Aristotel, O Duši (III. Knjiga)

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 Aristotel, O Dui (III. Knjiga)

    1/4

    Aristotel, O dui(III. knjiga)

    1-2. Odnos osjeta i predmeta

    postoji 5 osjetila: vid, sluh, njuh, okus, opip; ako izostaje neko osjetilo, izostaje i

    OSJETI!O O"A#A!JE od jednostavnih elemenata samo su $oda i zrak oni koji t$ore osjetila $atrase nalazi ili u svima ili u nijednom zemljase ne nalazi ni u emu ili je pomijeana na posve osobit nain s opipom za s$e st$ari osjetila s% zajedni&ka, no kad bi bilo tako opaali bismo sve po

    akcidenciji tj. svaku pojedinu stvar opaamo svim osjetilima istovremeno, a ne dasvaka ima pojedino osjetilo kojim se opaa

    nuno je postojanje vie osjetila koja su meusobno svjesna jedna druih, ili !e

    osjetilo biti predmet samome sebi "npr. vid je svjestan da vidi# osjetila postoje i kad nisu u ostvarenju: zvuk i sluh u ostvarenju $%ou!e je da onaj

    koji ima sluh ne uje i da ono koje ima zvuk ne zvui uvijek& to to se odjetilo ostvaruje dvojako '( )*+(( '- */. 01+(*230 ) 40*('2+2

    6 kritika 7ilozo7ima prirode koji su tvrdili da ne postoji nita ni bijelo ni crno bez vida 01+(* i 01+(*'0 imaju 8/0+-90 '-('+( 6 ) 40*('2+2 i )

    01*/-('+) svako osjetilo je nekakav razmjer prekoraenje to razmjera ote!uje a "npr.

    lasno 6 sluh# svaki osjet odnosi se na 0+(9* 01+(*'0

  • 7/25/2019 Aristotel, O Dui (III. Knjiga)

    2/4

    -/. 0i+ljenje i spoznaja

    dio due kojim ona spoznaje i misli mora biti sposoban za primanje oblika i

    mou!nosti takav kakav je oblik, ali ne oblikom isti te neosjetljiv kako se opaajna sposobnost odnosi na predmete osjeta, tako se ponaa um u odnosu

    na predmete spoznaje nuno je, zbo toa to sve spoznaje, da budu nepomijean njeova je priroda to da je mo!an

    prema tome tzv. )% 8)=( "um kojim dua misli i shva!a# nije stvarenjem nijedna od

    stvari prije neo ih zamisli zato '2+( -30@'0 8- )8( 40%2+(=-' 1*2+(30%3A 4 0JESTO O5I6A 0ISI, o'darena moi mi+ljenja o'lika %

    mog%nosti

    razlika osjetila i uma $kad um neto osobito umno spozna, ne spoznaje u manjoj

    mjeri neto neznatnije neo jo bolje& dok npr. nakon jako zvuka sluh manjespoznaje one slabije zvukove

    opaajna sposo'nostne moe bez tijel, ali %m je od$ojen i moe sam se'e

    spozna$ati

    kao to su stvari odvojive od materije, tako je i ono to se odnosi na um ono +to se

    odnosi na %m od$oji$o je od materije

    moe li sam um biti predmetom miljenjaB moe: $i sam um je predmet miljenja

    kao i ono to se moe zamisliti&

    postoji )% 90+2 1/( 140'-+( i dr%gi, koji se &ini kao nekak$a kakk$oa "kaosvjetlo svjetlo ini boje u potenciji bojama u ostvarenju#

    taj 8)

  • 7/25/2019 Aristotel, O Dui (III. Knjiga)

    3/4

    )% u 01*/-('+) uop!e A '+(

  • 7/25/2019 Aristotel, O Dui (III. Knjiga)

    4/4

    4