Antonimi, 1.

Jednom rukom daje, drugom ________.

U svakoj ________ pola istine.

I crne krave daju ________ mlijeko.

Bolje iz daljega ljubiti nego ________ mrziti.

Tko nije probao ________, ne zna što je dobro.

Ni previše ni ________ nije dobro.

Iz smijeha – ________.

Što jedan lud pokvari, stotinu pametnih ne može popraviti.

čuvati (skupljati) bijele novce za crne dane

Itd.

Antonimi, 2.

leksemi: značenjska suprotnost nebo : zemlja dan : noć svijetlost : tama

antonimi leksičko-semantička pojava značenjske opreke

između 2 leksema; leksemi suprotnih značnja

Antonimi, 3.

Karakteristike antonimskih parova Ista vrsta riječi Stoje u svim kontekstima Podjednako česta upotreba

Antonimija svojstvena Imenice, pridjevi, glagoli, prilozi, prijedlozi

mali - velik; kratak - dugačak; mršav - debeo;

blagost - strogost; gorostas - patuljak; ljubav - mržnja

ljubazan - neljubazan; skroman – neskroman

dati – uzeti; jasno – nejasno; od – do...

Podjela antonima

Samardžija Po podrijetlu

Istokorijenski: upisati se – ispisati se Raznokorijenski: istina – laž; ružnoća – ljepota...

Po naravi značenjske opreke Binarni (komplementarni): život – smrt; muže – žena... Stupnjeviti: hladan – mlak – vruć... Obratni: Milivoj je Vedranov djed. Vedran je Milivojev unuk.

Po usvojenosti Općejezični: crn – bijel; starost – mladost... Individualni ili kontekstualni:

“samo što ljubav ne ide u vino nego ravno u ocat.” (Slamnig)

Podjela antonima

Samardžija Djelomična (parcijalna)

dan – noć

Višestruka On je star. On je mlad. Televizor je star (= rabljen). – Televizor je nov. U stara vremena (= prošla) – u moderna vremena

Polarna suprotnost antonima

visok - niti visok niti nizak - nizak Ovaj čovjek je visok. Ovaj čovjek nije nizak. Ovaj čovjek je visok. Ovaj čovjek je normalne /srednje visine.

nizak visok "niži od normalne visine" "viši od normalne visine" + visina ispod norme + visina iznad norme

Ovaj čovjek je nizak. Ovaj čovjek je niži nego što je obično (za čovjeka).

Stupnjeviti antonimi (SA)

vruć - vreo - topao - mlak - prohladan - hladan - studen - mrzao - leden

  4 tipa pojačanja

pojačanje stupnja svojstva do maksimuma srednja vrijednost svojstva s dvojakim usmjeravanejm prema središtu ljestvice umanjivanje stupnja svojstva minimaliziranje stupnja svojstva

Srednji član u SA

izražava se leksičkim, tvorbenim i sintaktičkim sredstvima

topao - mlak - hladan; mokar - vlažan - suhpredratni/prijeratni - ratni - poratni/poslijeratni

Pitanje je jasno. Pitanje je nejasno // nije jasno.dobar - ni dobar ni loš - loš

Međučlanovi u antonimiji

izražava se tvorbenim i morfološkim sredstvima

1.  jednak - nejednak - različitlije - nelijep - ružan

 2.  dobroćudan - nedobrućudan - zloćudankratkovidan - nekratkovidan - dalekovidan

 3.  tvrd - polutvrd - mek

mastan - polumastan - postan

Međučlanovi u antonimiji

izražava se tvorbenim i morfološkim sredstvima

4. mlad - mlađi - starvelik - veći mali

 5. nizak - oniži - visok

debeo - podeblji - mršav 

6. istina - ni istina ni laž – laž

Terminološki antonimi, 1.

kvalitativni antonimi  filozofijsko nazivlje

aktivan – pasivan, dinamičan – statičan,optimizam – pesimizam...

lingvističko nazivljedeminutivni – augmentativni glagoli, tipičan – atipičan,

artikulirani – neartikulirani glas...

bankarsko i financijsko nazivljeaktivno osiguranje – pasivno osiguranje,

bruto proračun – neto proračun

Terminološki antonimi, 2.

vektorni antonimi  filozofijsko nazivlje

analiza – sinteza, integracija – dezintegracija

lingvističko nazivljeteza – antiteza, dedukcija – indukcija

bankarsko i financijsko nazivljeslobodno za izvoz – slobodno za uvoz

informatičko nazivljeuzlazni redoslijed – silazni redoslijed

Terminološki antonimi, 3.

komplementarni antonimi  filozofijsko nazivlje

skeptik – dogmatik, aktivan – inaktivan

lingvističko nazivljeafirmativna rečenica – niječna rečenica

glagolska radnja – glagolsko stanje

bankarsko i financijsko nazivljeneopozivni – opozivni, neizravni – izravni porezi

Terminološki antonimi, 4.

kordinacijski antonimi  filozofijsko nazivlje

finalan – kauzalan,ekstrasubjektivni – intrasubjektivno

lingvističko nazivljeantepozicija – postpozicija

bankarsko i financijsko nazivljenoćni novac – dnevni novac

 

Terminološki antonimi, 5.

konverzivni antonimi  filozofijsko nazivlje

mazohizam – sadizam

bankarsko i financijsko nazivljeprodajni tečaj – kupovni tečaj

 

Lj. Šarić: Antonimija u hrvatskome jeziku, 2007.

poglavlja pojam suprotnosti u filozofiji i logici – put ka leksičkoj

antonimiji razlike među tipovima suprotnih odnosa među

leksemima struktura i semantička klasifikacija antonima

Kvalitativne, koordinacijske, komplementarne, vektorne i konverzivne

kontekstualna antonimija, antonimja u frazeologiji te leksikografski pristup obradi antonima i njihova uloga u leksikografksom opisu