66
ARHEOLOGIJA RANOG SREDNJEG VEKA + PITANJA + 1. Osnovni oblici hrišćanske arhitekture? Građevine podužnog (longitudinalne) (jednobrodne i višebrodne crkve) i centralnog plana (martiriumi, mauzoleji i baptisteriumi) 2. U kom istorijaskom trenutku nastaju ti oblici? Posle usvajanja milanskog edikta 313.god 3. Kako su izgledale prvobitne hrišćanske kapele? Domus eclessia (oikos eklessias) – rivatna ili kupljena kuća reuređena za potrebe hrišćanske zajednice 4. Geneza bazilike kao građevinskog tipa? Nastaje od rimske civilne bazilike 5. Da li postoji određeni tip hrišćanskog hrama posle milanskog edikta 313.godine? Podužnog tipa – ugledanje na crkve većin episkopskih centara 6. Kakve su bazilke u Konstantinovo vreme? Podućnog tipa 7. Osnovni prikaz hrišćanskih likova unutar bazilika? 8. Tip bazilika, koje postoje? (višebrodne, sa ili bez transepta) – u rimsko doba dva tipa bassilica forensis i nassilica domus

Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

ARHEOLOGIJA RANOG SREDNJEG VEKA

+ PITANJA +

1. Osnovni oblici hrišćanske arhitekture? Građevine podužnog (longitudinalne) (jednobrodne i višebrodne crkve) i centralnog plana (martiriumi, mauzoleji i baptisteriumi)

2. U kom istorijaskom trenutku nastaju ti oblici? Posle usvajanja milanskog edikta 313.god

3. Kako su izgledale prvobitne hrišćanske kapele?Domus eclessia (oikos eklessias) – rivatna ili kupljena kuća reuređena za potrebe hrišćanske zajednice

4. Geneza bazilike kao građevinskog tipa?Nastaje od rimske civilne bazilike

5. Da li postoji određeni tip hrišćanskog hrama posle milanskog edikta 313.godine?Podužnog tipa – ugledanje na crkve većin episkopskih centara

6. Kakve su bazilke u Konstantinovo vreme?Podućnog tipa

7. Osnovni prikaz hrišćanskih likova unutar bazilika?

8. Tip bazilika, koje postoje? (višebrodne, sa ili bez transepta) – u rimsko doba dva tipa bassilica forensis i nassilica domus

9. Šta je transept? Poprečni brod između naosa i apside

10. Sa koliko brodova mogu biti bazilike?3,5,7

11. Koji je odnos između srednjeg i bočnihbrodova?Srednji brod nadvisuje bočne brodove i širina mu obično ne prelazi širinu bočnihbrodova

Page 2: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

12. Na koji način srednji brod odbija svetlo?Srednji brod je viši od bočnih, upravo zbog osvetljenja

13. Šta je bazilika kao arhitektonski pojam?Trobrodna građevina sa specifičnim osvetljenjem

14. Kakvo je bazilikalno osvetljenje?Specifično osvetljenje koje definiše baziliku kao arhitektonski tip, svetlost dopire iz prozora sa obe strane srednjeg broda koji je viši od bočnih

15. Trigonalna crkva, kom tipu bazilika pripada?Jednobrodna građevina (bazilika)

16. Crkva Hristovog groba u Jerusalimu?Oktogonalna građevina sa drvenom gornjom konstrukcijom. Ispred nje je sagrađena petobrodna bazilika-ovako izgleda crkva u Vitlejemu, a kaze da je crkva Hristovog groba slična.

17. Ko se bavio srednjovekovnom plastikom?Ivanka Nikolajević, Jovanka Maksimović

18. Šta je hidraulični malter?Malter koji ne prošušta vodu (za krstionice, cisterne)

19. Šta su rotonde i primer? Crkve kružne osnove Primer : Konjuh kod Kumanova(kopao Svetozar Radojcic,6.vek) Sv.Stefano Rotondo i Sv. Konstanca u Rimu.

20. Fenestra confesionalis? Šta je i gde se nalazi, gde u Srbiji?Prozor vere! Prozorčić, otvor na sarkofazima za odavanje počasti relikvijamaconffesio -onis :priznanje ispovjestfenestra -ae :prozor

21. Šta je tribelon? Po čemu je specifičan tribelum, tribelo?Prolaz izmedju priprate i naosa sa dva stuba - trostruki prolaz

22. Šta su trompe a šta pandantifi?Trompe su levkaste svodne niše iznad uglova kvadratičnog kubusa, dakle trompe su sa kubetom, a pandantifi idu sa kupolom.

Trompe -Ugaona sferna niša kojom se s kvadratne osnove prelazi na kružni oblik. Pandantiv - sferični trokut kojim se s kvadratne osnove prelazi na sferični oblik.

Page 3: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

23. Septum?

Oltarska pregrada – je delila prostor za vernike (naos) od prezbiteriuma. Od kamenih ploča – parapetne ploče – pluteji (pluteum ili pluteus – zaklon) i stubića. Stubići su nosili vodoravno postavljenu kamenu gredu (trabs) odnosno arhitrav koji u sredini iznad prolaza za oltarski prostor može biti nadvišen zabatom (tegurium) ili lukom. Površine parapetnih ploča, kancela (cancelli) i arhitrava sa zabatom su korišćene za izradu plitkoreljefne dekoracije. Na zabatu je često klesan i natpis.

24. Razlika između kupole i kubeta? KUPOLA ili kube - svod od kamena ili opeke; sastoji se od kalote, gornjeg dela u obliku polovine lopte, i tambura, cilindričnog zida, na kome stoji kalota. Na ovom zidu se nalaze prozori koji osvetljavaju unutrašnjost hrama.

Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.

25. Kako se zove sveštenik?Prezbiter

26. Šta je bema, gde se nalazi, po čemu se razlikuje?Ispred apside se nalazi bema, platforma za svetilište(primer- Solun)??????

27. Pandantifi u dve reči?

Sferni trugao

28. Kako se zvao crkveni poglavar?Episkop

29. Šta je impost kapitel?Kapitel oblika obrnute zarubljene piramide, ima statičku funkciju

30. Primer za višebrodne bazilike?Civilna bazilika u Stobima(trobrodna), Sveti Petar-5-obrodna, Episkopska bazilika u Caricinom gradu je trobrodna.,Bazilika Studencista kod Ohrida, Sv.Erazmo, trobrodna bazilika u Bargali

31. Krstoobrazni tipovi bazilika?Krstoobrazna bazilika u gornjem gradu u Caričinom gradu, Crkva u Sijarini, Honorijeva bazilika u Saloni, Sv. Dimitrije u Efesu, Sveti Apostoli u Carigradu i

Page 4: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

crkva u Klise Kjoj-u.(uglavnom su piscine krstoobrazne).

32. Dvojne bazilike u SFRJ?u Saloni ,u Cаričinом grаdu (u Donjem gradu)crkve u Akvileji i Parencijumu, Zenica – dvojna crkva tzv. basilica gemminata.

33. Dvojne bazilike u Bosni, koliko ih ima, dekoracija, reljef u Zenici?Zenica – dvojna crkva tzv. basilica gemminata.

34. Kako se objašnjava postojanje dvojnih bazilika?

Dvojne crkve iz 4 – 6 veka dobro su poznate u severnoj Italiji, alpskim oblastima i zapadnom Iliriku, uključujući tu i Panoniju... Dyggve objašnjava pojavu dvojnih crkava kultom mučenika: u prvo doba hrišćanstva gradske su crkve, za razliku od crkava na grobljima izvan grada imale samo jedan oltar i to bez mošti svetih mučenika. Rastući kult mučenika izazvao je međutim uskoro odredbu da i oltar u gradskoj bazilici mora sadržati mošti mučenika, ali je ostala na snazi zabrana da se u istoj crkvi diže novi oltar; tek je relativno kasno bilo dopušteno dizati više oltara u jednoj crkvi u gradu. U međuvremenu, iz želje vernika za većim brojem oltara pojavile su se dvojne crkve, pokraj glavne koja je služila opštim potrebama vernika. Podignuta je i posebna memorijalna crkva za sahranu mošti nekog mučenika. On navodi 2 slučaja dvojnih crkava u staroj Saloni: tzv. basilica urbana, koju su biskupi Simferije i Esihije podigli oko 400 godine, severno od starije crkve iz 4 veka i velika bazilika sa krstastom osnovom, koju je na mestu ove poslednje u 6 veku verovatno podigao biskup Honorije.On smatra da su bazilika iz 4 veka Simferije-Esihije i basilica urbana uporedo stajale jedna pored druge i time predstavljale najstariji primer basilicae geminatae u Saloni

35. Šta je Amvon, oblici amvona?Amvon (uspinjati se) – podium sa pultom sa kojeg je za vreme liturgije sveštenik čitao poslanicu. Smešten u glavni brod, ispred oltaraOblici: Pirgos – razvijeni tip amvona u obliku visokog uskog podijuma od kamena sa ogradom i stepeništem (pirgos iz Konjuha – bogat skulpturalni ukras)

36. Koje crkve u Srbiji imaju amvon?Bazilika sa transeptom (Bazilika D) i Jednobrodna crkva (Bazilika J) na Caričinom Gradu – amvon od trapezoidnih opeka u obliku ćiriličnog slova F

37. Šta je ciborijum?Nadstrešnica, baldahin – postavljen iznad časne trpeze, najčešće na 4 stuba. Ima oblik piramide ili kupole. Najpre rađen od drveta a kasnije od kamena. Štiti časnu trpezu i simbolizuje nebo. Može biti bogato ukrašen plitkim reljefima i obeležen natpisom

Page 5: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

38. Mneza – kako se zove u našem crkvenom jeziku?Časna trpeza

39. Čemu služi đakonikon a čemu protezis?Protezis – ili Proskomidija - prostorija ili samo niša za čuvanje i pripremanje žrtvenih darova(hleb i vino) od čega i potiče naziv žrtvenik. Hleb i vino prinošeni su na časnoj trpezi kao beskrvna žrtva. Pričešće hlebom (prosfora ili nafora) pomešanih sa vinom ima značenje simboličnog sjedijavanja sa HristomĐakonikon – ili Sakrarium, Kustodia, Vestarium – mesto za čuvanje bogoslužbenih predmeta (odeće, posuđa tj svetih sasuda i knjiga). U đakonikonu se sveštenici pripremali za vršenje obreda – ime – čuvanje pomenutih predmeta zaduženje đakona. Na zapadu se iz đakonikona razvila Sakrstija

40. Martirium?Građevine centralnog plana podizane na mestu stradanja ili mučenja svetaca (velikomučenika)

41. Mauzolej?Mauzolej je veliki i impresivni grob, obično izgrađen za umrlog vođu ili neku drugu značajniju osobu. Ime je dobio po grobu kralja Mauzola, koji se nalazio u centru Halikarnasa, današnjeg Bodruma u Turskoj.žGrađevina centralnog plana

42. Sistem sahranjivanja u katakombama?

-Katakombe čini splet podzemnih hodnika koji podsjećaju na prave lavirinte, a njihova ukupna dužina računa se u kilometrima. Na sadrastim zidovima tog zamršenog sistema hodnika iskopane su u nizu pravougaone niše različitih veličina, nazvane lokuli, u koje je stalo samo jedno telo, ali nisu bile retke i one u kojima su se nalazila tela dve pa i više osoba.-Sahranjivanje prvih hrišćana bilo je krajnje jednostavno i skromno. Po Hristovom primeru, hrišćani su bili obavijeni u pokrivač ili laneno platno.Lokuli (= zidni grobovi) su tada zatvarani mermernim pločama, ili, najvećim dijelom, mortom pričvršćenim crepovima. Katkada je na ploči napisano ime pokojnika, a uz to neki hrišćanski znak ili želje za mir na nebu. Često su uz grobove bile postavljane male uljane svjetiljke ili posudice s mirisima.  -Zbog njihovog smeštaja u redovima jedan iznad drugoga, grobovi su podsećali na veliku spavaonicu nazvanu cymiterium - izrazom grčkoga porekla, a koje znači “mesto odmora”. Na taj su način hrišćani hteli potvrditi svoju vjeru u uskrsnuće tela.

Vrste grobova u katakombama

Osim lokula bilo je i drugih vrsta grobova: arkosolij, sarkofag, forma, kubikul i kripta.

Arkosolij, tipični grob iz trećega i četvrtog veka, sastoji se od mnogo veće udubine u zidu iznad koje se nadvisuje luk. Mermerna je ploča bila postavljena vodoravno. Arkosolij je obično služio kao grobnica za jednu cijelu obitelj.

Sarkofag je kameni ili mramorni sanduk, obično urežen likovima u reljefu ili natpisima.

Page 6: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

Forma je grob iskopan u podu kripte, kubikula ili hodnika. U velikom se broju nalaze blizu grobova mučenikâ.

Kubikuli (izraz znači “sobe”), bili su male sobice, prave porodične grobnice sa zapreminom od nekoliko lokula. Upotreba ovih grobnica nije bila prednost namenjena bogatima. Kubikuli i arkosoliji bili su često ukrašeni freskama sa scenama iz Biblije, a koje su prikazivale teme Krštenja, Euharistije i Uskrsnuća.

Kripta je veća prostorija. U vrijeme pape sv. Damaza mnogi grobovi mučenika bili su pretvoreni u kripte, odnosno u male podzemne crkve, ukrašene slikama, mozaicima i drugim ukrasima.

43. Kako se datuju katakombe i gde ih ima?II – 1/2 V veka. – najviše u Rimu ali ih ima i u

44. Locus bisomus – sa tri ili dve sahranjene osobe – niše u katakombama?Na sadrastim zidovima tog zamršenog sistema hodnika iskopane su u nizu pravougaone niše različitih veličina, nazvane lokuli, u koje je stalo samo jedno telo, ali nisu bile retke i one u kojima su se nalazila tela dve pa i više osoba

45. Iz kog veka potiče najstariji materijalni trag hrišćanstva?Dura Europos u Siriji –1/2 III vek - datovana grafitom na podu u 231-32 godinu

46. Geološki preduslov za izgradnju katakombi u Rimu? Meko tle, pogodno za kopanje lavirinta – vulkanski tuf(meka stena)

47. Zašto su bile isod zemlje?Iz praktičnih razloga - Ne mora da se kupuje susedna parcela

48. Koji je razlog velikog broja katakombi u Rimu?Isključivo iz geoloških razloga, tlo je vulkansko i pogodno za usecanje hodnika

49. Koju teritoriju obuhvata arhiepiskopija Caričinog grada?Pod svojom jurisdikcijom imala je 5 provincija (Dacia Mediterranea, Dacia Ripensis, Moesia Superior, Dardania, Praevalis).

50. Šta prati od pomoćnih prostorija baziliku na akropolju?Baptisterijum i episkopska palata.

51. Koliko je dugačka bazilika A? Dugačka je 64m ili 37m (bez atriuma) a široka 22m

Page 7: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

52. Caričin Grad – crkve?Akropolj - episkopska crkvaG ornji grad - bazilika sa kriptom, krstoobrazna crkva, i helenistički tip bazilike(bazilika F) u podnožju akropolja. U donjem gradu - Bazilika sa transeptom, dvojna bazilika .

53. Caričin grad – ko je pisao, ko je počeo iskopavanja, antički pisci?Iskopavanja: 1912-1937 Petković i Mesešnel 1947 – Deroko, Radojčić 1948 – Đorđe Mano ZisiPisao – V. Kondić i V. PopovćAntički pisci – Prokopije

54. Kakav je oblik utvrđenja, kako je podeljen na zone?Akropolj - na najuzvišenijem delu,Nepravilnog poligonalnog oblika 100x100mOko akropolja gornji grad (srednji grad) (s-i, j-i) 300m x 230m u severnom delu i 100m u južnomDonji grad – nastavak viših delova utvrđenog naselja 200 x 230m, širine 100x120m)Ukupna površina grada je 7haSva tri dela opasana posebnim bedemima sa kulama i sa dva paralelna odbrambena rova ispod južnog bedema donjeg grada (ugroženi deo)

55. Šta je nađeno extra muros?Akvadukt, Kupatilo, Trikonhalna crkva (bazilika E), jednobrodna crkva (bazilika J)

56. Pored grada ima instalacja koja je nađena samo na još jednom mestu u Srbiji?Brana, a nadjena je jos na Zlati

57. Veliko kupatilo u Caričinom gradu ? Izvan bedema donjeg grada – blizu istočne kapije, svi elementi ranovizantijskih termi (Apoditerijum,frigidarijum, tepidarium, lakonikum, kaldarijum i furnarium)Skučen prostor za hladna kupanja verovatno zbog oštre klime

58. Mozaičke predstave bazilike sa transeptom u Caičinom Gradu?

Mozaici u naosu, izvedeni od kockica u 9 boja, postavljeni su na malterskoj podlozi koja sadrži tucanu opeku. Mozaik u narteksu sastoji se od prepleta u čijim su poljima predstavljene ptice i crkvene posude. Južno polje, sa radijalno raspoređenim rajskim motivom, 4 hidrije (odnosno 4 izvora) iz kojih se izliva voda i pticom sa svake strane, nesumnjivo dodato kasnije. Površina u jugozapadnom delu srednjeg broda ukrašena je pticama i crkvenim posudama u dijagonalnim nizovima. Pored amvona, posebno se ističe predstava dobrog pastira sa ovcama. Na severnoj strani ređaju se nizovi pravilnih polja uokvirenih pletenicama, koja sadrže pojedinačne predstave ratnika, kentaura, amazonki i

Page 8: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

krupnih životinja. Dva najveća polja ispred presbiterijuma čine jednu celinu. U severnom polju lovac ubija mečku sa mladunčetom, a u južnom lovac ubija lava. Mozaik u oltarskom prostoru skoro je potpuno propao, sačuvala se predstava noge jedne životinje, verovatno ovce. Sličnost mozaika sa onima u katedralnoj crkvi – najraniji period Caričinog Grada.

59. Koja bazilika na C. Gradu ima najveći broj mozaika, koji mozaici, koje predstave i ko je pisao?Bazilika sa transeptom, Lazar Mirković

60. Da li je to bazilika sa transeptom o kojoj je pisao Lazar Mirković?Da?

61. U kojim sve crkvama na Caričinom gradu imamo mozaike?

Episkopska bazilika,baptisterijum, episkopska palata, bazilika sa kriptom, bazilika sa transeptom, trikonhalna crkva,jednobrodna bazilika,

62. Pitosi, čemu služe?Gračarija za čuvanje tečnosti i rasutih stvari

63. Približna visina pitosa?0.30-0.80m,

64. Po čemu se određuje visina pitosa? Visina se određuje po ispupčenju trbuha

65. Najvažniji gradovi u Makedoniji?Više od 300 utvrđenih mesta – izgrađenih ili obnovljenih u toku kasne antikeStobi, Herakleja, Bargala, Ohrid

66. Pokretni nalazi u Herakleji? Šlem tipa Baldenhajm, češljevi i strelice

67. Herakleja Linkestis – da li je bila episkopsko sedište i da li je utvrđena i koliko ima bazilika?

A i C – mala i velika, a extra muros bazilika D. Jeste episkopsko sedište. Obzirom da se prvi heraklejski episkop pominje već 347. godine, Herakleja je morala već tada imati episkopsku crkvu, ili barem do 449. godine kada je ugled episkopije toliki da episkop Kvintilius ima ulogu zastupnika solunskog arhiepiskopa.

Page 9: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

Moguće je, da je funkciju episkopske crkve, u ovom periodu vršila bazilika B, od koje su otkriveni samo delovi, te se o njoj ne može ništa više govoriti, ili je tu funkciju vršila neka druga crkva čiji tragovi još uvek nisu utvrdjeni. Kao što smo videli, nije isključena ni mogućnost da je u ovom periodu postojala i bazilika A, koja je mogla biti izgradjena već krajem IV veka. Od kraja V i tokom VI veka funkciju katedrale grada imala je Velika bazilika. Nedaleko od gradskih bedema, u prvoj polovini VI veka izgradiće se i bazilika D sa istovremenom nekropolom. Sa svim ovim bazilikama, episkopskim dvorom, obližnjom mikrostambenom celinom Herakleja će dobiti izgled jednog tipičnog hrišćanskog grada.

68. Koje su bitne građevine u Herakleji?Teatar, Terme, Velika i mala bazilika, episkopski dvor, van zidina otkrivena još jedna bazilika

69. Ko je istraživao i kad je počeo?Grbić 1936, G. Cvetković-Tomašević 1959-1974, Jankaievski kopa teatar, a Elica Maneva extra muros.

70. Šta je pronađeno u ostacima teatra i zašto je to bitno?Ostaci naselja, objekti kasno antičkog predgradja, ranohrišćanska bazilika i nekropola iz X-XI veka)Obzirom da se prvi heraklejski episkop pominje već 347. godine, Herakleja je morala već tada imati episkopsku crkvu, ili barem do 449. godine kada je ugled episkopije toliki da episkop Kvintilius ima ulogu zastupnika solunskog arhiepiskopa. Moguće je, da je funkciju episkopske crkve, u ovom periodu vršila bazilika B, od koje su otkriveni samo delovi, te se o njoj ne može ništa više govoriti, ili je tu funkciju vršila neka druga crkva čiji tragovi još uvek nisu utvrdjeni. Kao što smo videli, nije isključena ni mogućnost da je u ovom periodu postojala i bazilika A, koja je mogla biti izgradjena već krajem IV veka. Od kraja V i tokom VI veka funkciju katedrale grada imala je Velika bazilika. Nedaleko od gradskih bedema, u prvoj polovini VI veka izgradiće se i bazilika D sa istovremenom nekropolom. Sa svim ovim bazilikama, episkopskim dvorom, obližnjom mikrostambenom celinom Herakleja će dobiti izgled jednog tipičnog hrišćanskog grada.

71. Tip šlema iz Herakleje? Salona – Baldenhajm

72. Tehnika izrade šlema iz Herakleje?Povesla od bakra, pločice između od gvožđa, obuć od gvožđa obložen bakrom, na bakarnim delovima vidljivi tragovi pozlate. Povesla ukrašena motivom krljušti, komponovanim trouglastim tačkastim punktiranjem, donji delovi povesla ukrašeni sa po dve ptice grabljivice sa ribom između njih, . Bakarni lim obruća izveden je otiskivanjem matricom, ukrašen motivom ptica u dva reda, bobicama, kružićima i

Page 10: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

astragalom. Donji rum obruča izbušen rupicama za ušivanje kožne postave H=20,6cm

73. Šlem tipa Baldenhajm – koji delovi se ukrašavaju, tehnika. motivi, gde u SFRJ?Salona, Batajnica lok. Bekića Salaš), gde najjužnije (Libija), u kojim kontekstima se pronalaze (kneževski grobove, naseobine, žrtveni konteks – reka ili jezero)Baldenhajm šlem-u Evropi ima 25 primeraka sa 22 lokaliteta.Najstariji nalaz je onaj iz Nerone. Provesla od kojih su sasatavljeni bronzani primerci kao i obruč su dekorisani ribljim krljuštima i geometrijkskim motivima.datuju se u šesti vek. Ima ih u Saloni, Herakleji i Sinju.

74. Od čega je čeoni obruč šlema i šta je na njemu prikazano?Čeoni obruč je od gvožđa obložen bakrom.Provesla od kojih su sasatavljeni bronzani primerci kao i obruč su dekorisani ribljim krljuštima i geometrijkskim motivima.datuju se u šesti vek. Ima ih u Saloni, Herakleji i Sinju.

75. Zašto su bitni motivi na šlemovima? Zbog datovanja

76. Gde se u SFRJ javlja ovaj oblik?Jelica,?, Batajnica-Bekića salaš, Salona, Narona, Heralea, Sinj

77. Poreklo šlema Baldenhajm?Istočnogotsko iz severne Italije - Radionica u Solunu ili Carigradu(?)

78. Koliko ima poznatih nalaza ovog šlem u Evropi?U Evropi ima 25 primeraka sa 22 lokaliteta, a najjužnije u severnoj Africi- u Libiji, u pitanju je Leptis Magna.Najstariji je onaj iz Narone

79. Sveti Erazmo – šta je bitno što je izdvaja od ostalih bazilika? Pored se nalazi nekropola Komani grupe

80. Komani grupa?Asparuh se spušta sa donjeg Dunava do Makedonije i Albanije(komani materijal)Materijalna kultura 7,8 pa sve do 9 veka (osnivanja Dračke teme pre 855.) na teritoriji rvalis i Novi Epir – post antička, rimsko-vizantijska, prevashodno hrišćanska

81. Ko istražuje, teritorija, materijal, rasprostranjenost?V. Popović, Makedonija, Albanija

Page 11: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

82. Etnička pripadnost Komani Kroja?Ne može se precizno etnički atribuirati – Sermezijanci(?) i Slovenski element

83. Koji je lokalitet u našoj zemlji?Lokalitet Mijele

84. Koji je lokalitet Komani grupe najviše uvučen u kopno?Lokalitet Karataš (kod Prilepa)

85. Šta su cikada fibule i kako se datuju?Motiv cikade je istočnjačkog porekla. U Evropu ga donose Huni tokom IV i V.veka. Vrasta insignije vlasti – Koristi se kao ukras odeće ratnika. Simbol je budnosti i štiti od iznenadnog napada. Najviše otkrivenih fibula ima u Novim Banovcima (radionica?) Livene su od srebra i bronze i ukrašene geometrijskim motivomDatovanje Kraj IV do sredine V. Veka. Nađene još u Batini i Kostolcu

86. Fibule u Ostružnici?Ženski grob, pretpostavlja se da je ili gepidski ili gotski, datovan je u sredinu petog veka. dve lučne, pozlaćene srebrne fibule sa polukružnim glavama, koje se završavaju sa pet bobičastih izraštaja i rombičnim nogama u vidu stilizovane životinjske glave i Dve srebrne fibule sa posuvraćenom nogom, sa utisnutim ornamentom u obliku malih presečenih elipsa sa kružićima na oba kraja i kvadratima sa reljefno ucrtanim dijagonalama.

87. Ko nosi fibule?Žene – svi narodi, osim Avara u II talasu

88. Za koji narod je karakteristično nošenje fibula?Za Ostrogote (Germane) – sve osim Avara II talasa

89. Nalazi iz Karavukova?Karavukovo – Bačka – Huni - V vek – Nalazi iz ženskog groba : Pojasna kopča duga 15cmPar zlatnih naušnica sa poliedarskim priveskom i amaldinima, granulacijaToaletni pribor-Srebrna pinceta, srebrna rupičasta kašičica nepoznate namene, mala kašičica za uho i ulomak drškeZrna – delovi ogrlice (2 od ćilibara, 1 od kalcedona)

Ceo nakit datovan solidom Teodosija II (sred.Vveka) (408-450)

90. Značaj 567.godine?Dolazi do kraha Gepidske države

Page 12: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

91. Erdelj?

92. Banatski Gepidski nalazi?

Bočar, Srpski Krstur, KovinOstali: (Adorjan, Senta, Subotica Batajnica, Jakovo, Novi Banovci)

93. Gde je nađen Skramasax?U Bočaru

94. Lokalitet Svetinja – ko je pisao o njoj?Bedem i naselje - G. Milošević

95. Kad prestaje cirkulacija novca u Srbiji?Za vreme Iraklija

96. Koliko i Kada je vladao Iraklije? 610-641

97. Kada je bio požar na Jelici i zbog čega?

98. Šta je Gepidsko na Jelici?Fragment keramike sa rombovima i osteo-antropološki materijal (grob sa deformisanom lobanjom)

99. Prisustvo Avara na Jelici?

100. Radionica za staklo i metal na jelici?

101. Trobride strelice na Jelici?

102. Varvarski nalazi na Jelici?(Avarki i Gepdski)? Naušnica sa korpicom, pločasta fibula sa ptičjim glavama,(kod bazilike A) narukvica, kopča sa štitastim trnom

Page 13: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

Solid Justina 2. ( kod Bazilike B) i neki relikvijar sarkofag koji je u zemaljskom muzeju danas, plavičasti stakleni privezak

103. Germanski nalazi iz Gradine na Jelici? Jezičak sa kaiša

104. Kako je datovana crkva u Konjuhu kod Kumanova? VI vek

105. Rovinj – fibule i tehnika izrade?

106. Gepidska nekropola Kormadin kod Jakova? Eneolitsko naselje i nekropola seobe naroda – istražena 103 groba – Sahranjivanje po principu prupisanja pripadnika šire porodice oko centralnog groba ratnika s punom bojnom opremom. Antropološke odlike skeleta – mešanje gemanskih i hunskih rasnih elemenata.Iskopavanja – 1902-1905 (Poturčić, Brunšmid) 1956-1958 (Muzej Zemuna – D.Dimitrijević)

Oko 50 grobova. Sahranjivanje koncipirano tako što se grupisu pripadnici jedne porodice oko groba ratnika sa bojnom opremom i njegove žene.Nadjene spate, palashi,G2. češalj dvoredi, nož, strele lovorove, romboidne i trokrilne, koštana oplata tobolca, spata, pređica sa štitastom bazom trna, ukrasni predmet oblika degenerisane cikade.G3. dečiji, pehar na nozi od zelenakstog stakla, vizantisjki kulturni krug. G5. ženski, lučna fibula rovašena sa dva almadina, od bronze. Kozmetička kašičica od srebra, igla ukosnica, nož, dvoredi češalj. G10. Grivna, krajevi prošireni zoomorfni, graviranje. Prsten jednosstavan, bronzan, privezak u obliku kupastog tutula. Pršljenak, bikoničan, šilo.G13. Fubula lična, srebro sa pozlatom, livenje sa rovašenjem i nieliranjem. Stilizovana vreža i račvaste volute.Posuda bikonična sa nisko spuštenim trbuhom, levkastim otvorom i trakastom drškom, rađena na vitlu, sivo – crna glina..

107. Šta je aplikacija, da li je privezak ili nalik privesku? Dodatak – nalik privesku

108. Zašto su limovi narebreni na fibuli? Zbog isticanja amaldina, refleksije – da ne naležu direktno na površinu lima

Page 14: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

109. Kad Istočni Goti dominiraju provincijom Dalmaciom? Po nagovoru Zenona Istočni Goti, pod Teodorihom, 488/489 kreću preko Panonije za Italiju, gde za kratko vreme uništavaju Odoakarovu državu. Teodorih veoma lako i brzo zauzima celu Dalmaciju, gde je istočni car ostao samo nominalni suveren, i uključuju u svoju državu zapadne pogranične oblasti Prevalisa oko Nikšića i istočni deo Dalmacije488 – pa posle (535)

110. Gde su Han potoci? Kod Mostara

11 km od Mostara, nađen je rimski sarkofag u kome je bio skelet sa prilozima od zlata, pronađen je i još jedan manji sarkofag sa detetom. Nađene su dve zlatne minđuše sa koricom i dve srebrne lučne fibule sa polukružnim glavama na kojima je pet kraka, noga i glava rovašene spiralnim i geometrijskim motivom noga se završava zoomorfno. Interesantan i pektoral, ukrasni lanac koji je na krajevima imao fibule u ibliku ptica grabljivica koje gledaju u istom pravcu.Ptice su ukrašene tenikom kloazoiranjairanja, dok je sam oblik ptice uokviren perličastim ornametom. Na lancu se nalazi pet privezaka od kojih su četri ista samo se razlikuje onaj jedan u sredini. Privesci su iz tri dela, gornji deo je šuplja i izdužen perla od zlata, srdnji deo je u vidu polulopte sa umtekom crvenog amaldina, donji deo je ovalan takođe sa almadinim. Srednji privezak ima dva dela gornji je šuplja zlatna perla a ispod je stilizovan list podeljen na tri ćelije, u dve je crveni amaldin u jednoj ćeliji je zeleni.

111. Germanski nalazi u BiH? U Brezi nađen umbo štita,Mogorjelo je rimska grobnica ali postoje i germanski ukopi-nađena je kopča sa zoomorfnim trnom.

112. Han potoci, najpoznatiji nalaz, koje pisao? Sarkofag sa zlatnim prilozima

113. Koji je događaj prethodio Gotskom osvajanju? Ako je u pitanju osvajanje italije, onda pad zapadnog rimskog carstva 476...,a ako je gotsko pomeranje, onda su Huni u pitanju, i pochetak seobe naroda...

114. Koji narod je bio pre Gota? Sarmati (nisu Huni)

115. Nalazi seobe naroda na jugu Srbije i Makedonije

116. Rifnik – gde u Srbiji imaju slična utvrđenja?

Page 15: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

Iskopavanja između 1941. i 1943. vodio je W. Smind, a od 1962. do 1980. godine L. Bolta i V. Kolšek.Na najvišoj tački u utvrđenju se nalazi jednobrodna crkva sa narteksom i krstionicom.Utvrđenje Rifnik bilo je naseljeno i u doba Seobe naroda, o čemu svedoče nalazi iz Langobardskih grobova. Nekropola, koja je sadržajem bogata (u njoj je pronađeno 109 skeleta), i koja je sistematski iskopavana, potvrđuje vremensko razdoblje druge polovine V i VI veka. Ovo omogućuje dobro upoređivanje naseobine i iskopina. Sarkofag sa dva skeleta je pronađen u crkvenom narteksu.Vezuje se za Langobarde koji su tu do 568 godine, nalazi se na granici Savije i Norika.Slačna utvrđenja u okolini Novog Pazara

117. Pokretni nalazi sa Rifnika?

118. Salona? Ko istražuje Salonu?Arheolog pionir? Kod Splita, u 5 veku nastalo je hrišćansko središte, episkopski centar sa dvojnom bazilikom, krstionicom i episkopskom palatom. U 6 veku kompleks se obnavlja , krstionica od četvorougaone postaje osmougaona U ovom kompleksu imamo trobrodnu baziliku i bazilku sa planom u obliku grčkog krsta koju je verovatno podigao episkop Honorije. Simefrije – Eshilova bazilika bila je trobrodna sa ostacima kamenih klupa. Zgrada severno od bazilike bila je episkopska palata sa sobama za stanovanje, kapelom, skladište za vino. Pored ovih iskopane su još tri bazilike, u južnom delu grada trobrodana bazilika sa narteksom i proskomidijama oko oltara, datovana je u 5 vek. U istočnom delu grada ima tr broda i transept i verovatno je iz 6 veka. Nedaleko od amfitetra nađena je bazilika trobrodana sa proskomidijama. U centru grada otkrivena je druga krstionica u Saloni za koju se misli da je bila krstionica arijanaca kada su Goti držali vlast u Dalmaciji a možda je ovo bila privremena krstionica dok se gradila Simferija – Eshillova bazilika. oko 610- gori.Pionir istraživanja - Franje Bulić

Istražuje Dyygve – arhitekta

119. Gde je episkopska krstoobrazna bazilika u Saloni? U istočnom delu grada – Bazilika Orientalis (uz Lateransku baziliku, najstariji primer sa osnovom krsta)

120. Germanski nalazi u BIH?

121. Eufrazijeva Bazilika u Poreču? Ima li mozaika i sa spoljne strane? Oratorium?

Ima na zapadnom zidi iza ulaza tri prozora, pa 7 svetjnjaka koja predstavljaju 7 crkvi apokalipse a skroz na kraju po dva svecaMozaici-na zidu apside lukino jevandjelje prva glava ( gavrilo javlja zahariju da će se javiti jovan preteča, gavrilo bogorodici da je trudna(blagovesti) bogoridica

Page 16: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

ide kod jelisavete, jovan preteča.)u konhi( bogorodica na prestolu sa malim isusom, sa leve strane su dva andjela(nimb na glavi) eufrazije, arhiđakon klaudije i njegov mali sin eufrazije, sa desne strane dva anđela, mučenici koji su zaštitnici Poreča, na luku apside isus i jagnje-neki medaljoni, muchenici oko togaOratorijum-(molitvena kuća) u trijumfalnom luku isus koji sedi na zemaljskoj kugli i oko njega 12 apostola) ukrashen naos, podovi, apside

122. Nalazišta ranohrišćanskih crkava na tlu Slovenije? Utvrdjenje Vranje kod Bohora - ostaci crkve(zbog terena, nartex je na

juznoj strani!),Rifnik, Korinjski Hrib,Senturska Gora,

123. Utvrđenje Vranje kod Bohora – ostaci crkve, Rifnik, gde se geografski nalaze i u kom kontekstu?(crkva je bila sastavni deo utvrdjenja, medjutim javljaju se problem datovanja i njihov položaj u okviru utvrđenja, a samim tim i njihov značaj i uloga. Takodje, postoje crkve u naseobinama, i u pribežištima(Ptuj)( apside su uvek uvucene u crkvama Slovenije-BITNO!)

124. Kranj – ko kopa, ko piše? Piše Vinski, a ko kopa? Na Kranju su Ostrogoti od 500-540, a

Langobardi 546-600

125. Ko je pisao o crkvama u Sloveniji?Peter Petru, Thilo Ulbert

126. Doljani i Duklja – gde se nalaze, ko je kopao? U Crnoj Gori – kopao Vojislav Korać

127. Tanjir iz Podgorice – gde je nađen, gde se danas čuva, predstave?Podgorička Čaša ili tanjir-Predstave:(Stari i Novi Zavet-prvobitni greh, Jona u utrobi kita, Danilo u pećini sa lavovima, Bog odvraća Avrama da žrtvuje sina, novi-Vaskresenje Lazarevo). Teološka nepismenost, zanatlija nije znao pravopis

Čuva se u muzeju Ermitraž, Rusija

128. Nalazište gde imamo dve krstionice, za ortodoksne i arijance? Salona, Ravena?

129. Gde se nalaze obično krstionice u BiH? Sa severne strane u aneksima

130. Šta karakteriše osnovu ranoriščanskih crkvi u BiH? Složenost plana – više prostorija oko centralnog broda

Page 17: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

131. Lokaliteti u BiH sa krstionicama? Mogorjelo, Dabravina, Nerezi, Klobuk...

132. Da li prisustvo krstionica podrazumeva ii prisustvo episkopa na lokalitetima?

Ne-i niže sveštenstvo može da vrši krštenje, tzv. hor episkopi

133. Lokalitet Lepenica u Bosni, nešto što se ne sreće često, primer u Srbiji?Nalazi se u okviru refugija a sev. i ist. bedem su iskorišćeni kao njeni zidovi.

Primer u Srbiji - lok. Bregovina, istraživao Dj. Stričević

134. Ko se bavio seobom naroda u Srbiji? J.Kovačević, B. Popović, D.Mrkobrad, D.Dimitrijević

135. Ko se bavio seobom naroda u zapadnim delovima Yu? Korosec, Vinski, Miletić

136. Germanski lokaliteti iz istočnog Srema?

137. Tehnika ukrašavanja gepidske keramike? Najkarakterističnije su posude sa žigosanim rešetkastim ornamentom romba. Najviše su trbušastog oblika sa delimično uzvijenim vratom. Rađeni su na vitlu, dobro pečeni tamnosive boje. Ima i onih ornamentisanih glačanjem sa trakstom drškom.

138. Gde je granica između priobalne Dakije i Mezije? Istočna Srbija je u Dakiji Ripenzis...

139. Najčešće fibule s kraja VI i početka VII veka? Lučne sa posuvraćenom stopom

140. Sučidava kopča, tehnika, odakle potiče naziv? Lokalitet u Rumuniji(vizantijska radionica) – ukrasi sa krstom, livenje sa prolamanjem – Hronološki najstarija tipološka grupa vizantijskih kopčiDatovanje: 2/2 VI veka

141. Gde su sve nađene Sučidava kopče? Nalazišta: Mihaljevići, Knin-Groblje, Kranj na Lajhu, Caričin Grad, Salona, Donićko Brdo

Page 18: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

142. Ko prvi istražuje okolinu Nuša? Adam Oršić Slavetić – plemić, nije arheolog

143. U kom kontekstu je nađena Konstantinova glava u Nišu? U ostavi, trebala je biti pretopljena kao sirovina

144. Lokalitet Burdelj? Ostrogotska nekropola na Viminacijumu

145. Lokalitet Više Grobalja? Gepidska(a mozda i jos nekog naroda) nekropola na Viminacijumu

146. Ko je pokrenuo Starinar? Mihailo Valtrović

147. Kako se tumače prostorije nasuprot episkopske bazilike? Episkopska rezidencija

148. Ranovizantijski Gamzigrad – bazilike? Ranovizantijsko naselje od V do VII veka.Bazilika podignuta na samom kraju 4-og veka. Ranovizantijska bazilika je podignuta na ovoj, trobrodna ali većih dimenzija. Od zgrade sa atrijumom napravljena je crkva sa krstionicom posle najezde Huna.

149. Lokaliteti sa veštački deformisanim lobanjama? Huni - Pančevo, Batina Ostrogoti- Rakovčane, Dravlje Gepidi- Jakovo, Avari-Alexandrovo i Gradina na Jelici

150. Ko se bavio kod nas? Ž.Mikić

148. Ko prvi to upražnjava? Alani na Krimu i, pripadaju iranskoj grupi naroda, srodni Sarmatima

151. Šta se vezuje za Herule od nalaza u Srbiji? Ništa

152. Odlike ranovizantijske keramike (tipovi, izrada, kvalitet)? Keramika je gledjosana, ceste su zoomorfne i antropomorfne posude, tanjiri fine fakture sa pecatima, grncarija za svakodnevnu upotrebu nije gledjosana a to su : lonci, zdele, poklopci, krcazi,zdele konicne posuvracenog oboda sa zlebovimaa lonci nemaju ni drske ni ukras i lepo su zaobljeni sa naglasenim ramenom

Page 19: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

153. Nalazi seobe naroda u Sremu? Novi Banovci, Rakovac, Neštin, Ilok, Sremska Mitrovica, Sremski Karlovci, Jakovo (Kormadin), Manđelos

154. Nalazi seobe naroda u Beogradu? Ješića Pesak – Ostružnica, Zeleni Venac, Zemun, Batajnica, Grocka

155. Nalazi seobe naroda južno od Save i Dunava? Niš, Kragujevac, Kruševac, Knjaževac, Velesnica, Donji Milanovac, Kostolac, C.Grad, Ulpiana, Gamzigrad...

156. Lokalitet Kašići?

157. Kultura Černjahovska Sintana de mureš?

158. Šta je Štuko dekoracija? Figuralna dekoracija od štuko-gipsa koji se brzo steže, masa je nanošena kalupima a zatim i bojena. Ima je u Eufrazijevoj bazilici i Stobima.

159. Osnovne trhnike ukrašavanja federatske keramike, ko je pisao, kako je datovana i za koga se vezuje?Žigosanje i poliranje - kraj IV i početak V veka – Germani u službi Carstva

160. Kako žene nose fibule? Na ramenu – pričvršćivanje ogrtača

161. Šta je nađeno u Novom Kneževcu?Najpoznatiji nalaz (kopča - na osnovu čega je datovana),- konjanički grob iz perioda I avarskog kaganata. Nađene rozete, jezičci, okovi i bronzana pozlaćena livena kopča, koja ima ovalnu pređicu sa profilisanim trnom i šarnirom je spojena sa okovom u obliku štita. Smatra se da su ovo vizantijski proizvodi pogotovo što ima krstoobrazni monogram grčkog zlatara.

162. Dimenzije fibule iz Grocke, daovanje, materijal? 22cm – sredina V.veka – srebro

163. Balajnac? Šta je pronađeno?Lokalitet Kulina-Balajnac, pripada Dakiji Mediteranei.Pronadjeni su sud sa natpisom, reljef trachkog konjanika i Justinijanov bronzani novac.Ostaci bedema i velike 4ugaone gradjevine. Nadjena je i bronzana glava koja je pripadala shuplje livenoj statui. Predstavlja vizantijsku caricu, 5 ili 6 veka.Jedna od stilskih analogija je bronzana vaza u obliku zenskog poprsja iz konzervatorske palate u

Page 20: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

rimu(mozda je ista radionica?).Glava je izradjena 520-530-e godine, i mozda je Eufemija, zena Justina I ili Teodora.

164. Opus mixtum, opis tehnike? Tehnika gradnje – nekoliko redova kamena, nekoliko redova opeke

165. Kako se zove sloj cigle? Libažni sloj

166. Boljetin?

167. Tip naselja provincija, kule nalazi, bazilika?

168. Koja utvrđenja na limesu imaju crkve?

169. Tehnika kloazoniranja? Osnovna u seobi naroda- metalne trake se stavljaju na metalnu podlogu, a prostor između se puni emajlom. Emajl je generalno bolji za zlato i bakar nego za srebro.

170.171. Šta je empora? Uzvišeni hodnik – galerija u bazilici

172. Ko prisustvuje u empori? Katihumeni (kandidati za pokrštavanje)

173. Gde još prisustvuju katihumeni? U nartexu

174. Naš naziv za nartex? Priprata

175. Dura Europos, šta je nađeno , kako se datuje, na osnovu čega se datuje, čemu je služila soba sa freskama, scene na freskama? Najstarija poznata hrišćanska građevina je Dura Europos, u istočnoj Siriji. Sagrađena je posle 200 godine. U centralnom delu je atrijum, koje je okružen sa tri strane prostorijama različitih veličina, sa četvrte strane je portik. Ovakva građevina je nazvana domus eklesija, u njoj se hrišćanska zajednica okupljala na molitvu.

Page 21: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

176. Šta je arkosolijum i gde se javlja?Tipični grob III i IV veka – veće udubljenje u zidu iznad kojeg se nadvija luk.Mermerna ploča postavljena vodoravno, koriste se kao grobnice za celu porodicu u Katakombama

177. Vizantijske rotonde?

178. Crkve sa pravougaonim apsidama?

179. Konstantinove bazilike?

180. Polieleji, tipovi, opis, kako se zove donji deo polieleja (disk), kojim tehnikama se izrađuju?

Livenje, kovanje

181. Relikvijari šta oponašaju, gde se nalaze, od čega se izrauju, šta se čuva u njima?

U njima se čuvaju mošti svetitelja (mučenika) – od srebrnog lima, oponašaju sarkofag Kod nas – Jelica, Lopud i Čalma (Srem)

182. Bazilike iz Gamzigrada?

183. Krstionice iz Gamzigrada?

184. Gde se nalazi Narona i bitan nalaz iz Narone? Kod Metkovića – najstariji šlem tipa Baldenhajm

185. Bazilike iz Niša?

186. Grobnice iz Niša, tipologija, freske ...?

U grobnici u nišu- palmino cveće i drveće, rajske ptice, i ograda koja simbolizuje granicu ovog i onog sveta i na stubovima te ograde biste bez ruku glave- Hermae

187. Ko je pisao o grobnicama, ko o bazilikama, ko je kopao?

188. Kako se predstavlja hristov monogram? Apokaliptična slova HiRo, ili alfa i omega flankirana palminim vencem i nimbom

Page 22: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

189. Nalazi seobe naroda sa uže i šire teritorije Beograda?nabroj Ješića Pesak – Ostružnica, Zeleni Venac, Zemun, Batajnica, Grocka

190. Gde u Beogradu imamo federatsku keramiku i šta su njene odlike? Batajnica – Bekića salaš – tamno siva, vitlo, žigosani ornamenti šrafiranih rombova (do 567 godine)

191. Naušnica sa Zelenog Venca? Zlatna – privezak u obliku poliedra sa ležištima za amaldine – kraj V, početak VI veka

192. Ostružnica?

193. Jakovo- Kormadin?Istrijat istraživanja, broj brobova, nalazi, kada Gepidi odlaze iz Srema, koji pisac pominje Gepide posle 567.godine?

194. Nijelo tehnika? Jedna od najstarijih ukrasnih tehnika zlatarstva. Služi za bojanje graviranih udubina sa masom čija je boja kontrastna od boje samog predmeta.

195. Ko je pisao o kasnoantičkim utvrđenjima u Sloveniji a ko o nalazima seobe naroda u Sloveniji?

196. U kom periodu se najviše istražuju kasnoantička utvrđenja u Sloveniji?

197. Šta je zajednička odlika svh kasnoantičkih utvrđenja u Sloveniji?

198. Na kojim nadmorskim visinama se javljau?

199. Koliko iznosi nadmorska visina istovremenih utvrđenja u Srbiji?

200. Da li su utvrđenja u Sloveniji bili refugijumi ili je njihova namena bila u vezi sa zaštitom putne mreže ili nešto drugo?

201. Datovanje kopči sa štitastim trnom? VI. vek

202. Poreklo kopči sa štitastim trnom?

Page 23: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

203. U kakvom arheološkom kontekstu se javljaju kopče sa štitastim trnom?

204. Šta je razlog pojave romanskih nalaza u germanskom kontekstu i iz čega proističe posmatrano u arh. Kontekstu?

205. Šlem tipa Baldenhajm?

206. Šta su spone i kako izgledaju?

207. Da li spone štite glavu?

208. Šta je rovašenje? Zapadno rimska provincijalna tehnika ukrašavanja u 4v koja se tokom 5 veka počela upotrebljavati na varvarskom nakitu. Motivi vitičasto spiralni i uglasto geometrijski

209. Najčešća boja amaldna je? Jarko crvena

210. Odlike polihromnog stila u arheologiji seobe naroda? Blještavi efekti postignuti ulaganjem poludragog kamenja (crvenih amaldina) ili staklene paste na zlatnu podlogu. Razvija se na prostoru Crnog Mora odakle je donose Huni, Alani i Goti - 350-550g

211. Atribucija S fibula? Langobardi

212. Navedi nalaze S fibula na teritoriji SFRJ, da li ih ima u Srbiji? Kranj, Novi Banovci

213. Datovanje cikada fibula? Kraj IV – polovna V veka

214. Poreklo i datovanje naušnica sa poliedrom? IV – VII veka

215. Germanska keramika – oblici posuda ukrašavanje?

216. Pločaste fibule, navedi lokalitete gde su nađene i materijal izrade?

217. Nomadska ogledala, kod koga se prvi put javljaju?Ko je pisao o njima i ustanovio tipologiju, navedi lokalitete u Srbiji gde su otkrivena?

Page 24: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

218. Najčešće zablude o katakombama su? Da su služile za skrivanje hršćana i njihove tajne obrede

219. Kada počinje upotreba katakombi? Već početkom II veka

220. Ko je pionir sitraživanja Salone? Pionir istraživanja - Franje Bulić

221. Navedi oblasti u kojima postoje katakombe i da li postoji razlika u shemi katakombi u tim oblastima?

222. Gde ima najviše katakombi i zašto? U Rimu – velika hrišćanska zajednica i pogodno tle za ukopavanje hodnika

223. Kako su se zvali kopači katakombi? Fossori(kopači)

224. Kako su sami hrišani nazivali katakombe?

225. Šta je lokus a šta je arkosolijum i po čemu se razlikuju?

Na zidovima hodnika iskopane su u nizu pravougaone niše različitih veličina, nazvane lokuli, u koje je stalo samo jedno telo, ali nisu bile retke i one u kojima su se nalazila tela dve pa i više osoba. Arkosolij, tipični grob iz trećega i četvrtog veka, sastoji se od mnogo veće udubine u zidu iznad koje se nadvisuje luk. Mermerna je ploča bila postavljena vodoravno. Arkosolij je obično služio kao grobnica za jednu cijelu obitelj.

Arkosolij je veća grobnica

226. Izled krstionica u ranohrišćanskim krstionicama, gde se nalaze, da li su uvek u sklopu, ako su izdvojene po čemu je osobena njihova osnova?

Jednostavne utilitarne prostorije, bez elegancije i pravilnosti, rustične adaptacije za potrebe rituala krštavanjaMogu biti samostalne građevine(centralnog plana) ili u sklopu neke arhitekture kojoj pripadaju

227. Ako je nije izdvojena, u kom delu možemo očekivati krstionicu? Često uz severnu stranu bazilike

228. Oblici piscina u krstionicama? Kstoobrazne, trolisne, ili pravougaone

229. Kako se zove osnova koja je slična krstoobraznoj osnovi?

Page 25: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

230. Opiši osnovu centralnih tipova građevina u hrišćanstvu? Poliugaona, najčešće osmougaona ili šestougaona

231. Kakva mora biti crkva u osnovi da bi je nazivali centralnim tipom, ako bazilika spada u longitudinalni tip, šta onda spada u centralni tip?

Mora imati centralni plan (osmougaona) – to su Martirijumi, Memorije i Mauzoleji i Baptisteriumi

232. Navedi primere crkvama sa konhama u Srbiji i Crnoj Gori? C. Grad, Doljani

233. Keramika II avarskog kaganata? Žuta keramika

234.235. Karakteristika takozvane žute keramike? Rađena na brzom vitlu, tankih zidova, od kvalitetne zemlje, odlično pečena – datovanje VIII vek – U grobovima zajedno sa livenim pojasnim garniturama (grifoni i lozice) – Ukrasna drška!

236. Po čemu je karakteristična, da li je žute boje, a ako nije koje je boje? Cigla crvenkaste

237. Ko je uništio II avarski Kaganata? Franci/karlo Veliki) i Bugari

238. Kako se zvao poslednji Avarski kagan? 811 u Ahenu se pominje - kagan Isak

239. S kim sve ratuju Avari na kraju kaganata? S Bugarima i Francima

240. Na kojoj reci se susreću Franci i Bugari?

241. Ko živi u Panoniji posle Avara? Sloveni

242. Nalazi varvarskog porekla iz Banata (nabroj od juga ka sevetu ili obrnuto ili hronološki)

Page 26: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

243. Sapaja?-da li je nastariji lokalitet, šta je sve nađeno, koji tip fibula i koliko fibula, navedi analogne nalaze za ovaj tip fibula, gde se tačno nalazi Sapaja, na kojoj strani Dunava?Sapaja – ostrvo na Dunavu kod Banatske Palanke – lučna livena fibula, bronzaKuka za osiguravanje fibule livena zajedno sa fibulomOstrogotska – kao tip fibule iz Šurjana

244. Srpski Krstur? Šta je ovde nađeno?

Nepoznati lokalitet iz 1895 – Gepidi – dve lučne fibule – kasna faza karavukovskog stila(kraj V veka) i prsten, zlatan, liven sa prolamanjem – amaldini i gema

245. Kom tipu pripada prsten? Arhitektonski

246. Zašto se naziva arhitektonski? Podseća na arhitekturu – kao kula, ima lukove

247. Od kog materijala je izrađen, datovanje, koji stil, analogni nalazi ? Zlatan, liven sa prolamanjem – amaldini i gema Analogija - prsten iz Samobora kod Zagreba?

248. Šta su odlike polihromnog stila? Blještavi efekti postignuti ulaganjem poludragog kamenja (crvenih amaldina) ili staklene paste na zlatnu podlogu. Razvija se na prostoru Crnog Mora odakle je donose Huni, Alani i Goti - 350-550g

249. Kako se zovu otvori za umetanje dragog kamenja na prstenju? Klaozole ili kasete (ćelije)

250. Šta je klaozoniranje i iz čega je izvedena reč, domaći naziv za ovu tehniku, koje pisao o njoj, navedi neke nalaze ukrašenje ovom tehnikom?

Kloazoniranje – pričvršćivanje metalnih traka na metalnu podlogu i ispunjavanje ćelijastih među prostora emajlom. Konture crteža rađene su trakama ili žicama. Emajl bolje prijanja uz zlato i bakar nego uz srebro.

251. Novi Kneževac?Gde je i koji su nalazi? Banat – slučajan nalaz iz 2-3 groba (Jezičak sa monogramom ARETAS, pojasna kopča sa eliptičnom alkom, okov konjske opreme i „P“ ušice mača(srebrni lim)

252. Jakovo, gde je i koji su nalazi, istorijat istraživanja?

Eneolitsko naselje i nekropola seobe naroda – istražena 103 groba – Sahranjivanje po principu prupisanja pripadnika šire porodice oko centralnog groba

Page 27: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

ratnika s punom bojnom opremom. Antropološke odlike skeleta – mešanje gemanskih i hunskih rasnih elemenata.Iskopavanja – 1902-1905 (Poturčić, Brunšmid) 1956-1958 (Muzej Zemuna – D.Dimitrijević)

Oko 50 grobova. Sahranjivanje koncipirano tako što se grupisu pripadnici jedne porodice oko groba ratnika sa bojnom opremom i njegove žene.Nadjene spate, palashi,G2. češalj dvoredi, nož, strele lovorove, romboidne i trokrilne, koštana oplata tobolca, spata, pređica sa štitastom bazom trna, ukrasni predmet oblika degenerisane cikade.G3. dečiji, pehar na nozi od zelenakstog stakla, vizantisjki kulturni krug. G5. ženski, lučna fibula rovašena sa dva almadina, od bronze. Kozmetička kašičica od srebra, igla ukosnica, nož, dvoredi češalj. G10. Grivna, krajevi prošireni zoomorfni, graviranje. Prsten jednosstavan, bronzan, privezak u obliku kupastog tutula. Pršljenak, bikoničan, šilo.G13. Fubula lična, srebro sa pozlatom, livenje sa rovašenjem i nieliranjem. Stilizovana vreža i račvaste volute.Posuda bikonična sa nisko spuštenim trbuhom, levkastim otvorom i trakastom drškom, rađena na vitlu, sivo – crna glina..

253. Nalazi varvarskog porekla južno od Save i Dunava?(u zaleđu limesa) Niš (zlatni prsten) Kragujevac (zlatna pređica) Kruševac (zlatna kopča) Knjaževac (bronzane kopče) Dubravica (Margum) – cikade C.Grad, Ulpiana, Gamzigrad.....

254. Caričin Grad, nalazi varvarskog porekla? Masivna lučna fibula u obliku razvijenog arijanskog krsta sa maskom na nozi, Livena bronzana fibula sa maskom, Dve pređice od kovane vronze, Jezičak od broze sa ornamentom lozice

255. Niš, nalazi varvarskog porekla? Zlatni prsten sa ležištima za amaldine Par naušnica sa poledarskim priveskom (bronzane)

256. Kruševac – ko je pisao, šta je nađeno... Zlatna pređica za pričvršćivanje remenja na nogavicama pantalona (gotska nošnja) – hunska dominacija - Piše Kovačević

Page 28: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

257. Nalazi varvarskog porekla u Bosni

258. Nekropole seobe naroda u Bosni

259. Nekropole seobe naroda u Hercegovini?

260. Korita – Duvno?

261. Mihaljevići? Koji tip fibula je ovde otkriven?

262. Šta je rovašenje? Osnovni proces izrade fibula sa rovašenjem, ko je nosio ove fibule žene ili muškarci?

263. Šta je Nijelo, da bi se nanelo nijelo šta se prvo uradi, kog su oblika udubljenja ove tehnike i gde se nalaze na fibulama?

264. Zašto se fibule sa rovašenjem nazivaju lučne, kakva im je stopa i najčešći materijal izrade je?

265. Gde se nalazi igla – Šta se kačilo fibulom? Iza fibule- kačio se ogrtač

266. Ko se bavio istraživanjem seobe naroda u bosni?

267. Rakovčani?gde se nalaze, ko je iskopavao a ko pisao, navedi nalaze?

268. Han Potoci, gde se nalaze šta je nađeno, funkcija pektorala, čenu je služio, kapsule-funkcije, nalazi na teritoriji SFRJ, da li je sarkofag pravljen za pokojnike ili ne i zašto?

269. Šta je filigran a šta granulacija, šta služi zltaru kao podloga da se zrna ne zalepe kod granulacije?

Page 29: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

270. Rune iz Breze, šta su rune, odakle potiču, šta piše na runama iz Breze i da li je protumačeno?

Nordijski simboliO njima pišu Nikolajević i Stojković – možda Alemani ili Istočni goti zbog plastike. Nije utvrđeno šta piše

271. Breza 1,kako je orjentisana? Sever-jug

272. Ko je pisao o Brezi? Basler

273. Gamzigrad – kolikoje bazilika otkriveno, gde se tačno nalazi veća bazilika, kako je orjentisana, kako je izgledala u prvoj fazi, kava je bila apsida u prvoj fazi, iz kog e preioda, opiši drugu baziliku u Gamzigradu, gde se nalazi druga bazilika? Ranovizantijsko naselje od V do VII veka.Bazilika podignuta na samom kraju 4-og veka. Ranovizantijska bazilika je podignuta na ovoj, trobrodna ali većih dimenzija. Od zgrade sa atrijumom napravljena je crkva sa krstionicom posle najezde Huna.

274. Gamzigrad-profani objekti ranovizantijske faze?U kom su odnosu profani objekti u odnosu na palatu, kojom tehnikom su zidani?

275. Datovanje Sućidava kopče? 2/2 VI veka

276. Čemu sliže ručne preslice (gde su nađene)?Čemu služi polelej i kako je bio postavljen u crkvama?

Preslice i Polielej – Gamzigrad Polielej – crkveni luster sa obručom i ukrasima

277. Ko je bio Kuver? Bugarski Kagan

278. Kako se zove populacija koju je predvodio Kuver Sermezijanci

279. Ko i kada je kopao Kormadin? 1902-1905 Potručić i Brunšmid 1956-1958 – muzej Zemuna – D.Dimitrijević

Page 30: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

280. Navedi nalaze sa uže teritorije grada Beograda (današnji centar grada), kakav je raspored germanskih nalaza, gde su lokacije?

Zeleni venac

281. Koliko je nekropola istraženo u Beogradu? 4 nekropole: ?

282. U kojoj nekropoli u Beogradu imamo inhumaciju konja?Kakvi su ostali nalazi, Ko praktikuje inhumaciju konja?

283. Ko nosi fibule kod germana? Žene ili muškarci i kako, gde? Istočni Goti i svi ostali osim Avara u II talasu. Žene – na ramenu

284. Nabroj lokalitete sa nalazima fibula u obliku goluba, kakvo je njihovo poreklo?

Ulpiana – poč VI veka – simbol krštenja

285. Ulpijana – koliko je fibula otkriveno i materijal od kojih su izrađene? 4 fibule : Podunavsko- Langobardska – srebro(bronza sa pozlatom) Severnogermanska - srebro(bronza sa pozlatom) Fibula stilizovanog goluba – bronza, livenje Krstolika fibula – bronza livenje

286. Fibule tipa Bratei – datovanje i lokaliteti?

287. Federatska keramika? Tamno-sive, rađene na vitlu, ukrašene ornamentima od šrafiranih rombova – sredina VI veka (do 567.)

288. Stratigrafija donjeg grada u Beogradu?

289. Šta je bula? Olovni Vizantijski pecat – bula

290. Osnovni tip fibula u vizantijskoj materijalnoj kulturi? Sa posuvraćenom nogom

291. Ampule sa Caričinog Grada?Odakle potiču, šta se čuvalo u njima,kako su se nosile?

Page 31: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

292. Tipovi zemljoradničkog oruđa sa Caričinog Grada?

293. Pečati iz caričinog grada? Nađeno 6 olovnih pečata sa povelje iz C.Grada – 1 u palati, 2 u episkopskoj crkvi, 2 uz kompleks građevina uz bedem akropolja

294. Crkve u donjem gradu Caričinog Grada? Dvojna bazilika G, Bazilika sa transeptom, trikonhalna crkva E, Jednobrodna crkva J

295. Kako funkcionišu žišci, gde se stavlja ulje a gde fitilj? Ulje se sipa kroz lulu a fitilj provljači kroz rupicu na vrhu

296. Kada prestaje cirkulacija novca u Severnom Iliriku i ko je to ustanovio?

Za vreme Iraklija

297. Kad vlada Iraklije? 610-641

298. Pomen Caričinog Grada u izvorima? Prokopije

299. Pomen Taurisiona kod Prokopija (gde Prokopije lokalizuje Taurision i za kog cara ga vezuje)

Ad aedificias – za Justinijana, u okolini Caričinog grada (Leskovac?)

300. Kako Prokopije oisuje Justinijanu Primu? Episkopsko sedište, bogato ukrašeno

301. Koliko je crkava njađeno na Caričinom Gradu?episkopska crkva(akropolj), gornji grad: bazilika sa kriptom, krstoobrazna crkva, i helenistički tip bazilike(bazilika F) u podnožju akropolja. U donjem gradu Bazilika sa transeptom, 2jna bazilika .

302. Kako se zvao crkveni poglavar Justinijane Prime? Arhiepiskop

303. Koju teritoriju je obuhvatala arhiepiskopija Justinijane prime?Nova arhiepiskopija je pod svojom jurisdikcijom imala 5 provincija (Dacia Mediterranea, Dacia Ripensis, Moesia Superior, Dardania, Praevalis).

Page 32: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

304. Kupatilo Caričinog Grada? Izvan bedema donjeg grada – blizu istočne kapije, svi elementi ranovizantijskih termi (Apoditerijum,frigidarijum, tepidarium, lakonikum, kaldarijum i furnarium)Skučen prostor za hladna kupanja verovatno zbog oštre klime

305. Urbanizam grada Stobija – gde se nalazi Stobi geografski, da li je bio episkopski centar?

Mkedonija - Sedište provincije Macedonia Secunda Severna bazilika sa 4lisnom krstionicom

Civilna bazilika- trobrodnaMale termeSinagoga bazilika-4,5 vek. Ispod naosa nadjena ostava srebrnog novcaKuća psalama- rezidencija crkvenih velikodostojnikaVeliko kupatilo - kasni 6 vekPeristerijina kuća I Kuća PartenijaTeodosijeva palata - u obliku slova LEpiskopska rezidencija - 5 vek4lisna krstionica.Extra muros - nađena grobljanska bazilika

I bazilika u Palikuri

306. Antički nazivi za reke Vardar i Crna reka? Axius i Erigon

307. Opis granice grada Stobija, gde je bedem, kakav je raspored ulica?

308. Da li je pozorište u Stobima bilo kasnije u funkciji?

309. Koliko je bazilika ukupno istraženo i otkriveno u Stobija? Barem 3 – Severna, Civilna, Snagoga bazilika

310. Navedi intra muros i extra muros baziike Stobija? Severna bazilika sa 4lisnom krstionicom

Civilna bazilika- trobrodna Sinagoga bazilika-4,5 vek. Ispod naosa nadjena ostava srebrnog novca

Extra muros - nađena grobljanska bazilika I bazilika u Palikuri

Page 33: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

311. Koje bazilike u Stobima imaju krstionice? 2 imaju krstionicu – Episkopska bazilika, Severna Bazilika

312. Navedi lokalitete u SFRJ sa 2 krstionice? Salona a izvan Ravena

313. Šta je otkriveno u krstionici episkopa Filipa u Stobima Kripta

314. Način dekoracije ranohrišćanskih crkava (metodi i tehnike) Mozaici, Fresko, Štuko, Figuralna plastika, Reljefi....

315. Navedi lokalitete u SFRJ na kojima su otkrivene bazilike ili krstionice sa fresko slikarstvom?

316. Najčešći motivi u fresko slikarstvu? Raj, scene hristovog života, mučenici, geometrijski motivi, paganski motivi

317. Koje motive na freskama imamo na Jelici? Geometrijske i imitaciju mermera

318. Šta je ambulatorijum? Ophodni brod uiza oltarske pregrade

319. Šta je otkriveno u Konjuhu, gde se nalazi Konjuh?20 km od Skoplja, kripta, nartesk i dodatna prostorija a u jednoj sarkofag, parapetne ploče i kripta ispod prezbiteriuma

320. Avarski pojas – sve o pojasu?

321. Šta se dešava 626.godine? Praz Avara od Vizantije - prekretnica u kaganatu (?)

322. Narkukvice iz Sent Andreje – datovanja, materijal, ko je pisao? Srebro, livenje, iskucavanje – VII vek – (nalaz kod Sremske Mitrovice – Stejanovci)

323. Nalazi II Avarskog kaganata – uopšteno? Skromniji nalazi – tehnika livenja pojasni garnitura (bronza i loše srebro),žuta keramika, pafte, igle za perčin, naušnice sa visuljkom u obliku suze....

324. Prvi sukob Avara i Franaka i gde? 782god – na reci Ensi – neuspešno po Avare

Page 34: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

325. Gamzigrad – pokretni nalazi ranovizantijske faze, tipovi lučnih fibula sa osuvraćenom nogom, preslice?

326. Kakve uopšteno mogu biti apside?, navedi primer bazilika sa kvadratnom apsidom iz Srbije

Različite spolja i iznutra (višeugaone, obličaste, pravougaone) Nema ih!

327. Gde ih najviše ima? U Crnoj Gori

319. Eulogije – šta su , kako su se nosile, materijal i način izrade eulogija, odakle potiču?

328. Pločica iz bazilike sa transeptom C.Grada – kom tipu pripada, po funkciji, šta je svrha ovog natpisa?

329. Tegovi za zlatarske vage – C.Grad?

330. Starohrišćanski spomenici u C.Gori?

331. Trikonhos iz Bara?

332. Šta je otkriveno u Duklji, koje istraživao Duklju?

333. Šta je otkriveno u Doljanima?

334. Šta još imamo u Crnoj Gori?

335. Ko su Sermezijanci, da li imaju veze sa komanskom kulturom, da li Kuver ima veze sa kommanskom kulturom?

336. Čemu sliži pršljenak i kako izgleda?

337. Ambulatorijum? Ophodni brod u prezbiterumu

338. Septum – od čega se sastoji oltarska pregrada?Oltarska pregrada – je delila prostor za vernike (naos) od prezbiteriuma. Od kamenih ploča – parapetne ploče – pluteji (pluteum ili pluteus – zaklon) i stubića.

Page 35: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

Stubići su nosili vodoravno postavljenu kamenu gredu (trabs) odnosno arhitrav koji u sredini iznad prolaza za oltarski prostor može biti nadvišen zabatom (tegurium) ili lukom. Površine parapetnih ploča, kancela (cancelli) i arhitrava sa zabatom su korišćene za izradu plitkoreljefne dekoracije. Na zabatu je često klesan i natpis.

339. Amvon – crkve u Srbiji sa amvonom?Amvon (uspinjati se) – podium sa pultom sa kojeg je za vreme liturgije sveštenik čitao poslanicu. Smešten u glavni brod, ispred oltaraOblici: Pirgos – razvijeni tip amvona u obliku visokog uskog podijuma od kamena sa ogradom i stepeništem (pirgos iz Konjuha – bogat skulpturalni ukras)

Amvon F – Crkva D i J – C.Grad i Bregovina

340. Asparuh i Kuver – koju funkciju Asparuh daje Kuveru? Ko je pisao o Asparuhu i Kuveru?

Asparuh i Kuver – otac i sin – naslednik V.Popović

341. Kako izgledaju fibule Komanske grupe?

342. Kako još zovemo fibule sa dugmetastim krajem?343. Nekropola u okolini Prijedora?

Rakovčani

344. Prsten iz Srpskog Krstura? Analogija u Hrvatskoj blizu Zagreba? Samobor, Samdeor?

345. Klaozoniranje? Kloazoniranje – pričvršćivanje metalnih traka na metalnu podlogu i ispunjavanje ćelijastih među prostora emajlom. Konture crteža rađene su trakama ili žicama. Emajl bolje prijanja uz zlato i bakar nego uz srebro.

346. Punktiranje? Ornamentisanje ubadanjem, tačkasti ornament

347. Fibule iz Sirmiuma? Lučna fibula, srebrna sa pozlatom, livena sa rovašenjem, glave grabljivica ukrašene amaldinima – odraz polihromnog stila – kraj V veka,poč VI.veka (slična onoj iz Zemuna) - Gotska

348. Nalazi seobe naroda u Dalmaciji?

Page 36: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

349. Gde je Tiringija? U Nemačkoj

350. Mihailo Valtrović i istraživanja Viminaciuma?

351. Dispozicija grobova na viminaciumu?

352. Tipovi grobova na Viminaciumu?

353. Podela grobova po populacijama na Viminaciumu?

354. Uticaji na sahranjivanje u Viminaciumu?, čiji je ovo prvobitno način sahranjivanja u odnosu na varvare?

Romanski

355. Tipovi fibula na Viminaciumu(materijal, izgled, kako se nose, čiji je ovo običak i u kojoj kulturi se primećuje ovaj način nošenja fibula)?

356. Fibule tipa cikada, šta znači reč cikada? Cvrčak

357. Nomadska ogledala, tip, gde se nose, kako se vršilo ogledanje u njima?

358. Koštani češljevi, navedi lokalitet gde je otkrivena futrola za nošenje češlja?

Caričin Grad

359. Navedi lokalitete gde su otkriveni lunulasti privesci za nogu? Caričin Grad

360. Gde je otkrivena zlatna kopča za obuću? Neštin (sredina V veka)

361. Skandinavske fibule, po čemu su karakteristične?

362. Langobardi u 6.veku?

363. Lokaliteti u SFRJ sa 2 krstionice? Stobi i Salona

364. Crkve u Saloni sa krstionicama?

365. Stobi?

Page 37: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

366. Tipologija i datovanje polieleja i kandelabra?

367. Najveća vizantijska crkva u Srbiji? Episkopska bazilika- C.Grad – 37m duga

368. Ko je bio Kuver? Bugarski kagan

369. Herakleja Linkestis – podni mozaici, triklinium, zašto je bitan teatar, pokretni nalazi seobe naroda?

370. Šlem iz Herakleje?, tip i kod kojih plemena se javlja? Ukupan broj nalaza ovih šlemova u svetu, kako se tumači nalaz šlema iz Leptis Magne, lokaliteti u SFRJ gde su otkriveni, kakvi su natpisi na šlemu iz Herakleje, gde su bili centri radionice?

371. Ko je istraživao lokalitet Bekića Salaš? J. Kovačević, D.Dimitrijević

372. Crkva iz Konjuha?

373. Bazilikalno osvetljenje?

374. Osnovni tipovi starohrišćanskih građevina? Koje su centralne?Longitudinalne i cetralne (Baptisteriumi, memorije, martiriumi i mauzoleji)

375. Crkve iz Konstantinovog vremena i opis?

376. Šta je piscina? Bazen u kom se vrši ritual krštenja u baptisteriumu

377. Šta je septum?Oltarska pregrada – je delila prostor za vernike (naos) od prezbiteriuma. Od kamenih ploča – parapetne ploče – pluteji (pluteum ili pluteus – zaklon) i stubića. Stubići su nosili vodoravno postavljenu kamenu gredu (trabs) odnosno arhitrav koji u sredini iznad prolaza za oltarski prostor može biti nadvišen zabatom (tegurium) ili lukom. Površine parapetnih ploča, kancela (cancelli) i arhitrava sa zabatom su korišćene za izradu plitkoreljefne dekoracije. Na zabatu je često klesan i natpis.

Page 38: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

378. Šta je subselium, navedi primere iz Srbije, gde subselijumi nisu polukružni?

Caričin Grad, Jelica

379. Protezis, Đakonikon? Protezis – ili Proskomidija - prostorija ili samo niša za čuvanje i pripremanje žrtvenih darova(hleb i vino) od čega i potiče naziv žrtvenik. Hleb i vino prinošeni su na časnoj trpezi kao beskrvna žrtva. Pričešće hlebom (prosfora ili nafora) pomešanih sa vinom ima značenje simboličnog sjedijavanja sa Hristom Đakonikon – ili Sakrarium, Kustodia, Vestarium – mesto za čuvanje bogoslužbenih predmeta (odeće, posuđa tj svetih sasuda i knjiga). U đakonikonu se sveštenici pripremali za vršenje obreda – ime – čuvanje pomenutih predmeta zaduženje đakona. Na zapadu se iz đakonikona razvila Sakrstija

380. Osnovni elementi dekorisanja starohrišćanskih građevina, zidovi, plastika?

381. Gde imamo štuko tehniku? Ima u Eufrazijevoj bazilici i Stobima.

382. Jakovo – ko je istraživao, zašto je lokalitet važana? Iskopavanja – 1902-1905 (Poturčić, Brunšmid) 1956-1958 (Muzej Zemuna – D.Dimitrijević)

Važnan- nekropola seobe naroda – 103 groba

383. Nalazi II avarskog kaganata?

384. Okovi mača iz Zmajevca? Okovi za korice spate - Zlato, amaldini – Istočnogotski ili Hunski – V vek

385. Orlovske kopče? Ukupno 2 – Kovin i nepoznato nalazište (Srem?)

386. Kad vlada Teodorih? kralj Ostrogota (488-526), regent Vizigota (511-526) i vladar Italije

387. Sv. Sofija u Carigradu (istorijat istraživanja, faze gradnje, koliki je prečnik kupole, zašto je ova kupola bitna, kad je sveta Sofija prestala da bude crkva i šta je danas, opiši osnovu Sv.Sofije, kad neka crkva ima kupolu koji arhitektonski element mora još da ima, opiši dekoraciju crkve iz VI.veka?

Page 39: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

388. Ostava crkvenih predmeta iz Gamzigrada? Polielej, kadionica, svećnjak – VI vek

389. Relikvijari – tipologija, nalazi u Srbiji, gde ćemo ih naći na lokalitetu? U Srbiji – Jelica, Lopud kod Niša i Čalma u Sremu

Naćićemo ih u prezbiteriumu ili kripti

390. Septum? Oltarska pregrada – je delila prostor za vernike (naos) od prezbiteriuma. Od kamenih ploča – parapetne ploče – pluteji (pluteum ili pluteus – zaklon) i stubića. Stubići su nosili vodoravno postavljenu kamenu gredu (trabs) odnosno arhitrav koji u sredini iznad prolaza za oltarski prostor može biti nadvišen zabatom (tegurium) ili lukom. Površine parapetnih ploča, kancela (cancelli) i arhitrava sa zabatom su korišćene za izradu plitkoreljefne dekoracije. Na zabatu je često klesan i natpis.

391. Čemu je služio Đakonikon a čemu protezis?

392. Čemu služi narteks ako posmatramo sa aspekta liturgije? Prostorija za katihumene

393. Čemu sliži amvon u crkvama? Podijum za čitanje jevanđelja

394. Ko se bavio istraživanjem seobe naroda u Srbiji?

395. Gde je radio Zdenko Vinski?

396. Ko je bio prvi profesor srednjevekovne arheologije u Srbiji?

397. Nalaz iz Jakova? Oko 50 grobova. Sahranjivanje koncipirano tako što se grupisu pripadnici jedne porodice oko groba ratnika sa bojnom opremom i njegove žene.Nadjene spate, palashi,G2. češalj dvoredi, nož, strele lovorove, romboidne i trokrilne, koštana oplata tobolca, spata, pređica sa štitastom bazom trna, ukrasni predmet oblika degenerisane cikade.G3. dečiji, pehar na nozi od zelenakstog stakla, vizantisjki kulturni krug. G5. ženski, lučna fibula rovašena sa dva almadina, od bronze. Kozmetička kašičica od srebra, igla ukosnica, nož, dvoredi češalj. G10. Grivna, krajevi prošireni zoomorfni, graviranje. Prsten jednosstavan, bronzan, privezak u obliku kupastog tutula. Pršljenak, bikoničan, šilo.G13. Fubula lična, srebro sa pozlatom, livenje sa rovašenjem i nieliranjem. Stilizovana vreža i račvaste volute.

Page 40: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

Posuda bikonična sa nisko spuštenim trbuhom, levkastim otvorom i trakastom drškom, rađena na vitlu, sivo – crna glina..

398. Gepidska nalazišta u Banatu?

399. Bočar?

Kod Novog Bečeja – nalazi iz grobova – svi Gepidski – više desetina grobova Livena rovašena fibula (kraj V.) Narukvica, livena bronza (kraj V.) Skramasax – jedini takve vrste kod nas Sekira sa produženom oštricom Trbušasta posuda tamno sive boje

400. Gepidska keramika?

401. Šlem iz Batajnice? Tip Baldenhajm

402. Šlem iz Herakleje?

403. Šta je spona a šta spojka?

404. Naušnice tipa obrnute piramide?

405. Kad se Avari prvi put javljaju u Evropi?

406. Kad je bio prvi a kad drugi avarski kaganat?

407. Šta se dešava 626?

408. Komanske fibule?

409. Avarski lokaliteti nabroj?

410. Avarske nekropole nabroj?

411. Ko je napisao prvi rad u Srbiji o Avarima?

Page 41: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

412. Nekropola Vojka?

413. Ostaci naselja prvog Avarskog kaganata i ko ih je straživao?

414. Avarski pojas iz Srema, kome je pripisan? Možda pripada nekoj istaknutoj ličnosti sa nekropole Manđelos kod Sremske Mitrovice – pripisan Kaganu Bajanu

415. Katakombe?

416. Predstave iz novog zaveta u Katakombama?

417. Dura Europos, šta je ovde otkriveno?

418. Figuralni motivi u starohrišćanskoj umetnosti?

419. Predstave iz Jagodinmale?

Grobnice – hristov monogram okružen vencem od palminih grana nalazui se iznad ulaza(E zid !) a na zapadnom zidu se nalazi jedna mala niša(kao i u Solunu, sofiji i Saloni). Uzori iz Mesopotamije i Sirije. Figure pored vrata verovatno petar i pavle, ispod njih naslikana ograda. Monogram hrista i na istočnom i zapadnom zidu, okružen vencima i nimbom.Na grobnici spolja oslikana loza i ptice. Hermule na ogradi nisu oranti(umrli) već su to samo ukrasne antičke hermule. Grobnica se datuje u kraj 4.veka.(360-451)

420. Mačevi iz Zmajevca?

421. Nijelo tehnika, šta prethodi nijelu?Jedna od najstarijih ukrasnih tehnika zlatarstva. Služi za bojanje graviranih udubina sa masom čija je boja kontrastna od boje samog predmeta.

422. Jakovo?

423. Orlovske kopče?

424. Šta je S fibula?

425. Šta se desilo 567?

Page 42: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

426. Ko je bio Kuver?

427. Navedi nalaze seobe naroda iz unutrašnjosti Srbije?

428. Kopča iz Karavukova?

429. Fibula iz Novih Banovaca?

430. Crkva SV.Petra u Rimu? Konstantinova građevina (orjentisana zapad-istok)

431. Šta je bazilikalno osvetljenje i pokaži na planu?

432. Šta je ambulatorijum?

433. Šta je katedra episkopalis?

Episkopski presto

434. Šta je plutej? Parapetna ploča

435. Bazilika iz Poreča?

436. Čemu služi trompa? Ugaona sferna niša kojom se s kvadratne osnove prelazi na kružni oblik.

437. Ko je izneo teoriju o prisustvu Arijanaca u Saloni? Dyygve

438. Gde imamo i arijanske i nikejske crkve zajedno?

439. Narona?

440. Mogorjelo?441.

Page 43: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

442. Nalazi iz Breze koji imaju veze sa Germanima? Umbo od štita (?)

443. Gde su Doljani a gde Dabrovina i šta je tu otkriveno?

444. Navedi tipologiju bazilika prema regionima (Evropa, Afrika, Bliski Istok)?

445. Šta je martirijum i čemu služi? Građevina centralnog plana na mestu stradanja mučenika, služi kao memoria

446. Navedi neke od mučenika u istoriji? Sv.Arhiđakon Stefan, Sv.Sergej i Vahk

447. Kako se dalje razvijao kult mučenika? Poštovanjem njihovih moštiju (po nekima jedan od razloga za dvojne bazilike – dva oltara)

448. Šta je silus? Metalna pisaljka

449. Kad vlada Justin I, ko mu je prethodnik a ko naslednik? Justin I 518-527 Justinijan 527-565 Justin II 565-578

450. Navedi i lociraj spomenike u Saloni?

451. Ko je istraživao Salonu, šta je po zanimanju?

Eynar Dyggve-arhitekta

452. Šta je falera?

453. Tirinške fibule, koliko ih ima u SFRJ, materijal, ko je pisao?

Salona, Novi Banovci, Ulpiana – Pisao Vinski..

454. Tanjir iz Podgorice – predstave, gde se nalazi, ko je pisao?Podgorička Čaša ili tanjir-Predstave - Stari i Novi Zavet-prvobitni greh, Jona u utrobi kita, Danilo u pećini sa lavovima, Bog odvraća Avrama da žrtvuje sina, novi-Vaskresenje Lazarevo). Teološka nepismenost, zanatlija nije znao pravopis

Page 44: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

Čuva se u muzeju Ermitraž, Rusija

455. Kranj? Koliko grobova, ko iskopava i ko je pisao?

456. Kašić – šta je ovde važno?

457. Navedi lokalitete na kojima su germanski nalazi nađeni u hrišćanskom kontekstu?

Jelica, Han Popoci

458. Gde žive Sarmati i koji se narodi još javljaju s njima?

459. Koliko crkava je otkriveno u Caričinom Gradu?

460. Šta bi to bila crkvena građevina a nije crkva na Caričinom Gradu? Krstionica

461. Koliko delova grada ima C.Grad?

3

462. Koja je crkva na akropolju C.Grada? Episkopska

463. Šta imamo u gornjem gradu na C.Gradu? Episkopsku baziliku sa baptisteriumom i episkopska palata (kompleks)

464. Opis svake crkve na C.Gradu, gde se načaze u odnosu na plan?

465. Bazilika C – koliko etaža ima? Ima „kriptu“

466. Šta je prvo istraženo na C.Gradu?

467. Šta je van bedema?

468. Koliko ima dvojnih crkava u Srbiji i gde? Caričin Grad

Page 45: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

469. U kom regionu su dvojne crkve relativno česta pojava? U BiH

470. Gde je nađen polielej iz Gamzigrada i šta je nađeno zajedno s njim? Ostava crkvenih predmeta – polielej, kadionica i svećnjak – VI vek

471. Kneževski grob iz Ulpijane?

472. Ko je prvi pisao o nordijskim fibulama?

473. Odakle potiču nordijske fibule?

474. Ko je Kuver i ko je pisao o njemu? Bugarski kagan – V.Popović

475. Kako se zove Kuverov stric, kako otac a kako braća?

476. Spomenici iz okoline Caričinog grada, koji su to likaliteti?

477. Šta ima u Bregovini, ko se bavio istraživanjem a ko iskopavanjem? Bazilika prislonjena uz bedem –Zisi, Stričević

478. Zlata?

479. Statue iz Caričinog grada?

480. Oranti iz Caričinog grada? Molioci za spas duše

481. Sučidava kopče, kako se datuju i zašto se tako zovu? 2/2 VI veka – eponimni lokalitet u Rumuniji

482. Šta su eulogije?

483. Najstariji izvori za seobu naroda, imena autora, kad počinje seoba, koji autoi pišu u periodu posle 375, imena dela o kojima pišu?

484. Do kad traje period seobe naroda kod nas, ko tada dolazi, kada dolaze Bugari i Mađari?

Do početka 9.veka – Mađari dolaze poslednji

485. Kada počinje istraživanje seobe naroda u Srbiji i koji autor se time bavio?

Page 46: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

486. Vojka, gde se tačno nalazi , koliko ima grobova, kom periodu pripada nekropola?

487. Čik?

488. Manđelos?Kod Sremske Mitrovice – konjanički grob slučajno otkriven na mesnoj ciglani 1968. Verovatno i nekropola I i II kaganata. Nađeni Mač, žvale, uzengije i obrađen rog.

489. Slankamen?Slučajan nalaz ratničkog groba – mač, kopča, okov (elisa), jezičci – II kaganat, VII vek

490. Germanski nalazi sa teritorije Beograda?

491. Kako se datuje Federatska keramika?

492. Gde je nađena u Beogradu, u kom horizontu i gde?

493. Šta je problem kod federatske keramike? Datovanje

494.495. Šta prethodi horizontu federatske keramike?

496. Koliko je nekropola seobe naroda istraženo u BG, gde se one nalaze i kako su datovane?

4 nekropole :

497. Naseobinski Germanski nalazi iz Srbije?

498. Na kojim lokalitetima su otkrivene platforme u oltaru?

499. Veštačka deformacija lobanje, nabroj lokalitete, kod kojih naroda se praktikuje u 6 i 7.veku, da li imamo reliktne zone sa ovom pojavom u ovim vekovima?

500. Do kada traje u principu?

501. Kada je izdat prvi edikt o toleranciji i ko ga je izdao? 311g – Galerije

Page 47: Arheologija Ranog Srednjeg Veka-pitanja

502. Bregovina – po čemu je zanimljivo utvrđenje i ko je pisao? Bazilika naslonjena uz bedem utvrđenja – Istraživanja 60-tih (Đorđe Mano Zisi i Stričević