asertivnost

Asertivnost

Aristotelov izazov

Svatko se moţe naljutiti – to je lako. Ali

naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga

stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga

razloga i na ispravan način – to nije lako.

Aristotel: Nikomahova etika

Govor je izvor svih nesporazuma.

Antoine de Saint-Exupéry: Mali princ

Ponekad se naĎemo u neugodnim situacijama

u odnosu na druge ljude i trebamo odlučiti

kako ćemo ih riješiti.

Primjer neugodne situacije:

U restoranu su Vam posluţili neukusnu ili staru

hranu.

U takvoj situaciji moţete...

Stilovi ponašanja

potrebe drugih naše potrebe

pasivnost asertivnost agresivnost

PASIVNO ponašanje (submisivno): stavljamo tuđe potrebe ispred

naših

AGRESIVNO ponašanje: stavljamo vlastite potrebe ispred tuđih

ASERTIVNO ponašanje: uspostavljamo ravnotežu između vlastitih i

tuđih potreba

PASIVNO – AGRESIVNO ponašanje

u stručnoj psihološkoj literaturi relativno

nov termin

nema hrvatsku varijantu, a dolazi od

engleske riječi «to assert» što znači

tvrditi nešto, uporno braniti pravo

sposobnost izraţavanja vlastitih

pozitivnih i negativnih misli i osjećaja,

na neagresivan način i bez kršenja

prava drugih osoba

Što je asertivnost?

U kojim situacijama se ispoljava

asertivno ponašanje?

traţenje vlastitih

prava,

izraţavanje interesa i

ţelja,

odbijanje

neopravdanih

zahtjeva,

suprotstavljanje

nepravdi

Ali i u ovim situacijama:

pohvaljivanje drugih,

davanje i primanje

komplimenata

Dakle, što je asertivnost?

Zarevski i Mamula (1998.) definiraju asertivnost kao oblik ponašanja koji odreĎujemo kao borbu za svoja prava i izraţavanje mišljenja na izravan način, te odbijanje nerazumnih zahtijeva, bez osjećaja straha i krivnje.

Ne smije ju se poistovjećivati s dominantnošću ili agresivnošću.

Najkraće rečeno - asertivnost znači otvoreno i pošteno iznošenje mišljenja.

Treninzi asertivnosti

Trening asertivnosti je jedan od najstarijih postupaka u okviru behavior terapije (uveden je 1949. godine) i koristi se za ublaţavanje nedostatka društvenih vještina npr. kod depresije, paničnog poremećaja itd.U Americi se trening asertivnosti u početku najviše koristio za etničke manjine. Nastankom pokreta za ljudska prava 1960-ih u SAD-u traţio se način sučeljavanja etničkih manjina s agresijom, diskriminacijom i različitim načinima potlačivanja. Nov zamah populariziranju asertivnosti donose 1970-e kroz pokret za prava ţena. Nakon toga, 1980-ih mnoge velike tvrtke koriste trening asertivnosti kako bi poboljšale radnu okolinu i uspješnost radnika, a konačno ključnu ulogu ima u smanjivanju stresa (Zarevski i Mamula, 1998.).

Razvoj asertivnosti kod djece

Reakcije drugih osoba mogu sputavati asertivno ponašanje djece ako se ono pogrešno proglašava nepoţeljnim (agresivnim, sebičnim i sl.). Stoga, djeca mogu usvojiti različite oblike neasertivnog ponašanja (ne postavljanje pitanja, ne izraţavanje vlastitog mišljenja i zahtijeva i sl.) koje odrasli smatraju poslušnim, dobro ga prihvaćaju i na taj ga način potkrepljuju.Pravovremeno usvajanje asertivnog ponašanja pozitivno utječe na razvoj djetetova samopoštovanja i na razvoj vještina suočavanja sa stresom.

Razvoj asertivnosti kod djece

Asertivna djeca lakše izraţavaju emocije, rjeĎe pate od depresije i drugih psihopatoloških problema, lakše se snalaze u situacijama kada im je potrebna pomoć i spretnije traţe socijalnu podršku od drugih osoba kada im bliske osobe ne mogu pomoći.

Nastavnici smatraju da asertivna djeca imaju pozitivniju sliku o sebi i da znaju bolje se izboriti za svoja prava.

Asertivnija djeca postiţu i bolji školski uspjeh.

Prema istraţivanjima, asertivnija djeca zadovoljnija su svojim obiteljima, doţivljavaju više prihvaćanja od strane majke i oca, a manje odbacivanja.

Spolne razlike

Dječaci se češće ponašaju asertivno nego djevojčice.

Asertivnost kod dječaka s dobi raste, a kod djevojčica opada, što se tumači posljedicom socijalizacijskih procesa.

Dok se asertivno, a ponekad i agresivno, ponašanje kod dječaka obično potkrepljuje, isto se ponašanje kod djevojčica najčešće sputava i oštro kritizira kao neprimjereno djevojčicama.

Prema nekim istraţivanjima muškarci su asertivniji od ţena, no prema drugima postoje razlike u aspektima asertivnosti. Muškarci su asertivniji u iznošenju mišljenja, a ţene u izraţavanju emocija i davanju komplimenata.

ŠkolaTrening asertivnosti moţe se primijeniti u radu s učenicima, ali i u radu s učiteljima i roditeljima.

Asertivnost je kod nas relativno nov pojam pa sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa treba educirati o načinima i tehnikama asertivnog ponašanja.

Trening asertivnosti moţe biti dio programa prevencije - prevencije nasilja u školi, ovisnosti, školskog neuspjeha, a pomaţe i kod razvoja samopoštovanja, razvoja socijalnih vještina, rješavanja sukoba i dr.

Poticanje asertivnog ponašanja

djecepoticanje djeteta da izrazi svoje mišljenje o nečemu kad god za to ima potrebuohrabrivanje djeteta da iskaţe osjećajedopuštanje djetetu da izrazi ljutnju na konstruktivan načinpoticanje djeteta da jasno i glasno reagira na doţivljenu nepravdu ("To nije u redu...”)razvijanjem socijalnih vještina i vještina govorenjapohvaljivanje djeteta kada se asertivno ponašavlastito asertivno ponašanje kao model ponašanja djeciigranjem uloga, aktivnostima rješavanja problema ("Što bi ti učinio ako...?)čitanjem priča i radionicama uz priče o djeci koja su znala uspješno se nositi s neugodnim iskustvima (terapijsko poučavanje)

poučavanje komunikacije: - gledanje sugovornika u oči- kako uspravno i sigurno drţati tijelo- kako biti opušten- kako ne činiti pokrete koji upućuju na nesigurnost (npr. stiskanje šake, trljanje ruku...)- uvjeţbavanje govorenja dubljim, dovoljno glasnim, razumljivim govorom

poučavanje kako izravno, jasno, bez manipuliranja i pristojno tražiti ono što žele:("Ţelim...", "Hoću...", "Trebam...", "Mogu li dobiti..." ...)

poučavanje kada i kako jasno i bez previše tumačenja reći "ne” (npr. "Ne", “Ne, to ne smijem”, “Ne ţelim to učiniti.” , "Nemoj, to mi se ne sviĎa", "Prestani, ne volim to", "Ne mogu ti sada dati"...)

poučavanje u primjeni tehnike pokvarene ploče (mirnog ponavljanja zahtjeva ponovo i ponovo, ne odgovarajući na primjedbe i argumente druge osobe)

Preporučena literatura:

Zarevski ,P. i Mamula, M. (1998). Pobjedite srameţljivost , a djecu cijepite protiv nje. Jastrebarsko: Naklada "Slap",.Miljković, D. i Rijavec, M. (2002). Kako se zauzeti za sebe. Zagreb: IEP-D2, VERNMiljković, D. i Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list - psihologija dječjeg samopuzdanja. IEP-D2, VERN

Stilovi ponašanja

Dakle, postoje tri osnovna tipa ponašanja (i komunikacije):

pasivno, agresivno i asertivno.

U nekim je situacijama dobro ponašati se pasivno ili agresivno.

Ali, ako ste stalno pasivni, to će smanjiti vaše samopoštovanje,

a ako ste stalno agresivni, to će pogoršati vaše odnose s drugim

ljudima.

U većini situacija najpovoljniji ishod je ako se ponašamo asertivno.

Asertivni način komunikacije neće nam garantirati dogovor s

drugima, uvijek i svugdje, ali će pomoći da nas sugovornik sasluša i

razumije naše argumente. Osjećat ćemo se bolje jer smo izrazili

svoje mišljenje i svoje ţelje u pravo vrijeme na pravom mjestu.

Asertivnim načinom umanjujemo osjećaj da nismo dali sve od

sebe.

Agresivan stil

zahtjeva i nareĎuje (nema molim i hvala)

optuţuje i krivi druge

ne priznaje svoje pogreške

usmjeren na osobu, a ne na ponašanje osobe

ne sluša i prekida

glasno govori

agresivna gestikulacija

zuri u sugovornika

Obiljeţja ponašanja: ţelje, potrebe i osjećaji izraţavaju se na štetu drugih.

Namjera: dominirati ili poniziti druge; agresija moţe biti i posljedica frustracije.

Osjećaji: samozadovoljnost, ali kasnije i posramljenost.

Osjećaji drugih: poniţenost, ogorčenost, povrijeĎenost ili ljutnja i ţelja za osvetom.

Ishod: često dobiva ono što ţeli na tuĎi račun, ali dugoročno je veća vjerojatnost i

vlastitog i tuĎeg agresivnog ponašanja.

Uzroci agresivnog ponašanja. Samopouzdanje i samouvjerenost dolaze od

poniţavanja drugih, otvoreno ili koristeći sarkazam i podsmijeh. Mnogi misle da

moraju biti agresivni ako ţele da ih se shvati ozbiljno. Osjećaj ljutnje daje im osjećaj

kontrole. Ţele izgledati opasnije, nego što jesu. Ljutnja je često maska za druge

osjećaje kao što su strah i zabrinutost.

Pasivan stil

izbjegava raspravu

većinom šuti ili puno priča, a pri tome ne kaţe svoje mišljenje

ne izraţava svoje mišljenje, nego ponavlja tuĎe

brzo priznaje svoju pogrešku i često se ispričava

govori tiho, ne podiţe glas

većinu vremena ne gleda u oči

smiješi se i stalno kima glavom

Obiljeţja ponašanja: ţelje, potrebe i osjećaji se ne izraţavaju.

Namjera: udovoljiti drugima.

Osjećaji: uznemirenost, nezadovoljstvo, kasnije lljutnja i zamjeranje drugima.

Osjećaji drugih: krivnja ili superiornost, a kasnije iritiranost, saţaljenje...

Ishod: ne dobiva ono što ţeli, a nema ni poštovanje drugih. Dugoročno ovaj stil

ponašanja dovodi do toga da osoba izbjegava situacije u kojima moţe doći do

sukoba.

Uzroci pasivnog ponašanja: Strah da ne razočaramo druge - bojimo se traţiti ono

što ţelimo ili odbiti ono što ne ţelimo jer bismo nekoga razočarali ili razljutili.

Strah od odbacivanja.

Nepotreban osjećaj odgovornosti za tuĎe osjećaje.

Submisivnost

Submisivno ponašanje je češće nego što mislimo.

Mnogi ljudi neće pokušati izboriti se za svoja prava ili ostvariti svoje potrebe.

U jednom istraţivanju promatrani su studenti koji su učili dok ih je jedna osoba ometala svirajući preglasno glazbu.

80% studenata je toleriralo ometanje i nije učinilo ništa

15% ih je zamolilo osobu da utiša glazbu, ali kada to ona nije učinila, nisu ponovili svoj zahtjev

samo 5% studenata je zamolilo dva puta i postiglo ono što im je trebalo - glazba je utišana

Koliko su ljudi poslušni?

Dvjesto i četrdeset studenata psihologije sjedilo je u učionici očekujući svog profesora. (...) Umjesto profesora kojeg su očekivali, stigao je novi.

- Ja ću danas zamijeniti vašeg profesora, objavi im. Za početak bih vas molio da svi ustanete. Dobro. A sada pljesnite rukama tri puta, a onda potapšite po ramenu osobu desno od sebe – pet puta. Skakućite deset sekundi. Dobro, sjednite sada, a svoje olovke i biljeţnice stavite na pod. Svih dvjesto i četrdeset studenata poslušno je, bez ikakvih pitanja, slijedilo sve upute nepoznata im čovjeka.

Nakon toga u učionicu je ušao njihov stari profesor i na ploču napisao naziv predavanja koje će odrţati:

Poslušnost

Majda Rijavec i Dubravka Miljković: A što biste vi učinili? –Psihologija protiv zdravog razuma

Pasivno–agresivan stil

iznosi sarkastične, ironične primjedbe

rijetko iznosi svoje mišljenje javno

“general poslije bitke”

uvijek je “ţrtva” (Naravno, uvijek ja moram ...)

ne pokazuje prave osjećaje

optuţuje druge za svoje frustracije

Asertivan stil

aktivno sluša, pri tome gleda u oči i pokazuje osjećaje

poštuje druge i to traži za sebe

jasno, konkretno i direktno govori – ne okoliša

glas prilagođava situaciji

iskazuje svoja očekivanja i osjećaje

pozitivo izriče prigovore (kritiku)

zna pohvaliti druge

preuzima odgovornost za svoje riječi i djela

spreman/na je ispričati se kad pogriješi

zna se kontrolirati (svoje negativne osjećaje)

Obiljeţja ponašanja: ţelje, potrebe i osjećaji se izraţavaju bez okolišanja i na

prikladan način.

Namjera: komunicirati.

Osjećaji: samopouzdanost.

Osjećaji drugih: uvaţavanje i osjećaj da su uvaţeni.

Ishod: često dobiva ono što ţeli. Dugoročno ovaj stil ponašanja dovodi do osjećaja

da smo uvaţeni, povećanog samopoštovanja i unaprjeĎivanja odnosa s drugima.

Vjeţbajmo asertivnost!

Ne napadam druge.

(Ne koristim TI –

poruke.)

Opisujem pa ocjenjujem.

Zastupam sebe.

Predlažem rješenja.

Tehnike asertivnog komuniciranja

JA - poruke Jasno iznosim svoje stajalište i osjećaje.

“JA-poruke” i “TI-poruke”

JA - poruke su poruke u kojima govorimo o

vlastitom stanju. “Tužna sam (nesretna,

ljuta...) kada ti...”

TI - poruke govore o pogreškama drugih ili

njihovim osobinama i to često kao uopćavanje (Ti

nikada..., Vi uvijek...) ili poruke o

neadekvatnosti osobe (Ti si neodgovorna...).

Različite vrste asertivnih rečenica:

Jednostavna asertivna rečenica – kratka poruka koja sadrţi stav, činjenicu ili opaţanje u vezi s pravom koje nam se uskraćuje

• Smetaju mi česte upadice dok govorim. Cijenim to što pratite moje izlaganje, ali bih voljela da pitanja postavite na kraju izlaganja.

Emapatička asertivnost (empatija + asertivnost)

• Čini mi se da se ne slaţete s onim što govorim, ali mi je vaţno da me saslušate do kraja pa ću potom ja saslušati Vas.

Asertivnost koja traži odgovor – poruka koja sadrţi našu potrebu, ţelju i traţi od sugovornika da jasno kaţe svoje mišljenje, namjere, stav ili osjećaje

• Ţeljela bih najprije reći neke činjenice redom, koji sam predvidjela. Moţete li, molim Vas, zapisati pitanja i ideje i iznijeti ih na kraju izlaganja?

Asertivnost osjećaja – poruka sadrţi:

neutralan opis tuĎeg ponašanja

vlastiti osjećaj u vezi s ponašanjem u tom trenutku, situaciji

konkretan učinak tog ponašanja na nas i/ili

zahtjev (ţelja) upućen drugoj osobi (što ţelim da druga osoba učini)

Kada me često prekidate, osjećam se neugodno jer se plašim da neću prenijeti sve što sam namjeravala. Htjela bih da to učinite kad dovršim izlaganje.

“Pokvarena ploča”

Vrlo je korisna tehnika kada je naš zahtjev jasan i kratak.

Sastoji se u tome da kao “pokvarena ploča” ponavljamo zahtjev.

Najbolje je ponavljati 2. i 3. dio JA - poruke za one koji ne slušaju što govorimo; na taj način opiremo se manipulaciji i naglašavamo što nam je vaţno. (“Upadice me doista dekoncentriraju pa Vas molim da najprije kaţem sve što sam zamislila.”)

Ja-poruke

opis ponašanja, bez prosuđivanja

Npr. Primijetila sam da ne razgovaraš sa mnom od srijede.

interpretacija i naše tumačenje

Npr. Čini mi se da me izbjegavaš.

izražavanje osjećaja

Npr. Zbunjena sam jer ne znam što se dogaĎa.

izricanje želja i potreba

Npr. Ţelim da porazgovaramo.

buduće akcije

Npr. Doći ću sutra do tebe.

Kako asertivno reći NEdajte sebi vremena ako niste sigurni da moţete

udovoljiti zahtjevu – traţite dodatne informacije,

npr. koliko će vam vremena trebati da ispunite

zahtjev

ne dopustite da vas prinude da na brzinu

kaţete “da”

jasno recite NE i kratko razlog (nemojte govoriti

To će biti teško. ili Imam malo vremena.)

nemojte previše tumačiti, ispričavati se

ponudite drugo rješenje, ako postoji

ne prebacujte odgovornost na druge (npr. Moj

muţ se ne slaţe da kasnije dolazim kući.)

NE!

NEMA

problema.

Vjeţba u paru – Recite

asertivno NE

A – Draga kolegica s posla vam ţeli

prodati kozmetiku koju vi ne koristite.

B – Ravnatelj traţi da u potpunosti

preuzmete sve poslove oko podjele

udţbenika.

Kako izreći prigovor bez

vrijeĎanja

usmjerite prigovor na PONAŠANJE

budite SPECIFIČNI (navedite koje ponašanje vam

smeta)

recite što ţelite, a ne što ne ţelite (JA - rečenice)

izrecite ga NEPOSREDNO NAKON ponašanja

pazite na svoje NEVERBALNO ponašanje

radite to U ČETIRI OKA (pohvalite pred drugima,

pokudite nasamo)

Vjeţba u paru – Izrecite

asertivno prigovorA – Učenik ometa nastavu stalnim

upadicama.

B – Radite u školskoj knjiţnici. Zamolili ste

razrednike da vam pomognu jer nekoliko

učenika nije vratilo knjige cijelo

polugodište. Jedna razrednica nije uopće

razgovarala s učenicima jer smatra da je

to vaš problem, a ne njen.

Kako primiti prigovor

nemojte se odmah braniti, opravdavati

paţljivo saslušajte do kraja

pitajte na što se točno odnosi

utvrdite što je:

točno,

djelomično točno,

netočno.

Vjeţba u paru – Primite

asertivno prigovorA – Roditelj Vam prigovara jer smatra da

ste njegovom djetetu dali lošiju ocjenu

usmenog odgovora nego što to zasluţuje.

B – Nekoliko učenika se ţali da ne

razumiju izloţeno gradivo.

Kako pohvaliti drugoga

1. gledajte u osobu, nasmješite se

2. budite kratki i jasni

3. govorite u prvom licu i kaţite ime osobe

(Kolegice Miro, cijenim to što ste... Ivice, sviĎa mi se što ... )

4. budite odreĎeni – na što se odnosi pohvala

Vjeţba u paru – Izrecite pohvalu

A – Učenik u skupini s kojom vjeţbate

asertivno ponašanje često je agresivan

kada ga se kritizira. U zadnjem razgovoru

uspio je asertivno prihvatiti prigovor.

B – Učenik je uspio djelomično savladati

gradivo s kojim ima velikih problema.

Kako primiti pohvalu

nemojte biti laţno skromni (nije to ništa)

gledajte osobu u oči, nasmješite se

recite njezino ime i zahvalite se

(Hvala, kolegice Nevenka...)

prihvatite pohvalu, ako se slaţete

(Hvala, i ja sam zadovoljna...)

ako se ne slaţete, zahvalite i recite zašto

(Hvala, ali to nije samo moja zasluga...)

Vjeţba u paru – Primite pohvalu

A – Savjetnica je pohvalila Vaš rad.

B – Ravnatelj je pohvalio Vaš rad s

učenicima.

Kako postati (i ostati) asertivan?

otkrijte u kojim ste situacijama neasertivni

(pasivni ili agresivni)

vjeţbajte u mašti (situacija / osoba)

vjeţbajte s prijateljima

pokušajte u stvarnoj ţivotnoj situaciji (počevši od

manje vaţnih)

nemojte odustati kod prvog neuspjeha

napravite akcijski plan

Što bi vas moglo omesti, spriječiti da postanete

asertivni?

Opet ste bili neasertivni? Ako vam se to dogodilo, prihvatite to kao nešto normalno i nastavite dalje.

Ponašali ste se asertivno, ali nije bilo uspjeha

Ako ne pokušamo, ne moţemo uspjeti. Ako pokušamo, moţemo uspjeti, ali i izgubiti. Računajte s time.

Negativne reakcije drugih ljudi

Ponekad drugi mogu reagirati negativno na naše asertivno ponašanja. Ne treba se upuštati u svaĎu, drţite se svojih argumenata i nastavite asertivno. Pazite na ton.

Reakcije bliskih ljudi

To su najčešće članovi obitelji, prijatelji ili suradnici na poslu. Oni su navikli da se godinama ponašamo neasertivno. Promjena ponašanja će ih iznenaditi i moţda im se neće svidjeti. Pokaţite da ih razumijete, ali nemojte odustati.

Jeste li doista bili asertivni?

Agresivnost i asertivnost se mogu lako zamijeniti.To se dogaĎa neasertivnim osobama koje pokušavaju biti asertivne pa postaju agresivne. Ne zaboravite, biti asertivan znači zauzeti se za svoja prava ne ugroţavajući tuĎa.

Nakon treninga asertivnosti

Nedjelja, 8. oţujka

Stara je otišla na neki ţenski seminar o asertivnosti. Muškarcima je tamo pristup zabranjen. Pitao sam staroga što je to asertivnost. Odgovorio mi je: "Bog bi ga znao, ali što god da je, ne sluti na dobro."

Gledali smo neki film na televiziji, a onda je došla stara i počela nam komandirati. Govorila je: "Nema više labavo" i "Odsad ću ja drukčije s vama" i slične bljezgarije. Onda je otišla u kuhinju i napravila neku tablicu prema kojoj je sve kućne poslove podijelila natroje. Upozorio sam ju da ja već raznosim novine, da vodim brigu o jednom starom penzioneru, da hranim psa i da učim za školu, ali me nije uopće slušala, samo je izvjesila tablicu na zid i rekla: "Ovo vrijedi od sutra.“

Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Mola

Kviz – Asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje

Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve

od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan

ili asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

1. Ravnatelj Vas je upravo izvijestio da Vas je odredio za člana skupine

zadužene za rad na razvijanju projekta u kojem škola sudjeluje.

Odgovarate:

Oh, to me je stvarno iznenadilo. Pogledat ću svoje obveze za ovaj mjesec

i razmisliti o Vašem prijedlogu.

2. Prijatelj vas moli da mu posudite 200 kn, a zadnja dva puta kada ste mu

posudili nije vam vratio novce. Kažete:

Čuj, moj Ivica (moja Marica) bi poludio (poludjela) da to uradim, stalno

prigovara da su mi drugi duţni i da ne vraćaju novac.

3. Kolegica želi da joj vratite dragu knjigu koju Vam je davno posudila.

Kažete:

Naravno da ću ti je vratiti, ali mogla si sačekati da sama kaţem da mi više

ne treba.





4. Jedina ste žena u radnoj skupini i traže od Vas da vodite zapisnik. Kažete:

Voljna sam to ovaj put učiniti. No, rado bih da drugi put podijelimo

zaduţenja.

5. Autobus je pun učenika koji galame. Želite izaći, no nitko ne obraća

pažnju na Vaš pokušaj da se probijete do vrata. Napokon kažete:

Što je s vama, klinci? Bezobzirni ste prema ostalim putnicima. Ja moram

van na idućoj stanici!

6. Ravnatelj je zbog velikih telefonskih računa sazvao sastanak zaposlenika i

traži da se privatni razgovori ubuduće najavljuju u tajništvu. Jedan od

zaposlenika na početku sastanka kaže:

Ovo je stvarno uvredljivo!


Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve od 1

do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan ili

asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

7. (Pre)glasna glazba iz susjednog stana vas nervira. Nazivate susjeda i kažete:

Halo, ovdje Vaša susjeda. Jako mi smeta Vaša preglasna glazba. Biste li ju

stišali?

8. Vaš suprug očekuje da je ručak na stolu kad se on vrati s posla i ljut je kad to

nije tako. Smirujete ga:

Ţao mi je, znam da si umoran i gladan... Ja sam kriva. Očajno se sad

osjećam.

9. Želite vratiti neispravan aparat u trgovinu. Trgovac Vam kaže da je na zidu

obavijest kupcima da aparate te vrste trebaju isprobati u trgovini. Kažete:

Vaš prigovor je djelomično točan. Doista, ovdje postoji natpis, ali nije baš

uočljiv. Mislim da biste kupce trebali upozoriti na to ili staviti uočljiviji

natpis. S obzirom na to, moţete li, molim Vas, provjeriti pogrešku na

aparatu?





10.Majka razgovara telefonom sa svojom udatom kćeri i rado bi da ju ona

posjeti. Kćer to pristojno odbija, na što majka veli:

Nikad nisi slobodna kad te trebam. Misliš samo na sebe!

11.Roditelj je ljut jer školski pedagog nije učinio ništa da razriješi konflikt

koji je njegov sin imao s jednim od učitelja. Kaže:

Molio sam da istraţite taj slučaj u razredu i brine me što još ništa nije

učinjeno. Inzistiram da se time pozabavite.

12.Stojite u redu u banci, pošti, trgovini ili sl. i netko dođe i stane upravo

ispred vas.

Otpuhujete, mrmljate i gledate poprijeko tu osobu. Nastojite joj ostaviti

što manje mjesta očekujući da shvati da je pogriješila.

Odgovori

1. A

2. P

3. Ag

4. A

5. Ag

6. Ag

7. A

8. P

9. A

10.Ag

11.A

12.P (PA)

Literatura• Mihaljević, S. (2005). Asertivnost u Ţivković, Ţ., Mihaljević, S., Rački, Ţ. i

Babić, A. Prevencija nasilja u školi. Osijek: Centar za profesionalnu

rehabilitaciju.

• Miljković, D. i Rijavec, M. (1996). Razgovor sa zrcalom: Psihologija

samopouzdanja. Zagreb: I.E.P.

• Miljković, D. i Rijavec, M. (1997). A što biste vi učinili? – Psihologija protiv

zdravog razuma. Zagreb: I.E.P.

• Sremec – Tebić, T. (2006). ASERTIVNOST: Što je to i kako nam moţe

pomoći? URL: free-ri.htnet.hr/knjiznica-

vijece/moj%20web/zupanijsko%20strucno%20vijece/ASERTIVNOST.ppt

• Vlajo, R. (2005). Govor za suradnju – Vještine aserivnog komuniciranja,

URL: www.fer.hr/_download/repository/Asertivnost%20i%20sukob.ppt

• Zarevski, P. i Mamula, M. (1998.). Pobijedite srameţljivost, a djecu cijepite

protiv nje. Zagreb: Naklada Slap.

• Ţivković, Ţ. (2005). Susreti s roditeljima II. Đakovo: Tempo

Documents

asertivnost