Biblioteka MITOLOG1CA knjiga 13

Urednik biblioteke: Bernard Gospodinovi

Prijevod i obrada s grkog: Igor Brajkovi Naslov izvornika: 'AjntoXo5(opoq: BipA.ioOr)>cri

Lektura: Nana Moferdin

Layout i likovno rjeenje omota: Snjeana Engelman Dafi

Izdava "CID-NOVA" Nova cesta 120, Zagreb Copyright CID-NOVA d.o.o.

Tisak: LDK PROMET

CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb

UDK 292.13

KNJIGA grke mitologije / Apolodor: < prijevod s grkog Igor Brajkovi>. -Zagreb : CID-Nova, 2004. - (Biblioteka Mitologica ; knj. 13)

Prijevod djela: Bibliotheke. - Prema uvodnom tekstu djelo se pripisuje Apolodoru iz Atene, iako ga je vjerojatno napisao nepoznati autor iz 1. st. pr. Kr.

ISBN 953-6566-65-6

1. Apolodorus I. Grka mitologija -- Prikazi

440719023

Apolodor

KNJIGA GRKE MITOLOGIJE

A

"I-,.-. 1.

UVOD

Malo se toga sa sigurnou moe rei o autoru Bibliothef^e (knjiga grke mitologije). Ipak, djelo se pripisuje Apolodoru iz Atene (roen 180. godine prije Krista), Aristarhovu ueni-ku. Sam tekst, koji je slijedei dugu liniju predaje stigao do nas, vjerojatno je zapisao nepoznati autor iz prvog stoljea prije Krista.

Sama BibUothe!{e prua nam prikladan saetak klasine grke mitologije i herojskih legendi kakve su bile zapisane u klasinoj literaturi, bez nastojanja da je kritizira ili objanjava. U svojem kompilatorskom radu autor je slijedio potvrene autoritete pismene tradicije, ije je zapise obilno koristio u sastavljanju ovoga djela. to se tie usmene predaje, nemamo dokaza da ju je autor uvrstio u svoje djelo.

Tekst Bibliothe^e, kakvim ga nalazimo, prilino tono odraava upravo ono za to se vjeruje da su stari Grci sebi predstavljali kao zapis o zaetku i ranoj povijesti Svijeta, te posebno samoga naroda grkog.

Autor Bibliothefe nije, dakle, bio ni filozof ni retoriar, ime je bitno smanjena vjerojatnost da je tekst bio obraen pod utjecajem neke doktrine. Po svemu sudei, sam autor nije sumnjao u tradiciju koja mu je u tolikom obimu pruala materijal 2a rad. Samim time, ono to bi se, s jedne strane, moglo uzeti kao njegov najvei nedostatak, iz nae perspek-tive postaje njegova najvea prednost.

6

SADRAJ

Uvod 5

Knjiga I 7

Knjiga II 41

Knjiga III 83

Izvadak iz Apolodorove knjinice 131

I. Uran prvi zavlada itavim svijetom. Nakon to je oenio Geju, dobio je najprije Storuke, koji su redom nazvani: Bri-jarej, Gig i Kot. Oni su bili roeni nenadmaivi veliinom i snagom. Imali su po sto ruku, a glaya pedeset. Nakon ovih, Geja mu je rodila Kiklope: Arga, Steropa, Bronta, od kojih je svaki imao po jedno oko nasred ela. Ali njih je Uran sve-zao i bacio u Tartar; mrano je to mjesto u Hadu. Toliko je udaljeno od zemlje, koliko je zemlja udaljena od neba. Geja mu je ponovo rodila djecu; Titane, koji su nazvani: Okean, Kijon, Hiperion, Krej, Japet i, najmlai od sviju, Kron; a keri su nazvane Titanide: Tetida, Reja, Temida, Mnemozi-na, Fojba, Diona i Tija.

Ali Geja, koja je alila nad propau svoje djece koja su bila baena u Tartar, nagovori Titane da navale na oca i da Kronu elini srp. Oni, svi osim Okeana, navale na njega. Kron odsijee oev stid i baci ga u more. Iz kapi krvi koja je potekla, postale su Erinije: Alekta, Tizifona i Megara. Kako su svrgnule oca s vlasti, uzdigle su brau koja su bila baena u Tartar, te su vlast predale Kronu.

Ovaj ih je pak svezao i zatvorio natrag u Tartar, te je oenio sestru Reju. A kako su mu i Geja i Uran prorekli da

9

e biti svrgnut s vlasti od roenoga djeteta, gutao je vlastitu novoroenad. Tako je progutao prvoroenu Hestiju, zatim Demetru i Heru, a poslije njih Plutona i Posejdona. Kada je bila trudna sa Zeusom, razljuena takvim ponaanjem, Reja je pobjegla na Kretu. Zeusa je rodila u Diktinoj peini. Dala ga je Kuretima i nimfama Adrasti i Idi, Melizejevim kerima, da ga othrane. One su, dakle, dijete othranile Amal-tejinim mlijekom. A Kureti su, naoruani, uvali novoroen-e u peini, udarajui kopljima o titove kako Kron ne bi uo glas djeteta. Reja je pak zamotala stijenu i dala je Kronu da je proguta kao tek roeno dijete.

II. Ali im je Zeus stasao, uzeo je Metidu, Okeanovu ker, kao suradnicu, a ova je dala Kronu da ispije lijek od kojega je ovaj bio prisiljen na povraanje, te je izbljuvao najprije stijenu, a zatim i svu djecu koju je progutao. S njiho-vom je pomoi Zeus vodio rat protiv Krona i Titana. Kada su se ve borili deset godina, Geja prorekne Zeusu pobjedu ako uzme za saveznike One koji su bili baeni u Tartar te on ubije njihovu straaricu Kampu i raspusti im remenje. Kiklopi tada Zeusu daju grom, munju i bljesak; Plutonu kacigu, a Posejdonu trozubac. Ovi pak, naoruani tim oru-jem, svladaju Titane i zatvore ih u Tartar; one sa sto ruku postavili su za straare. Sami su se dogovorili oko vlasti: Ze-us je zadobio vlast na Nebu, Posejdon u Moru, a Pluton u Hadu.

Titanima su se rodili i potomci; Okeanu i Tetidi rodile su se Okeanide: Azija, Stiksa, Elektra, Dorida, Eurinoma, Amfitrita, Metida; Koju i Fojbi: Asterija i Leta; Hiperionu i Tiji: Zora, Sunce i Mjesec; Kreju i Euribiji, Pontovoj keri: Astrej, Palad i Perz; Japetu i Aziji: Adas, koji je na pleima

10

imao nebo, i Prometej i Epimetej te Menojtij - onaj kojega je Zeus zgromio u borbi s Titanima i bacio u Tartar. Kronu i Filiri se rodio Hiron, kentaur dvostruke prirode; Zori i Astreju su se rodili vjetrovi i zvijezde; Perzu i Asteriji Hekata; Palantu i Sdksi rodili su se Pobjeda, Snaga, Zavist i Nasilje. Zeus je uinio da se zakletve polau na vodu Stilcsa to tee iz stijene u Hadu; takvu poast dao joj je jer se, zajedno sa svojom djecom, borila s njim protiv Ticana.

Pontu i Geji rodili su se Fork, Taumat, Nerej, Euribija i Keta. Taumatu, dakle, i Elektri, Irida i Harpije, Ela i Okipe-ta; Forku i Keti, Forkide i Gorgone, o kojima emo govoriti kada budemo izlagali o Perzeju. Nerej u i Doridi rodile su se Nereide, ija su imena: Kimotoja, Spija, Glaukonoma, Nau-zitoja, Halija, Eraca, Saa, Amfitrita, Eunika, Tetida, Eulimena, Agava, Eudora, Dota, Feruza, Galateja, Akteja, Pontomedu-za, Hipotoja, Lizijanasa, Kima, Jona, Halimeda, Plekzaura, Eukranta, Prota, Kalipsa, Panopa, Kranta, Neomerida, Hi-ponoja, Ijanira, Polinoma, Autonoja,. Melita, Dijonoja, Ne-zaja, Dera, Euagora, Psamata, Eumolpa, Ijona, Dinamena, Keta i Limnoreja.

III. Zeus je pak oenio Heru i dobio Hebu, Iliriju i Are-sa; sastao se, naime, s mnogim enama, smrtnima i besmrtni-ma. OdTemide, Uranove keri, i sam je dobjo keri: Godi-nja doba, Mir, Ravnopravnost i Pravdu; od Mojre: Klotu, Lezidu, Atropu; Diona mu je rodila Afroditu; Eurinoma, ki Okeanova, rodila mu je Harite: Agleju, Eufrozinu i Tali-ju; Stiks Perzefonu; a Mnemozina Muze: najprije Kaliopu, zatim Kliju, Melpomenu, Euterpu, Eratu, Terpsihoru, Ura-niju, Taliju i Polimniju.

6

Kaliopa je, dakle, Eagru, ili kako kau, Apolonu, rodila Lina, kojega je ubio Heraklo; i Orfeja, koji je uvjebao muzi-ciranje na kitari tako daje micao stijene i drvee dok je pje-vao. Kada je Euridika, njegova ena, umrla od ugriza zmije, otiao je u Had sa eljom da je vrati, te je nagovorio Plutona da je poalje gore. Bog je pak obeao da e to uiniti ako se Orfej ne okrene za vrijeme puta prije nego pristigne do vlasti-te kue. Ali on se, ne pridravajui se pravila, okrenuo i pogle-dao enu, a ona se zbog toga vratila natrag. Orfej je osnovao i Dionizove misterije; a pokopan je u Pireju, nakon to su ga Menade rastrgale na dijelove. Klija se zaljubila u Pireja, Magnetova sina, zbog osvete to ju je odaslala Afrodita; na-mamila ga je njezinom ljubavi za Adonisa. Kada se s njime sastala, rodila mu je sina Hijakinta, u kojega se zaljubio Ta-mirid, sin Filamona i nimfe Argiope; prvi ovjek koji se za-ljubio u mukarca. Ali Apolon je kasnije sluajno ubio Hija-kinta diskom; s obzirom na to da mu je ovaj bio ljubavnik. Tamirid, istiui se ljepotom i umijeem muziciranja, zapo-eo je glazbeno natjecanje s Muzama; dogovorio se da e se, ako pobijedi, nauivati u svima, a ako bude poraen, liit e se onoga to one zaele. Euterpa je s rijekom Strimonom dobila sina Reza, kojega je Diomed ubio u Troji. Ali, kako neki kau, on je zaet od Kaliope. Taliji i Apolonu rodili su se Koribanti, aMelpomeni i Aheloju Sirene, o kojima emo govoriti obraujui Odisejev ivot.

Hera, bez lijeganja s drugim spolom, rodila je Hefesta. Ali, kako kae Homer, i njega je rodila sa Zeusom. Njega je Zeus zbacio s Neba jer je priskoio u pomo svezanoj Heri. Nju je pak Zeus pustio da visi s Olimpa jer je Heraklu poslala

oluju dok je plovio, nakon to je zauzeo Troju. Ali Tetida je spasila Hefesta, koji je pao na Lemno i osakatio noge.

Zeus se sastao s Metidom, koja je promijenila mnogo oblika kako se ne bi sastala s njime. Ipak, kada je zatrudnjela, Zeus ju je brzo progutao, jer je Geja rekla da e, nakon dje-vojice koju je trebala roditi, donijeti na svijet dijete koje e biti vladarem Neba. U strahu od toga, Zeus ju je progutao. A kada je nastupilo vrijeme roenja, Prometej ili, kako neki kau, Hefest, sjekirom je lupio Zeusovu glavu, te je iz njegova tjemena na rijeku Triton iskoila naoruana Atena.

IV. Od Kojovih keri, Asterija, nalik prepelici, samu je sebe bacila u more, bjeei pred sjedinjavanjem sa Zeusom; i grad je bio isprva nazvan po njoj Asterija, ali kasnije Del. Leta pak, nakon to se sastala sa Zeusom, bila je progonjena po cijeloj zemlji od Hete, dok nije stigla u Del i rodila najprije Artemidu, uz pomo ije primaljske vjetine je kasnije doni-jela na svijet Apolona.

Artemida se, dakle, vjebala u lovu, te je ostala djevica, a Apolona je Pan, sin Zeusa i Hibride, poduavao proricanju, te je doao u Delfe, gdje je u to vrijeme proricala Temida; a kada mu je zmija Piton, koja je uvala proroite, zaprijeila prilaz ponoru, on ju je ubio i preuzeo proroite. Ne mnogo poslije, ubio je i Titija, koji je bio sin Zeusa i Orhomenove keri Elare, koju je Zeus, im ju je snubio, sakrio pod zemlju jer se uplaio Here, a Titija, dijete ogromne veliine koje je ona tada nosila, iznio je na svjedo. Kada je Titij vidio Letu koja je dola u Pitij, bio je nadjaan udnjom te ju je privukao k sebi. Ali ona je pozvala svoju djecu i oni su ga prostrijelili. Kanjen je on i nakon smrti: jer jastrebovi mu u Hadu jedu srce.

13

Ubio je Apolon i Olimpovog sina Marsiju. Jer kada je ovaj pronaao svirale koje je Atena bacila jer su joj izobliavale lice, upustio se u glazbeno natjecanje s Apolonom. Medu njima je bilo dogovoreno da e onaj koji pobijedi odrediti svoju volju poraenome; kada je natjecanje poelo, Apolon se natjecao okrenuvi kitaru naopako, i zatraio je isto od Marsije. Kako ovaj to nije mogao uiniti, Apolon se pokazao kao bolji i pogubio je Marsiju, objesivi ga na visoku smreku i oderavi mu kou.

Oriona je Artemida pogubila u Delu. Kau da je nje-govo, od zemlje roeno tijelo, bilo ogromno. Ali Ferekid kae da je bio sin Posejdona i Eurijale. Posejdon mu je dao mo da prelazi more. Taj je jo prvi oenio Sidu, koju je Hera bacila u Had jer se s njome natjecala oko izgleda. Kasni-je je opet doao u Hion, te je snubio Meropu, ki Ojnopiona. Ojnopion ga je pak napio, oslijepio dok je spavao, te ga je izbacio na al. Ovaj je pak doao do Hefestove kovanice i, zgrabivi jedno dijete, postavio ga je na ramena i naredio mu da ga vodi prema istoku. Kada je stigao tamo, progledao je, izlijeen pod zrakama sunca, te urno krenuo na Ojnopi-ona. Ali njemu je Posejdon pripremio kuu pod zemljom, koju je sagradio Hefest. U Oriona se zaljubila Zora, te ga je pograbila i prenijela na Del. Afrodita je uinila da ova bude neprekidno zaljubljena, zato jer je spavala s Aresom. Orion pak, kako neki kau, bijae uklonjen, izazvavi Artemidu na natjecanje u bacanju diska ili, kako kau drugi, bijae pros-trijeljen od Artemide jer je silovao Opinu, jednu od djevica koje su stigle iz Hiperboreja.

Posejdon je oenio Amfitritu, Okeanovu ker, te su mu se rodili Triton i Roda, koju je oenio Helij.

14

V. Pluton se zaljubio u Perzefonu, te ju je ugrabio krao-mice, uz Zeusovu pomo. Ali Demetraje krenula s bakljama, traei je nou i danju po cijeloj zemlji; k?da je saznala od Hermionjana da ju je ugrabio Pluton, razbjesnjela se na bo-gove i ostavila je Nebo, te je stigla u Eleuzinu, nalikujui e-ni. Najprije je sjela na sdjenu koja se po njoj nazivala Mrka1, pokraj bunara kojega nazivaju Bunar lijepih plesova. Zatim je otila do Keleona - onoga koji je tada vladao narodom Eleuzine; unutra su bile ene i one su joj zapovjedile da sjed-ne pokraj njih, a neka starica Jamba je zadirkivala boginju te ju je nasmijala. Zbog toga kau da se ene izruguju za vri-jeme trajanja Tezmoforijskih sveanosti.

Metanira, Keleonovaena, imala je dijete. Njega je pri-mila Demetra, te ga je odgojila, a kako ga je eljela uiniti besmrtnim, poloila ga je jedne noi u vatru i skinula s njega smrtno meso. Zaudno je po danu napredovao Demofont, jer tako bijae ime djeaku. Praksiteja je gledala i, kada ga je vidjela zakopanog u vatru, povikala je; zato je novoroene potroila vatra, a boginja je sebe otkrila. Triptolemu pak, starijemu od Metanirine djece, podarila je ozim, a kola je opremila krilarim zmajevima, te je on s njima jurio po zraku i zasijao cijelu Naseljenu. Panijazid kae da je Triptolem bio Eleuzinin sin; jer kae da je Demetra dola k njemu. Fe-rekid pak kae da je bio sin Okeana i Geje.

Kada je Zeus Plutonu naredio da Perzefonu poalje go-re, Pluton joj je, kako ne bi ostala predugo kod majke, dao sjeme ipka da ga pojede. Ona ga je pak progutala, ne uvia-jui posljedice. Demetra je Askalafu, sinu Aheronta i Gorgire,

1 Doslovno: bez smijeha.

15

natovarila teak kamen u Hadu, jer je svjedoio protiv nje, a Perzefona je bila prisiljena boraviti kod Plutona treinu svake godine; ostatak je godine provodila kod bogova.

VI. Tako se, dakle, govori o Demetri. Ali Geja, alei za Titanima, rodila je Gigante s Uranom; veliinom tijela bija-hu nepremaivi, a snagom nepobjedivi] oima su se strani ukazivali; jer s glava i brade su im visjele teke kose, a umjesto stopala imali su zmajeve ljuske. Kako jedni kau, rodili su se u Flegari; drugi pak tvrde u Paleni. Prema nebu su bacali stijenje i plamtee hrastove. Medu svima su se isticali Porfirij i Alkionej, koji je bio i besmrtan dok se borio u zemlji u ko-joj se i rodio. Taj je odagnao i Helijeve krave iz Eritije. Bogo-vima bijae proreeno da pod rukom bogova nijedan od Giganta nee moi umrijeti, ve da e skonati tek kada uz-mu za saveznika nekog od smrtnika. Geja, na ovo upozorena, traila je lijek kako Giganti ne bi mogli biti uniteni ni od smrtnika. Ali Zeus zabrani Zori, Mjesecu i Suncu da se po-javljuju, te je pourio pred drugima i sam nasjekao lijek, a Herakla je, uzAteninu pomo, pridobio kao saveznika. On je prvi nastrijelio Alkioneja, ali je gigant oivio nakon to je udario u zemlju. Po Ateninom savjetu, on ga je ipak odvukao izvan Palene te je ovaj tako skonao. Porfirij je napao Herakla u bici, a i Hera takoer. Ali Zeus je njemu poslao udnju za Herom; kada joj je on strgao odjeu i namjerio se da e ju silovati, Hera je zazvala u pomo, Zeus gaje oinuo gromom, a Heraklo gaje prostrijelio i ubio. Od preostalih, Apolon je Efijaltu nastrijelio lijevo oko, a Heraklo desno. Dioniz je tirsom ubio Euritona; Klitiona je Hekata ubila bakljama, a Mimanta je ubio Hefest, nabacivi na njega kugle usijana eljeza. Atena pak na Enkelada, koji je bjeao, nabaci otok

16

Siciliju, a Palantu odere kou, te njome prikrije vlastito tijelo u bici. Polibot, kojega je po moru gonio Posejdon, pristigne u Kos; a Posejdon je otkinuo dio otoka koji zovu Niziron, te ga je bacio na njega. Hermes je pak u bici ubio Hipolita, nosei Hadovu kacigu, a Artemida Grationa. Mojre, Agriona i Toanta, borile su se mjedenim kijaama. Ostale je Zeus sastavio munjama i unitio; a sve ih je redom nastrijelio i Heraklo dok su umirali.

Kada su bogovi nadjaali Gigante, Geja, jo vie razjare-na, sastala se s Tartarom, te je rodila Tifona u Kilikiji; on je imao mijeanu prirodu - ovjeka i zvjeri. Taj je i veliinom i snagom nadiao sve koje je rodila Geja. Bijae on do bedara ljudskoga lika, ali beskrajno velik, tako da je nadvisivao sve planine, a glava mu je esto doticala i zvijezde. Ruke su mu bile takve da se jedna protezala do zapada, a druga do istoka; iz njih je nicalo stotinu zmajevih glava. Od bedara nadolje imao je navoje ogromne guje otrovnice, koji su mu pak, ka-da su bili razvueni, dodirivali glavu i usput isputali glasan zviduk. Cijelo mu je tijelo bilo pernato, a divlje su mu ko-se, s glave i s brade, bile noene vjetrom. Vatra mu je sijevala iz oiju. Takav je bio i toliki kada je bacao vatreno stijenje na samo nebo; uz zviduk je i jako buao, a iz usta je bljuvao veliki mlaz vatre. Kada su ga pak bogovi vidjeli kako juri na Nebo, pristigli su u Egipat kao bjegunci, te su, progonjeni, promijenili svoje oblije u ivotinje. Kako je Zeus bio uda-ljen, on udari Tifona munjama, a kada je doao blizu, oborio ga je elinim srpom; progonio ga je sve do Kasijske gore; ova pak nadvisuje Siriju. Naavi ga tamo ranjenoga, rukama se pohrvao s njime. Tifon, prekriven ljuskama, uhvatio ga

17

je i oduzeo mu je srp, te mu je posjekao tetive ruku i nogu, digao ga na ramena, prenio preko mora u Kilikiju i odloio ga tek kada je stigao u Korikijsku peinu. Tamo je takoer odloio i tetive, nakon to ih je sakrio u medvjeu kou, te nakon to je kao straara postavio zmaja Delfinu; bijae to djevojka. Hermes i Egip ukrali su tetive i potajice ih namjes-tili Zeusu. A Zeus, povravi vlastitu snagu i krenuvi iznena-da s Neba u zaprezi krilatih konja, udari munjama te Tifbna progna do gore koju zovu Niza, gdje ga Mojre, tako progo-njenoga prevarie; jer uvjeren da e ojaati, kuao je poneto od dnevnih plodova. Zato je nanovo prognan pa je stigao u Trakiju i, borei se oko Hajma, razbacao je cijela brda. Ali kada su se ova snagom groma obruila natrag na njega, po brdima se razlilo mnogo krvi. Kau da se zbog toga brdo zove Hajma.2 Kada je poeo bjeati kroz Sicilijsko more, Zeus ga je pogodio brdom Etna na Siciliji; to je ogromno brdo iz kojega do danas, kau, bljuvaju vatre od baenih munja. Ali o tome nam je reeno do ovdje.

VII. Prometej je napravio ljude od vode i zemlje i predao im vatru a da Zeus to nije znao, i to sakrivi je u trsku3. Ali im je to shvatio, Zeus je naredio Hefestu da mu tijelo pribije na planinu Kavkaz; to je Skitijska planina. Prometej je mno-go godina proveo visei na njoj. Svakoga bi dana njemu do-letio orao te mu razdirao jetru, a ova bi preko noi ponovno narasla. Prometej je zaradio takvu kaznu jer je ukrao vatru, sve dok ga Heraklo kasnije nije razrijeio kazne, kako emo razjasniti u poglavlju o Heraklu.

2 Krv. 3 DcvcsA\e, ferula communis.

18

Prometeju se rodio sin Deukalion. Ovaj je vladao kraje-vima uokrug Fdje, te je oenio Piru, Epimetejevu i Pandori-nu ki, prvu enu koju oblikovae bogovi. Doim je Zeus poelio unititi bronani rod, Deukalion je sagradio koveg po Prometejevu savjetu, te je unio ono potrebno i uao u njega, zajedno s Pirom. Zeus pak, mnogu kiu s neba lijeva-jui, vei je dio Helade poplavio, tako da su poginuli svi lju-di, osim nekolicine koja je pobjegla u oblinje visoke gore. Tada su se razile i Tesalske gore i bijae zahvaeno sve izvan Istma i Peloponeza. Ali Deukalion, noen morem u kovegu, devet dana i isto toliko noi, pristigne do Parnasa, te tamo, kada je stala kila, izie i rtvuje Zeusu pribjegaru. I Zeus poalje njemu Hermesa, da bira to eli; a on izabere da mu se stvore ljudi. I po Zeusovim rijeima, on podigne kamenje i baci ga preko glave, te ono kamenje koje je bacio Deukalion postadoe mukarci, a ono koje je bacila Pira - ene. Odade su i ljudi4 metaforiki nazvani od laas, "kamen".

Pira rodi Deukalionu djecu; prvi bijae Helen, za kojega neki kau da je postao od Zeusa, a drugi Amfiktij, koji je s Kranajem vladao Atikom; ki bijae Protogeneja, koja je sa Zeusom imala Etlija. Helen je s nimfom Orsejom imao Dora, Ksuta i Eola. Sam je, dakle, po sebi, one koje su nazivali Grcima prozvao Helenima, a zemlju je razdijelio medu dje-com. Ksut, nakon to mu je pripao Peloponez, od Kreuze, Erehtejeve keri, dobije Aheja i Ijona, po kojima se nazivaju Ahajci i Jonjani. Dor je dobio zemlju preko puta Peloponeza, te je stanovnike po sebi nazvao Doranima; a Eol je vladao krajevima oko Tesalije, te je one koji su ih nastavali prozvao

4 Laos - narod.

19

Eolcima, i oenio je Enareni, Deimahovu ka, te je s njome imao sedmoricu sinova: Kreta, Sizifa, Atamasa, Saimona, Dejona, Magneza, Perijereja, i pet keri: Kanaku, Alkionu, Pizidiku, Kaliku i Perimedu.

Perimedina i Ahelijeva djeca bijahu Hipodam i Orest; Pizidikina i Mirmidonova, Antif i Aktor. Alkionu je oenio Keik, Heosforov sin. Ovi su, pak, zbog oholosti propali. Jer on je rekao da mu je ena Hera, a ona da joj je mu Zeus. Ali Zeus ih je pretvorio u puce; nju je uinio zimorotkom, a njega galebom.

Kanaka je s Posejdonom dobila Hopleja, Nireja, Epo-peja, Aloja i Triopa Aloj je dakle oenio Ifimediju, Triopovu ki. Ova se pak zaljubila u Posejdona, te je esto odlazila na more, rukama grabila valove i polijevala ih po grudima. Sas-tavi se s njom, Posejdon je dobio dvoje djece: Ota i Efijalta, koje zovu Aloadi. Ovi su svake godine rasli - lakat u irinu, a hvat u visinu. Kada su napunili devet godina i bili iroki devet lakata i visoki devet hvatova, naumili su ratovati protiv bogova, te su Osu postavili na Olimp, a na Osu su postavili Pelija, te su se ovim planinama ldeli da e se popeti na nebo, i da e more ispuniti brdima i uiniti ga kopnom, a zemlju morem. Jo su i ene prosili; Efijalt Heru, a Ot Artemidu. tovie, svezali su i Aresa. Njega je pak oteo Hermes, te ga je spasio, a Artemida je prijevarom, u Naksu, ubila Aloade. Jer pretvorila se u jelena i doskakutala medu njih dvojicu, a ovi, elei dobro pogoditi ivotinju, jedan su na drugoga nabacili koplja.

Od Kalike i Edija rodio se sin Endimion, koji je iz Te-salije izveo Eolce i naselio Elidu. Neki pak kau da je bio Zeusov sin. U njega, ljepotom nenadmana, zaljubila se Sele-

10

na. I Zeus je njemu dozvolio da bira to eli, a on je izabrao da spava, zauvijek besmrtan i zauvijek ostajui mlad.

Etol bijae sin Endimiona i nimfe Neide ili, kako neki kau, Ifijanase; on je ubio Apisa, sina Foroneja, i pobjegao u kuretsku zemlju gdje je ubio domaine: Dora, Laodoka i Polipita, sinove Apolona i Fdje, te nazvao zemlju po sebi -Etolija.

Etolu i Pronoji, keri Forba, rodili su se Pleuron i Kali-. don, po kojima su nazvani gradovi u Etoliji. Pleuron je,

dakle, oenio Ksantipu, Dorovu ki, te je dobio sina Agenora i keri Steropu, Stratoniku i Laofontu. Kalidon i Eolija, Amitaonova ki, imali su Epikastu i Protogeneju, koja je s Aresom imala Oksila. Agenor pak, Pleuronov sin, oenio je Epikastu, Kalidonovu ki, te je dobio Portaona i Demoniku, koja je s Aresom imala Evena, Mola, Pila i Testiju.

Even dobije Marpesu, koju je prosio Apolon. Kada ju je pograbio Ida, Afarejev je sin uzeo krilaca kola od Posejdona Even ga je progonio u kolima, te ga je sustigao kod rijeke Likorma; kako ga nije mogao uhvatiti, zaklao je konje i ba-cio se u rijeku; tako se rijeka, po njemu, zove Even. Ali Ida stigne u Mesenu, te Apolon, naletjevi na njega, oduzme mu mladu. Dok su se oni borili oko zaruka s djevojkom, Zeus ih rastavi i dozvoli samoj djevi izabrati s kime eli ivjeti; ona pak, uplaivi se da ju Apolon ne bi ostavio kada ostari, izabere za mua Idu.

Testiju i Euritemidi, Kleobojevoj keri, rode se kerke: Altaja, Leda i Hipermnestra, te sinovi: Ifiklo, Evip, Pleksip i Euripil.

Od Portaona i Eurite, Hipodamatove keri, potekli su sinovi: Enej, Agrij, Alkataj, Mel, Leukopej, i ki Steropa, za koju kau da je s Ahelojem imala Sirene.

14

VIII. Vladajui Kalidonom, Enej bijae prvi koji je od Dioniza primio mladicu vinove loze. Oenio je Altaju, ki Testijinu, i dobio Tokseja, kojega je sam ubio jer je preskoio jarak. Pored njega, dobio je jo Tireja i Klimena, te ki Gor-gu, koju je oenio Andrajmon, te Dejaniru, za koju kau i da je od Dioniza roena na Altaju. Ova je Dejanira vozila koiju i vjebala se u ratnoj vjeani, a oko njenih zaruka hr-vao se Heraklo s Ahelojem. Altaja je pak, s Enejem, rodila i sina Meleagra, za kojega kau i da je Aresov sin. Kau da su, sedam dana nakon njegova roenja, Mojre prorekle kako e Meleagar skonati kada dogori cjepanica na ognjitu. Kada je to ula, Altaja je pograbila cjepanicu i poloila je u krinju. Meleagar je tako postao neranjiv i plemenit ovjek, ali je svrio na ovaj nain: rtvujui prvine sezonskih plodova na zemlji svim bogovima, Enej je zaboravio jedino Artemidu. Ona, u svojoj ljutnji, poalje vepra, izuzetna veliinom i snagom, koji je sprijeio da se zemlja zasije i unitio stoku ili bilo koga na kog bi naletio. Enej je tada sazvao sve najodli-nije ljude Helade da navale na toga vepra, te je objavio da e onome tko ubije zvijer za nagradu dati kou. Oni koji su se sakupili u lovu na vepra bijahu sljedei: Meleagar, Enejev sin; Drija, sinAresa-ovi dooe iz Kalidonije; Ida i Linkej, Afarejevi sinovi, iz Mesene; Kastor i Poluks, sinovi Zeusa i

' Lede, iz Lakedemona; Tezej, Egejev sin, iz Atene; Admet, Feresovsin, iz Fere; Ankaj i Kefej, Likurgovi sinovi, iz Arka-dije; Jazon, Ezonov sin, iz Jolka; Ifiklo, Amfiklionov sin, iz Tebe; Pirit, Iksionov sin, iz Larise; Pelej, Eakov sin, iz Ftija; Telamon, Eakov sin, iz Salamine; Euritij, Aktorov sin, iz Ftija; Atalanta, Shinejeva ki, iz Arkadije; Amfiaraj, Ojklov sin, iz Arga. S njima su stigli i Tijestovi sinovi. Kada su se

12

sakupili, Enej ih je gostio devet dana; desetoga pak dana, kada su se Kefej, Ankaj i jo neki drugi pobunili jer idu u lov sa enom, Meleagar, iako je za enu imao Kleopatru, ki Ide i Marpase, poelio je i s Atalancom imati dijete, te je njih prisilio da sa njom idu u lov. Kada su okruili vepra, Hilej i Ankaj bijahu pogubljeni od zvijeri, aEuritiona je Pelej sluaj-no oborio kopljem. U leda je vepra prva nastrijelila Atalanta, drugi pak Amfiaraj, u oko; ali Meleagar ga ubije ubodom u slabine, a kou uzme i prui ju Atalanti. Ipak su joj Tijestovi sinovi oduzeli kou, ne slaui se da ena dobije nagradu dok ima mukaraca,'govorei da im pripada po roenju, ako ju Meleagar ne odlui uzeti. Razbjenjevi se, Meleagar pobije Tijestove sinove, a kou vrati Atalanti. Ali Altaja, ra-aloena smru brae, zapali cjepanicu, te Meleagar iznena-da umre.

Neki kau da Meleagar nije tako skonao, nego je, kako su Tijestovi sinovi traili kou, jer je Ifiklo navodno prvi po-godio vepra, izbio rat meu Kuretima i Kalidoncima; kada je Meleagar isplovio i ubio neku od Tijestove djece, Altaja ga prokune; tako je on, sav razjaren, ostao kod kue. Ipak, kada su se neprijatelji ve pribliili zidinama i kada su graani molei traili da pomogne, nagovoren od ene, jedva je isplo-vio, te je pobio preostalu od Tijestove djece i poginuo borei se. Nakon Meleagrove smrti Altaja i Kleopatra su se objesile, a one ene koje su oplakivale mrtvaca bijahu pretvorene u ptice.

Nakon to je Altaja poginula, Enej je oenio Periboju, ki Hiponoja. Autor Tebaide kae da ju je Enej dobio kao poasnu nagradu kada je Olen pobijeen u ratu. Heziod pak, jer je bila uvrijeena od Hipostrata, Amarinkova sina,

"

kae da ju je otac Hiponoj poslao od Olena s Ahaje k Eneju, koji je bio daleko od Helade, namjeravajui ju pogubiti. Ima ih koji kau da ju je Hiponoj poslao Eneju kada je saz-nao kako mu je vlastita ki bila zavedena, te kada je zanijela. Od nje je Enej dobio Tideja. Ali Pizandar kae da je ovome majka bila Gorga; Enej se, po Zeusovoj volji, zaljubio u njegovu ki.

Kada je Tidej odrastao u plemenita ovjeka, bio je pro-tjeran jer je ubio, kako neki kau, Alkata, Enejeva brata; a kako pak autor AUpneoniek tvrdi, Melanovu djecu, koja su vrebala na Eneja: Feneja, Eurijala, Hiperlaja, Antioha, Eume-da, Sternopa, Ksantipa i Stenelaja; ali, kako kae Ferekid, ubio je vlastitog brata Oleniju. Kako je Agrij njemu tjerao pravdu, on je pobjegao u Arg i stigao kod Adrasta, te je oe-nio njegovu ki Deipilu i s njome imao Diomeda.

Tidej je, dakle, sudjelovao u ratu s Tebom zajedno s Adrastom, te je poginuo, ranjen od Melanipa. Agrijeva djeca: Terzit, Onhest, Prot, Keleut, Likopej, Melanip, preotevi Ene-jevo kraljevstvo, dali su ga ocu, te su, jo pritom iva Eneja, zatvorili i muili. Kasnije je Diomed s Alkmeonom kradomi-ce stigao iz Arga, te je pobio svu Agrijevu djecu, osim Onhista i Terzita, koji su ranije pobjegli na Peloponez; a jer je Enej ve bio star, kraljevstvo je predao Andremonu, koji je oenio Enejevu ki; dok je samog Eneja poveo na Peloponez. Oni pak, od Agrijeve djece koja su pobjegla, zalegli su u zasjedu, uokrug Telefova ognjita, u Arkadiji, te su ubili starca. Ali Diomed prebaci mrtvaca u Arg i pokopa ga na mjestu gdje danas lei grad, po njemu nazvan Enoj; zatim je oenio Egija-liju, Adrastovu ki, ili kako neki kau Egijalovu, te je otiao u rat protiv Tebe i Troje.

*4

IX. Od Eolove djece, Atamant, vladajui Beotijom s Nefelom, dobio je sina Friksa i ki Helu. Ponovo je oenio drugu enu Ino, od koje su mu potekli Learh i Melikert. Kujui zavjeru protiv Nefeline djece, Ino je nagovorila ene da propre sjeme penice i, prikupivi ga, one su to uinile bez znanja mukaraca. A zemlja, zasijana proprenim sjeme-njem, nije urodila plodom. Stoga je Atamant poslao u proro-ite u Delfe, kako bi se saznao odgovor. Ali Ino je nagovorila glasnike da objave kako je proreeno da e neplodnost pre-stati ako se Friks rtvuje Zeusu. Kada je to uo, Atamant je bio prisiljen, od onih koji su zemlju nastavali, prinijeti Friksa oltaru. Nefela ga pak pograbi, zajedno s keri, te im prui ovna zlatnoga runa, kojega je dobila od Hermesa, a kojime su, noeni po nebu, oni preli zemlju i more. Ali im su stig-li do mora koje lei medu Sigejem i Hersonezom, Hela je propala u dubinu, te se, jer je tamo poginula, po njoj i more nazva Helespont. Friks je stigao do Kolana, kojima je vladao Ajet, sin Helija i Perzide, brat Kirke i Paziiaje, koju je oenio Minos. Ovaj primi Friksa i da mu jednu od svojih keri -Halkiopu, te Friks zlatorunog ovna rtvuje Zeusu pribjegaru, a njegovo runo pokloni Ajetu; on pak objesi runo o hrast u Aresovu gaju. Od Halkiope su se Friksu rodila djeca: Arg, Mela, Front i Kitizor.

Kasnije, zbog Herine srdbe, Atamant bijae lien i djece koju mu je rodila Ino. Jer on je sam, poludjevi, nastrijelio Learha, a Ino se s Melikertom bacila u more. Protjeran iz Beotije, molio je boga da mu objavi gdje da se nastani; i bi-jae mu proreeno da se nastani na kojemu god mjestu se zadesi ugoen od divljih zvijeri; mnogo je proao zemalja, dok nije naletio na vukove koji su trgali dijelove ovce, ali

2.5

kada su ga spazili, ostavili su lovinu te su pobjegli. Prisvojivi tu zemlju, Atamant ju je po sebi nazvao Atamatija; zatim je oenio Temistu, ki Hipseja, te je dobio Leukona, Eritrija, Shineja i Ptoja.

Sizif, Eolov sin, osnovao je Efir, kojega danas zovu Ko-rint, te je oenio Meropu, Adasovu ki. Njima se rodio sin Glauk, kojemu je Eurimeda rodila dijete Belerofonta, koji je pak ubio Himeru vatrenoga daha. Ali Sizif je kanjen u Hadu tako da kotrlja stijenu rukama i glavom ne bi li ju preko vrha prebacio. Ipak, kako god je on gurao, ona se sa-ma od sebe vraala natrag. On je tu kaznu ispatao zbog Azopove keri Egine; jer kae se da je Sizif, kada ju je Zeus kradomice ugrabio, dojavio to Azopu, koji ju je onda traio.

Dion, vladajui Fokidom, oenio je Diomedu, ki Ksu-tovu, te su mu se rodili ki Asterodija i sinovi Enet, Aktor, Filak i Kefal, koji je oenio Prokru, Erehtejevu ki. No po-tom se Zora zaljubila u njega i otela ga.

Perijerej, zavladavi Mesenom, oenio je Gorgofonu, Perzejevu ki, koja mu je rodila sinove: Afareja, Leukipa i Tindareja, te jo Ikara. Ali mnogi za Perijereja kau da nije sin Eola, ve Kinorta, sina Amiklova. Zato emo povijest Perijerejevih potomaka iznijeti bavei se Adasovim rodom.

Magnet oeni nimfu Neidu, te mu se rode sinovi Poli-dekt i Diktid; oni su kolonizirali Serifon.

Salmonej je isprva nastavao Tesaliju, ali kasnije je stigao u Elidu i ondje je osnovao grad. Kako je pak bio ohol, elio se izjednaiti sa Zeusom, te je kanjen zbog svojega bezbo-tva. Jer samoga je sebe proglasio za Zeusa, te je oduzeo rtve

- bogu i naredio da se prinose njemu samome; iz koije je vu-kao osuene koe s bronanim loncima, te je govorio da gr-

z6

mi, a bacajui u nebo zapaljene baklje, govorio je da sijeva. Ali Zeus ga je udario gromom, te je razorio grad koji je on osnovao i pobio sve njegove stanovnike.

Tira, ki Salmoneja i Alkide, odgojena od Kreta, Sal-monejeva brata, gajila je snanu ljubav spram rijeke Enipeja; tako bi ona esto pohodila njegove brze vode i naricala. Ali Posejdon, nalikujui Enipeju, lijegao je s njom, a kada je kriomice rodila blizance, ona ih je izloila. Dok su bebe le-ale tako izloene, jedna kobila, u vlasnitvu konjuara koji su naili, udarila je jednu od njih dviju i ostavila znak na di-jelu lica. Konjuar je pak podigao obje bebe te ih je nahranio; onoga sa znakom5 nazvao je Pelije, a drugoga Nelej. Kada su odrasli, upoznali su svoju majku, a maehu Sideru su ubili. Jer kada su otkrili da je inila loe njihovoj majci, oni su krenuli na nju, no ona ih je pretekla i sakrila se u Herinu svetom gaju, te im je umakla. Ipak, Pelije ju je sasjekao na samim oltarima te je sve i dalje ustrajao, prezirui Heru. Kasnije su se braa zavadila, pa je Nelej, kako je bio izbaen, doao u Mesenu, gdje je osnovao Pil i oenio Hloridu, Amfi-onovu ki, s kojom je dobio ki Peru, i sinove Taura, Astera, Pilaja, Dimaha, Euriba, Epilaja, Frazija, Eurimena, Euagoru, Alastora, Nestora i Periklimena, kojemu je Posejdon podario mo da mijenja oblik, te se ovaj za vrijeme Heraklova pusto-enja Pila pretvarao u lava, zatim u zmiju, te u pelu, ali je ipak poginuo od strane Herakla, zajedno s ostalom Neleje-vom djecom. Izvukao se jedino Nestor, jer on je bio odgojen kod Gerenjana. On je oenio Anaksibiju, Kratijevu ker, te

5 Pelion.

17

je dobio keri Pizidiku i Polikastu, i sinove Perzeja, Stratiha, Areta, Ehefora, Pizistrata, Anriloha i Trazimeda.

Pelije je ivio u Tesaliji, te je oenio Anaksibiju, Bijanto-vu k6, ili kako tvrde neki, Filomahu, Amfionovu ki, te je dobio siru Akasta i keri Pizidiku, Pelopiju, Hipotoju i Alkes-tiju.

Kretej je osnovao Jolk i oenio Tiru, Salmonejevu ki, od koje su mu se rodila djeca Ezon, Amitaon i Feret. Amita-on je nastavao Pil i oenio Iomenu, Feretovu ki, od koje su mu se rodili sinovi Bijant i Melampod; ovaj posljednji je ivio na zemlji i pred njegovom je kuom bio hrast u kojemu se nalazila nastamba zmija; kada su njegove sluge pobile zmije, Melampod sakupi drva i zapali reptile, a mlade je zmije othranio. Kada su mlade zmije odrasle, stajale su mu na ramenima dok je spavao, te su mu otuda istile ui jezici-ma. Kako je ustao, tako se i preplaio, te je razumio glasove ptica koje su ga nadlijetale, i pouen od njih, prorekao je budunost ljudima. Pored toga je stekao i vjetinu proricanja svetinjama, a otkada se u Alfeju namjerio na Apolona, sve preostalo vrijeme je bio odlian prorok.

Bijant je prosio Peru, Nelejevu ki. Nelej je pak, kako je bilo mnogo njih koji su prosili ruku njegove keri, rekao da e ju dati onome koji mu donese Filakova goveda. Ova su bila u Filakiji, a uvao ih je pas zbog kojega im se niti o-vjek niti zvijer nisu usuivali pribliiti. Kako Bijant nije mo-gao ukrasti ta goveda, on je pozvao brata da mu pomogne. Brat je prisegao i prorekao je da e biti otkriven u kradi, te da e, nakon to bude zadran godinu dana, tek tada dobiti goveda. Nakon to je dao obeanje, zaputio se u Filakiju, te je, ba kao to mu je i bilo proreeno, bio uhvaen pri kradi

18

i svezan, a u zatvoru je bio uvan. Kada je malo nedostajalo do pune godine, u skrovitom je dijelu krova zauo crve; je-dan od njih je pitao koliki je dio grede ve pojeden, a ostali su odgovorili daje ostalo jo jako malo. I brzo je zamolio da ga premjeste u drugu eliju, a kada se to dogodilo, i ne mno-go zatim, elija se uruila. Filak se zaudio i shvatio da je ovaj odlian prorok, te ga je oslobodio i pozvao da mu kae kako bi njegov sin Ifiklo mogao imati djece. Ovaj obea da e mu rei, pod uvjetom da on dobije goveda. rtvovavi dva bika i zapjevavi, sazvao je ptice, te kada je stigao jastreb, od njega je saznao da kada je Filak jednom kopio ovnove, odloio je jo krvav no pored Ifikla, a kada se dijete uplailo i pobjeglo, on ga je zabio u sveti hrast, te ga je kora drveta obavila i sak-rila. Rekao je, stoga, da ako bi pronaao no i ako bi ostrugao rdu, pa deset dana Ifiklu dao da je pije - ovaj bi dobio dijete. Pouen od jastreba, Melampod je naao no, te je ostrugao rdu, dao je Ifiklu da ju pije deset dana, te mu se rodio sin Podark. A goveda je on zagnao u Pil, te je dobio Nelejevu ki i predao je bratu. Jo je odreeno vrijeme ivio u Meseni, ali kako je Dioniz zaveo ene u Argu, on ih je izlijeio za dio kraljevstva, te se tamo nastanio s Bijantom.

Bijant i Pera su imali sina Talaja, ija je ena bila Lizima-ha, ki Abantova, sina Melampodova, te mu je ona rodila Adrasta, Partenopeja, Pronaksa, Mekisteja, Aristomaha i Eri-filu, koju je oenio Amfiaraj. PartenOpeju se rodio Promah, koji je s Epigonima zaratio na Tebu; Mekistejev sin bijae Eurijal, koji je otiao u Troju. Pronaktu se rodio Likurg; a Adrast i Amfiteja, Pronaktova ki, imali su keri Argiju, Deipilu i Egijaliju, te sinove Egijaleja i Kijanipa.

19

Feret, Kretejev sin, utemeljio je Feru u Tesaliji, te je dobio Admeta i Likurga. Likurg se nastanio u Nemeji, oenio Euridiku ili, kako neki kau, Amfiteju, te je dobio Ofelta, kojega su kasnije nazvali Arhemor. Dok je Admet vladao Ferom, i za vrijeme dok je prosio Pelijevu ki, Alkestidu, Apolon mu je sluio kao suanj. Pelije je objavio da e ki dati onome tko ujarmi lava i vepra u kola. Apolon, ujarmivi ih, daihAdmetu, koji ih je odveo Peliju te je dobio Alkestidu. Ali prinosei rtve na svadbi, zaboravio je prinijeti rtvu Ar-temidi, te je stoga otvorio branu odaju i naao je popunjenu sklupanim zmijama. Ipak, Apolon prozbori i umilostivi boginju, te izmoli kod Mojra da, kada mu dode vrijeme mrijeti, Admet bude razrijeen od smrti, ako neko dobrovolj-no izabere mrijeti umjesto njega. Tako dode i dan za umira-nje, ali niti otac niti majka ne hgedoe umrijeti za njega, ve to uini Alkestida. Ipak, nju je natrag poslala Djevojka6, a kako neki kau Heraklo se borio s Hadom, te ju je doveo njemu gore.

Ezon, Kretejev sin, od Polimede dobije sina Jazona. Tako je ivio u Jolku, a Jolkom je nakon Kreteja vladao Pe-lije, kojemu je, na upit o kraljevstvu, bog prorekao da se u-va ovjeka s jednom sandalom. Isprva kralj nije razumio proroanstvo, da bi ga kasnije spoznao. Jer dok je na moru nudio rtvu Posejdonu, mnoge je druge, a medu mnogima i Jazona, poslao da sudjeluje. Zaljubljen u zemljoradnju, Ja-zon je odsjeo na selu, te je urio na rtvovanje pa, preavi rijeku Anauron, izie sa samo jednom sandalom; drugu je sandalu izgubio u bujici. Vidjevi ga, Pelije ga usporedi s

6 Perzefona.

30

proroanstvom, te dok su naprijed hodili, zapita ga to bi uinio da ima vlast i da mu bude proreeno kako e bid ubijen od nekog od graana. A Jazon, ili rekavi nasumice ili potaknut Herinom srdbom, kako bi Medeja ispala loa za Pelija, jer nije cijenila Heru, ree: "Naredio bih mu da donese Zlatno runo". im je to Pelije uo, naredi mu da krene po rimo. Ono bijae u Kolhidi, u Aresovu gaju, obje-eno na hrast, a bilo je uvano od zmaja koji nikad ne spava.

Poslan po runo, Jazon pozove u pomo Arga, sina Frik-sova, i on po Ateninu savjetu sagradi brod s pedeset vesala, po graditelju nazvan Argo. A na pramac ugradi Atena cjepa-nicu s Dodonina hrasta koja je govorila. Kada je brod bio izgraen, te je Jazon upitao za proroanstvo, bog ga uputi da otplovi kada sakupi najodlinije ljude Grke. Oni pak koji su se sakupili bijahu sljedei: Tif, Hagnijev sin, koji je kormilario brodom; Orfej, sin Egrov; Zet i Kalija, Borejevi sinovi; Kastor i Poluks, Zeusovi; Telamon i Pelej, sinovi Eakovi; Heraklo, sin Zeusov; Tezej, Egejev sin; Ida i Linkej, Afarejevi sinovi; Amfiaraj, Iklov sin; Kajnej, Koronov sin; Palajmon, Hefestov ili Etolov sin; Kefej, Eolov sin; Laert, Arkizijev sin; Autolik, Hermesov sin; Atalanta, Shinejeva ki; Menojtij, Aktorovsin; Aktor, sin Hipasov; Admet, Fere-tovsin; Akast, Pelijev; Eurit, Hermesov sin; Meleagar, Enejev sin; Ankaj, Likurgov sin; Eufem, Posejdonov sin; Pea, Tama-kov sin; But, Teleonov sin; Fan i Stafil, Dionizovi sinovi; Ergin, Posejdonov sin; Periklimen, Nelejevsin; Augej, Heli-jevsin; Ifiklo, Testijinsin; Arg, Friksovsin; Eurijal, Mekiste-jevsin; Penelej, Hipalmovsin; Lejt, Alektorovsin; Ifit, Nau-bolov sin; Askalaf i Jalmen, Aresovi sinovi; Asterij, Kometov sin; Polifem, Elatov sin.

3i

Ovi su, pod Jazonovim zapovjednitvom, sdgii do Lem-na. Meutim, zadesi se u to vrijeme Lemno pust od muka-raca, pod vladavinom Hipsipile, Toantove keri, iz razloga koji slijedi. Lemljanke nisu potivale Afroditu, te im ona nabaci straan smrad; stoga su im muevi uzeli zarobljenice iz susjedne zemlje Trakije, te spavaju s njima. Obeaene, Lemljanke su im ubile oeve i brau; jedino je Hipsipila sa-krila svoga oca Toanta, te ga je spasila. Kako su, dakle, pristig-li na Lemno, upravljan od strane ena, sa enama su opili. Hipsipila je spavala s Jazonom, te mu je rodila sinove Euneja i Nebrofona.

Nakon Lemna, pristigli su Doljanima, kojima je vladao Kizik. On ih je srdano primio. Ali od tamo otplovivi po noi i nabasavi na protivne vjetrove, vratili su se opet natrag Doljanima, bez da su za to znali. Ovi su ih pak smatrali za pelazgijsku armadu, jer esto su bili napadani od Pelazga, te su se i jedni i drugi dohvatili none borbe, bez znanja s kim se bore; a pobili su mnoge, medu kojima i Kizika. Po danu, kada su shvatili, jadikovali su, te su sami sebi odrezali kose, a Kizika su raskono pokopali. Nakon pokopa su otplovili i dosegli Miziju.

Tamo su ostavili Herakla i Polifema. Jer Hil, Teoda-mantov sin i Heraklov ljubimac, bio je poslan da donese vode, ali tada je zbog svoje ljepote otet od nimfa. Ali Polifem je uo njegove uzvike, pa izvue ma i krene u potjeru, smat-rajui da ga odvode lopovi. I iznese to Heraklu, kojega je sreo. Ali dok su njih dvojica traila Hila, brod ode, te je Po-lifem zasnovao grad Kij i kraljevao u Miziji, a Heraklo se vratio u Arg. Ali Herodot kae da Heraklo tada nije isplovio, a niti na poetku putovanja, ve da je tada robovao kod

3i

OmfaJe. Ferekid pak kae da je bio ostavljen u Afeti, u Tesa-liji, kada je Argo izjavio da ne moe nosid njegovu teinu. Ipak, Demart iznosi kako je Heraklo otplovio u Kolhidu; jer Dioniz ga ak navodi kao vodu Argonauta.

Iz Mizije su otplovili u bebrijsku zemlju, kojom je vladao Amik, siri Posejdona i nimfe Bitine. Kako je bio hrabar, prisiljavao je goste koji su pristizali da se bore golim akama i na taj je nain svravao stvar. Stigavi na Argo, ponovo je izazvao na akanje najboljega od posade. Poluks prihvati i poaka se s njime te ga ubije, udarivi ga u lakat. A kada su Bebrici krenuli protiv njega, odlinici zgrabie oruje te pobi-e mnoge od njih koji su bjeali.

Od tamo otplovivi, sioe na kopno u trakijskoj Sal-midesi. Tamo je ivio Finej, vra koji je bio slijep na oba oka. Za njega jedni kau da je bio Agenorovsin, a drugi pak Posejdonov. Jedni kau da je bio oslijepljen od bogova jer je ljudima proricao budunost, a drugi pak da su ga oslijepili Borej i Argonauti jer je, nagovoren od njihovih maeha, oslijepio njegovu vlastitu djecu. Neki kau da ga je oslijepio Posejdon jer je Friksovoj djeci otkrio plovni put od Kolhide do Helade. A bogovi njemu poslae i Harpije. One bijahu krilate, te im bi Fineju bio postavljen stol, doletjevi s neba pograbile bi veinu toga, a ono malo to bi ostavile, ostavile bi okueno smradom, tako da to nitko ne bi mogao dirnuti. Kada su tako Argonauti od njega htjeli doznati neto o putu, on ree da e im razjasniti sve u vezi putovanja, ako ga oni rijee Harpija. Tako su Argonauti razastrli pokraj njega trpe-zu punu ia, a Harpije, iznenada se obruivi, odnesu hranu. Kada su to vidjeli, Zet i Kalaj, Borejevi sinovi, jer su bili kri-lati, izvukli su maeve, te su ih gonili kroz zrak. Harpijama

33

bijae zapisano poginuti od Borejevih sinova, a Borejevim sinovima skonan tada kad, progonei, ne uspiju uhvatiti progonjenoga. Tako, dok su bile proganjane, jedna od Har-pija pade u rijeku Tigar na Peloponezu, koja se pak sada po njoj naziva Harpija. Jedni je zovu Nikotoja, a drugi Elopa. Druga, nazvana Okipeta, prema nekima Okitoja, ali Heziod ju naziva Okipoda, pobjegla je niz Propont, dok nije stigla do Ehinadskih otoka, koji se sad po njoj nazivaju Strofadi.

Rijeen Harpija, Finej je razotkrio putovanje Argonau-tima, te ih je savjetovao u vezi sudarajuih stijena u moru. A bijahu to ogromne stijene koje su, zbog snage vjetrova suda-rajui se jedna u drugu, zatvarale morski prolaz. Nad njima bijae gusta magla, a mogao se uti i snaan prasak, te bijae nemogue, ak i pticama, proi kroz njih. Tako ih savjetova da puste golubicu kroz stijene, te ako vide da se spasila, ne-ka plove kroz tjesnac bez brige; ako pak propadne, tada ne-ka ne idu silom kroz prolaz. Kada su to uli, krenue, te ka-ko su se pribliili stijenama, s pramca pustie golubicu. Dok je ova letjela, sudar joj dviju stijena otkine vrh repa. Oni su, dakle, poekali dok se stijene nisu razdvojile, te estokim veslanjem, i uz Herinu pomo, prodoe, ali im je iljak krme bio okrnjen. Od tada su sudarajue stijene zaustavljene, jer njima bijae sueno da se, im ih netko prvi proe, sasvim zaustave.

Argonauti su stigli kod Mariandinaca, i tamo ih je kralj Lik uljudno primio. Tada od udarca divlje svinje pogine vra Idmon; a poginuo je i Tif, te se kormila broda primio Ankaj.

Oplovivi Termodon i Kavkaz, stigli su do rijeke Fazis, koja se nalazi u Kolhidi. Kada je brod pristao u luci, ode Ja-

34

zon do Ejeta te, iznosei Pelijevu zapovijed, zatrai da mu preda runo. Ovaj obea da e mu ga predati, ako jednom rukom podjarmi bikove mjedenih kopita. Bijahu, naime, kod njega dva divlja bika iznimne veliine; Hefestov poklon. Imali su oni mjedena kopita, a iz usta su izbacivali vatru. Kada ove podjarmi, Ejet mu naredi da posije zmajeve zube; jer imao je polovicu od onih koje je Kadmo posijao u Tebi; dobio ih je od Atene. Ali dok se Jazon bunio kako da podjar-mi bikove, Medeja se zaljubila u njega; a bijae ona travarka, ki Ejeta i Idije, Okeanove keri. Uplaena da ne bi od bikova nastradao, skriveki od oca, obea da e mu pomoi podjar-miti bikove i isporuiti runo, ako joj se zakune da e ju uzeti za enu i da e ju povesti sa sobom kada bude plovio natrag u Heladu. Kada se Jazon zakleo, dala mu je lijek koji mu je trebao pomoi da podjarmi bikove; naredi mu da namae tit, koplje i tijelo; jer s njime namazan, ree ona, jedan dan nee moi biti ranjen - niti od vatre, niti od eljeza. Razjasni mu da, kada zubi budu posijani, iz zemlje e se na njega di-zati naoruani ljudi, za koje je rekla da im ih vidi iz daljine nabaci kamenje po sredini, a kada se oni oko toga meusob-no potuku, tada da ih pobije. Kada je to uo i kada se nama-zao lijekom, Jazon se pojavio u hramskom gaju i pronaao je bikove, te iako su ga zasuli mnogom vatrom, on ih podjar-mi. Kako je pak zasijao zube, digoe se iz zemlje naoruani ljudi; a on, gdje ih je vidio vie na okupu, skriveki ih je na-bacivao kamenjem, te kada bi se oni meusobno potukli, on bi.prilazio i ubijao ih. Ali iako je podjarmio bikove, Ejet mu nije dao runo; jer elio je spaliti Argo i pobiti posadu. Ali Medeja ga je prestigla i po noi je dovela Jazona do ru-na, te je uzela runo, a svojim je lijekovima uspavala zmaja

35

koji ga je uvao; nakon toga se s Jazonom ukrcala na Argo. Slijedio j u je i njezin brat Apsirt. S njima na brodu, Argpnauti otplovie po noi.

Kada je Ejet saznao to je Medeja uinila, krene u potje-ru za laom. Ali kada ga je vidjela u blizini, Medeja ubije brata te ga je, raskomadavi ga na dijelove, bacala u dubinu. A Ejet, sakupljajui dijelove djeteta, zaostane u potjeri; zato se okrenuo natrag i pokopao spaene dijelove djela, te je mjesto nazvao Tome7. Ipak, mnoge je Kolhiane poslao u potragu za Argom, zaprijedvi im da e, ako ne dovedu Me-deju, oni sami trpjeti njezinu kaznu. Oni su se zato razili i svaki je traio na drugome mjestu.

Kada su, plovei, Argonaud ve bili proli rijeku Eridan, Zeus se razbjesni zbog ubojstva Apsirta i poalje estoku olu-ju, te im nametne lutanje. Dok su tako plovili pored Apsirt-skih otoka, laa progovori, proriui da se nee rijeiti Zeuso-va bijesa ako ne otplove u Auzoniju i ako ih Kirka ne proisti zbog Apsirtova ubojstva. Tako su ovi proli pored ligijskoga i keltskoga naroda, te nastavili kroz Sardinijsko more, zaobi-lazei Tireniju, i stigli u Eeniju, gdje su bili proieni, te su postali Kirkini pribjegari.

Kada su plovili pored Sirena, Orfej izbavi Argonaute, pjevajui melodiju suprotnu Sirenama Jedino je But zapli-vao prema njima; njega je pograbila Afrodita i nastanila ga u Lilibaju.

Nakon Sirena, brod je naiao na Skilu i Haribdu, lutaju-e stijene, nad kojima se uzdizao veliki plamen i dim. Ali,

7 Rasjek.

36

zamoljena od Here, Tedda je, zajedno s Nereidama, sigurno provela brod kroz njih.

Zaobiavi otokTrinakriju, na kojemu se nalaze Helije-va goveda, sdgli su na feaki otok Korkiru, kralj koje bijae Alkinoj. Kako Kolhiani nisu mogli pronai brod, neki su se od njih nastanili u Keraunijskim planinama, a neki su ot-putovali u Iliriju i osvojili Apsirtske otoke. Ali neki su otili do Feaana te, zatekavi tamo Argo, zatraili su Medeju od Alkinoja. On odgovori da e ju, ako se ve sastala s Jazonom, dati njemu, ali ako je jo djevica, da e ju poslati ocu. Areta pak, Alkinojeva ena, preduhitrila je stvar, te je Medeju vjen-ala s Jazonom; tada su se Kolhiani nastanili medu Feaa-nima, a Argonauti su otplovili s Medejom.

Plovei po noi, nabasali su na snanu oluju. Apolon pak, postavivi se na Melantijsko sljeme, sjevne, otpusdvi strijelu u more. Tada su ovi ugledali otok u blizini, a jer se nenadano pojavio kada su se usidrili, nazvali su ga Anafe8. Podigli su rtvenik Apolonu Sjajnome, te rtvujui, oni okre-nu na gozbu, a dvanaest je sluavki, Medeji darovanih od Arete, zadirkivalo odlinike alama; zbog toga je za vrijeme rtve, jo uvijek uobiajeno ruganje medu enama.

Nakon to su od tamo otplovili, od Tala su bili sprijeeni izii na Kreti. Neki za njega kau da je od mjedene rase, dru-gi pak da ga je Minosu dao Hefest. On je bio mjedeni ovjek, ali neki kau da je bio bik Imao je jednu ilu, koja se protezala od vrata do glenjeva, a na kraju ile bio je zabijen mjedeni avao. Taj je Tal uvao otok, optravao ga je triput na dan; zato ga je tada, kada je vidio Argo kako se pribliava, poeo

8 Arutfaino - pokazati se, izai.

37

gaati kamenjem. Prevaren, umro je od Medeje, kako neki kau, jer mu je lijekom uzrokovala ludilo, ili, kako drugi ka-u, jer je obeala da e ga uini besmrtnim, te mu je izvukla avao, a on je umro kada mu je istekla sva krv. Neki ipak kau da ga je Pijant pogodio u gleanj i ubio.

Ostali su tamo samo jednu no, pa su se zaputili u Egi-nu da se opskrbe vodom; izbilo je, meutim, meu njima natjecanje oko vaenja vode. Od tamo, plovei kroz Eubeju i Lokridu, stigli su u Jolk, zavrivi tako cijeli put u etiri mjeseca.

Pelije, oajavajui zbog povratka Argonauta, elio je ubiti Jazona; on pak zatrai da sam sebi oduzme ivot te, nudei rtvu, bez prisile ispije bikovu krv i umre. Jazonova majka prokune Pelija, te se objesi, ostavivi nejako dijete Promaha. Ali Pelije pogubi i sina kojega je ona ostavila. Ka-da se vratio, Jazon je predao runo, te iako se elio osvetiti onima koji su mu uinili loe, ekao je pravo vrijeme. Tada je s odlinicima otplovio na Istam i posvetio lau Posejdonu, ali je odmah nakon toga poticao Medeju da zatrai od Pelija da mu vrati dug. Ona je otila u Pelijevu kraljevsku palau i nagovorila njegove keri da ga rasijeku na komade i skuhaju, obeavajui da e ga uz pomo lijeka uiniti mladim; a da bi pridobila njihovo povjerenje, rasijee ovna, te ga skuha i uini od njega janje. One joj tako povjerovae, rasijeku oca, te ga skuhaju. Akast pak, uz pomo stanovnika Jolka, pokopa oca, a Jazona i Medeju protjera s Jolka.

Oni stigoe u Korint i tamo sretno provedoe deset go-dina, dok Kreont, korintski vladar, nije za Jazona zaruio ki Glauku; Jazon ju je oenio i otjerao Medeju. Onazazove bogove na koje se Jazon zakleo i, nakon to se esto tuila

38

na njegovu nezahvalnost, mladenki poalje ogrta namoen otrovom. Kada ga je mladenka ogrnula, zajedno je s ocem, koji joj je priskoio u pomo, izgorjela u estokom plamenu. Djecu Mermera i Fereza, koje je imala s Jazonom, Medeja ubije, pa pobjee na koiji s krilatim zmajevima, koju je do-bila od Helija, te sugne u Atenu. Jo se govori i daje ostavila jo nejaku djecu dok je bjeala, postavivi ih za pribjegare kod rtvenika Here Visonice, a da su ih Korinani premjes-tili i izranjavali do smrti.

Medeja je stigla u Atenu, gdje se udala za Egeja, te mu je rodila sina Meda. Kasnije, jer je kovala zavjeru protiv Te-zeja, zajedno je sa sinom bila prognana iz Atene. Ipak, on je pokorio mnoge barbare, te je njemu podlonu zemlju nazvao Medija; poginuo je, zarativi na Indijce; a Medeja, neznana, stigne u Kolhidu te, otkrivi kako je Ejet razbatinjen kraljev-stva od strane brata Perza, ovoga ubije i ocu povrati kraljev-stvo.

39

.

|

ft

I. Kako smo razloili o Deukalionovu rodu, sada nam pred-stoji rei neto o Inahovom.

Okeanu i Tetidi rodi se sin Inah, po kojemu se i rijeka u Argu naziva Inah. Njemu i Meliji, Okeanovoj keri, rode se sinovi Foronej i Egijalej. Egijalej je umro a da nije imao djece, te se cijela zemlja nazvala Egijalija; Foronej je pak vla-dao cijelom zemljom, kasnije nazvanom Peloponez, te je s nimfom Teledikom dobio Apisa i Niobu. Apis je svoju mo preobrazio u tiraniju, a Peloponez je po sebi nazvao Apija. Bio je nasilni tiranin, pa su Teleksij i Telhiz skovali urotu i pogubili ga, a da ovaj nije iza sebe ostavio djece. Kako je bio smatran bogom, nazvan je Sarapis. Nioba je sa Zeusom imala sina Arga, a bila je prva smrtnica s kojom se Zeus spojio, ka-ko kae Akuzilaj. Nioba je sa Zeusom imala i sina Pelazga, po kojemu se stanovnici Peloponeza nazivaju Pelazgi. Ipak, Heziod kae da je Pelazg iz same zemlje potekao. Ali na nje-ga u se kasnije vratiti. Argo je dobio kraljevstvo, pa je Pelo-ponez po sebi nazvao Arg. Nakon to je oenio Evadnu, ki Stiromona i Nere, dobio je Ekbaza, Pira, Epidaura i Krijaza, koji je i naslijedio kraljevstvo.

Ekbazu se rodio sin Agenor, aAgenoru Argo; onaj ko-jega su nazivali Svevidei. Imao je taj oi po cijelome tijelu,

43

a lcako je bio iznimno snaan, ubio je bika koji je zlostavljao Arkadiju i obukao je njegovu kou; kada je pak sadr vrijeao Arkaane i krao njihovu stoku, Argo ustraja te ga ubije. A govori se da je na spavanju uhvatio i Ehidnu, ki Tartara i Geje, onu koja je obiavala grabiti prolaznike, te da ju je ubio. Osvedo je i Apisovu smrt, tako to je ubio krivce.

Argo i Izmena, Ezopova ki, imali su sina Ijasa, od koje-ga kau da je potekla Ija. Ali kroniar Kastor i mnogi tragiari kau da je Ija Inahova ki; a Heziod i Akuzilaj kau da je ona Pijrenova ker. Nju je Zeus zaveo dok je sluila kao He-rina sveenica. Kada gaje Heta otkrila, dodirnuvi se djevoj-ke, pretvorio ju je u bijelu kravu, te se zakleo da se s njome nije sastao. Zbog toga Heziod kae da zakletve zbog ljubavi ne povlae za sobom bijes bogova. Hera pak od Zeusa zatrai tu kravu i kao njenog uvara postavi Arga koji sve vidi, za kojega Ferekid kae da je bio Arestorov sin, Asklepijad tvrdi Inahov, a Kerkop kae da je bio sin Arga i Izmene, Ezopove keri; Akuzilaj pak kae da ga je sama zemlja rodila. Taj Ar-go ju je zavezao za maslinu koja se nalazila u mikenskom svetom gaju. Zeus je naredio Hermesu da ukrade kravu, ali kako je Hijeraks dojavio, nije to mogao uiniti potajice, te je ubio Arga, pogodivi ga kamenom; odade je nazvan Argi-font9. Hera je tada na kravu poslala obada, te je ova najprije stigla do zaljeva koji je po njoj nazvan Jonski; zatim je puto-vala preko Ilirije i, prebacivi se preko planine Hemon, prela je tjesnac, koji je tada nazivan Trakijskim, a sada po njoj Bospor10. Otiavi u Skitiju i zemlju Kimerana, lutala je ve-

9 Ubojica Arga. 10 Kravlji tjesnac.

44

likim, suhim predjelima i mnoga je mora preplivala, i u Eu-ropi i u Aziji, da bi na kraju stigla u Egipat, gdje je povratila stari lik i pokraj Nila rodila sina Epafa. Hera je zatraila od Kureta da ga sakriju, i oni su ga sakrili. Kada je to opazio Zeus, pobio je Kurete, ali Ija je krenula u potragu za djete-tom. Lutala je po cijeloj Siriji, jer joj je bilo objavljeno da ta-mo ena kralja Biblija odgaja njezino dijete; kada je nala Epafa, otila je u Egipat i tamo se udala za Telegona. Telegon je tada vladao Egipanima. Ona je postavila Demetrinu sliku, koju su Egipani nazvali Izidom; a i samu Iju su nazivali Izi-dom.

Vladajui Egipanima, Epaf je oenio Memfidu, ki Nila, te je po njoj nazvao grad koji je osnovao Memfis. Dobio je i ki Libiju, po kojoj je nazvana zemlja Libija. S Posejdonom je Libija imala dva sina: Agenora i Bela. Agenor je, dakle, otiao u Fenikiju i tamo je vladao, te je postao ro-donaelnik velike loze, odakle emo i podastrijeti njegovu priu. Ali kako je ostao u Egiptu, Bel je oenio Anhinoju, ki Nila, te su se i njemu rodila dva sina: Egipt i Danaj; a kako pak kae Euripid, jo i Kefej i Finej. Bel je Danaja smjestio u Libiju, a Egipta u Arabiju; Egipt je pak pokorio zemlju Melampoana, te ju je po sebi nazvao Egipat. Od mnogih ena, Egiptu se rodilo pedeset sinova, a Danaju pe-deset keri. Kasnije, kada su se njih dvoje svaali u vezi vla-davine, Danaj se uplaio Egiptovih sinova, te je po Ateninom savjetu sagradio brod; a bijae prvi koji je to uinio. Nakon to je ukrcao keri, pobjegao je. Dodirnuvi se Roda, postavio je kip Atene Undijske. Tada je otiao do Arga, te mu je Ge-lanor, tadanji vladar, predao kraljevstvo. Kako je zemljom zavladao sam, stanovnike je po sebi nazvao Danajcima Zem-

45

Ija je bila bez vode, jer je Posejdon, zbog bijesa spram Inaha koji je potvrdio da je zemlja Herina, isuio izvore. Tako je Danaj poslao keri da nadu vode. Jedna od njih, Amimona, traei vodu, odapela je strijelu na jelena, a pogodila usnuloga satira, te je on ustao i poelio ju; ipak, kada se pojavio Posej-don, satir je pobjegao, a Amimona je legla s Posejdonom, te joj je on otkrio izvore u Lemi.

Egiptovi su sinovi doli u Arg, gdje su nagovarali Danaja da se okani neprijateljstva, te su ga molili da oene njegove keri. Iako Danaj nije vjerovao njihovim najavama, a i sjeao se loega to je pretrpio u vezi bijega, ipak je pristao na svadbu i razdijelio keri drijebom. Hipermnestra, najstarija, bila je izabrana za enu Linkeju, a Gorgofona je bila izabrana za enu Proteju; jer su se njih dvoje rodili u Egiptu, od Argifije, ene kraljevske krvi. Od ostalih, Buziridu, Enkeladu, Liku i Defronu su dopale keri koje je Danaju rodila Europa: Auto-mata, Amimona, Agava i Skeja Ove je Danaj dobio od kra-ljice; ali Gorgofonu i Hipermnestru mu je rodila Elefantida. Istar je dobio Hipodamiju; Halkodon, Rodiju; Agenor, Kle-opatru; Het, Asteriju; Diokorist, Hipodamiju; Alkej, Glauku; Alkmenor, Hipomeduzu; Hipotoj je dobio Gorgu, Euhe-nor, Ifimeduzu; Hipolit, Rodu. Ovo je deset sinova koji su roeni od ene iz Arabije. Ali djevojke su roene od hamadri-jadskih nimfi; neke su Adantine keri, a neke Fojbine. Aga-ptolem je dobio Pirenu; Kerket, Doriju; Euridam, Fartidu; Egij, Mnestru; Argij, Evipu; Arhelaj, Anaksibiju; Menemah, Nelu. Ovih je sedmero od fenike ene, a djevojke od Etiop-ljanke. Oni roeni od Tire, bez drijeba su dobili djevojke ija je majka bila Memfida, zbog slinosti imena; Klit je do-

46

bio Klitu; Stenel, Scenelu; Hrizip, Hrizipu. Dvanaest Egipto-vih sinova s naidskom nimfom Kalijadnom, drijebali su se oko keri koje je Danaju rodila naidska nimfa Poliksa; sinovi bijahu Euriloh, Fant, Peristen, Hermes, Drijad, Potamon, Kizej, Lik, Imbro, Bromij, Poliktor i Htonij, a keri Autono-ja, Teana, Elektra, Kleopatra, Euridika, Glaukipa, Antelija, Kleodora, Evipa, Erata, Stigna i Brika. Egiptovi sinovi od Gorgone, drijebali su oko Danajevih keri s Pirijom; tako je Perifant dobio Akteju; Enej, Podarku; Egipt, Dioksipu; Menelk, Adi tu; Lamp, Okipetu; Jadmon, Pilargu. Najmlai Egiptovi sinovi ovako su drijebali; Ida, Hipodiku; Defron, Adijantu - ove je pak djevojke rodila mari Herza; Pandij je dobio Kalidiku; Arbel, Imu; Hiperbij, Kelenu; Hipokorist, Hiperipu - mari je ovih junaka bila Hefesdna, a mad djevo-jaka bila je Krina

Kada su zavrili drijebanje brakova, Danaj je priredio gozbu, a kerima je podijelio bodee, te su ove pobile svoje mueve dok su spavali; sve osim Hipermnestre. Ona je po-tedjela Linkeja, koji je potivao njezino djevianstvo. Danaj ju je stoga zatvorio i uvao pod straom. Ostale su Danajeve keri zakopale glave svojih mladoenja u Lerni, a djela su pred gradom dolino opravile; Atena i Hermes su ih proistili po Zeusovoj zapovijedi. Danaj je kasnije smjesdo zajedno Hipermnestru i Linkeja, a ostale je keri udao za pobjednike adetskih natjecanja.

Amimona je s Posejdonom dobila Nauplija. Taj je Na-uplij imao dugaak ivot te je, plovei morem, svjedom bak-lje obiavao odvoditi u smrt one na koje bi nabasao. Dogo-dilo se tako da je i sam skonao istom tom smru. Ali prije

47

nego je skonao, kako kau tragiari, oenio je Klimenu, Katrejevu ker, ali kako kae autor Povratka11, Filiru, a kako e Kerkop, Hezionu; te mu je ona rodila Eaka i Nauzimedo-na.

II. Nakon Danaja, Argom je vladao Linkej, kojemu je Hipermnestra rodila sina Abaza, a kojemu je pak Aglaja, Mandnejeva ki, rodila dva sina: Akrizija i Prita. Ova su se dvojica meusobno svaala jo dok su bili u utrobi; tako kada su odrasli, zaratili su oko kraljevstva, a ratujui, bijahu prvi koji su pronali titove. Nakon to je pobijedio, Akrizije je Prita protjerao s Arga. I ovaj je otiao pred Ijobata u Likiju, a kako pak neki kau, pred Amfijanaksa; oenio je njegovu ker, kako e Homer, Anteju, a kako e pak tragiari, Stene-boju. Njegov tast ga je povratio s likijskom vojskom, te je zauzeo Tirint, koji je za njega bio utvren od Kiklopa. Braa su meu sobom podijelila cijelu Argolidu, te su je nastanili; Akrizije je vladao Argom, a Prit Tirintom. Akriziju se od Euridike, Lakedemonove keri, rodila ki Danaja, a i Prit je sa Stenebojom imao Lizipu, Ifionu i Ifijanasu. Kada su ove djevojke odrasle, poludjele su; Heziod tvrdi da je to stoga to nisu htjele prihvatiti Dionizove svetkovine, a Akuzilaj kae jer su unitile Herin drveni kip. Tako sluene, lutale su po cijeloj Argolidi, te su kasnije prolazile Arkadiju i Pelo-ponez, a u potpunome su neredu pretrale i pustinju. Ali Melampod, sin Amitaona i Idomene, Abantove keri, bio je vra, te je prvi primjenjivao terapiju lijekovima i proie-njima, a obeao je da e lijeiti djevojke ako dobije treinu kraljevstva. Kako Prit nije pristao na lijeenje uz toliku cijenu,

11 Nostoi: Povratak junaka od Troje.

48

djevojke su jo vie podivljale, a pored njih su podivljale i sve ostale ene; jer, ostavivi kue; one su pogubile vlastitu djecu i odlutale u pustinju. Tek kada je nesrea dola do naj-gorega, Prit je platio traenu cijenu; i Melampod je sad obe-ao da e ih lijeiti kada njegov brat Bijant primi drugu tre-inu zemlje. Prit, uplaivi se da e od njega biti traeno jo i vie ako bude i dalje odlagao terapiju, pristao je na te uvjete. Tako je Melampod uzeo sa sobom najsnanije mladie, te je s vikom i vrstom mahnita plesa dotjerao ene s planina u Sikion. U natjeravanjima je nestala Ifiona, najstarija od keri; ostalima pak, koje su uspjele biti proiene, vratio se razum. Njih je Prit dao kao nevjeste Melampodu i Bijantu, a kasnije je dobio sina Megapenta.

III. Belerofont, sin Glauka, Sizifbva sina, zbog toga to je nesvojevoljno ubio brata Delijada, ili, kako neki kau, Pi-rena, a drugi opet Alkimena, stigao je kod Prita, te je bio proin. Steneboju je zahvatila vatrena ljubav, te mu je poslala prijedlog da se nadu. Kako je on odbio, ona je javila Pritu da joj je Belerofont poslao zlonamjeran prijedlog. Prit je povjerovao, te mu je dao pismo da ga nosi Iobatu. U pis-mu je bilo zapisano kako mu je ubiti Belerofonta. Proitavi pismo, Iobat zapovjedi Belerofontu da ubije Himeru, na-dajui se da e biti uniten od zvijeri; jer bijae ona zahtjevna lovina, i to ne samo njemu, ve mnogima drugima; naime, imala je lice lava, zmajev rep, a treu, srednju glavu, koze, kroz koju je bljuvala vatru. Zemlju je opustoila i stoku je oskvrnula. Jer bijae to jedno bie sa snagom triju zvijeri. Uz to se kae da je ta Himera bila odgojena od Amizodara, sukladno onome to je rekao i Homer, te da je nastala iz veze Tifona i Ehidne, kako to Heziod potvruje. Belerofont

49

se dakle uspeo na svojega pernatoga konja Pegaza, potomka Meduze i Posejdona, uvrstio se na visini, te je otuda ustrijelio Himeru. Nakon te borbe naredi njemu Iobat da krene u rat sa Solimljanima. Kako je on i to skonao, naredio mu je da se pobije s Amazonkama. Kada je pak i njih pobio, Iobat izabere one za koje se inilo da se istiu hrabrou, te im na-redi da naprave zasjedu i da ga ubiju. Ali kada je Belerofont i ove pobio, Iobat se oduevio njegovom snagom, pa mu je pokazao pismo i molio ga je da ostane s njime; uz to mu je dao ki Filonoju, a kada je umro, ostavio mu je i kraljevstvo.

IV. Kada je Akrizije upitao proroite kako bi mogao dobiti muku djecu, bog mu je odgovorio kako e mu ki roditi dijete koje e ga ubiti. Uplaivi se toga, Akrizije je pripravio podzemnu mjedenu sobu u kojoj je uvao Danaju. Ipak, kako neki kau, nju je snubio Prit, a tada je i zapoelo neslaganje medu njima; kako pak kau drugi, Zeus je promi-jenio oblik u zlatnu bujicu koja je utekla kroz krov u Danaji-no krilo, te se on tako sastao s njome. Kada je Akrizije kasnije spazio Perzeja, kojega je ona rodila, a ne vjerujui da je bila zavedena od Zeusa, zatvori ki s djetetom u sanduk te ih baci u more. Kako je sanduk bio odnesen do erifa, Diktid je podigao djeaka, te ga je othranio. erifom je tada vladao Polidekt, Diktidov brat. On se zaljubio u Danaju, ali se nije mogao s njome sastati jer je Perzej ve bio izrastao u muka-rca; tako je sazvao prijatelje, medu kojima i Perzeja, s ispri-kom da skuplja priloge za vjenanje Hipodamije, Enomajeve keri. Kako je Perzej najavio da nee sudjelovati, niti za Gor-goninu glavu, od ostalih je zatraio konje. Od Perzeja, dakle, nije dobio konje, te mu je naredio da donese Gorgoninu glavu. Perzej pak, voden od Hermesa i Atene, stigao je do

50

Forkovih keri: Enije, Perfrede i Dine; jer bijahu one keri Forka i Kere, Gorgonine sestre, starice od roenja. Sve tri su imale jedno oko i jedan zub, te su ih redom mijenjale medu sobom. Perzej se domogao oka i zuba, a kad su ih ove zatraile natrag, on odgovori da e im ih vratiti ako mu po-kau put koji vodi do nimfa. Ove su pak nimfe imale krilate sandale i kibizin, za kojega one kau da je bisaga. Ali Pindar i Heziod kau za Perzeja u titu:

"Cijela su njegova leda nosila glavu strane grdosije Gor-gone, a oko njega je tekao fcbiz."

Kibiz se tako naziva jer se tamo ostavljaju odjea i hrana. Imale su one i Hadovu kapu. Nego, kada su mu Forkide pokazale put, vrativi im zub i oko, te stigavi do nimfe i dobivi to je traio, prebacio je bisagu, sandale je privrstio za glenjeve, a kapu je nataknuo na glavu. Kako je imao sve to, vidio je koga god je elio, ali od drugih nije bio vien. Primivi jo i elini srp od Herma, odletio je do oceana i uhvatio Gorgone kako spavaju. Bijahu one Stena, Eurijala i Meduza, a jedino je Meduza bila smrtna; zato je Perzej bio poslan po njenu glavu. Imale su Gorgone glave obavijene zmajevim ljuskama, velike zube kao u svinje, mjedene ruke i zlatna krila s kojima su letjele. One koji bi ih vidjeli, pretva-rale su u kamenje. Tako je Perzej stajao nad njima dok su spavale, a rukom mu je upravljala Atena, te je on, odvraajui pogled i gledajui mjedeni tit, u kojemu je vidio odraz Gor-gone, odrubio njoj glavu. Kad joj je glava bila odrubljena, iz Gorgone je iskoio Pegaz, krilati konj, i Hrizar, Gerionov otac; njih je, naime, imala s Posejdonom. Perzej je stavio

5i

glavu Meduze u bisage, te se opet vratio natrag; kad su se Gorgone probudile, progonile su Perzeja, ali ga nisu mogle vidjeti zbog kape; zahvaljujui njoj je, naime, bio nevidljiv.

Stigavi u Etiopiju, kojom je vladao Kefej, naao je kra-ljevu ki Andromedu izloenu kao plijen morskoj nemani. Jer se Kasiepeja, Kefejeva ena, natjecala s Nereidama u ljepo-ti i hvalila se da je ljepa od sviju, zbog ega su se Nereide ra-srdile; i Posejdon je podijelio njihov bijes, te je na zemlju poslao poplavu i neman. Ali Amon je prorekao spas od nesre-e ako Kasiepejina ki Andromeda bude izloena kao plijen morskoj nemani. Prisiljen od Etiopljana, Kefej je to uinio i privezao ki za stijenu. Vidjevi je i zaljubivi se u nju, Per-zej je obeao Kefeju da e ga rijeiti nemani, ako mu spaenu djevojku da za enu. Kada su postavljeni ovi uvjeti, Perzej ustraja, te ubije neman i oslobodi Andromedu. Ipak je Finej, koji je bio Kefejev brat i za kojega je najprije bila zaruena Andromeda, kovao zavjeru protiv njega; kada je Perzej otkrio zavjeru, pokazao im je Gorgoninu glavu, te su se on i ostali koji su s njime kovali zavjeru smjesta skamenili. Stigavi u erif i zatekavi majku i Diktida izbjegle kod oltara, zbog Polidektova nasilja, uao je u palau gdje je Polidekt sazvao prijatelje i, okreui lice ustranu, pokazao im je Gorgoninu glavu; od onih koji su je vidjeli, svaki je ostao skamenjen, u poloaju u kojem se ve zatekao u tom trenutku. Postavivi Diktida za vladara erifa, vratio je Hermesu sandale, bisage i kapu, a Gorgoninu je glavu dao Ateni. Hermes je, dakle, navedene stvari vratio nimfama, a Atena je Gorgoninu glavu umetnula u sredinu svoga tita. Neki govore da je Meduza bila dekapitirana zbog Atene; kau da se Gorgona htjela s njome mjeriti, ak i u ljepoti.

5i

S Danajom i Andromedom, Perzej se pourio u Arg, kako bi vidio Akrizija. On pak, saznavi za to i bojei se proroanstva, ostavio je Arg i odao u pelazgijsku zemlju. Teutamid, vladar Larise, odravao je adetska natjecanja u ast pokojnoga oca, a u elji da se natjee, sdgao je i Perzej. Ali natjeui se u pentadonu12, diskom je pogodio Akrizija u petu i na mjestu ga ubio. Shvativi kako se proroanstvo ispunilo, Akrizija je pokopao izvan grada te, sramei se odi u Arg po nasljedstvo ovjeka koji je od njegove ruke poginuo, poao je u Tirint kod Megapenta, Projtova sina, te je s njime napravio razmjenu i predao mu Arg. Tako je Megapent za-vladao Argejcima, a Perzej Tirintom, utvrdivi i Midiju i Mikenu. Rodie mu se djeca od Andromede: prije nego to je sdgao u Grku, sin Perz, kojega je ostavio kod Kefeja (ka-e se da su perzijski kraljevi potekli od njega); a u Mikeni je dobio Alkaja, Steneleja i Heleja, Mestora i Elektriona, te ki Gorgofonu, koju je oenio Perijerej.

Alkej i Astidamija, Pelopova ki, imali su Amfitriona i ki Anaksu; kako neki kau Alkej ih je imao s Laonomom, Gunejevom keri, a kako pak drugi tvrde, s Hiponomom, Menojkejevom keri; a Mestor i Lizidika, Pelopova ki, imali su Hipotoju. Ovu je Hipotoju ugrabio Posejdon, te ju je odnio na Ehinadsko otoje i s njome se sjedinio; dobio je Tafija, koji je kolonizirao Taf, a narod je prozvao Teleboan-cima, zato jer je otiao daleko13 od domovine. Tafiju se rodio sin Pterelaj; njega je Posejdon uinio besmrtnim, usadivi mu zlatnu vlas u glavu. Pterelaju su se ipak rodili sinovi: Hro-mij, Tiran, Anrioh, Hersidam, Mestor i Ever.

12 Peterostruka borba. 13 Ime Teleboanaca izvedeno je od telou ebi - "daleko je otiiao".

53

Elektrij je oenio Alkajevu ki Anaksu, te mu je ova ro-dila ki Alkmenu i sinove Stratobata, Gorgofona, Filonoma, Keleneja, Amfimaha, Lizinoma, Hejrimaha, Anaktora i Ar-helaja; nakon njih je, s frigijskom enom Midejom, dobio i nezakonita sina Likimnija.

Steneleju je Nikipa, Pelopova ker, rodila Alkionu i Meduzu, a kasnije se rodio i Euristej, koji je zavladao i Mike-nom. Jer kada se Heraklo trebao roditi, Zeus je razglasio me-du bogovima da e potomak Perzejev, koji se tada trebao roditi, vladati Mikenom, ali je Hera, sva ljubomorna, nago-vorila Ilitijce da odgode Alkmenin porod, te je uredila da se rodi Stenelejev sin, iako je imao samo sedam mjeseci.

Kada je Elektrij vladao. Mikenom, Pterelajeva su djeca dola s Tafijcima i zatraila vlast Mestora, oca njihove majke, te kako Elektrij nije prihvaao njihov zahtjev, oni su mu odagnali stoku; kada su Elektrijeva djeca, izazvana, stala u obranu, pobili su jedni druge. Od Elektrijeve se djece spasio Likimnije, jer je bio jo mlad, a od Pterelajeve Ever, koji je uvao brodove. Tafijci koji su pobjegli, otplovili su, odnijevsi sa sobom stoku koju su ukrali. Stoku su predali kralju Elejaca, Poliksenu, ali Amfitrion ju je oteo Poliksenu i doveo u Mike-nu. Elektrij, elei osvetiti smrt sinova, ostavio je kraljevstvo i ki Alkmenu Amfitrionu, zakletvom ga vezavi da je do njegova povratka sauva kao djevicu, te je naumio ratovati s Teleboancima. Kako mu se vraala stoka, jedna je krava poskoila, aAmfitrion je na nju bacio batinu koju je imao u rukama; ova se odbila od rogova i zabila se u Elektrijevu glavu te ga je ubila Scenelaj se time posluio kao isprikom, te je izbacio Amfitriona iz cijeloga Arga, sam je preuzeo vlast

54

nad Mikenom i Tirintom, aMidiju je predao njima, poslavi po Pelopovu djecu: Atreja i Tijesta.

Amfitrion je krenuo u Tebu s Alkmenom i Likimnijem, te je bio proien od Kreonta, a svoju je sestru Likimniju dao Perimedu. Kada je Alkmena rekla da e se udad za njega ako osveti smrt njena brata, Amfitrion je obeao da e to uiniti, te krene s vojskom na Teleboance i zatrai od Kreonta da mu pomogne. Kreont ree da e s njime vojevati ako on najprije rijei Kadmeju lisice; jer lisica je bila poharala Kad-meju. Ali iako je Amfitrion ustrajao, bijae sueno da je nit-ko ne uhvati. Zemlja je tako stradavala, jer Tebanci su mora-li svakog mjeseca izlagati po jedno graansko dijete, a mnoge bi jo bila ugrabila da je se nije sprijeilo. Dakle, Amfitrion je ipak otiao u Atenu kod Kefala, sina Dejonejeva, te ga je nagovorio da na zvijer pusti psa kojega je Prokrida doveo s Krete, kao poklon od Minosa, u zamjenu za dio teleboanskog plijena; tom psu bijae sueno da ulovi sve to bi progonio. Kada je, dakle, lisica bila progonjena od psa, Zeus ih je oboje pretvorio u stijene. Ali Amfitrion je imao za saveznike Kefala iz Torikije u Atici, iz Fokeje Panopeja, iz Hela u Argolidi Heleja, Perzejeva sina, a iz Tebe Kreonta, te je opustoio ta-fijske otoke. Dok je Pterelaj bio iv, ovaj nije mogao zauzeti Taf, ali kako je Kometa, Pterelajeva ker, zaljubivi se u Am-fitriona, iupala ocu zlatnu vlas s glave te je ovaj umro, Amfitrion je porobio sve otoke. Ovaj je poslije ubio Kometu, te je s plijenom otplovio u Tebu, a otoke je dao Heleju i Kefalu. Oni su osnovali po njima nazvane gradove, te su ih nastanili.

Ipak je Zeus utrostruio jednu no, doavi usred noi, prije negoli je stigao Amfitrion, u Tebu, i uinio se slinim

55

Amfitrionu, te je spavao s Alkmenom i razloio ono to se dogodilo s Teleboancima. Kada je Amfitrion stigao a nije vidio svoju enu da ga ljubazno pozdravlja, zanimao ga je razlog; kada je odgovorila da je sdgao prethodne noi i da je spavao s njom, saznao je od Tirezije kako ju je Zeus snubio. Alkmena rodi dva sina; Zeusu Herakla, jednu no starijega, a Amfitrionu Ifikla. Kada je Heraklo bio osam mjeseci star, Hera, elei usmrriti dijete, poalje mu dvije velike zmije u krevet. Kako je Alkmena zazvala Amfitriona, Heraklo je us-tao, te je ubio zmije, davei ih objema rukama. Ali Ferekid kae da je zmije u krevet ubacio Amfitrion, elei saznati koje je od dvoje djece njegovo; kada je Ifiklo pobjegao, a Heraklo ustrajao, shvatio je kako je Ifiklo njegov sin.

Heraklo je od Amfitriona bio pouen vonji koije, hr-vanju ga je pouio Autolik, vjedni baratanja lukom i strije-lom poduio ga je Eurit, borbu s oklopom nauio je od Kastora, a Lino gaje nauio svirati kitaru. Lino je bio Orfejev brat; sdgao je u Tebu i postao Tebanac, ali je poginuo, uda-ren kitarom od strane Herakla. Jer kako je ovaj udario He-rakla, Heraklo se razbjesnio te ga je ubio. Kada je bio osuen zbog ubojstva, sjetio se Radamantidova zakona, koji govori da onaj koji se brani uklanjajui krivca, nakon to ga je ra-nio, jest neduan; tako je bio razrijeen optube. Amfitrion ga je poslao da uva goveda, uplaivi se da ne bi ponovo uinio neto takvo. Kako je tamo odrastao, veliinom je i snagom nadiao sve. Bijae vidljivo ve na prvi pogled da je Zeusov sin; jer imao je tijelo od etiri lakata, a iz oiju mu je bljeskao sjajan plamen. Nikada nije promaivao, niti gaajui lukom i strijelom, niti bacajui koplje.

56

Dok je boravio sa stadima, u svojoj je osamnaestoj godi-ni ubio Kiteronskog lava. Jer, naime, upravo je taj, upadajui iz Kiterona, ubijao Amfitrionova goveda; i ona Tespijeva Naime, Tespije je bio kralj Tespijaca, a Heraklo ga je posje-tio, u elji da uhvati lava. Kralj ga je ugostio pedeset dana, i dok je Heraklo odlazio u lov, Tespije mu je svake noi davao jednu ker, a bijae ih pedeset kod njega, roene mu od Megamede, Arnejeve keri; jer on ih je sve pourivao da ro-de Heraklovu djecu. Tako se Heraklo, iako je smatrao da je ona s kojom spava uvijek jedna te ista, sjedinio sa svima. Nadjaavi lava, odjenuo je kou, a zjalom se posluio kao kacigom.

Kada se vraao iz lova, susretoe ga glasnici, poslani od Ergina da od Tebanaca utjeraju dau; a prinosili su Tebanci Erginu dau iz sljedeega razloga: Menikov uzdodra, ime-nom Perijerej, u Onhestu, Posejdonovu gaju, stijenom je po-godio Klimena, kralja Minijaca, te ga je ranio; ovaj je pak, nakon to je polumrtav prenesen u Orhomen, umirui nalo-io sinu Erginu da osveti njegovu smrt. Ergin je zaratio na Tebu, te nakon to je pobio nemalo njih, izlio je rtvu ljevani-cu i primio obeanje kako e mu Tebanci dvadeset godina plaati dau: svako ljeto sto goveda. Nabasavi na glasnike na njihovom putu u Tebu da utjeraju dau, Heraklo ih je naruio; jer odsjekao im je ui, noseve i ruke te im ih zavezao uadima o vratove i poruio da ih nose Erginu i Minijcima kao dau. Ergin se nato rasrdio, te je krenuo s vojskom na Tebu. Heraklo je pak dobio oruje od Atene i preuzeo je za-povjednitvo, te ubio Ergina, a Minijce je odagnao i natjerao ih da prinose Tebancima dvostruku dau. Dogodilo se da je u boju Amfitrion pao, dostojanstveno se borei. Heraklo

57

je pak dobio od Kreonta, kao nagradu za boj, njegovu naj-stariju ki Megaru, od koje su njemu potekla tri sina: Teri-mah, Kreondjad i Dejkon. Mladu je pak ki Kreont dao Ifiklu, koji je ve imao sina Iolaja s Automeduzom, Alkato-vom keri; a udala se i Alkmena, nakon Amfitrionove smrti, sa Zeusovim sinom Radamantidom, te je, pobjegavi iz Beo-tije, ivjela u Okaliji.

Vjetinu baratanja lukom i strijelom, Heraklo je nauio najprije od Eurita, maje primio od Hermesa, a luk i strijelu od Apolona; od Hefesta je primio zlatni oklop, a od Atene plat; jer toljagu je sam posjekao u Nemeji1'.

Herakla je snalo ludilo, uzrokovano Herinom ljubo-morom nakon bitke s Minijcima, te je bacio u vatru vlastitu djecu koju je imao s Megarom, i dvoje Ifiklove djece; zato je sam sebe osudio na izgon, te je bio proien od Tespija; kada je stigao u Delfe, pitao je boga gdje da se nastani. Pitija ga je tada prvi put nazvala Heraklom; jer prije je bio nazivan Alkid. Rekla mu je da se nastani u Tirintu, sluei Euristeju dvanaest godina, i da izvri deset mu zapovjeenih poslova, te e tako, rekla je, kada dovri poslove, biti besmrtan.

V. Kada je to uo, Heraklo je otiao u Tirint i uinio ono to mu je od Euristeja bilo naloeno. Euristej mu tako najprije naloi da donese kou Nemejskoga lava; a bila je to neranjiva ivotinja, Tifbnov potomak. Hodei tako na lava, stigne do Kleone i odsjedne kod Molorha, siromaha ovjeka. Kada je domain krenuo nuditi rtvu, Heraklo mu ree da poeka do trideset dana, te ako se on iz lova vrati itav, neka rtvuje Zeusu Spasitelju; ako pak pogine, neka tada rtvuje

14 Dolina u Argolidi izmeu Kleone i Filusa.

58

njemu kao heroju. Kako je stigao u Nemeju i pronaao lava, najprije ga je gaao strijelom; ali im je uvidio kako ovaj nije ranjen, izvukao je toljagu te gaje progonio. Kada je pak lav pobjegao u peinu s dva ulaza, Heraklo je jedan ulaz za-gradio, a kroz drugi je uao po zvijer-lava te ga je, zabacivi ruku oko njegova vrata, ustrajno davio, dok ga naposljetku nije udavio; poslije ga je nasadio na ramena i odnio u Kleonu. Uhvado je Molorha zadnjega dana, dok se ovaj spremao ponuditi rtvu njemu kao mrtvacu, te je rtvovao Zeusu Spasitelju i odnio lava u Mikenu. Zadivljen njegovom mu-evnou, Euristej mu zabrani da od tada pa nadalje ulazi u grad, ali mu naloi da pred vratima izloi osvojeno. Kau i da je, uplaivi se, samome sebi pod zemlju zakopao mjedeni vr, kako bi se mogao sakriti, a da je naloge za poslove slao preko glasnika Kopreja, sina Pelopa iz Eleje. Taj je Koprej ubio Ifita i pobjegao u Mikenu, te se zatekao kod Euristeja koji ga je proistio; tamo se i nastanio.

Kao sljedei posao, naredi mu da ubije Lernejsku Hidru; ona pak, othranjena u lemejskoj movari, izlazila bi u ravnicu te je pustoila i stoku i zemlju. Hidra je imala ogromno tije-lo s devet glava, od kojih je osam bilo smrtnih, ali je ona srednja bila besmrtna. Popevi se u koiju koju je vozio Iolaj, stigao je u Lemu, te je zaustavio konje kad je naao Hidru na jednome breuljku, pored izvora Amimone, gdje se nalazi-la njena spilja. Gaao ju je vatrenim strijelama, te ju je prisilio da izae; dok je izlazila, on ju je nadjaao i tako uhvatio. Ona je pak, prilijepivi se, obavila jednu njegovu nogu. Uda-rajui joj glave toljagom, nije ju mogao odagnati; jer kada bi jednu glavu zdrobio, dvije bi nove izrasle. Grizui mu stopala, Hidri je pomagao i ogroman rak Zato gaje Heraklo

S9

ubio i pozvao u pomo Iolaja, koji je zapalio dio oblinje ume te je ugarcima palio izvorita glava; tako im je zaprijeio rast i na taj je nain svladao izvirue glave, odsjekao besmrt-nu, zakopao je, te je na nju navalio teak kamen pored puta koji vodi kroz Lernu u Eleju; raskomadavi djelo Hidre, umoio je strijele u njezinu u. Ipak, Euristej je rekao da ovo djelo ne bi trebalo biti ubrojeno u onih deset zadataka jer nije nadjaao Hidru sam, nego i uz pomo Iolaja.

Kao trei posao, naloio mu je da Kerinitsku koutu dovede ivu u Mikenu. Kouta se nalazila u Ojnu, imala je zlatne rogove i bila je Artemidina svetinja, te ju je zato Herak-lo lovio cijelu godinu, ne eled je niti ubiti niti raniti. Ali im bi se umorio, zvijer bi mu pobjegla u goru nazivanu Artemi-zij, te otamo do rijeke Ladon. Kada se kouta spremala prijei tu rijeku, Heraklo ju je pogodio strijelom i uhvatio je, stavio na ramena, te se pourio kroz Arkadiju. Srela ga je Artemida s Apolonom i htjela mu je uzeti plijen, a prekoravala ga je jer je oskvrnuo njezinu svetu ivotinju. Ipak, on se alio na nudu, te je naveo Euristeja kao krivca; ublaivi gnjev bo-ginje, zvijer je ivu doveo u Mikenu.

Kao etvrti posao, naredio mu je da dovede ivoga Eri-mantijskog vepra; ta je zvijer opustoila Psofidu, nasrui iz gore koju zovu Ermant. Prolazei, dakle, kroz Folu, bio je zabavljen kentaurom Folom, sinom Silena i melijske nimfe. Ovaj je Heraklu iznio peeno meso, a sam se posluio siro-vim. Kada je Heraklo zatraio vino, rekao je da se boji otvoriti bocu, zajedniku svim kentaurima. Pozivajui ga na hrabrost, Heraklo ju je otvorio, i nedugo potom, osjetivi miris, a na-oruani kamenjem i jelama, stigli su kentauri do Folove pe-ine. Prve koji su pokuali ui unutra, Anhiona i Agrija,

60

Heraklo je otjerao zasuvi ih ugarcima, a ostale je nastrijelio, progonei ih do Maleje. Tamo su pribjegli kod Hirona, koji se nastanio u Maleji, od Lapita protjeran s gore Pelija. Kako su kentauri okruili Hirona, Heraklo je, gaajui njih, odaslao strijelu koja je prola kroz Elatovu ruku, te se zabila u Hironovo koljeno. Gzlovoljen ume, Heraklo je potrao i izvukao strijelu, te je stavio lijek koji mu je Hiron dao. Kako se rana pokazala neizljeivom, Hiron se povukao u peinu. elio je tamo umrijeti, ali nije mogao, jer je bio besmrtan. Ipak, kako se Prometej ponudio Zeusu da umjesto njega postane besmrtan,, Hiron je umro. Ostali su se kentauri raz-bjeali, svaki na svoju stranu; neki su stigli do Malejske gore, Euritij do Fole, a Nes do rijeke Evene. Ostale je Posejdon primio u Eleuzini te sakrio u planini. Ali Fol, izvlaei strijele iz leeva, udio se da je njih tako velike ubilo neto tako ma-lo; uto mu jedna strijela sklizne iz ruke i padne na nogu, te ga na mjestu ubije. Kada se Heraklo vratio u Folu i naao Fola mrtvog, zakopao gaje i nastavio lov na vepra; istjeravi ga vikom iz nekog brloga, natjerao ga je u duboki snijeg, svezao ga i doveo u Mikenu.

Kao peri zadatak, zapovjeeno mu je da u jednom danu sam iznese svu balegu Augijevih goveda. Augije je bio vladar Elide, Helijevo dijete, kako neki kau, a kako pak drugi tvr-de - Posejdonovo, ili moda Forbantovo, te je imao mnoga stada goveda. Heraklo mu je priao te, ne otkrivajui kako je to Euristejeva zapovijed, izjavi da e u jednome danu iz-nijeti balegu, ako mu ovaj da desetinu goveda. Augije nije vjerovao, ali je obeao da e tako uiniti. Uzevi Augijevog sina kao svjedoka, Heraklo je razbio temelje staje, te je tokove Alfeja i Peneja, koji su tekli uporedo, skrenuo i pustio kroz

61

staju, a uinio je da isteku kroz drugi izlaz. Kada je Augije saznao kako je to uinjeno po Euristejevoj zapovijedi, nije mu htio dati nagradu; jo je pritom i nijekao daje to obeao uiniti, te je izjavio kako je, vezano uz to, spreman podvri se suenju. Kada su pravednici zasjeli, Filej je bio pozvan od Herakla, te je svjedoio protiv oca, govorei kako se ovaj sloio da mu isplati nagradu. Augije se razbjesnio te je, prije nego se odralo glasanje, i Fileju i Heraklu naredio da odu iz Elide. Filej je tako otiao u Dulihion i tamo se nastanio, a Heraklo je stigao u Olen, kod Deksamena, te ga je zatekao kako se upravo spremao iz nude zaruiti ki Mnezimahu s kentaurom Euritionom; od Deksamena pozvan u pomo, Heraklo je ubio Euritiona kada je ovaj stigao po mladu. Euristej niti ovo djelo nije prihvatio kao jedno od onih deset, govorei kako je bilo uinjeno za plau.

Kao esto djelo, nareeno mu je da lovi stimfalidske ptice. Bijae, naime, u Stimfalu, gradu u Arkadiji, jezero na-zivano stimfalskim, zaraslo u drvee; u njega su pribjegavale bezbrojne ptice, bojei se da e ih rastrgati vukovi. Kako Heraklo nije znao kako da istjera ptice iz ume, Atena mu je dala mjedene inele, koje je dobila od Hefesta. Udarajui njima na jednoj planini koja je nadvisivala jezero, prestraio je ptice; nisu mogle izdrati buku, ve su se zbog straha raz-letjele, te ih je na taj nain Heraklo gaao.

Kao sedmo djelo, Euristej mu naredi da dovede Kret-skoga bika. Za njega Akuzilaj kae da je prenosio Europu Zeusu; neki pak kau da je to bik kojega je Posejdon poslao iz mora kada je Minos obeao da e rtvovati Posejdonu ono to se pojavi iz mora. Kau da, kada je vidio ljepotu bi-ka, poslao ga je u svoja stada, a Posejdonu je rtvovao drugo-

6z

ga, na to se bog razbjesnio te je razjario bika. Po njega je Heraklo stigao na Kretu; kada mu je, zatraivi od njega pomo, Minos odgovorio da ga ulovi borei se sam, Heraklo ga je i ulovio te ga je doveo kod Euristeja i pokazao mu ga; nakon toga ga je pusdo na slobodu; ali ovaj je dolutao u Spartu i u Arkadiju, a preavi Istam, sdgao je na Maraton u Atici, gdje je zlostavljao stanovnike.

Kao osmu zadau, Euristej zapovjedi da mu se u Mike-nu dovedu kobile Diomeda Traanina; bijae on sin Aresa i Kirene, vladar Bistonjana, najratobornijega trakog naroda, a imao je kobile ljudoderke. Plovio je, dakle, Heraklo s do-brovoljcima, te je svladao upravitelje jasla i odveo kobile na more. Kada su naoruani Bistonjani pristigli u pomo, pre-dao je kobile na uvanje Abderu; bijae on Hermesov sin, Lokranin iz Opunta, Heraklov ljubimac, kojega su kobile vukle za sobom te ga tako pogubile; ali Heraklo se borio s Bistonjanima i ubio je Diomeda, a ostale je natjerao u bijeg i osnovao grad Abderu, pored groba pogubljenog Abdera, te je poveo kobile i predao ih Euristeju. Kako ih je Euristej pustio na slobodu, dole su do gore koja se naziva Olimp, te su bile unitene od divljih zvijeri.

Kao deveto djelo, zapovjedi Heraklu da donese Hipoli-tin pojas. Ona je vladala Amazonkama, koje su bile nastanje-ne oko rijeke Termodona. To je bio narod poznat po ratnoj vjetini, jer njegovale su muku vrlinu, pa iako su raale u odnosu s drugim spolom, odgajale su ensku djecu, kojoj su odsjecale desne dojke, kako ne bi smetale za bacanje kop-lja, a lijeve su ostavljale, kako bi mogle dojiri. Hipolita je imala Aresov pojas, kao simbol njenoga prvenstva nad svima Heraklo je bio p