Argument Ac i Ja

ARGUMENTACIJAARGUMENTACIJA

MITOVI – ŠTO MITOVI – ŠTO ARGUMENTIRANJE NIJEARGUMENTIRANJE NIJEargument = „rasprava bez uvreda“ - engleski izraz

argument se odnosi na svađu ili u blažem slučaju raspravu, ali ne označava automatski argumentiranu raspravu ili debatu

argument nije jednostavno pozitivan ili negativan – pri argumentaciji su dozovoljena siva područja

mišljenje = argument - svoje mišljenje potkrijepljujemo argumentima

navođenje jednog stručnog izvora u prilog nekog mišljenja ne znači argumentirati svoje mišljenje - proces argumentacije uključuje različite izvore i različita gledišta

činjenica = argument - statistike, zaključci stručnjaka ili razni primjeri nisu argumenti, iako se koriste kako bi se neki argument pojasnio ili pojačao

ARGUMENTACIJSKA TEORIJAARGUMENTACIJSKA TEORIJA

Logički, formalni argumenti

Sva Marijina braća imaju crnu kosu. (premisa)

Petar je Marijin brat. (premisa)

Petar ima crnu kosu. (zaključak)

Neformalni argumentiargumentacija uvijek odvija u nekom socijalnom kontekstu

proučava se i kao element normalne komunikacije, a ne samo kao logička shema.

ARGUMENTARGUMENT

latinski - "dokaz“

Argument je izjava ili niz izjava koje se koristi za opravdanje ili opovrgavanje jedne tvrdnje; složena tvrdnja koja nudi set razloga ili dokaza koji podržavaju određeni zaključak

Njegov temelj je logičko razmišljanje kojem je cilj uvjeriti nekoga u nešto i na taj način utjecati na određene pojave.

Argumenti služe uvjeravanju ljudi o istinitosti ili o zabludi jedne teorije i zato su ključno sredstvo na području znanosti, kritike, rasprave i dijaloga.

TVRDNJATVRDNJA

opća izjava

na temelju jedne opće izjave ne možemo donijeti odluku o tome je li ono što tvrdimo točno ili nije

u argumentacijskom procesu – početna teza

tvrdnje trebaju biti u takvom obliku da se s njima netko može složiti ili se ne mora složiti


proces argumentacije se sastoji od pružanja razloga i dokaza koji mogu dokazati jesu li naše tvrdnje točne ili netočne

dobar argument relevantan (između njega i teme postoji jasna veza)

konzistentan i logičan (nije u kontradikciji s ranijim argumentom i nema logičku pogrešku)

jasan (lako razumljiv) potkrijepljen dokazima (dokazi moraju biti relevantni)

organiziran u strukturu

STRUKTURA ARGUMENTASTRUKTURA ARGUMENTA

1. početna teza

ono što želimo da drugi prihvate, u što ih želimo uvjeriti

2. tvrdnja/e koja podržava početnu tezu

daljnja pojašnjenja početne teze, argumenti u užem smislu riječi, tvrdnje mogu ili ne moraju biti neupitne

3. primjer/dokaz

dokazane činjenice koje idu u prilog tvrdnjama koja podržavaju propoziciju

4. zaključak

povezuje tvrdnje i primjere, dokaze s početnom tezom

STRUKTURA ARGUMENTA - STRUKTURA ARGUMENTA - PRIMJERPRIMJER

1. početna teza

Shakespeare je izvrstan poznavalac ljudske psihe.

2. tvrdnja koja podržava propoziciju

Dijelovi njegovog opusa ne samo da su među najcitiranijim tekstovima, već se koriste i u mnogim tekstovima iz psihologijske znanosti.

3. primjer/dokaz

Autori udžbenika, poglavlje o socijalnim ulogama, često započinju citiranjem govora Cijeli svijet je pozornica iz komedije Kako vam drago.

4. zaključak

Korištenje njegovih izvora kao početnog polazišta psiholoških teorija navodi nas na zaključak da je Shakespeare imao dobar uvid u ljudsku psihu.

PROTUARGUMENTACIJAPROTUARGUMENTACIJA

Protuargument je složena tvrdnja koja opovrgava početnu tezu.

Protuargumentacija se sastoji u napadanju početne teze tvrdnjama, primjerima i dokazima koja pokazuju njezinu NETOČNOST ili njezinu NELOGIČNOST.

Argumenti se uvijek temelje na nekim PRETPOSTAVKAMA koje su najčešće prikrivene. Proces protuargumentacije uključuje pokazivanje nelogičnosti tih pretpostavki.

PROTUARGUMENTACIJA PROTUARGUMENTACIJA

Zaključak da je korištenje Shakespeareovog izvora kao početnog polazišta psiholoških teorija dokaz da je Shakespeare imao dobar uvid u ljudsku psihu temelji se na dvije pretpostavke:

1. Cijeli svijet je pozornica dobar je reprezentant Shakespeareovog rada

2. komedija je relevantan format na temelju kojeg trebamo zaključivati o njegovom poznavanju ljudske psihe.

O obje ove pretpostavke možemo raspravljati.

PROTUARGUMENTACIJA PROTUARGUMENTACIJA

Možemo tvrditi kako je bolje analizirati dramske uratke. Drama, kao književni oblik, omogućava slojevito portretiranje ljudskih likova, te jedino ovaj oblik može biti relevantan u donošenju odluke o tome je li Shakespeare izvrstan poznavalac ljudske psihe.

Čim smo oborili pretpostavku na kojoj argument stoji oborili smo i cijeli argument.

Ovo ne znači da smo oborili i cijeli početnu tezu. Postoji još puno argumenata i primjera koji se mogu navesti u prilog ovoj tezi.

VRSTE ARGUMENATA - VRSTE ARGUMENATA - ANALOGIJAANALOGIJA

pretpostavlja uspostavljanje usporednog odnosa između dviju situacija koje smatramo usporedivima i podvlačenje njihovih zajedničkih točaka po principu ukoliko su dvije situacije slične u nekoliko aspekata moraju biti slične u još jednom.

Na primjer - Uvođenje Zakona o oduzimanje imovinske koristi stečene nezakonitim radnjama smanjit će organizirani kriminal. U Velikoj Britaniji je uvedeno nešto slično, a organizirani kriminal se smanjio za 30%.

ključ pobijanja svake analogije je traženje razlika između predloženih modela

STRUKTURA STRUKTURA ARGUMENTACIJSKOG PROCESAARGUMENTACIJSKOG PROCESA

1. početna teza

2. tvrdnja/e koja podržava početnu tezu

3. primjer/dokaz

4. protuargument

5. pobijanje protuargumenata koje pojačava početnu tezu

6. zaključak


nema čvrstih zaključaka i apsolutne istine

cijeli proces znanstvenog rada uključuje pronalaženje novih dokaza i novih argumenata, kritiku (protuargumentaciju) i pobijanje te kritike.

uvijek će biti mjesta za preispitivanje postojećih teorija, ali to je ono što znanost čini toliko zanimljivom.

VRSTE ARGUMENATA – POZIVANJE VRSTE ARGUMENATA – POZIVANJE NA AUTORITETNA AUTORITET

“X tvrdi Y, dakle Y je točno”

kriteriji za dobar argument autoriteta:

izvor mora biti mjerodavan

autentičnost izvora se mora moći provjeriti

izvor mora biti nezavisan i nepristran

više izvora pojačavaju uvjerljivost

napad na osobu ne diskvalificira izvor!

ARGUMENTACIJSKE ARGUMENTACIJSKE POGREŠKEPOGREŠKE

1. Argumentum ad antiquitatem/traditionem - pozivanje na tradiciju, zato jer „je oduvijek bilo tako“ ili „nikad nije bilo tako“

Na ljubavnim sastancima su uvijek muškarci bili ti koji su plaćali. Taj običaj treba zadržati i danas.

Dvije pogrešne pretpostavke na kojima počiva ova greška su da je stari način razmišljanja/ponašanja bio dokazano ispravan odnosno da vrijedi i danas u novim okolnostima.

ARGUMENTACIJSKE ARGUMENTACIJSKE POGREŠKEPOGREŠKE2. Post hoc ergo propter hoc („Nakon toga, dakle

zbog toga“) - pogreška uzročnosti koja neutemeljeno pretpostavlja uzročnost samo zato što jedna stvar slijedi iza druge u vremenskom nizu.

Velika većina ovisnika o heroinu su koristili marihuanu prije heroina. Dakle, konzumiranje marihuane vodi (je uzrok) heroinskoj ovisnosti.

Samo zato što su dva događaja u korelaciji ne znači da su odnosu uzročnosti. Potrebno je objasniti kako točno uzrok dovodi do posljedice.

temelj mnogobrojnih praznovjerja ili pogrešnih vjerovanja ("ozdravila je zbog molitve")


3. Non causa pro causa (uz njega, dakle zbog njega) - pogreška uzročnosti koja miješa korelaciju i uzročnost

Povećanje poreza i siromaštvo se pojavljuju zajedno, dakle povećanje poreza uzrokuje siromaštvo.

dva događaja se mogu pojavljivati zajedno a da među njima nema uzročnog odnosa.


4. Argumentum ad hominem - napad na osobu koja iznosi argument, iznošenje irelevantnih zaključaka o osobi i impliciranje da je argument pogrešan

A tvrdi B.Postoji nešto problematično s A.Dakle, B nije točno.

Jedna od najčešćih pogrešaka. Ponekad ima formu uvreda i kleveta i kao takvo je najstrože zabranjeno.

U velikoj većini slučajeva, karakter autora nema nikakav utjecaj na valjanost argumenta.


5. Argumentum ad populum - tzv. „svi to rade argument“;

Moji najbolji prijatelji smiju ostati vani cijelu noć. Znači u redu je i da ja ostajem vani cijelu noć.

Sadrži pogrešnu pretpostavku da je popularnost nečega mjera ispravnosti ili kvalitete određene ideje odnosno argumenta.

Podvrsta ove pogreške oslanja se samo na broj odnosno većinu (argumentum ad numerum) da bi opravdala zaključak:

Većina je glasala protiv ideje.Dakle, ideja je loša.


6. Argumentum ad ignorantiam - nešto je točno samo zato jer nije dokazano da nije točno

Nitko nije uspio dokazati da vanzemaljci postoje. Znači, vanzemljaci sigurno postoje.

Dokazivanje da je određena teorija pogrešna nije isto što i dokazivanje da je neka druga ispravna.

Ad ignorantiam je logički ispravan u situacijama kada posjedujemo znanje uz pomoć kojega je razumno izvući zaključak na temelju nedostatka dokaza.


7. Cirkularni argument - točka s koje smo pošli i točka do koje smo došli je jedna te ista

Treba voziti po desnoj strani jer tako kaže zakon, a zakon je zakon.


8. Argumentum ad verecundiam - pogrešan argument autoriteta; citira se osoba koja nema stručne kvalifikacije potrebne za autoritet

Umjetna oplodnja u više od 3 pokušaja i zamrzavanje zametaka nisu opravdani jer tako tvrdi katolička crkva.

Documents

Argument Ac i Ja