GRČKI BOGOVI

ZEUS- gospodar neba i donjeg svijetlaHERA - gospodarica braka i bračnog života, trudnice i kućni život

- posebno bila štovana u ARGOSU, OLIMPIJI, SAMOSUPOSEJDON – bog zemlje i vode, izazivač oluje i zemljotresa

- objekt kulta u ISTENU, u blizini KORINTAATENA- djevica-ratnica, zaštitnica obrtnika i Atene

- njen kult u ATENI, EGINIK I TEZEJIAPOLON- dvosmisleni bog, nosilac zdravlja i groznih epidemija, patron glazbe i književnosti

- DELFI,DEL, KORINT, FIGALIJA, THERMOS I DIDIMEN.ARTEMIDA- divlja priroda

- EFEZ, KERKIRIAFRODITA- božica ljubavi

- PEPSOS, CIPAR, KRETAHERMES- bog glasnik, zaštitnik trgovaca, glasnika i lopova

- vodič duša u podzemni svijetDEMETRA- zaštitnica zemlje i poljoprivrede

- ELEUZINADIONIZ- bog pijanstva i neobuzdanih užitakaHEFEST- bog radnik, supružnik AfroditeARES- tajnoviti bog , zaštitnik ratničkog duhaHERAKLO- simbol čovjeka poluboga koji kroz duge bolne muke postiže besmrtnostASKLEPIJE- bog zdravlja

- štovali ga u PERGAMU I EPIDAURU

HELENSKI SREDNJI VIJEK

- Pljačkanje naroda s mora – 12 i 11 st. Pr. Kro Dorani,

Epir , Etaliji, Peloponez i južni otoci Egejskog mora

o Heleni Jonjani i Eolci

- Mikenskog vanaxa nasljedio je basileus(vođa zajednice)

PROCVAT GEOMETRIJSKE APSTRAKCIJE

- Oko 10. st. Pr. Kr. Atika i dr. područja koja nije dotaknula invazija Dorana(Jonija, Cikladi, Eubeja), ali i Argolida, Lakonija i Kreta osjetili su početak

- KERAMIKA : Vijugavi sklopovi linija, polukružnica ili kružnica U prvoj polovici 8. st.pr. kr. Uvode se metopni prostori u koju

umeću prizore s posve stiliziranim ljudskim figurama ili zomorfne ukrase

Kraj 8 st. počinje se prikazivati i ljudski lik, te epski i mitološki motivi.

POJAVA ISTOČNJAČKOG U GRČKOJ UMJETNOSTI

- Priljev umjetničkih proizvoda s istoka od druge četvrtine 8. st. pr. Kr. Do posljednje četvrtine 7 st. pr.kr.

- Trgovačkim putevima Feničana, Grka i Etruraca putuju umjetnički i luksuzni proizvodi

- Repertoar egzotičnih životinja i čudovišnih stvorenja, kraljevskih parada i lovca na divljač

ARHAJSKO RAZDOBLJE

- Grčki polisi rađaju se između 10 i 9 st. pr. Kr.- Grčke kolonije na zapadnom Sredozemlju bijahu ponajprije trgovački mostobrani

koji su jačali ekonomsku funkciju- VELIKA GRČKA: Južna Italija i Sicilija- Prva kolonija PITHEKOUSSAI na otoku Ischia (770. pr. Kr)- Druga kolonija je CUMAE (740. pr. Kr.), NAKSOS ( 733.pr. kr.) i SIRACUSE

(732. Pr. Kr.)- Dolazak Tirana na vlast- U 7. i 6. st pr. Kr. – učvršćenje panhelenskih svetišta u Delfima i Olimpiji koja su

u prvom redu vjerska- 561. pr. Kr.

Atena postaje vladavina tirana- Pizistrat On je bio protiv moćne - Alkmeonida

- 510. pr. Kr. Skončana Tiranska parobola nakon borbi protiv Pizistratovih sinova

Hipije i Hiparha- ALKEMEONIDI

Trijumfalno ušli u Atenu i uspostavili demokraciju zajedno s Klistenom

- Prijetnje od Perzijskog carstva – KIR, KAMBIZ- U 6. st. pr. Kr. Nadmetanje s Feničanima u ekonomiji i trgovini- Između 9. i 7. st. pr. Kr. Porast gradova država

Razdoblje tiraniije u Ateni( 560.510.g.pr.kr.)- U svetištu se javlja zanimanje za „sveti nered“ koji karakterizira njihovo ustrojstvo- Delfi i njihovo proročansko svetište Apolona Pitijskog

U svetištu ne postoje urbanistička pravila Sjedinjuju se i sukobljavaju arhitektonska i

umjetnička iskustva iz čitave Grčke Slobodnije se prihvaća inovativnost

- Arhajska umjetnost- 6. st.pr. Kr., put k savršenstvu- Umjetnici često biraju područja posvećena ovom ili onom božanstvu

(akropole, svetišta, ali i nekropole)- Pročelja ukražena isklesanim pročeljima na kojima dominira mit - Ljudski lik u početku statičan i trom- Prikazi mladih žena, KORA, i mladih muškaraca, KUROSA, idući prema

prikazivanju koje je idealno po svojoj prirodnosti, ograničenosti, harmoniji i ljepoti( ali su ipak daleko od definiranja individualnih aspekata, kako tjelesnih tako i onih psiholoških)

- Emocije se ne očitavaju na licima i tijelima modela - Kurosi se prikazuju goli – slave savršenstvo bića- Kore odjevene u lokalnu narodnu nošnju- Oko 560. pr.kr. traganje za stvarnom ljepotom:

bolje poznavanje anatomije bolja je plastičnost oblika nabori su mekši i opušteniji naziru se naznake „latenskog pokreta“ na licu ostaje ukočeni „arhajski smješak“

- Kraj 6. st. pr. Kr. : Kure i Kurosi prikazuju se s izraženom finoćom (nadilaze se pravila

koja su se poštovala) Primjer toga su kipovi na pročelju dorskog hrama Atene Afaje u

Egini poč. 5. st. pr. Kr.- Trunuci izvora atičke figurativne keramike u čitav antički svijet, posebice u

Etruriju Razni repertoari na keramici- likovi i događaji grčke epike

- KLITIJA:o Majstor crnofiguralnog slilao On zajedno s ERGOTIMONOM signira poznatu vazu „FRANCOIS“

- LIKID:o Slikar iz Amasijao Crnofiguralni stil

- EGZEKIJE:o Crnofiguralni stil

- Eufronije:o Najznačajniji majstor crvenofiguralnog slikarstva (veća ekspresivna

sloboda)„KONJANIK RAMPIN“- najstariji konjanički kip

- možda predstavlja jednog od sinova Pizistrata- Jonsko kiparstvo

„KUROS, NOSAČ TELETA“ – najstariji antički kip velikih dimenzija- Pronađen na Atenskoj Akropoli, koji je božici poklonio neki

Rhombos.

„SJEVERNI FRIZ GROBNICE SIFNIJACA“ – Delfi- Prikazuje Gigantomahiju- Tijela su dramatično suprostavljena- Nastojalo se izraziti pokret i prostorna dubina

„KORA IZ AKROPOLE U ATENI“ – Jedna od posljednjih primjera arhajskog atičkog kip- Njeno tijelo sjaji bjelinom otočnog mramora- Ukrašena višebojnom haljinom i nakitom- Obline istaknute i prekrivene naborima

„KIP SFINGE S ATENSKE AKROPOLE“ – iz 6. st. pr. Kr.- Vidljiv arhajski smješak- Oštar oblik očiju i raspušteni uvojci na ramenima

„BOŽICA IZ AUXERREA“ – Polovica 7.s t. pr. Kr.- Prvo važno djelo grčkog kiparstva- Vjerojatno s Krete

„POGREBA MASKA OD ZLATA“ – Sa makedonske nekropole SINDOS- 520. Pr. Kr.- Zaštičena kacigom ilirskog modela

STROGI STIL(500. – 450. god.pr. Kr.)

- U prvoj polovici 5. st. pr. Kr. Javlja se koncept lijepog kao izraza unutarnje ljepote, nositeljice uzvišenih duhovnih i moralnih vrijednosti

- Gradovi su postavljeni na sustavima pravokutnih posjeda podijeljeni na područja prema namjeni i korisnosti

- HIPODAMOVA SHEMA: Milet, Pireja, Kolonija Thourioi u Apuliji

- U Atenskoj radionici kipara Kritije i Nesiota stvorena su remek dijela kao npr „efeb“

- Ostvarenja u bronci: Peloponez- škole u Agru, Sikionu te u Velikoj Grčkoj „GRUPA KOČIJAŠA“

Tiranin Polizej iz Gele poklonio svetištu u Delfima

„BRONČANI ZEUS“ Ili Posejdon s rta Artemizija Prikazan kako baca munju ili trorog Otkriće pokreta i nadilaženje prostorna

prikazivanja ljudskog tijela u frontalnom položaju

- Umjetnik iz Olimpije je anonimni autor/kipar zabata i metopa na veličanstvenom zeusovu hramu

- Figure na zabatu su čas statične, a čas u uzrujanom pokretu; na kipovima se osjeća suptilan i jak psihološki nemir

- Vrhunac ostvarenja – MIRON – „Diskobol“ POLIKLET – „Dorifor“

Prvi teoretski razradio i primjenio model idealnog savršenstva na ljudskom tijelu

- SLIKARSTVO : Anonimni slikar u Posejdoniji je oko 480. pr. Kr. Stvorio ciklus

fresaka na nadgrobnim pločama grobnice u koju se polagao ljes „GROBNICA SKAKAČA U VODU“

„PERSONIFIKACIJA RIJEKE KLADEJ“ – Dio istočnog zabata Zeusova hrama- Probuđen iz dubokog sna, okrenut je prema središtu zbivanja gdje se održavaju

utrke kola između okrutnog krala Enomaja i mladog princa PELOPA po kojem će peloponez dobiti naziv

- Snažno savijeno poprsje simbolizira rijeku koja teče

„BRONČANA GLAVA SPOLONA CHATSWORTH“ – Sa Cipra, iz 460. pr. Kr- Oči su joj staklene

„BRONČANI KIP ZEUSA ILI POSEJDONA“ - Nađen na rtu Artemiziji ( Eubeja)- Nestabilno i dinamično oblikovanje tijela kao jedinstva moći i harmoničnosti- Poliklet će taj položaj često upotrebljavati ( iskrižana opreka udova, opuštenih ili

napetih)

„EFEB“ – Kritija- Od mramora isklesanog u radionicama Kritije i Nesiota u Ateni oko 480.pr.kr.- Prve skulpture mladića koje je nadišlo krutu shemu arh. Kurosa

„GLAVA RATNIKA NA UMORU“ – Istočni zabat hrama Atene Afaje u Egini- Usne su napola otvorene u drhtaj, jagodice podignute u grimasu, a lice izbrazdano

laganim borama od napora- Najbolje izraženo stanje umiranja

„BRONČANI KIPOVI DVA RATNIKA“ – (A i B), možda simboliziraju dva kralja- Pronađeni u Riaceu- Dva remek dijela- 460. i 450. pr. Kr.- Lica ukrašena gustim bradama i kosom- Oči od bjelokosti i stakla

ATIČKA VLADAVINA(5. st. pr. Kr.)

- Prva polovica- napadaju Perzijanci- Darije I.- Borbe između Filoperzijskih stranaka i prosvijetljenih plemića koji su prihvatili

demokraciju- Od 499.god.pr.kr. vojska Darija I predvođena ARTAFERNOM i DATISOM

napustila Etruriju i Atenu- Pobjeda kod Maratona – MILTIJAD(Atenjanin)- Poraz Spartanaca i Leonide u Termopilu- Bitka kod Salamine – Pobjeda atenske mornarice - TEMISTOKLO- 478. god. Pr.kr. – Atena uspostavlja DELSKO-ATIČKI savez sa političkim i

financijskim središtem u Apolonovu svetištu na otoku Delu- Nakon Kimona na vlast stupa Periklo- 454. god. Pr. Kr. – glavno središte Apolonova svetišta dodijeljeno Ateni- 449. pr. Kr. – mirovni sporazum sa Perzijancima- 431. pr. Kr. - počinje tridesetogodišnji Peloponeski rat- LIKURG - u Sparti bio zakonodavac- EFORI – Kolegi koji kontrolira 2 kralja- GERUZIJA – Savjetodavno tijelo - APPEL – Skupština spartanaca starijih od 30 god.- 429. pr. Kr. – Umire Periklo- 419. pr. Kr. – Bitka kod Mantineje – Pobjeđuje Sparta

„PORTRET ATENSKOG STRATEGA TEMISTOKLA“„PORTRET PERIKLA“- Kresil„GLAVA PLAVOKOSOG EFEBA“- Strogo razdoblje

- Još ima tragova boje koja je zlatila uvojke mladića- Svjedok nadilaženje normi arhajske umjetnosti

„FILON IZ PORTICELLA“ – Najstariji primjer grčkog portreta- 460-440. pr.kr.- Pronađen među olupinama broda potonulog blizu Villa S. Giovanni

„NADGROBNA STELA BOGATE ATENJANKE HEGESO“

KLASIČNO RAZDOBLJE(450.-400. god. pr. Kr.)

- Grčka izašla iz Peloponeskog rata - Filip II. (359- 336. pr. Kr.) – Vlada Makedonijom- Ubojstvo Filipa II. u kazalištu u Egi- Aleksandar III (nasljednik Filipov)- 329. – 327. g.pr.kr. Aleksandar je dospio do obale rijeke Ind- Politika etničkog miješanja Grka i Makedonaca i pokorenih naroda- 323. pr.kr. Umire u Babiloniji- Supruga mu je bila Perzijanka Roksana- Konačna kulturna nadmoć Atene u grčkom svijetu- Začetnici – Periklo i Fidija- 480. pr.kr. – Pljačka Atene od strane Perzijanaca

- 449. pr. Kr. – konačno pomirenje s perzijancima- Hipodam – urbanist iz Mileta - Gradnja Akropole- glavni pothvat - Partenon je ostao nedovršen do oko 460. pr. Kr.- Ponovno su ga projektirali Iktin i Kalikrat- Oni su primijenili podrobne matematičke proračune, sklad proporcija

HRAM ATENE NIKE: Djelo Kalikrata Jonski hram

PROPILEJI: Mnesiklo

POSEJDONOV HRAM: Filoklet To je zapravo Erehtejon

- Do Periklove smrti dovršeni samo Partenon i Propileji- Građanski pothvati diljem Atike

Hefestov hram u agori, Posejdonov hram na rtu Somiuonu, radovi na svetištu Artemide Brauranske(?)

- Fidija :o Zeusov kip u Olimpijio Krizelefantinska tehnika

- Miron:- Poliklet- Kresil- Škola umjetnika nastala oko gradilišta Pertenona- Fidijini učenici:

Alkamen, Agorakrit Kalimah

- Natječaj u Efezu 440. pr. Kr. Između velikih kipara tog doba Kipovi „ranjene amazonke“- Fidija, Kresil, Poliklet

- Sve jače zanimanje za prikaza realističnih tema- ANAKSAGORA – Fidija - Na svim kipovima očita važnost daje se liniji kao dekorativnom elementu – nabori

odjeće ( Kalimah) – namekšani i lepršavi, neovisni o osnovnim strukturalnim linijama figura.

„DORIFOR“- Poliklet- Utjelovljenje ideje kanona iz 450. pr.kr.

„DIJADUMEN“- Poliklet- Mladi atlet koji oko glave veže tainiju pobjednika- 420.pr.kr.

„DISKOBOL“ – Miron- Osjeća se smirena snaga u pokretu- 450.pr.kr.

„POLIKLETOVA RANJENA AMAZONKA“ – Hijastički ritam na gipkoj i senzualnoj ženskoj figuri u naboranoj odjeći„KRESILASOVA RANJENA AMAZONAK“ – Tradicionalni buntovni izgled, prikaz ženskih grudi i kratke kose s razdjeljkom i valovitim kovrčama

„FIDIJINA RANJENA AMAZONKA“ - Na glavi je mučno položila desnu ruku - Mokra naborana odjeće

UMJETNOST KRIZNOG RAZDOBLJE(400.-338. pr. kr)

- PATHOS – „ja patim“ – stanje pasivnosti- Tolos u Eepidauru i Delfima- Mauzolej u Halikarnasu- Hram krilate Atene u Tegeji- Kefizodot, Praksitel, Skop i Timotej – dominira Pathos

„HERMES KOJI U DESNOJ RUCI DRŽI DIONIZA DIJETE“ – Praksitel„AFRODITA KOJA SE KUPA POTPUNO NAGA“ – Praksitel

- Odstupa da akti mogu biti smo muški- Pozirala mu Frine, njegova priležnica

„MENADA KOJA PLEŠE“ - Skopas- Prikazana kao razularena i opijena, senzualna, savijena tijela

„GLAVA BOŽICE HIGIJEIJE“ – Atenin hram u Tegeji- Skopas, 350. pr. Kr.- Na licu izražena sentimentalnost karakteristična za umjetnost 6. st. pr. Kr.

DOBA MAKEDONSKE VLADAVINE(od Filipa II. do Aleksandra Velikog

359.-323. pr. Kr.)

- Kultura KIONE – od 10. st. pr. Kr. Povezanost između heladske kulture i Makedonije

- Nekropole Haghia Paraskevi i Sindos nedaleko od Soluna(?) Vrlo istančana djela od zlata

- Nekropola u Egi: Raskošna grobnica Filipa II.

- Čitavo 4. st u Makedoniji Najveći slikari tog razdoblja ZEUSKD i APEL.S.

- LIZIP - najznačajniji umjetnik na dvoru Argeada u 4 st. pr. Kr.o „FIGURA ALEKSANDA VELIKOG:

Prva laička ikona zap. Svijeta Motiv razdvojenog pramena i pogled

usmjeren prema dalekim obzorimao „ATLET KJI ČISTI SVOJE TIJELO“:

Apoksiomen 330. pr. Kr. Najpoznatije njegovo dijelo, vidi se napetost

desnih udova i opuštenost lijeviho „SIRENA S DIONIZOM- DJETETOM“

o „HERAKLO KOJI SE ODMARA“ Prikazan u ljudskom trenutku predaha

između dviju pustolovina

„GLAVA SATYROSA“ – 330. pr. Kr. Osvojio olimpijski naslov- Izradio Lizipov učenik SILANION

„GLAVA OD BJELOKOSTI FILIPA II.“ – „MOZAIK BITKE KOD ISA“ – Pronađen u Faunovoj kući u Pompejima - Filoksen iz Eretrije izgradio orginal

HELENISTIČKA UMJETNOST

- Vrijeme između Alelsandra Velikog 323. pr. Kr. I rimskog osvajanja Egipta 31. pr. Kr.

- BORGES – Zamišljao bibliooteku u Aleksandriji- „Brončani Kolos s Rodosa“- „Zeusov žrtvenik u Pergamu“- „Nika sa Samotrake“- „AFRODITA ili VENERA MILOTSKA“ :

Ritam i pokret složeniji, kao da je drhtaj, uzrokovan tržajem lijeve noge, utisnuto u čitavo tijelo, gibanje nabijeno nemirom

- „FILOZOF KRIZIP“: Ogrnut jednostavnim plaštem Snažan izraz lica obilježen vremenom Traganje za sentimentalnim i spokojnim naturalizmom

- „PORTRET HOMERA“ Neki kasnohelenistički kipar s Rodosa Vidljivi su posljednji trzaji istrošene baroknosti

3.St. pr. Kr.

- Atena, Rodos, Siracusa- Aleksandrija, Antijohija, Pergam- KASANDRO – Makedonija- SELEUK I – Mala Azija- LIZIMAH – Trahija- PTOLOMEJ – Egipat- Dinastija ATALIDA – Pergam- ANTIGONIDI – Grčka – Atena visoki kulturni položaj- Dinastija SELEUKIDA – Nova prijestolnica Antiohija u Siriji

„FRIZ ZEUSOVA ŽRTVENIKA“- Pergam- Motiv bitke između bogova i giganta- Gotovo simbol helenističke umjetnosti

GRČKI HRAM I ARHITEKTONSKI

STILOVI

- Od 10 do 8 st. pr. Kr.- građevine neznatnog oblika, nije hram ali mu je prijeteća- Prva točka razvoja Grčkog hrama – između 8 i 7 st. pr. Kr.

Najstarije građ. Tog tip u TERMOSU, ISTMIJI, OLIMPIJ Glinene makete tih građevina nađene u Argosu i Perakoru Temelje od kamena, trabeacija, potporna struktura od drva, okomite

presjeke od ožbukane sirove opeke- Arhitektonske presvlake od jakim bojama oslikane pećene gline- CELA – u njoj se čuva kip božanstva, u sklopu koje se katkad nalazio adyton u

koji nisu imali pristup svjetovnjaci i u kojoj se nalazio stari kultni kip- PRONAOS – vrsta predvorja cele- OPISTODOM - prostorija iza njega, njegova namjena nije definirana- ŽRTVENIK – bio je postavljen na otvorenom, uglavnom nasuprot hrama ispod

stilobata gdje se nalazio božji stan- Položaj grčkog hrama uvijek u smjeru istok- zapad

- JONSKI RED : Početak 6. st. pr. Kr. Prijelaz s drva na kamen je sporiji nego u dorskom Harmonija i zanos proporcija, te profinjene arhitektonske

dekoracije evociraju eleganciju palača Uvođenje diptera (dvostruki red stupova) Veličinom kamenja naglašavala se velika udaljenost između

božanskog i ljudskog RAZLIKA OD DORSKOG:

J. STUPOVI: Nisu se oslanjali izravno na stilobat, već na

užlejbljenu bazu koja je imala funkciju amortizera,

Naglašava zanos visokog trupa lišena entaze i kanelira

Stup je završavao elegantnim kapitelom ukrašenim stiliziranom ovojnicom između dviju širokih ……

J. FRIZ: Nije imao izmjenične triglife i metope već je

bio ……….., od velikih ploča postavljenih jedan do druge

- DORSKI RED: Uglavnom na Peloponezu , stariji je od jonskog

Razvio se u polovici 7 st. pr. Kr. Čitava konstrukcija stoji na krepidomi s 3 velike stube Na 3. stubi nalazio se stilobat na kojem su stajali stupovi možda kao

uspomena na drvene konstrukcije STABLO STUPA:

o Užljebljeno , monolitno i lagano nabreklo do sredine visine, kao da se želi naglasiti snaga nosivog elementa ali i nadomjestak osjećaju podijeljenosti njegova oblika koji izaziva optički učinak

o Stablo je vezano za trabeaciju, koja je držala krov Kapitel se sastoji od ehinusa s trupom u obliku napačke okretnutog

širokog, nabubrelog i pljosnatog stošca, koji je prema vrhu bio sve vitkiji, i od abaka

TRABEACIJA :o Podjeljena na arhitrav, široku glavnu gredu od koje

je donji dio bio gladak i neukrašen, i friz, izmjenično urešen metopama i triglifima, te dva spljoštena trokutna zabata

o U tim prostorima su i skulptureo Duž strehe i okvira zabata bijahu postavljeni

ukrašeni žljebovi za kišnicu Na rubovima zabata su stršale akroterije s biljnim i životinjskim

motivima ili s likovima božanstva i demona.- EOLSKI KAPITEL:

Rođak jonskom Rasprostranjen u Boeciji, Tesaliji, i djelu male Azije te

sjeveroistočnih egejskih otoka. Široke stilizirane valute koje izlaze iz trupa

- KORINTSKI KAPITEL: Kalimah je izumio u 5 st. pr. Kr. U grčkom se svijetu rijetko primjenjivao i nije se izdvojio kao

element posebnog reda nego je služio kao alternativa jonskom, kao red će postati u rimskom razdoblju Korintski kapitel karakterizira masivna jezgra u obliku koša –

KELATHOS, oko kojeg rastu biljni ukrasi, uglavnom nazubljeno lišće akanta, stele, i tzv. cvijet na abaku

Trup stupa i njegovo podnožje oponašaju jonski model

ATENA

- PARTENON: Podignut je između 448. i 438. pr. Kr (Karpion, Iktin, Kalikrat) Amfiprostilni peripter dorskog reda 8 stupova na pročelju i zadnjem djelu 17 stupova sa strane Stilobat je dugačak 70 i visok 31 metar UNUTRAŠNJOST:

Na minimum je svedena dubina pronaosa i opistodoma u korist pročelne cele na istoku i manje „dvorane djevica“na zapadu (pravi partenon)

CELA: U njoj se nalazi dvostruki red stupova dorskog sloga, koji su

se uokvirili u obliku tiskanog slova pi Kip Atene Partenos ( viši od 12 m) U drugoj se nalaze četiri jonska stupa

Glavna mjera svih dijelova jest modul od 10 antičkih …….(19,24 cm)

Partenon bijaše dovršen 432. B.C. Istočni zabat:

Visok više od 4 m Rađanje Atene iz Zeusove glave pred očima bogova

ZPADNI ZABAT: Mitska prepirka između Atene i Posejdona za prevlast nad

Atikom u prisutnosti Kekropa 22 METOPE:

Dorskog friza Slijed o suprotnosti dobra i zla

JONSKI RED CELE: Prikaz športskih natjecanja i velike procesije

- PROPILEJI: 437. god. Pr kr. Menesiklo počeo njihovu gradnju Na tom mjestu postojala strma vrata iz Pizistratova doba Heksastilni dorski pronaos Izduženo predvorje, podijeljeno u 3 dijela, s dva niza po tri vrlo

vitka jonska stupa (dolazi do povezivanja dorskog i jonskog reda) Taj je prostor zatvoren zidom na kojem se nalaze petora vrata na

vrhu stuba, podijeljenih po sredini prolazom za procesijska kola i životinje

Iza vrata, nalazi se, okrenut prema posvećenom prostoru dorski kontrapronaos

Na bočnim stranama su dva krila s trijemovima- HRAM ATENE NIKE:

Izgrađen između 430. i 410. pr. Kr Bočno od Propileja Projekt izgradio Kalikrat za mali Demetrin i Korin hram Orginalan Jonski amfiprostil Od Pantelikonskog mramora Oplemenjen žilavima jonskim stupovima samo na pročelju i začelju

Okrunjena kontinuiranim frizom s prizorima borbe između Grka i Trojanaca

Naokolo hrama – elegantna ograda od mramora ukrašena bareljefima s prizorima procesiije

- HRAM ATENE POLIJADE: EREHTEJON “onaj koji se trese“ Sjeverno od Partenona, 421. i 405. god. Pr. Kr. Filokletov projekt ilo po nekim prema Kalikratovom ili čak

Menesiklovu projektu Poštuje se svetost mjesta iz arhajskog razdoblja i potrebom za

stvaranjem sjecišta kutova DORSKI HEKSASTILNI PRONAOUS NA istoku, a kroz njega se

ulazi u celu Na sjevernoj strani jonski heksastilni trijem se stupovima je štitio

trag koji je ostavio trozub bog mora Dugački kontinuirani friz od crna eleuzijskog kamena na koje su

bile pričvršćene reljefne figure od pantelikanskog mramora( pripovjedali o pothvatima djeteta zmije i o nekim antičkim slavljima

Južni dio – prekrasna terasa koja štiti grob slavnog kralja Kekropa. Umjesto stupova KARIJATIDE (6 njih) ALKAMEN – Autor Karijatida

- ZGRADA AMFORA: S dvorištem Bile djevojčice od sedam do jedanaest godina i tkale Ateni svećani

peplos Iz 5.st. pr. Kr.

- DIONIZIJEVO KAZALIŠTE: Južna strana Akropole Sačuvani ostaci potječu iz 330. god. Pr. Kr.

- KOLONES AGORES: Na blagoj uzvisini na zapadu „tržni brežuljak“ Na njemuse nalazi neuništeni DORSKI HEKSASTILNI HRAM

BOGA HEFESTA Dužina 32. m. a visina 14 m. s trijemom od 6 i sa po 13 stupova,

pronaos i opistodom su duboki, a cela nalik onoj najvećoj u Partenonu.

Taj hram ima 18 reljefnih metopa arhaičkog stila Jonski friz pronaosa i opstodoma odražava utjecaj partenonskog

stila- ČETVRT KERAMIKOS:

Nekropola Dipilon

ATENA : Dipilon AKROPOLA: Partenon Sveta vrata Žrtvenik Alije Palijade

Hefestion Erehtejon Agora Trijem sa karijatidama

Atalova stoa Ograđeni prostor sa svetom maslinom Areopag Halkoteka ( spremište oružja) Akropola Kip Atene Promahos Dionizijsko kazalište Propileje Lisikratov spomenik Hram Atene Nike Pinakoteka

EGINA, OTOK HRAM

- Najveća snaga 500.pr.kr.- HRAM ATENE AFAJE:

HEKSASTILNI DORSKI HRAM Vrlo dobro sačuvan Posebna podijeljenost cele pomoću dvaju redova dorskih stupova

koi nose krov za odvod kišnice ukrašen akroterijama i dr. stvarima Zabati izloženi u gliptoteci u Munchenu ,a obolježavaju prijelaz

arhajske umjetnosti u strogi stil Isklesan u kasnoarhajskom stilu i istih dimenzija kao onaj orginalni Na oba zabata je božica odjevena i naoružana kopljem, štitom i

egidom ukrašenom zastrašujućom figurom Gorgone s grivom Istočni zabat jasno najavljuje pojavu strogog stila Atenino lice u kasnoarhajskom zabatu: masivno isklesana gotovo u

jednom bloku, te samo u frontalnom položaju „okamenjena u osmjehu“ koji je zapravo maska između nerazdvojenosti bogova i ljudi od zemaljskih stvari koje čine veći dio univerzuma

Lice u istočnom zabatu : nema traga toga smješka već samo razvučenosti usana što odaje spokojstvo koje predstavlja uzvišenost božice

EGINA : Hram Atene Afaje Žrtvenik Propileje Odaje svećenika

EPIDAUR, ASKLEPIJEVA POZORNICA

- Argolida- Cvao u 5 st. pr. Kr. I tijekom čitavog rimskog razdoblja- KAZALIŠTE:

XENON Hotel sa čak 160 soba raspoređenih na dva kata Podignut u 4 st. pr. Kr. U njemu boravili posjetitelji svetišta 4 peristilna dvorišta i fontane

- ASKLEPIJEVA TEMENOSA: Sveti gaj u kojem bijaše zabranjeno nečije rađanje ili smrt

- ASKLEPIJEV HRAM: 330. god. Pr. Kr. Južno od portika za inkubaciju Unutrašnjost ukrašena nizom jonskih stupova

- TOLOS: Remek djelo epidaurske arhitekture Mali hram kružna oblika Poliklet mlađi

EPIDAUR: Stoa Asklepijev hram Tolos Artemidin hram Propileje Stadion Katagogejon Kazalište

MESENIJA, VELIČANSTVENI UTVRĐENI HRAM

- Jugozapadni dio Peloponeza- Osnovao ju je prvi čovjek tebanske hegemonije Epaminond 370. pr. Kr- Bedemi dugački 9 kilometara, debljine 2 i pol, visine 4 i pol m.- Najsavršeniji primjeri utvrđenog prilaza s kružnim oblikom u grčkoj arhitekturi- 2. tornja široka više od 6 m- ASKLEPIJEVO SVETIŠTE:

Pravokutno Portik – sa stupovima i kultnim mjestima HEKSASTILNI PERIPTER DORSKOG REDA

MESENIJA – Kazalište Asklepejon Heroon Arkadijska vrata Akropola

OLIMPIJA, ANTIČKA PRIJESTOLNICAMIRA I SPORTA

- U srcu Elide, u spokoju doline rijeka Alfej i Dadelj- Zeusovo svetište- Dvojako značenje:

Neproročansko svetište – mjesto pomirenja čitave Helade za olimpijskih igara

Proročansko središte

- Po legendi je ovdje Heraklo donio sveto maslinovo drvo i osnovao olimpijadu- 4. st. poslije Krista – TEODOZIJE I. zabranio olimpijdu- ZEUSOV HRAM :

440. god. Pr. Kr. Od lokalnog vapnenca bogatog okamenjenim školjkama i

obloženog žbukom HEKSASTILNI PERIPTER DORSKOG REDA 2 poznata zabata na prijelazu strogog u klasično razdoblje Metop iznad pronaosa prikazuju 12 Heraklovih junačkih pothvata

Zeusov lik u sredini prikaza istočnog zabata okružuje mit o Pelopu uoči bitke

Lica ostalih osoba odaje zabrinutost, položaji su prividno statični, a zapravo nemirni (nespokoj duše – mudračeva slutnja sreće)

Zap. Zabat – dinamičnim linijama prikazana silovit okršaj tesalskog plemena Lopita s kentaurima,na kojem je prikazan i Apolon ( metafora vječnog sukoba dobra i zla)

- HERIN HRAM: Izdužen dorski heksastilni peripter U njemu kipovi junaka, atleta i pobjednika koji su svetištu

poklanjali svoj lik. Znamenita skulptura „Hermes s Dionizom“

- RIZNICA: U obliku je malih hramova u kojoj su slavni gradovi čuvali tjekom

st. darove koje su prinosile bogu Zeusu u čast U podnožju terase – ZANESI – niz od 16 brončanih zeusovih

kipova- FILIPEJON:

Vitak mali hram kružnog tlocrta i okružen stupovima Građen za vladavine Filipa II. Makedonskog nakon pobjede kod

Heroneje Vanjski stupovi jonskog i korintskog reda

- LEONIDAJON: Vrsta luksuznog hotela koji se nalazi u srcu svetišta, ukrašen

parkovima s fontanama

OLIMPIJA : Pritonej Palestra Filipejon Herin hram Riznice Metroon Sradion Zeusov hram Fidijina radionica Leonidajon Buleterij

DELFI, PUPAK SVIJETA

- Na 570 m nadmorske visine, na padinama Parnasa, u srcu Fokide, na raskrižju antičkih puteva

- Sveti prostor izgrađen od velikih mnogokutnih blokova, ima 9 vrata, a najveće od njih su okrenuta prema jugoistoku s pogledom na antičku rimsku agoru, gdje su se nalazili portici s dućanima

- THESAUROI: Riznice koje su gradovi države izgradili u Apolonovu čast

- RIZNICA SIFNOSA: Maleni jonski hram bijaše prvo in antis 2 velike karijatide kao nadomjestak stupovima između baznih

zidova pronaosa 530 – 520. pr kr. Sj. i ist. dio friza – prikaz borbe bogova i giganta

- ATENSKA RIZNICA: Nakon bitke kod maratona je podignuta – 490. pr. Kr. Hram u dorskom redu Jednostavna harmonija proporcija i friza s metopama ( bitka između

Grka i Amazonki)- APOLONOV HRAM:

337. pr. Kr. DORSKI HEKSASTILNI PERIPTER od vapnenca i sadre sa

stupovima od ožbukane sadre- KAZALIŠTE:

Zaokružuje perspektivu kompleksa Apolonova svetišta- U svetište se dolazilo prelazeći kroz freskama oslikane vitke portike i egzedre

ukrašene skulpturama i žrtvenicima od bronce- STADION:

Za 70 000 gledatelja- 2 ARHAJSKA HRAMA U ČAST ATENE:- TOLOS:

Remek djelo fokejskog arhitekta Teodorija iz 380. pr. Kr Proporcije u odnosu na mat. Odredbe ATIČKO:

o 20 dorskih stupova koji slijede klasične ritmove što ih je kodificirao IKTIN

NOVINE:o Skroman unutrašnji prostoro Korintski stil na 10. stupova cele

DELFI: Stadion Hieron Sveti put Kazalište Apolonov hram Izvor Kastilija Gimnazij Marmarija Tolos

NAKSOS, HRAM NA HRIDI

- Srce Ciklada – najveći od svih otoka- Arijadnino utočište gdje ju je napustio Tezej i tješio Dioniz- Domovina umjetnika u mramoru osobito u arhajskom razdoblju- APOLONOV HRAM :

Nedovršeni jonski hram 540 -530. pr. Kr. – arhajsko razdoblje Trobrodna cela mu je podijeljena dvostrukim redom od po četiri

stupa, pronaosom i opistodomom „in antis“ te sa salom na zapadu, između cele i opistodoma

DEL, OTOK BOGOVA I TRGOVACA

- Najveće religiozno središte helada- Malen otok - APOLONOV HRAM:

Nedovršen Dorski peripter malih dimenzija Datira iz druge četvrtine 5. st. i dovršen u 4. st. pr. Kr. Okružuju ga temelji brojnih riznica i nekoliko hramova iz arhajskog

i klasičnog razdoblja skromnih dimenzija Potkraj portika su fragmenti divovskog kurosa što

najvjerodostojnije predstavlaj Apolona „PORINOS NAOS“ – tu se čuva kultni kip boga

- MANJE ARTEMIDINO I DIONIZOVO SVETIŠTE- BROJNI FALIČKI SPOMENICI POSVEĆENI DIONIZU- SPOMENIK BIKOVA:

Nazvan po ukrasnim elementima Dugačak i uzak prolaz s bazenom, gdje je najvijerojatnije bio

izložen ratni brod, zavjetni dar nekog helenističkog vladara nakon izvojevane pobjede

- Duž mora sa sj. Strane Apolonova hrama – kompleks arhitektonskih monumentalnih zdanja, među kojima prostor koji okružuje prava šuma stupova dorskog i jonskog reda koji je nekad bio natkriven staklenim krovom

- AGORA TALIJANA: Istočno od Posejdonova hrama Područje svetog jezera, ovalna oblika, isušenog 1924. g. , a koji je

bio dom labudova i pataka što bijahu svete Apolonu. Zap. od jezera TERASA LAVOVA (5 mramornih lavova) iz 7. st.

pr. Kr.- RUŠEVINE RASKOŠNIH KUĆA:

Imaju trijemove i prostorije oslikane mozaicima Npr. „DOM POSEJDONISTA IZ BERITA“

- STAMBENA KAZALIŠNA ČETVRT: Obližnja građevina u kojoj su se održavale predstave i koja je

mogla primati 5500 gledatelja

LINDOS,ATENINO SVETIŠTE U PLAVOM

- Na otoku Rodosu- SVETIŠTE ATENE LINDIJE:

Na visokoj prirodnoj akropoli u Lindosu Prva polovica 6. st. pr. Kr. Dorski hram, amfiprostilna građevina četvrtasta oblika U 3 st. pr. Kr. Biješe unište nakon potresa i tada počinje njegova

obnova OBNOVA:

o Stubište i stupovi karakteristični za helenističku arhitekturu, a ponajviše za maloazijsku tradiciju

PROČELJE:o Velike sto u obliku tiskanog slova pi

Prekrasno stubište ispred propileja Dvorište sa trijemom i žrtvenikom S donje terase vidi se dvostruki red po 10 stupova na pročelju

- BROJNA UMJETNIČKA DIJELA: Kao darovi Ateni, u velikim prostorima na otvorenom Brod koji je služio kao postolje kipu HAGESANDRA koji bijaše

svet Posejdon- na strmoglavom svetom putu.

LINDOS: Svetište Atene Lindije Jonska stoa Propileje Velika Stoa Hagesandrov brod

SAMOS,HERINA KOLJEVKA

- Otok Here, na kojem se rodila i udala za Zusa- SVETIŠTE HERE :

Podignuto između 9. i 8. st pr. Kr. Unutar njega – skroman žrtvenik, mali hramovi i hram visok stotinu

stopa (HEKATOMPEDON) Ulaz na istoku i dvobrodna cela SVETI BAZEN:

o U blizini o Za obredno kupanje drvenog kipa božice

Polovicom 8. i 7. st. pr. Kr.- niz izmjena na hramu 560. pr. Kr.:

o Lokalnim arhitektima ROIKOSU i TEODORU povjerena je gradnja novog hrama božici u čast

- NOVI HERIN HRAM: Jonski red 150 m dužine i 52, 5 m visine Okružen dvostrukim stupovljem od 104. stupa visokih 18. m Prostrana cela , a ispred nje duboki pronaos bez ukrašenog kapitela TRUPOVI – vrlo blizu jedan drugome

- POLIKRAT: Nakon požara obnavlja hram Od starog hrama zadržani uglavnom prvotni oblici, ali je položaj

bio više prema zapadu Ehinus – nije bio ukrašen zavojnicima

SAMOS: Sjeverna stoa Veliki Herin hram Hram boga Hermesa Hram Apolona i Artemide Žrtvenik Hram Hermesa i Afrodite

PERGAM,AKROPOLA VJETRA

- Glavni grad snažnog helenističkog kraljevstva ATALIDA- Gradska jezgra nalazi se između akropole, donjeg djela grada i Asklepijeva

svetišta- TRAJANOVO SVETIŠTE:

Nalazi se na akropoli- ATENINO SVETIŠTE:

Iz klasičnog razdoblja 3 stoe s dvostrukim redom stupova dorskog i jonskog reda koje su

okruživale otvoreni prostor na kojem se izdizalo božićino svetište Klasičan dorski peripter

- KAZALIŠNI KOMPLEKS: Završavao trjemovima, nad kojim se s jedne strane uzdizao hram –

svetište Dionizijevo- ZEUSOV ŽRTVENIK:

Postavljen na terasi i ukrašen frizovima koji prikazuju GIGANTOMAHIJU i mit o TELEFU – ostaci tek skromni podaci krepidoma

PERGAM: Arsenal Palača Trajanov hram Biblioteka Kazalište Arenin Hram Terasa Stoa Veliki Zeusov žrtvenik Gornja agora

PAESTRUM, POSVEĆEN POSEJDONU

- Posejdonija : 273. god. Pr. Kr. Pada pod ruke Lukanijaca i dobiva naziv Paestrum

i postaje rimskom kolonijom- Grad posvećen Posejdonu, ali i Heri i Ateni- 2 HERINA HRAMA:

1. BAZILIKAo Smeđi lokalni vapnenac koji bijaše prvotno ožbukan o Dug 54 i visok 24 mo Trijem 9*16 stupovao DORSKI PERIPTERo Arhajski elementi:

Odvajanje cele na dva broda Masivni profil nosivih elemenata

2. NEPTUNOV HRAMo Najbolje sačuvana sveta građa na Posejdonijio Sagrađena oko 450. pr. Kr.o Od vapnencao Malo veći od bazilikeo HEKSASTILNI HRAM DORSKOG REDA

- CECERIN HRAM: Zapravo posvećen Ateni Sagrađen oko 500. pr. Kr. U klasičnim proporcijama arhajskog

hekatompeda- „GROBNICA SKAKAČA U VODU“:

Iz južne nekropole Unutrašnje vapnenačke stijene, kao i natkrivena ploča, bile u

cijelosti oslikane freskama Anonimni umjetnik ocrtava trenutak završne zdravice na banketu

koja u pogrebnom ritusu ne slavi samo aristokratsku tradiciju simpozija kao posvećenja veselog druženja uzvanika i vina, već je i jasna metafora zemaljskog života

U tumačenju poklopca odbačena je teorija da skakač u vodu predstavlja preminulog sportaša

Sigurno je da skok u vodu predstavlja putovanje duše na dr. svijet

PAESTRUM: Zidine Herin hram Hipogejev hram Atenin hram (cecerin hram)