A Da

14. ekoinženjerstvo; kemija (inženjerstvo materijala)

inženjer

očuvanje, održivo korištenje, zaštita i unaprjeđivanje okoliša, te promicanje energetske učinkovitosti i korištenja

obnovljivih izvora energije

srednja 7 12 N/A N/A Da

LEGENDA: razina obr. = razina potrebnog obrazovanja (7 = Specijalistički diplomski stručni studiji, Sveučilišni diplomski studiji; 8.1. = Poslijediplomski znanstveni magistarski studiji; 8.2. = Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obrana disertacije izvan studija); uvođenje u posao (mjeseci) = Koliko prosječno traje uvođenje u posao novih radnika na ovom radnom mjestu?; obrazovanje odraslh: Osposobljavate li u Vašoj organizaciji osobe za ovo radno mjesto kroz praksu polaznika obrazovanja odraslih?; studentska praksa = Smatrate li da bi osposobljavanju za ovo radno mjesto pridonijela studentska praksa u vašoj organizaciji (kraća razdoblja prakse)?, SOR = Smatrate li da je stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (jasno definiran program kroz koji prolaze osobe koje su završile redovno školovanje) učinkovit način uvođenja budućih radnika u ovo zanimanje.

58

PRILOG E. Dodatne potvrde o obrazovanju potrebne za rad na opisivanom radnom mjestu

DODATNE POTVRDE O OBRAZOVANJU POTREBNE ZA RAD (navodi poslodavca)

NAZIV DODATNE POTVRDE TKO IZDAJE POTVRDU? RADNO MJESTO DJELATNOST BROJ

ZAPOSLENIH U ORG.

RAZINA OBR.

POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM

Doktorat fakultet redovita profesorica proizvodnja

kabela srednja 8.2

kemija i inženjerstvo materijala

LEGENDA: razina obr. = razina potrebnog obrazovanja (7 = Specijalistički diplomski stručni studiji, Sveučilišni diplomski studiji; 8.1. = Poslijediplomski znanstveni magistarski studiji; 8.2. = Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obrana disertacije izvan studija).

59

PRILOG F. Sastav Podskupine Ekspertske radne skupine Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koja je izrađivala izvještaj

Izv. prof. dr. sc. Jelena Macan, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Voditeljica podskupine

Prof. dr. sc. Sanja Lučić Blagojević, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Članica podskupine

Doc. dr. sc. Domagoj Vrsaljko, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Član podskupine

Ria Bilić, M.A., Institut za razvoj obrazovanja, Koordinatorica Ekspertske radne skupine

Nina Vranešević Marinić, prof., Institut za razvoj obrazovanja, Koordinatorica Ekspertske radne skupine (ERS FKIT)

U izradi dijelova ovog izvještaja sudjelovale su još:

Anja Zojčeska, mag.soc., Institut za razvoj obrazovanja

Barbara Barbarić, studentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, volonterka Instituta za razvoj obrazovanja

60

Documents

ANKETA O STANDARDU ZANIMANJA - rgn.unizg.hr · FKIT je u anketi za inženjera/ku kemije i inženjerstva materijala ubacio dodatno pitanje koje se odnosi na kompetencije prvostupnika