Ašelejen i naseljavanje Europe

13. 11. 2008.

Ašelejenska kultura

• prema francuskom nalazištu St. Acheul u Francuskoj

• John Frere (1740-1802) – pronašao prve šačnike na nalazištu Hoxne

Ašelejen

• nastaje na temeljima oldovanske industrije

• vremensko trajanje: 1 650 000-250 000 g.

• karakteristična alatka je šačnik (ručni klin; hand axe/biface)

• šačnik: obostrano oblikovana alatka bademasta oblika s oštricom uzduž cijelog ruba alatke

Ašelejenska kultura

• razvila se u Africi pred 1,6 mil. g.

• ranija i kasnija faza

• Oko 500 000 g. promjena klime

• u Europi od 500 000 g.

Funkcija šačnika

Ašelejen

• najstarije alatke potječu sa zapadne obale jezera Turkana (1.65 mil. g.)

• Konso-južna Etiopija, Karari-sjeverna Kenija, Peninj-jezero Natron u blizini Olduvaja (1.5 – 1.4 mil. g.)

Ašelejen

• najstariji ašelejenski skupovi nalaza uz šačnike imaju i oldovanske jezgre i odbojke

• oblici oldovanskih jezgri anticipiraju ašelejenske šačnike, ali nijedna od ovih industrija nema prave prijelazne oblike

• koncept šačnika pojavljuje se iznenada, kao i H. ergaster/erectus

Ašelejen i Early Stone Age

• ašelejenski skupovi nalaza iz Afrike pripisuju se ESA

• ašelejenski skupovi nalaza iz Europe pripisuju se donjem paleolitiku

Funkcija šačnika

• rezanje i komadanje mesa• Jelinek (1977): prijenosne jezgre• Calvin (2002): diskovi za lov• Kohn & Mithen (1999): uspoređuju

funkciju šačnika s funkcijom perja pauna

• nakon to je ispunio svoj zadatak odbacuje se

Funkcija šačnika

• Melka Kunturé (Etiopija)

• Olorgesailie (Kenija)• Isimila (Tanzanija)• Kalambo Falls

(Zambija)

• stotine šačnika na malom prostoru bez očitih tragova korištenja

Funkcija šačnika

• dolaze u širokom rasponu veličina i oblika i vjerojatno su korišteni u različite svrhe

• Klein: “imaju puno više zajedničkog sa švicarskim nožem nego s paunovim perjem”

• korelacijska analiza šačnika iz Kilombea pokazala je da rani čovjek u ovom slučaju H. ergaster/erectus koristi iste predloške za izradu oruđa različitih dimenzija

• drugim riječima, već su razvijene kognitivne sposobnosti za osnovne matematičke transformacije bez upotrebe olovke, papira i ravnala

Razvojne faze

• od svoje pojave ašelejenska industrija je konzervativna

• Glynn Isaac je na temelju analiza provedenih na materijalu s nalazišta Ologesailie došao do sintagme “variable sameness”

• pod ovim je mislio da se promjene u formi šačnika događaju uglavnom nasumce od sloja do sloja i od vremena do vremena i da ne postoji neki usmjereni vremenski trend razvoja

Razvojne faze

• rani ašelejen• kasni ašelejen

Rani ašelejen

• 1 650 000-600 000 g.

• deblji šačnici, manje dotjerani, simetrični

• negativi odbojaka su jako duboki

• izrađeni tvrdim čekićem

Klanac Olduvaj, TK Upper Bed II

Kasni ašelejen

• 600 000-250 000 g.• dotjeraniji,

simetričniji, tanji šačnici

• negativi su plići• upotreba mekog

čekića• dotjeraniji odbojci

koji nagovještavaju musterijen i MSA

• promjena unutar ašelejena nastupa prije c. 600/500 000 g.

• poklapa se s pojavom H. heidelbergensisa/arhaičnog H. sapiensa

Ašelejenske inovacije

• upotreba mekanog čekića• primjena levaloaške metode

Mekani čekić

• pojavljuje se Africi prije c. 700 000 g.

• preciznije bolje dotjerivanje alatki

• Prije 1,8 mil. g. velike promjene• Nova vrsta roda homo – homo

erectus• Pojava nove materijalne kulture –

ašelejen• Početak ledenih doba• Čovjek izlazi iz Afrike!!!!

homo habilis

homo erectus

prije1.8 mil. g.

H. erectus

• razvija se iz H. habilisa/rudolphensisa

• pojavljuje se prvi put prije 1.8-1.7 mil. g.

• nedoumice:– H. ergaster ili H. erectus

H. ergaster i/ili H. erectus

• podjela na H. ergastera i erectusa nije univerzalno prihvaćena

• nedvojbene sličnosti• pojedini znanstvenici ističu suptilne

i potencijalno značajne razlike (afričke lubanje su više, tanjih stijenki, manje lice, nadočni lukovi)

• glavni proponenti razdvajanja: Bernard Wood, Richard Klein

H. ergaster

• H. ergaster – prema jednoj evolucijskoj shemi vezan isključivo za Afriku u vremenu između 1.8/1.7 mil. i 600 000 g.

• prema ovome azijski nalazi bi pripadali vrsti H. erectus

H. ergaster/erectus

• prvi čovjek koji napušta Afriku• anatomske promjene, naprednija

tehnologija, pretpostavljene prednosti u ponašanju

Dječak s jezera Turkana

• Nariokotome• KNM WT 15 000• otkrio ga je Kamoya Kimeu 1984.• starost 1.56 mil. g.• datirani su slojevi tufa iznad i ispod

sloja slojeva s fosilnim nalazima (1.64 i 1.33 mil. g.)

• najcjelovitiji kostur stariji od 130 000 g.

Dječak s jezera Turkana

• starost: 12 godina• kranijalni

kapacitet: 880 cm3

• visina : 1.62 m (pretpostavljena visina u odrasloj dobi 1.82 m)

Out of Africa I

• homo erectus se razvija na tlu Afrike prije cca. 1,8 - 1,7 mil. g.

• migrirao do istočne Azije (Kina, Indonezija) gdje se jako dugo zadržao

• novi nalaz – Dmanisi, Gruzija• u Europu dolazi skoro milijun

godina kasnije

• Po Europi lokaliteti sa i bez šačnika• najraniji homo erectus možda nije

poznavao šačnike• različite populacije i smjerovi

migracije? (iz Afrike i Azije)• Oko 500 000. g. klimatske promjene• nakon 500 000 g. raste broj

lokaliteta

Otkriće H. erectusa na Javi

• Eugène Dubois (1858-1941) - nizozemski liječnik i vizionar

• potraga za karikom koja nedostaje• kratka kronologija boravka u Indoneziji:• 1887. stiže na Sumatru gdje je počeo

istraživanja• 1890. g. prebacio se na Javu• listopadu 1891. u riječnim nanosima rijeke

Solo kod sela Trinil u središnjem dijelu Jave pronalašao je gornji dio lubanje (nisko nadsvođena, uglata, debelih stijenki s jako izraženim nadočnim lukovima)

• 1894. nazvao ga je Pithecantropus erectus

• 1895. vraća se u Nizozemsku

Datiranje javanskog H. erectusa

• Java – otok vulkanskog porijekla• rezulati datiranja su kontroverzni

zbog komplekse regionalne stratigrafije i nepoznate točne stratigrafske pozicije pronađenih fosila

• dio znanstvenika smatra da je H. erectus naselio Javu prije 1 mil. g., drugi prije 1.65 mil. g.

Kasni H. erectus s Jave

• Ngandong, Sambungmacan• obično se smatraju evoluiranim

varijantama erectusa• kosti sisavaca sugeriraju starost

manju od 300 000 g.• ESR starost između 53 000 i 27

000 g.

Electron Spin Resonance (ESR)

• tehnika mjerenja broja uhvaćenih electrona u zubnoj caklini, koja ih je akumulirala razmjerno radioaktivnosti okoliša u koji je zub bio ukopan

Kineski H. erectus

• Zhoukoudian – kompleks vapnenačkih špilja i pukotina 40 km JZ od Pekinga

• 1921. švedski geolog J. G. Anderson (1874-1960) započeo je iskopavanja (nalazište I) i otkrio 2 ljudska zuba

• 1927. Kanađanin Davidson Black nastavlja iskopavanja

• 1933. Black umire, a nasljeđuje ga Franz Weidenreich (1873-1948)

Kineski H. erectus

• Black je nalaze pripisao novoj vrsti Sinanthropus pekinensis

• fosilni ostaci s nalazišta I su izgubljeni na početku II svj. rata, ali Weidenreich ih je srećom opisao detaljno i načinio odljeve koji se danas čuvaju u Museum of Natural History u New Yorku

Datiranje

• kineski ostaci H. erectusa se datiraju između 800 000 i 400 000 godina, uglavnom na temelju paleomagnetizma i biostratigrafije

• na kineskim nalazištima su pronađeni brojni artefakti

• na većini nalazišta artefakti su pripisani erectusu na temelju slične geološke starosti

• artefakti u asocijaciji s ostacima erectusa - nalazišta Lantiana i Zoukoudiana – nalazište I

• najstariji artefakti potječu iz doline Nihewan, oko 150 km zap. od Pekinga

• paleomagnetizam i pretpostavljena brzina akumuliranja jezerskih sedimenata sugeriraju starost od 1.6 mil. g.

• ukoliko su ovi datumi točni, naseljavanje sjeveroistočne Azije dogodilo se znatno ranije nego se prije mislilo.

Ekspanzija H. ergastera/erectusa

• Ubeidiya (Izrael)• starost: 1.4-1 mil. g.

(paleomagnetizam, fosilni ostaci sisavaca, K-Ar)

• 8000 artefakata (šačnici, komadi koji podsjećaju na ranoašelejenske artefakte afričkih nalazišta)

Moviusova linija

• Hallam L. Movius (1907-1987)

Dmanisi (Gruzija)

• c. 100 km jugozapadno od Tbilisija

Dmanisi

• 1984. probivši temelje srednjevjekovne strukture došlo se do riječnih sedimenata s litički artefaktima i životinjskim kostima

• kasnija iskopavanja su otkrila 4 djelomično sačuvane lubanje, 2 mandibule i elemente postkranijalnog dijela kostura

• starost: 1.7-1.6 mil g.

Dmanisi

• litička industrija: odbojci, cijepani obluci, nema šačnika

• lubanja D2700 nalikuje lubanji KNM ER 1813 (H. habilis) i sugerira starost između 1.7 i 1.6 mil. g.

• ostale dvije opisane lubanje najsličnije su afričkom H. ergasteru/erectusu

• H. ergaster/erectus se javlja sve do prije 1 mil. g. tako da bi ove lubanje mogle biti i mlađe

Najraniji Europljani

• Atapuerca – Gran Dolina (Španjolska)

• Ceprano (Italija)

Gran Dolina

• nalazište smješteno u Sierra de Atapuerca

Atapuerca

Najstariji ostaci fosilnog čovjeka na tlu Europe – Atapuerca – Gran DolinaHomo antecesor ? 800 000 g. BP

Gran Dolina

• 18 m sedimenta• iskopavanja od 1976.• intenzivirana od 1993.• sloj TD 6: 90 fosilinih fragmenta i

200 artefakata• sloj oko 1 m iznad ovog pokazuje

normalni polaritet• ESR datumi: 857 000 – 780 000 g.

Gran Dolina – fosilni ostaci

• najmanje 6 osoba starosi između 3 i 18 godina

• H. antecessor?• izdanak H. ergastera/erectusa koji nestaje

nakon pokušaja koloniziranja južne Europe• litički skup nalaza: odbojci, jezgre, čekići• nema šačnika• sirovinski materijal prikupljen u okolici

špilje (rožnjak, kvarcit, pješčenjak, kvarc, vapnenac)

Gran Dolina – kanibalizam?

• životinjske kosti: tragovi rezanja, razbijanja, grebanja

• 25 % ljudskih kostiju ima tragove slične onima na životinjskim koji se tumače kao rezultat ljudskog djelovanja

• slični tragovi se javljaju i na sličnim pozicijama (skidanje velikih mišića i razbijanje kostiju zbog koštane srži)

Ceprano

• ostatak lubanje bez artefakata• pronađen 1994.• starost 900 000-800 000 g.• K/Ar

Ceprano

Datacija 900 – 800 000 g. BPHomo erectus

Fosilni ljudi iz Gran Doline i Ceprana

• vjerojatno se radi o regionalnoj varijanti grupe H. ergaster/erectus, odnosno ranim nalazima H. hedelbergensisa

Najvažniji europski lokaliteti donjeg paleolitika

• Le Vallonnet• Arago• Swanscombe (donji slojevi)• Clacton• Vértesszőllős• Šandalja I• Isernia La Pineta

• Terra Amatta• Torralba• Ambrona• Abeville• St. Acheul• Hoxne• Swanscombe (srednji slojevi)• Boxgrowe

lokaliteti bez šačnika

lokaliteti sa šačnicima

Šandalja I

Arago

Le Vallonet

Isernia

Vértesszőllős

SwanscombeClacton

Ceprano

Atapuerca

Torralba & Ambrona

Abeville, St. Acheul

Terra Amata

Hoxne

Boxgrove

Le Vallonet

• špilja u okolici Nice• procijenjena starost 900 000 g. • jednostavna oruđa na oblucima

(oldovanska tradicija)

Isernia la Pineta

• jugoistočno od Rima• brojni artefakti• starost: ~730 000 g. (K-Ar)• sjekači načinjeni na riječnim

oblucima

Drugi kolonizacijski val

• H. heidelbergensis/arhaični H. sapiens• dobio je ime prema nalazu mandibule

iz kamenoloma u Maueru kod Heidelberga (1907)

• kranijali kapacitet veći nego kod ergastera/erectusa

• sofisticiranija tehnologija kasnoašelejenskih ljudi mogla je biti ključna za uspjeh koloniziranja Europe

Najznačajnija europska nalazišta H. heidelbergensisa

• Petralona• Arago• Bilzingsleben• Boxgrove• Vértesszölös • Mauer• Sima de los Huesos

Sima de los Huesos

• jama kostiju• 1976. g. pronađena je prva ljudska

kost• od 1984. istražuje se kontinuirano• sloj s ljudskim kostima starosti između

500 000 i 400 000 g.• preko 2000 ljudskih kostiju• pronađen je samo jedan artefakt• ostaci najmanje 32 osobe• jednak udjel žena i muškaraca

Sima de los Huesos

• šačnik iz Sima de los Huesos• 400 000 g.• Prije šačnika pronađene mnogobrojne ljudske kosti “jama kostiju”

Sima de los Huesos

• zastupljene su različite dobne skupine

• razlog pomora:– epidemija– napad druge grupe (nema tragova

nasilja)

• kako su dospjele kosti u Simu:– možda su jednostavno pobacane

(higijenski razlozi ili ceremonijalni?)

Alternativni materijali

• kameni artefakti su zbog svoje dugotrajnosti dominantni u paleolitičkoj arheološkoj građi

• sigurno su rabili i druge materijale podložne propadanju: drvo, trsku, kožu)

Alternativni materijali – retuširane kosti

• Fontana Ranuccio• Malagrotta• Castel di Guido• La Polledrara• Bilzingsleben

Alternativni materijali –drveni artefakti

• Kalambo Falls (Zambija)

• Gesher Benot Ya'aqov (Izrael)

• Clacton-on-Sea (Engleska)

• Schöningen (Njemačka)

Alternativni materijali –drveni artefakti

• Schöningen• tri cijela drvena

koplja• dužina preko 2 m• najdeblja i najteža

pri zašiljenom vrhu• najstariji,

najuvjerljiviji dokaz lova kod ljudi

• starost: 400 000 g.

Nastambe

• Terra Amata• Le Lazaret• Bilzingsleben• Ariendorf I

Terra Ammata

• jednostavne oldovanske alatke

• najstariji ostaci nastambi na tlu Europe – 400 000 g.

• načinjena od granja

• unutra ognjište

Vértesszőllős

1965. Nalazi fosilnih ostataka čovjeka, životinjskih kostiju i kamenih alatkiDatacija cca. 400 000 g. BP

Swanscombe

• Kent, Engleska• Barnfiled Pit• Slojevi stariji od 400 000 g. –

jednostavna oruđa na odbojcima• Slojevi mlađi od 300 000 g. –

ašelejenski šačnici• “Swascombe man”

Arago• gotovo čitav

kostur star 400 000 g.

• jednostavno oruđe – sjekači i sjeckala, nešto strugala

• birali sirovinski materijal prema tipu alatke

Clacton

• donjopal. lokalitet bez sjekira

• Jednostavna oruđa na oblucima i odbojcima

• drveno koplje

Hoxne

• lokalitet prvi put istraživan 1797. – J. Frere

• objavljeni rezultati, iskopavanja ponovo od 1971.

• alatke stare 400 000 g.

Boxgrowe

• 400 000 g.• šačnici

St. Acheul

• eponimini lokalitet ašelejenske kulture

• pronađeni šačnici i starije i mlađe faze

Ambrona i Torralba

• Centralna Španjolska• Pretpostavlja se da je

riječ o lokalitetima na kojima je utvrđen organizirani lov

• Slonove se tjeralo u stupice, te komadalo na licu mjesta

• 400 000 – 200 000 g.• Osim kostiju slonova,

kosti jelena, konja, nosoroga

• Ostaci ugljena (ne i ognjišta)

Tragovi donjeg paleolitika u Hrvatskoj

• Šandalja I• Donje Pazarište u Lici• Punikve kod Ivanca

Šandalja I

• sjekač pronađen u koštanoj breći

• starost 900 000 g. ?

Donje Pazarište i Punikve

• šačnici pronađeni na površini

• ne mogu se točno datirati

Upotreba vatre

• prednosti:– toplina– kuhanje mesa/biljaka čime se povećava

probavljivost, a u nekim slučajevima se neutraliziraju toksini

– ojačavanje drveta vatrom, npr. vrh koplja– tjeranje konkurentnih predatora iz špilje i

obrana od opasnih životinja– rasvjeta u špiljama i produžavanje

iskoristivog svjetla tijeko noći

Upotreba vatre

• Zhoukoudian • ovo nalazište se obično smatra prvim

sigurnim dokazom za upotrebu vatre• znakovi korištenja vatre: izgorene

kosti i tanke tamne leće sedimenta (vatrišta?)

• nova istraživanja tvrde drukčije• u većini slučajeva gorenje kostiju

nastupilo je nakon fosilizacije

Upotreba vatre

• Zhoukoudian• geokemijskim analizama tankih leća nije

utvrđeno postojanje pepela i drvenog ugljena• Europa:

– Vértesszölös, Bilzingsleben, Schöningen – dvojbeno

• ukoliko se odbace ova nalazišta najstariji široko prihvaćeni dokazi o korištenju vatre dolaze s nalazišta Pech de l'Azé, La Cotte de St. Brelade iz vremena pretposljednjeg glacijala, OIS 6 (186 000 – 127 000)