SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Seminarski rad iz kolegija

Internet u poslovanju

Diplomski studij

Izvanredni studij

Akademska godina 2014./2015.

Tema:

PRIMJENA INTERNET SERVISA U MEDICINSKOJ ORDINACIJI OPE PRAKSEMentor: dr. sc. Zvonko apko

Student: Armando MaariJMBAG: 0081129632Studijski smjer: Menadment

Rijeka, veljaa 2015.

SADRAJ:

1. UVOD3

1.1 PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA31.2 SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA31.3 HIPOTEZA31.4 KORITENE ZNANSTVENE METODE41.5 STRUKTURA RADA42. INTERNET I NJEGOVI SERVISI5

2.1 INTERNET52.2 INTERNET SERVISI5

2.2.1 ELEKTRONIKA POTA............................................................................................................................................6

2.2.2 WORLD WIDE WEB.................................................................................................................................................... 6

2.2.3 PRIJENOS DATOTEKA NA DALJINU.......................................................................................................................7

2.2.4 DISTRIBUCIJSKE LISTE.............................................................................................................................................7

2.2.5 DISKUSIJSKE SKUPINE..............................................................................................................................................7

3. MEDICINSKA ORDINACIJA OPE PRAKSE84. PRIMJENA INTERNET SERVISA U MEDICINSKOJ ORDINACIJI OPE PRAKSE94.1 INTERNET STRANICE S TEMAMA O ZDRAVLJU94.2 ELEKTRONIKA POTA104.3 BAZE MEDICINSKIH INFOMACIJA104.4 MEDICINSKI ASOPISI NA INTERNETU114.5 CEZIH114.6 E-HEALTH124.7 M-HEALTH124.8 SUSTAV E-NARUIVANJE135. ZAKLJUAK146. LITERATURA151. UVOD1.1. Predmet i objekt istraivanja

Razvoj interneta te internet servisa usporedno sa razvojem tehnike i tehnologije svakodnevno omoguava primjenu istih u sve raznovrsnijim sferama ivota sa ciljem breg, kvalitetnijeg, tonijeg pristupa informacijama te njihovu razmjenu uz najmanji mogui troak. Koritenje interneta te internet servisa tako danas se moe vidjeti gotovo na svakom koraku bilo to na banalnim primjerima poput provjere voznog reda vlakova, koritenju internet servisa na poslu, koli u kuanstvu pa sve do profesionalnije primjene internet servisa u vojnim, bankovnim te dravnim institucijama. U ovom seminarskom radu prikazana je primjena internet servisa u medicinskim ordinacijama ope prakse 1.2. Svrha i cilj istraivanja Internet servisi su prepoznati kao mono orue koji korisnicima omoguavaju brzu razmjenu, racionalizaciju te pristup informacijama uz najmanji mogui troak te kao takvi se primjenjuju u razliitim djelatnostima sa ciljam smanjenja troakova. 1.3. Hipoteza

Internet servisi se lako mogu primjeniti u svakom poslovanju ili djelatnosti pa tako i u medicini. Konkretnije, primjena internet servisa u medicinskoj ordinaciji ope prakse viestruko moe pomoi zdravstvenim djelatnicima te pacijentima. Zdravstveni djelatnici putem internet servisa mogu bre izdavati potrebne recepte, imati bri uvid u osobni karton pacijenta, razmijenjivati isti sa drugim stunim osobljem sa svrhom konzultacija, takoer mogu bre i lake naruivati pacijente za razne specijalistike preglede, bre dolaziti do informacijam o raznim bolestima putem medicinskih baza podataka, a rezultat svega toga je razionalizacija radnog vremena zdravstvenog djelatnika te pacijenata. Primjena internet servisa moe dovesti i do smanjenja trokova kao to su trokovi uredskog materijala ili raznovrsni trokovi administrativnih obrazaca. Moe se tvrditi da primjena internet servisa u medicinskim ordinacijama ope prakse moe dovesti do razionalizacije vremena zdravstvenih djelatnika te pacijenata i ujedno smanjenje trokova. 1.4.Koritene znanstvene metode

Za dokazivanje hipoteze ovog seminarskog rada koritena je metoda deskripcije uz koritenje primarnih i sekundarnih izvora informacija.

1.5. Struktura rada

Seminarski rad obuhvaa cjeline interneta i internet servisa u kojima je opisan opi pojam interneta, povijsni razvoj te su opisani osnovni i najkoriteniji internet servisi. Seminarski rad prelazi na opi pojam ordinacije ope medicinske prakse, a kao glavni dio odnosi se na primjenu internet servisa u ordinacijama ope medicinske prakse. Prikazani su internet servisi koji se najvie primjenjuju te je na koritenju istih prikazana mogua racionalizacija vremena te smanjenje trokova. Seminarski rad zavrava zakljukom u kojom je potvrena postavljena hipoteza. 2. INTERNET I NJEGOVI SERVISI2.1. Internet

Internet je globalna, svjetska, raunalna mrea koja okuplja stotine miliona korisnika irom svijta koji meusobno komuniciraju. Za Internet se esto kae da je mrea svih mrea. Internet se koristi u svim sferama ivota, od amaterskih pa sve do poslovnih i profesionalnih primjena. Ta mrea svih mrea predstavlja globalni komunikacijski prostor u kojem su informacije dostupne svakom pojedincu bilo u smislu preuzimanja ili prosljeivanja istih. Informacije koje su dostupne ili koje se ele proslijediti mogu biti u tekstualnom, slikovnom, glasovnom ili video obliku. Internet je u svojim zaecima bio namijenjen u vojne svrhe pa tako godine 1961. ministarstvo obrane SAD-a, odnosno Agencija amerikog ministarstva obrane za napredna istraivanja (Advanced Research Projects Agency, ARPA) dala je vodeim amerikim sveuilitima zadatak da smisle i naprave raunalni sustav, koji je trebao povezati amerika sveuilita, kao centre znanja i vladine ustanove, kao centre odluivanja.

1969. godine stvorena mrea ARPANET. Sistem je napravljen u obliku paukove mree te su nakon uspjeno povezana dva raunala, tada uspjeli povezati njih etiri, te moemo rei da je to i sam poetak interneta. Internet se u Hrvatskoj pojavio 1991. godine kada se Hrvatska prikljuuje u mreu svih mrea 2.2 Internet servisi Internet je danas postalo mono orue zahvaljujui tome to korisnicima nudi veliki broj usluga. Te usluge nazivamo internet servisi. Najee koriteni internet servisi su elektronika pota, world wide web (WWW), prijenos datoteka na daljinu, distribucijske liste te diskusijske skupine.

Servisi na Internetu su pridonijeli popularnosti Interneta jer su omoguili jednostavan pristup resursima. Internet servisi se zasnivaju se na arhitekturi klijenata i posluitelja. Posluitelj je raunalo stalno spojeno na Internet, koje prua neku mrenu uslugu odnosno servis. Klijent je korisniko raunalo, odnosno program koji koristi neku od usluga.

2.2.1. Elektronika pota

Elektronika pota (Electronic Mail) omoguuje elektroniko stvaranje poruka, njihovo slanje kroz mreu i itanje. To je danas jedan od najvie koritenih servisa i svakodnevno poslovanje je potpuno nezamislivo bez elektronike pote.

Klijenti elektronike pote ukljuuju ureiva teksta za sastavljanje poruka ijom primjenom se poruka priprema za slanje. Pripremljenim porukama poiljatelj moe dodati priloge u obliku razliitih datoteka kao to su slike, dokumenti, video i audio isjeci. Poruka se alje primatelju na temelju njegove adrese elektronike pote. Poruka se moe poslati jednom ili vie primatelja odjednom, zbog ega je elektronika pota vrlo uinkovit nain komunikacije u skupini. Elektronika pota se danas u poslovnom svijetu koristi se za dogovaranje sastanaka, slanje dopisa i raznih dokumenata unutar poduzea ili sa vanjskim poslovnim suradnicima.

2.2.2. World wide web (WWW)

World wide web (www) omoguuje stvaranje, manipulaciju, organizaciju i pretraivanje multimedijskih dokumenata. Velika prednost dokumenata na Internetu je mogunost njihovog meusobnog povezivanja pomou hipertekstualnih veza. To su posebno oznaeni dijelovi dokumenta koji sadre vezu na neki drugi dokument. Nain povezivanja meusobnim vezama je definiran HTML (HyperText Markup Language) jezikom za opis hipertekstualnih dokumenata. World wide web u poslovnom svijetu uz elektroniku potu je zasigurno najrairenije i najkoritenije moderno orue. Poslovnim korisnicima omoguava vlastito prezentiranje svoje djelatnosti, pruanje vlastite usluge putem world wide weba, pa do pretraivanje usluga koje nude drugi poslovni korisnici koji su potrebni u svakodnevnom poslovanju. 2.2.3. Prijenos datoteka na daljinu (FTP)

Prijenos datoteka na daljinu omoguuje prijenos velikih ili malih koliina podataka u obliku tekstova, slika, zvukova izmeu udaljenih raunala. FTP omoguava ukljuivanje na udaljena raunala, pretraivanje imenika udaljenih raunala te prijenos datoteka preko mree.

2.2.4. Distribucijske liste Distribucijske liste predstavljaju servis u kojem lanovi komuniciraju putem e-maila. Distribucijske liste omoguavaju slanje iste poruke veem broju korisnika na daleko bri i jeftiniji nain za razliku od komuniciranja putem klasine pote.

2.2.5. Diskusijske skupine (newsgroups)

Diskusijske skupine pruaju korisnicima da komuniciraju i raspravljaju o temama istog interesa sa ostalim korisnicima tog servisa. Diskusijske skupine omoguavaju korisnicima kominikaciju gdje god se oni nalazili na svijetu uz uvijet da imaju pristup internetu. Takoer taj servis prua komunikaciju u realnom vremenu. Diskusijske skupine obuhvaaju razliita podruja interesa pa tako postoji nekoliko tisua grupa koje obuhvaaju razliite interese. Diskusijske skupine mogu biti moderirane ili nemoderirane. Moderirane diskusijske skupine imaju svog moderatora koji kontrolira i po potrebi cenzurira odreene poruke korisnika, za razliku od nemoderiranih diskusijskih skupina koje nemaju moderatora te tako nema nadzora i cenzure poruka.3. MEDICINSKA ORDINACIJA OPE PRAKSE Zdravstvena se djelatnost organizira i provodi kao primarna specijalistiko-konzultativna i bolnika zdravstvena zatita. Primarna zdravstvena zatita obuhvaa: djelatnost obiteljskog doktora medicine, djelatnost ope medicine, kolsku medicinu, higijensko-epidemioloku zatitu, zubozdravstvenu zatitu, hitnu medicinsku pomo, medicinu rada, zdravstvenu zatitu djelatnika, zatitu ena i djece, dijagnostiku i ljekarniku djelatnost. Medicinska ordinacija ope medicine je zdravstvena ustanova za pruanje zdravstvene zatite pacijentima. Medicinska ordinacija ope prakse spada u primarnu razinu pruanja zdravstvene zatite. Zdravstvena zatita pruana je od strane zdravstvenih djelatnika. Zdravstveni djelatnici jesu osobe koje imaju obrazovanje steeno na medicinskom, stomatolokom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te na viim i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja.

Primarna zdravstvena zatita obuhvaa: 1. rano otkrivanje, sprjeavanje i suzbijanje uzroka oboljenja i povrijeivanja; 2. sudjelovanje u podizanju i odravanju psihofizike i zdravstvene sposobnosti djelatnika za rad; 3. skrb za ouvanje zdravlja i lijeenja svih lanova obitelji; 4. provedbu mjera zdravstvene zatite i briga o zdravstvenom stanju i unaprijeivanju zdravlja aka, studenata, mladei, sportaa i ocjenu njihove sposobnosti za kolovanje i rad, kao i mjere zdravstvene zatite i briga o zdravstvenom stanju graanstva starijeg od 65 godina, invalida i drugih osoba; 5. zdravstvenu zatitu nespecifinih i specifinih plunih bolesti; 6. praenje higijensko-epidemioloke situacije u ivotnom i radnom okoliu uz poduzimanje potrebnih mjera; 7. provedbu edukacije zdravstvenih djelatnika;8. mjere zdravstvene zatite djece predkolskog uzrasta, skrb o njihovom zdravstvenom stanju i unaprijeenju zdravlja i sudjeluje u podizanju psihofizike sposobnosti; 9. skrb o zdravstvenoj zatiti ena za vrijeme trudnoe, poroaja i nakon poroaja, te o drugim zdravstvenim potrebama ena; 10. mjere za promociju prirodne ishrane dojeneta-dojenja; 11. mjere zdravstvene zatite osoba sa smetnjama u razvoju; 12. ispitivanje nepovoljnog utjecaja okolia na zdravstveno stanje i zdravstvenu sposobnost djelatnika za rad i drugih graana; 13. hitnu medicinsku pomo; 14. rehabilitacijske mjere; 15. mjere preventive ;

16. opskrbu lijekovima i drugim sredstvima za lijeenje; 17. upuivanje pacijenata na specijalistiko-konzultativne preglede na bolniko i drugo lijeenje, te provoenje posthospitalnih postupka; 18. koordinaciju i provedbu nunih dijagnostikih i terapeutskih postupaka. 4. PRIMJENA INTERNET SERVISA U MEDICINSKOJ ORDINACIJI OPE PRAKSE Internet predstavlja vaan medij za prenoenje klinikih informacija prikladnih za rad lijenika obiteljske medicine. Koritenje Interneta u strune medicinske svrhe predstavlja elegantan nain rjeavanja problema pristupa medicinskim informacijama i prua potecijal za unaprijeenje postojee medicinske prakse uz smanjenje trokova.4.1. Internet stranice s temama o zdravlju

Koritenjem internet stranica, mogue je pristupiti informacijama koje mogu biti od koristi zdravstvenom osoblju te korisnicima zdravstvenih usluga. Vrlo je velik broj mjesta na internetu koje donose velike koliine medicinskih informacija, bilo openito o zdravlju, bilo organiziranih po skupinama bolesti ili zdravstvenih tema. Koritenjem interneta te internet stranica pristup informacijama je olakan na nain da se informacije mogu lako pretraivati, dostupne su na svim mjestima gdje je omoguen pristup internetu, cijena koritenja takvih informacija je daleko jeftinija od kupovanja npr. specijaliziranih medicinskih asopisa ili knjiga. Pristup informacijam je omoguen zdravstvenom osoblju, a i zdravstvenim korisnicima te je tako informiranost o zdravstvu i medicini postavljena na daleko viu razinu. Takoer pristup takvim informacijama je vremenski jako brz jer samo nekoliko minuta pretraivanja internet stranice moe se doi do eljene informacije. 4.2 Elektronika pota (e-mail) Elektronika pota (Electronic Mail) omoguuje elektroniko stvaranje poruka, njihovo slanje kroz mreu i itanje. Takav oblik komunikacije unutar madicinske ordinacije ope prakse prua daleko bru i jeftiniju komunikaciju izmeu medicinskog osoblja te izmeu medicinskog osoblja i pacijenata. Takoer putem e-maila se moe jednostavnije i bre postaviti upit svojem lijeniku te dogovoriti termin susreta. Takva komunikacija smanjuje nepotrebne guve u ekaonicama i ujedno racionalizira radno vrijeme medicinskog osoblja na efikasniji i produktivniji nain. 4.3 Baze medicinskih informacija

Jedna od najeih aktivnosti medicinskog osoblja na internetu je svakako je pristup elektronskim bazama podataka koje omoguuju pronalazak potrebne medicinske informacije. Motivi pretraivanja tih baza mogu biti raznovrsni. Primjerice, pronalaenje pravog pristupa lijeenju svojih pacijenata, izradu znanastvenih radova, edukacija i slino.

Jedna od poznatijih baza podataka je Medline i to putem PubMed internet stranice. Jedna od vanijih injenica je da postoji besplatan pristup ovoj bazi medicinskih podataka bez obzira na to iz kojeg svijeta korisnik dolazi i bez obzira na to kakva je razvijenost zdravstvene skrbi u tom dijelu svijeta. Drugim rijeima, informacije su dostupne svima i samo o korisnicima ovisi koliko e ih koristiti. Prednost medicinskih baza podataka su u brzini pristupa i pretraivanja informacija koje mogu pomoi lijenicima u postavljanju pravovaljanih dijagnoza i propisivanja odgovarajue terapije za pacijenta. Takoer cijena pristupa takvim bazama podataka je puno jeftinija za razliku od kupovanja stune literature pa se moe rei da koritenje baza medicinskih informacija moe dovesti do racionalizacije trokova. 4.4 Medicinski asopisi na internetu

Veina uglednih medicinskih asopisa ima svoje web stranice kojima se moe izravno pristupiti i preko njih izvriti pregled tekueg izdanja ili pretraivanje prethodnih svezaka koji se nalaze u arhivi. Treba istaknuti da je potpuno digitalizirani oblik asopisa, dakle ona izdanja do kojih je mogue doi u cjelosti, prisutan uglavnom od sredine devedesetih godina dvadesetog stoljea. Raniji lanci nisu dostupni u digitalnom obliku.

Pretraivanje lanaka unutar medicinskih asopisa je jednostavno i brzo. Pronaeni lanci se mogu pohraniti na osobno raunalo te kasnije opet koristiti za itanje te je naravno mogu ispis istih putem pisaa. Cijena pretplate na takve medicinske asopise je jeftinija za razliku od kupovine istih u tiskanom izdanju. 4.5 CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske ) Poetkom 2007 godine proradio je sredinji informacijski sustav primarne zdravstvene zatite, koji bi sljedeih godina trebao dovesti do revolucije u hrvatskom zdravstvu. To je prva faza elektronikog umreavanja dravnih ustanova u zdravstvu, lijenikih ordinacija, bolnica, ljekarni i laboratorija u informatiki sustav koji e omoguiti elektronike zdravstvene kartone svih pacijenata, bolju kontrolu trokova te bri i efikasniji rad lijenika. Za pacijente je najvanije to to e ukidanje papirologije u administrativnom dijelu poslovanja lijenika i medicinskih sestara smanjiti redove u ambulantama. Osim toga, zdravstveni podaci i podaci o statusu osiguranja svih pacijenata na jednom mjestu u elektronikom obliku olakat e Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje nadzor rada lijenika i zdravstvenih trokova, a Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo trenutni uvid u zdravstveno stanje nacije. Uskoro vie nee biti papirnatih recepata i uputnica a lijenici e pomou mobilnog sustava pratiti vitalne funkcije pacijenata na daljinu i ugovarati preglede putem interneta. Poetkom 2007 godine svih 2800 ordinacija ope medicinske prakse, zajedno s ginekolokim i pedijatrijskim ordinacijama, umreilo se sa HZJZ-om i HZZO-om u informatiki sustav sa zajednikom bazom podataka. Provedbom informatizacije, bit e mogue pratiti svaku uputnicu i lijeniki recept, a znat e se tono i troak za svakog bolesnika. Osim to lijenicima olakava posao, informatizirano zdravstvo omoguava dravnim ustanovama prikupljanje strukturiranih podataka u realnom vremenu. Dosad su lijenici pisali iscrpna dnevna i mjesena izvjea te ih u papirnatom obliku slali HZZO-u i HZJZ-u, tako da su se dobar dio radnog vremena bavili birokracijom, a ne pacijentima. Umjesto sirovih podataka koji su esto bili nepotpuni, sada dravne institucije imaju podatke dostupne online na jednom mjestu. Certificirani lijenici, takoer, nakon logiranja uz pomo pametne kartice s ugraenim ipom, pred sobom na raunalu imaju sve osobne i zdravstvene podatke o svom pacijentu, to olakava propisivanje odgovarajue medicinske terapije, ukljuujui i neophodne specijalistike preglede uz izbjegavanje nepotrebnih pregleda. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj 20 do 30 posto novca u zdravstvu troi na suvine lijekove i nepotrebne specijalistike i laboratorijske preglede, to godinje iznosi izmeu 3 i 5 milijardi kuna. Ako se smanji potronja lijekova i racionaliziraju nepotrebni odlasci u bolnicu, ukupna investicija u informatizaciju primarne zdravstene zatite u sljedeih pet godina, vrijedna 250 milijuna kuna, moi e se brzo isplatiti.

Moe se rei da primjena CEZIHA omoguava kvalitetnije, efikasnije i racionalnije poslovanje i lijeenje. 4.6 e-health

e-health oznaava novi efikasniji nain pruanja zdravstvenih usluga, temeljen na suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnolokim rjeenjima uz visok stupanj integracije sustava, poveavajui mobilnost lijenika i pacijenta. e-health obuhvaa elektronike zdravstvene zapise, telemedicinu, formiranje virtualnih lijenikih timova, lijeenje temeljeno na prikupljenim podacima o sluajevima (baze znanja), upravljanje specijalistiki orijentiranim medicinskim podacima (znanjem), korisniki orijentirane usluge (informiranje graana o medicinskim pojmovima).

4.7. m-health

m-health je logiki nastavak na e-health u obliku raznih telemedicinskih aplikacija. m-health obuhvaa dijagnostiku i pruanje medicinske pomoi na daljinu. Daljinski prikupljeni podaci se obrauju i unose u elektronike zdravstvene zapise pacijenata, te na taj nain m-helath aplikacije ine logiki nastavak e-health aplikacija.

4.8. sustav e-naruivanje

Sustav e-naruivanje je iznimno cjelovit i moderan programski sustav koji slui za izravno, elektronsko naruivanje pacijenata na preglede u ordinaciju, laboratorij, dijagnostiku ili specijalistiku, te registraciju dolazaka pacijenata. Osnovna prednost ovog sustava je u tome da su mogue sve varijante izravnog naruivanja. Lijenik moe svog pacijenta naruiti na kontrolni pregled u svoju ordinaciju. Lijenik moe svog pacijenta izravno elektronski naruiti na pregled kod specijalista (ORL, oftalmologija...) ili na dijagnostiku pretragu (RTG, UZV, CT, Mamografija...). Lijenik moe pacijenta izravno elektronski naruiti na pregled u vlastitu ordinaciju. Pacijent se moe izravno elektronski naruiti na pregled kod svog lijenika izravno preko Interneta ili preko INFO kioska. Sustav e-naruivanje u tom pogledu prua racionalizaciju vremena pacijenata i lijenika.5. ZAKLJUAK

Seminarskim radom dokazana je tvrdnja da primjena internet servisa u ordinacijama ope medicinske prakse omoguava racionalizaciju vremena zdravstvenog osoblja i pacijenata te da primjena internet servisa dovodi do smanjenja trokova. Racionalizacija vremena koritenjem internet servisa se odraava primjenom elektronike pote, pretraivanjem internet stranica o zdravlju, pretraivanjem baza medicinskih informacija, implementacijom CEZIH-a (Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske), koritenjem e-health, m-health te e-sustava naruivanja. Smanjenje trokova u medicinskoj ordinaciji ope prakse ostvaruje se primjenom CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske) sustava, koritenjem medicinskih asopisa na internetu, komunikacijom putem elektronike pote te pretraivanjem specijaliziranih internet stranica o zdravlju.6. LITERATURA

1. apko, Z., Skripta iz kolegija, Internet u poslovanju i elektroniko poslovanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, listopad 2009.2. www.cezih.hr (veljaa, 2015)

3. www.hcjz.hr (veljaa, 2015)

4. www.hzzo-net.hr (veljaa, 2015)

5. www.hsk.hr (veljaa, 2015)

6. www.mcs.hr (veljaa, 2015)

7. www.medicina.hr (veljaa, 2015)

8. www.nacional.hr (veljaa, 2015)2