ÂSOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE · PDF filekupni ìvotni vijek duìne {ezdeset godina, predstavlja vremenski period vrijedan po-{tovanja. U pore|enju s ovakvim stavom, profesionalni

$Page 1: ÂSOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE · PDF filekupni ìvotni vijek duìne {ezdeset godina, predstavlja vremenski period vrijedan po-{tovanja. U pore|enju s ovakvim stavom, profesionalni$
20

09

Go

din

aX

III

67

ÂSOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO


"VODA I MI"âsopis Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:Agencija za vodno podru~je rijeke SaveSarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 56 54 00Fax: ++387 33 56 54 23E-mail: [email protected]

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. ùrn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik: Sejad Deli}, direktor AVP Sava; Zamjenikpredsjednika: Ivo Vinceti}, predsjednik Upravnog odbora AVP Sava;^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; EnesSara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Boò Kneèvi}; Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo

[tampa: PETRY d.o.o. Sarajevo

âsopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

Autor kolor fotografija u ovom broju je Mirsad Lon~arevi}.Fotografije na prvoj i zadnjoj korici: Rijeka @eljeznica – lokacija Kazani kod sela Turovi na Bjela{nici.Srednje strane: Ljetni pejza` akumulacije Vidara u Grada~cu.Prva srednja strana: Planinski potok Vrelo, pritoka @eljeznice.Zadnja srednja strana: Jo{ jedan pogled na lokalitet Kazani na @eljeznici.Predzadnja strana na koricama: Potok Vrelo jo{ jednom.

avgust 2009. • Broj 67 • Godina XI I I

UVODNIKD. HrkašUVODNIK

AKTUELNOSTII. êngi}U POVODUJEDNOG JUBILEJA

S. êngi}INDIKATORI ODR@IVOGRAZVOJA U INTEGRALNOMUPRAVLJANJU VODNIM RESURSIMA

Z. SparavaloOSVRT NA RJE[ENJAREGULISANA U ZAKONU O VODAMA TUZLANSKOG KANTONA

ZA[TITA VODAH. Resulovi}BOLESNA TLA – NASTANAK,INDIKATORI STANJA I LIJEÊNJE (SANACIJA)

ZA[TITA OD VODA]. Ademovi}AKCIONI PLAN UPRAVLJANJAPOPLAVNIM RIZICIMA SA APLIKACIJAMA NA PODSLIV RIJEKE SAVE(PODRU^JE FBiH)

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTIA. Savi}O PRIMJERUUSPJE[NOG RADA NEVLADINOG SEKTORAS. KuljakO KRTICAMA I VODI

eto koje se bliì kraju mogli bismo okara-kterisati i kao su{no i kao vla`no, jer smoimali duge vremenske intervale vru}ina ibez padavina, a zatim i pojave ljetnih oluja

i velikih ki{a. Sve u svemu, vode nije nedostajalo i svikorisnici voda (stanovni{tvo, industrija, poljoprivre-da, energetika, turizam, sport ...) mogu re}i da susvoje potrebe i aktivnosti , {to se ti~e voda, mogli ne-smetano zadovoljavati. Me|utim, svi korisnici vodasu u najve}em broju i njeni zaga|iva~i i u ljetnim mje-secima sa ~esto niskim vodostajima rijeka kao reci-pijenata zaga|enih komunalnih i industrijiskih (otpa-dnih) voda, najbolje se vidi (nerijetko i osjeti!) savna{ nemar i neodgovornost prema na{em, ali i tu-|em vodnom bogatstvu (na{e rijeke pripadaju me-|unarodnim slivovima Crnog i Jadranskog mora). Tostanje se ne}e tako lako i tako brzo promijeniti, obzi-rom na aktuelnu privrednu i ekonomsku situaciju udràvi, tako da nam jedino preostaje da barem mi,svako pojedina~no, na{ odnos prema vodama po-bolj{amo prije svega kroz promjenu lo{ih navika danam rijeke sluè za odbacivanje kabastog i svakogdrugog otpada. Jer, gotovo smo jedina zemlja u re-gionu ~ije su obale i rijeke prepune sme}a svih vrsta, ~ega bi se normalan i osvije{ten, da ne kaèmo idomoljuban, ~ovjek svakako trebao stidjeti. Stoga suniski ljetni vodostaji divna prilika da se o~iste oba-le,pa mo`da i urede okolni prostori za {etnje, druè-nja ili bavljenje ribolovom i drugim sporstkim i rekre-ativnim aktivnostima na vodi, dakle za ne{to {to oz-dravljuje i oplemenjuje na{ duh i tijelo i sve skupanas ~ini boljim ljudima. A to nam je , kako stvari sto-je, itekako potrebno! Neka zato voda od koje smogra|eni (preko 75% tjelesne mase) i kojom smookruèni na gotovo svakom pedlju na{e zemlje Bo-sne i Hercegovine u na{im mislima i u na{im srcimabude na zasluènom visokom mjestu, jer }e se to,nesumnjivo, vi{estruko vratiti nama i onima koji dola-ze poslije nas.

Ispravke iz pro{log broja U toku tehni~ke pripreme pro{log broja u tekstu

pod naslovom “Me|usobna zavisnost pojedinih fizi-~ko-hemijiskih parametara koji determini{u kvalitetpodzemnih voda Semberije i Posavine” autora dr Mi-lenka Savi}a, dr Vase Novakovi}a, dr Miladina Gligo-ri}a i mr Branislava Blagojevi}a na strani 39 desila seoma{ka u dijelu teksta koji ispravno glasi:

U prirodnim vodama, pH vrijednost je u prvomredu funkcija karbonatnog sistema koji je sa~injenod ugljen-dioksida (CO2), ugljene kiseline (N2CO3),bikarbonata (NCO3

-) i karbonata (CO32-). Dinami~ka

ravnoteà izme|u razli~itih oblika ugljene kiselinemoè se prikazati jedna~inama:

Slobodna ugljena kiselina i hidrokarbonat-jonpredstavljaju osnovni karbonatni sistem koji ispolja-va puferske osobine i stabili{e pH prirodnih voda:

U nastavku istog teksta na nekoliko mjesta gdjepi{e SO2 treba da pi{e CO2. @ao nam je zbog u~inje-ne pogre{ke pa se duboko izvinjavamo po{tovanimautorima i ~itaocima.

Tako|er se izvinjavamo ~itaocima, a posebnomladim stvaraocima ~ije smo nagra|ene fotografijeobjavili na srednjim stranama broja 66 zbog propu-{tene napomene da su nagrade za svoje izuzetno li-jepe fotografije dobili na konkursu OSCE-a Misija uBiH raspisanom u povodu obiljeàvanja 22. aprila –Dana planete Zemlje, o ~emu smo pisali u broju 65.

PO[TOVANIÎTAOCI,

3

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 67

Lj

Autori su u cjelosti odgovorni za sadràj i kvalitet ~lanaka.

Uvodnik

kupni ìvotni vijek duìne {ezdeset godina,predstavlja vremenski period vrijedan po-{tovanja. U pore|enju s ovakvim stavom,profesionalni anga`man u struci, u trajanju

{ezdeset godina predstavlja duìnu aktivnosti koju jetrebalo istaknuti kao istinski jubilej za profesora Hu-sniju Resulovi}a, kao i za ve}inu profesionalaca izoblasti zemlji{nih nauka, ne samo iz prostora Bosnei Hercegovine nego i iz prostora Jugoisto~ne Evro-pe.

Kao krunsko de{avanje u obiljeàvanju ovakvogjubileja, odràn je u Akademiji nauka Bosne i Herce-govine dvodnevni me|unarodni nau~ni skup „SoilProtection Activities and Soil Quality Monitoring inSouth Eastern Europe“ od 18. – 19. juna 2009. godi-ne. Me|unarodni nau~ni skup su organizovali: Udru-ènje za prou~avanje zemlji{ta/tla Bosne i Hercego-vine i Pedolo{ko dru{tvo Slovenije u saradnji sa Aka-demijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.Skupu je prisustvovalo oko 120 u~esnika sa 38 rado-va koji su predstavljeni usmeno ili u formi postera.

Poseban zna~aj, pa i {arm u obiljeàvanju jubi-leja profesora Resulovi}a, dao je jo{ jedan doajen izoblasti zemlji{nih nauka ~uveni Dr Jusa Kurtovi}, ko-ji je samim svojim prisustvom ispunjenim {armom ijednostavno{}u odu{evio u~esnike i goste nau~nogskupa.

NAU^NO – ISTRA@IVA^KI RAD PROFESORA HUSNIJE RESULOVI]A,KAO TEMELJ ZA INTENZIVNIJU BRIGUO RACIONALNOM KORI[TENJU I ZA[TITI ZEMLJI[NIH RESURSAPoku{ati kazivati ne{to o djelu i liku profesora

Husnije Resulovi}a, nije ba{ jednostavan zadak i po-vezan je s odgovornos}u da se u malo prostora ista-kne pone{to bitno iz njegovog nevjerovatno obi-mnog istraìva~kog i nau~nog opusa.

Bez obzira na ìvotnu dob, koja kod mla|ih ko-lega budi osje}aje dubokog po{tovanja, svaki kon-takt i stru~ni razgovor s ovim titanom pedolo{ke mi-sli u BiH pa i {ire, ostavljaju vas naprosto na rubu za-prepa{tenosti, jer ulazite u avanturu kretanja po rubuvulkana, koji vas svojom erupcijom ideja gotovo usvakom trenutku moè ostaviti duboko ispod.

Cijeli svoj ìvotni vijek koji je zapo~eo dalekog23. maja 1924. godine u Trebinju, profesor HusnijaResulovi} je posvetio traènju odgovora na ~udesnetajne koje se nalaze u jednoj od najva`nijih ekosfera– tlu ili pedosferi.

Ovakva traganja profilirala su i izo{trila duho-vnost profesora Resulovi}a do visina vrhunskog is-traìva}a i nau~nika, izuzetno cijenjenog i na interna-cionalnom nivou.

U POVODU JEDNOG JUBILEJA[ezdeset godina aktivnog rada profesora dr Husnije Resulovi}a

4VODA I MI BROJ 67

U

Dr. Sci. IZET ÊNGI], dipl. ing. poljoprivrede

Aktuelnosti

U okvirima ex Jugoslavije, profesor Resulovi} jepredstavljao nau~nika ~iji su se stavovi traìli, a nau-~ni rezultati koristili od aplikativnih nivoa do univerzi-tetskih i teorijskih rasprava. Njegovi nau~no-istraì-va~ki rezultati iz domena tla, ugra|ivani su u univer-zitetske ud`benike koji se i danas koriste na Univer-zitetima na kojima se izu~avaju tla i njegove specifi-~nosti, pa se rezultatima takvih istraìvanja sluè stu-denti koji ulaze u svijet prirodnih nauka.

Danas, na prostorima na{e zemlje, Bosne i Her-cegovine, profesor Resulovi} predstavlja ikonu pe-dolo{ke misli, a u prostorima jugoisto~ne evrope,doajena koji je rado vi|en i cijenjen gost u rasprava-ma o cijelom spektru dilema iz oblasti zemlji{nih na-uka.

Tokom svoje duge akademske i istraìva~ke ka-rijere koja ove godine prelazi ~udesnu {ezdesetu go-dinu aktivnog rada, profesor Resulovi} je nau~nojzajednici podario vi{e od 150 nau~nih radova. Aka-demska zajednica je postala bogatija za osam uni-verzitetskih ud`benika. Poljoprivredna i poljoprivre-dno-{umarska praksa istraìva~kim radom profesoraResulovi}, obaga}ena je za 50 studija, koje su reali-zovane kako bi se privredne aktivnosti vezane za ze-mlji{ni prostor unaprijedile.

Posebno mjesto u karijeri profesora Resulovi}apredstavlja obrazovanje mladih. Pamti ga 55 genera-cija studenata koji su imali priliku da slu{aju nada-hnuta predavanja puna entutijazma i ljubavi premamateriji kojoj se u potpunosti posvetio.

Dimenzije svoje nemjerljive ljubavi i istraìva-~kog zanosa o pedosferi preto~io je profesor Resu-lovi} i u projekte daljeg usavr{avanja ve} svr{enih in-ènjera poljoprivrede i srodnih nauka.

Organizovao je i vodio pet kurseva poslijedi-plomskih studija, o ~ijim kvalitetima govore i pokaza-telji da su slu{aoci tih kurseva, pored inènjera poljo-privrednih i {umarskih nauka, bili inènjeri gra|evin-skih, hidrotehni~kih, urbanisti~ko-arhitektonskih idrugih nauka.

Kao vrijedan rezultat ovih kurseva za profesoraResulovi}a i za slu{aoce tih kurseva, bilo je mentor-stvo nad istraìvanjima u oblastima pedosfere za 16kandidata.

Istraìva~ka radoznalost i nau~ni pristup pedo-sferi, te nastojanja da se njena ekolo{ka uravnoteè-nost o~uva i unaprje|uje, rezultirala je {irokom pale-tom aktivnosti. Svakako zna~ajna mjesta u ovomopusu zauzimaju radovi na definiranju „bolesnih“ ta-la, njihovom dijagnosticiranju i pronalaènjima opti-malnih rje{enja i mjera koje je potrebno realizirati zadovo|enje tla u „zdravo“ stanje.

Ovdje se posebno isti~u radovi na tlima koja pa-te od vi{kova voda i radovi na tlima koja imaju pro-bleme sa zadràvanjem optimalnih koli~ina vode.

Va`ni su i zapaèni radovi profesora Resulovi}ana o{te}enjima i uni{tenjima zemlji{nih resursa, pe-dosfere i tla. Jo{ uvijek je vrlo aktivan i angaìran nje-gov rad na sanaciji ovakvih prostora, a neki od ovihobjekata mjesta su na kojima se crpu nau~ni rezulta-ti, mjesta su akademskih usavr{avanja i me|unaro-dne su ta~ke pozitivnih pokazatelja nau~nom pristu-pu i kvalitetnom rje{avanju okolinskih problema.

Kao vid za{tite najproduktivnijih zemlji{nih pros-tora, profesor Resulovi} radi na razvoju, usavr{ava-nju i tehnikama primjene bonitiranja tla. Vrlo je zapa-èna njegova kartografska aktivnost u ovim oblasti-ma.

Nesporni je pionir u metodima prora~unavanjatrajnih i privremenih gubitaka tla, ranije za prostoreJugoslavije, a danas za prostore Bosne i Hercegovi-ne. Kao zna~ajan pokazatelj u negativnim tendenci-jama odnosa prema tlu, prora~unao je da su se rani-ji trajni godi{nji gubici tla kretali oko 3000 ha.

Iz opusa vrednovanja tla i njegovog svrstavanjau definirane hijerarhijske okvire jo{ prije 30 godin,klasificirao je o{te}ene i uni{tene zemlji{ne prostorei predloìo je klasu tehnogenih tala, na tada{njem ju-goslovenskom nivou. Ovakvi nau~no-istraìva~ki an-ga`mani i radovi dobili su, na odre|eni na~in, svojefinale u Univerzitetskom ud`beniku „Sistematikatla/zemlji{ta nastanak ,svojstva i plodnost“ koji je

5VODA I MI BROJ 67

Obra}anje prof. Resulovi}a u Akademiji nauka

Snimio: I. êngi}

objavljen 2008. godine, u koautorstvu s dvojicomnjegovih u~enika i saradnika.

Profesor Resulovi} je predstavljao rezultate svo-jih istraìvanja na brojnim svjetskim, regionalnim inacionalnim nau~nim i stru~nim skupovima. Ovihaktivnosti mu ne nedostaje ni danas, a kao primjerinavode se u~e{}a u posljednjih pet godina na dese-tak evropskih skupova.

Najnoviji istraìva~ki zanos inspirisan je infekcija-ma tla, a na ovom polju profesor Resulovi}, ponovopredstavlja istinskog pionira, te je ~esto i neshva}enod strane kli{eiziranih struktura u{togljenih u kon-vencionalne okvire, koji pokazuju malo interesa zaaktuelne okolinske probleme.

Ovako {irok nau~no-istraìva~ki pristup rezulti-rao je intenzivnom saradnjom sa mla|im istraìva~i-ma koji su kao svoga voditelja u dostizanju najvi{egnau~nog zvanja odabrali profesora Resulovi}a. ê-trnaest je ovakvih istraìva~a uspje{no vodio do os-tvarenja doktorskih zvanja.

Profesionalne aktivnosti profesora Resulovi}a,ne jenjavaju ni danas kada je pro{ao polovinu deve-te decenije ìvota, na {to ga po njegovim rije~ima

obvezuje mno{tvo novih ideja i pristupa okolinskimproblemima i tlu kao centralnoj jedinici ovih proble-ma.

Radi svega istaknutog, èlim jo{ jednom nagla-siti da je izuzetna privilegija i ~ast jo{ uvijek raditi i sa-ra|ivati sa tako mladim du hom, prepunim novih ide-ja.

Na ovom mjestu, a koriste}i se ukazanom prili-kom, ja izraàvam svoje osje}aje dubokog po{tova-nja, a iskreno vjerujem i mnogih kolega, saradnika iprijatelja, prema ~ovjeku, misliocu, pedagogu i stva-raocu profesoru Resulovi}u uz nemjerljivu zahval-nost za upute i poduke u profesionalnom radu kojesam kroz dugogodi{nju saradnju gotovo svakodne-vno dobivao.

I na kraju je mo`da najbolje citirati rije~i akade-mika Mihovila Vlahini}a izre~ene u prigodi jubilejaprofesora Resulovi}a:

“U svojem radu je ispoljavao Prometejsku upor-nost i zra~io ljudskim osobitostima, vizionarske, en-ciklopedijske erudicije i edukacije. Cjelokupnim svo-jim pedolo{kim kreativnim opusom pokazao je viso-ke standarde pedolo{ke misli i znanosti.”

6VODA I MI BROJ 67

Dva barda poljoprivrednih nauka: dr Jusa Kurtovi} i dr Husnija Resulovi}

Snimio: I. êngi}

1. Uvodperiodu imperijalizma, krajem devetnaes-tog i po~etkom dvadesetog vijeka, u boga-tijim zemljama Evrope, Sjeverne Amerike iu Japanu, generalno prihva}eni ciljevi ra-

zvoja su bili „progres“ i „modernizacija“, a „ekonom-ski rast“ se smatrao najzna~ajnijim sredstvom za os-tvarenje ovih ciljeva. U takvoj formi progresa, skorosu potpuno bili zanemareni poblemi jednakosti i so-cijalne pravde, odnosno potreba ve}ine ljudi u je-dnom dru{tvu.

Krajem drugog svjetskog se promijenila ovakvapercepcija razvoja, te su ekonomski razvoj i dru{tve-ni boljitak ve}ine ljudi, postale glavne preokupacijevlada. Tako|e, sa uru{avanjem kolonijalnih odnosa,ovaj cilj se pro{irio i na siroma{ne nacije svijeta. Ciljpolitike ekonomskog razvoja bio je podizanje stan-darda ìvota u svijetu.

Tokom perioda nakon drugog svjetskog rata dosada, evoluiralo je poimanje „razvoja“, te su se u ra-zli~itim vremenskim fazama primjenjivali razli~iti pris-tupi u na~inu dostizanja razvoja. Tako je prvobitno,naglasak razvoja bio na promoviranju {to produkti-vnije poljoprivrede i na industrijalizaciji. U kasnim 70-tim, naglasak razvoja bio je na obezbije|enju pristu-

pa ljudi osnovnim potrebama - obrazovanje, hrana,zdravlje i zapo{ljavanje siroma{nih. Ovaj pristup ra-zvoju predstavljao je svojevrsno priznanje da do ta-da koristi od razvoja naj~e{}e nisu dolazile do onihkojim su najvi{e trebale. 80-tih godina, naglasak ra-zvoja je pomjeren na „strukturalne promjenane(adaptacije)“, koje su uklju~ivale uvo|enje liberaliza-cije trì{ta, ukidanje budètskih deficita, uklanjanjeneefikasnih organizacija i dr. Me|utim, trì{no orjen-tirane reforme ~esto su vodile do ve}ih nejednakostii te{ko}a za siroma{ne, ~ak i kada je ekonomska efi-kasnost bila unaprije|ena. 90-tih godina dvadesetogvijeka biva {iroko prihva}en koncept „globalnog ra-zvoja – razvoj na svjetskom nivou“, i to od strane ze-malja sa razli~itim politi~kim sistemima. U ovom pe-riodu su zabiljeèni zna~ajani uspjesi, {irom svijeta,kako u tradicionalnim mjerama rasta – GDP (brutodoma}i proizvod), tako i u mjerama ljudskog razvoja- HDI (indeks humanog razvoja).

Po~etkom 90-tih godina, UNDP (UN RazvojniProgram) je radio na analizama i kriti~kim osvrtimapristupima razvoju, u cilju definiranja „humanog(ljudskog) razvoja“. Ovakav pristup razvoju polazioje od pretpostavke da ljudi moraju biti centar svakograzvoja, a svrha razvoja je definirana kao omogu}a-

INDIKATORIODR@IVOG RAZVOJA U INTEGRALNOM UPRAVLJANJUVODNIM RESURSIMA– Testiranje modela Indeksa vodnog siroma{tva (WPI) u BiH –

7VODA I MI BROJ 67

U

Mr. SELMA ÊNGI], dipl. ing. gra|.

vanje ljudima da imaju vi{e izbora. Pod izborima sepodrazumjevao pristup prihodu, ali ne kao svrha sa-mom sebi, nego kao sredstvo za obezbje|enje ljud-skog blagostanja. Pored toga, pod izborima se po-drazumjevao dug ìvot, znanje, politi~ka sloboda, li-~na sigurnost, sudjelovanje u radu zajednice i garan-tirana ljudska prava.

I pored napretka tokom 90-tih godina, zabiljeè-nog u mnogih zemaljama svijeta, kako po pitanjuGDP-a, tako i po indeksu humanog razvoja (HDI), kri-tike upu}ene prema globalnom razvoju mogle su sezaèti u sljede}a dva problema:

Koristi od razvoja nejednako su distrbuirane; neje-dnakosti u prihodima su ili ostajale nepromjenjeneili su se u nekim slu~ajevima pove}avale. Ukupanbroj ekstremno siroma{nih ostao je visok, u nekimpodru~jima je ~ak i porastao. Utjecaj razvoja na okoli{ i na postoje}e dru{tvenestrukture uglavnom je bio negativan. Mnoga tradi-cionalna dru{tva bila su devastirana eksploataci-jom {uma, izgradnjom vodoprivrednih sistema i in-tenzivnim ribarstvom. Urbana podru~ja u zemljamau razvoju bila su izloèna zaga|enju i imala su pro-bleme zbog neadekvatne transportne, vodne i ka-nalizacijske infrstrukture. Okoli{ne {tete su negdjeumanjile razvojna dostignu}a, a u nekim dijelovimasvijeta dovele i do uni{tavanja neophodnih ekosis-tema.

Pove}ana kriti~nost prema poimanju globalnograzvoja i njegovim negativnim posljedicama (porastsiroma{tva i degradacija okoli{a), vodila je premausvajanju novog koncepta razvoja – koncepta „odrì-vog razvoja“, koji {titi okoli{ i unaprije|uje dru{tvenupravdu.

Prihvatanje nove paradigme razvoja - odrìvograzvoja, dovelo je do shvatanja da je za „mjerenje“ ipra}enje progresa u dostizanju ovakvog razvoja, ne-ophodno uvesti nove mjere, koje su se razlikovale oddotada{njih tzv. „tradicionalnih“ mjera rasta i progre-sa. Jednostrano i u zna~ajnoj mjeri ograni~eno shva-tanje progresa koje su obezbije|ivali tradicionalni in-dikatori, dovelo je do inicijativa za razvojem indikato-ra odrìvog razvoja, koji uvaàvaju veze izme|u eko-nomskih, dru{tvenih i okoli{nih komponenti.

„Cjelokupni sistem, ~iji je samo jedan dio ljud-sko dru{tvo, i od ~ije podr{ke on zavisi, sadrì velikibroj komponenti. Ako pojedina~na komponenta nefunkcionira adekvatno, ukupni sistem nije odrìv i ra-vnomjeran. Odrìvi razvoj je mogu} samo ako sukomponente sistema kao i ukupni sistem odrìvi.Uprkos nesigurnostima oko smijera odrìvog razvo-ja, neophodno je identificirati klju~ne komponentesistema i definirati indikatore koji mogu obezbijeditiklju~ne i pouzdane informacije o odrìvosti svakekomponente i cjelokupnog sistema“. /8/

2. Indikatori odrìvog razvoja – koncepcija i tipovi

2.1. Odnos tradicionalnih i indikatora odrìvog razvoja

Kako je razumjevanje „razvoja“ do osamdesetihgodina 20-og vijeka bilo druga~ije od razumijevanja„odrìvog razvoja“, i indikatori razvoja - tzv. „tradici-onalni indikatori“, tako|e su druga~iji od indikatoraodrìvog razvoja.

Tradicionalni indikatori su se definirali na na~inda zasebno mjere dostignu}a u razli~itim oblastima– sektorima (dru{tvo, okoli{ i ekonomija), neovisnojedni od drugih, ne ulaze}i u analize veza i me|uso-bnih utjecaja ovih oblasti jednih na druge. Svaki se-ktor mjerio je „svoje“ indikatore, i na osnovu samotoga donosio zaklju~ke o stepenu dostignu}a u tojoblasti.

„GDP“ (bruto doma}i proizvod) je jedan od naj-zna~ajnijih reprezenata „tradicionalnih indikatora“,koji ne zadovoljava, niti daje odgovor na su{tinskapitanja nove definicija razvoja - odrìvog razvoja. Je-dan od komentara vezanih za tradicionalne indikato-re razvoja i na jednostrani pogled na „razvoj“, putemupotrebe GDP-a, izraèn je na na sljede}i na~in:

“Nastojanje da rukovo|enje sloènim dru{tvompo~iva na samo jednom indikatoru kao {to je GDP, jekao nastojanje da se upravlja sa boingom 747 sa sa-mo jednim mjera~em na instrument tabli.... zamisliteda va{ doktor dok vas pregleda, ne uradi ni{ta dru-go osim da vam provjeri krvni pritisak.“ /6/

GDP je dugo me|u ekonomstima bio glavni po-kazatelj ekonomskog rasta, {to se moè prihvatitiako se jedino novac posmatra kao pokazatelj pro-gresa. Ekonomski rast podrazumijeva pove}anu po-tro{nju prirodnih resursa i zaga|enje okoli{a. GDPkao njegov indikator odraàva samo ukupni eko-nomski rezultat, bez uklju~ivanja (oduzimanja) tro-{kova vezanih za potrebe okoli{a. Zbog toga se jav-ljaju i paradoksalne situacije kada degradacija okoli-{a ili naru{eno zdravlje ljudi, u stvari, doprinose ras-tu GDP-a, jer se investira u gra|evinsku ili farmaceut-sku industriju. GDP odraàva samo sumu ekonom-skih aktivnosti, bez obzira na efekte koje te aktivnos-ti imaju na zdravlje dru{tva i stanje okoli{a. On uop}ene daje sliku o tome kako je novac raspodijeljen me-|u populacijom, niti daje kvalitativnu sliku standardaljudi.

Od sredine pro{log stolje}a i pojave nove para-digme razvoja - „odrìvog razvoja“ neki ekonomisti istatisti~ari poku{ali su da uklju~e okoli{ne faktore ustatistiku ekonomskog razvoja, odnosno da oduzmutro{kove okoli{ne degradacije i potro{nje resursa odtradicionalnog GDP-a. Na taj na~in se razvio tzv. „ze-leni GDP“ koji je baziran na konceptu odrìvog ra-zvoja.

8VODA I MI BROJ 67

Koncepcija indikatora odrìvog razvoja razlikujese od koncepcije tradicionalnih indikatora, jer se in-dikatori odrìvog razvoja definiraju u {irem, multidi-menzionalnom okviru koji uklju~uje sve oblasti - se-ktore, sa ciljem da ukaù na veze i me|usobne utje-caje razli~itih oblasti jednih na druge. Kao takvi, ko-riste se za ocjenu dostignu}a prema odrìvom razvoju.

Prvi zvani~ni dokument koji je pozvao zemlje ime|unarodne organizacije da definiraju nove indika-tore - indikatore odrìvog razvoja, bila je Agenda 21– program aktivnosti prema odrìvom razvoju koji jeusvojen na Samitu o zemlji (Earth Summit), 1992.god. u Rio de Janeiro-u. Poglavlje 40 Agende 21 isti-~e zna~aj indikatora odrìvog razvoja za dono{enjeodluka u odnosu na tradicionalne indikatore:

“Uobi~ajeno kori{teni indikatori kao {to je „brutonacionalni proizvod“ (GDP) ili mjerenja individualnihresursa ili tokova zaga|enja, ne obezbije|uju ade-kvatne indikacije odrìvosti. Metodi za procjenu inte-rakcija izme|u razli~itih sektorskih, okoli{nih, demo-grafskih, dru{tvenih i razvojnih parametara nisu do-voljno razvijeni, niti primjenjivani. Potrebno je razvitiindikatore odrìvog razvoja sa ciljem obezbije|enja~vrste baze za dono{enje odluka na svim nivoima ida doprinosa samo-reguliranju odrìvosti integriranihokoli{nih i razvojnih sistema“. /11/

2. 2. Konceptualni okviri indikatora odrìvog razvoja

Razli~itost u razumijevanju teorija odrìvog ra-zvoja i razli~itost pojedina~nih prioriteta i ciljeva jedovela i do razvoja rali~itih konceptualnih okvira indi-katora odrìvog razvoja.

Konceptualni okviri pomaù da se fokusira i ut-vrdi {ta treba mjeriti, {ta se o~ekuje od mjerenja i ko-ja vrsta indikatora se koristi. Osnovne razlike me|ukonceptualnim okvirima su u na~inu na koji oni kon-ceptualiziraju klju~ne dimenzije odrìvog razvoja ime|u - veze me|u ovim dimenzijama, u na~inu nakoji oni grupiraju probleme koje treba mjeriti, te ukonceptu po kojem oni opravdavaju odabir i agregi-ranje indikatora.

U dosada{njoj me|unarodnoj i nacionalnim pra-ksama naj~e{}e kori{teni konceptualni okviri indika-tora odrìvog razvoja su:

Pritisak (pokreta~ke sile)-Stanje-Odgovor („PSR“)konceptualni okvir;Problem – tema / pod-tema konceptualni okvir;Kapitalni konceptualni okvir;Obra~unski konceptuani okvir;Agregirani ili kompozitni konceptualni okvir; te Ostali konceptualni okviri indikatora (Indikatori mi-lenijumskih razvojnih ciljeva, Vode}i indikatori i dr.)

„Problem – tema“ / pod-tema“ konceptualni ok-vir uveden je po~etkom 2000-tih. god., i od tada je

naj{ire kori{ten okvir, kako za me|unarodne tako i zaregionalne i nacionalne setove indikatora odrìvograzvoja. Svrha konceptualnog okvira je pra}enje pro-gresa prema odrìvom razvoju i u praksi se naj~e{}ekoristi za pra}enje realizacije ciljeva definiranih uokviru regionalnih ili nacionalnih strategija odrìvograzvoja.

Pro{irena verzija konceptualnog okvira „PSR“,tzv. „DPSIR“ konceptualni okvir (Pokreta~i (D) – Priti-sak (P) - Stanje (S) – Utjecaji (I) – Odgovori (R), po-kazao se adekvatnim za analiziranje me|u-vezaizme|u okoli{a i socio-ekonomskih aktivnosti, odno-sno veza izme|u uzroka i posljedica okoli{nih pro-blema, te je „DPSIR“ konceptualni okvir postao naj-~e{}e kori{teni okvir za okoli{ne indikatore.

Kapitalni konceptualni okvir se po~eo koristiti odsredine 2000 - tih god. i najmla|i je konceptualniokvir do sada. Za razliku od ostalih, indikatori kapital-nog konceptualnog okvira direktno se veù i mjere„ukupno nacionalno blagostanje po glavi stanovni-ka“ (suma svih vrsta kapitala), a ne dostizanje ciljevai politika ili definiranih prioriteta odrìvog razvoja.

Obra~unski okviri preuzimaju indikatore iz razli-~itih baza podataka pri ~emu koriste konzistene kla-sifikacije i definicije i vr{e agregiranje po sektorima.Ekonomski obra~uni i okoli{ne statistike naj~e{}e sejo{ uvijek u svijetu razvijaju neovisno, u skladu sasvojim konvencijama i klasifikcijama. Jedan od najis-taknutijih obra~una koji je razvijen u svrhu integrira-nja ekonomskih i okoli{nih statistika, je „Intergriraniokoli{ni i ekonomski obra~un“ (Integrated Environ-ment and Economic Accounting - SEEA), uspostav-ljen 2003. god. od strane UNSC, IMF, WB, EC iOECD (Vije}e Ujedinjenih nacija za sigurnost, Me|u-narodni monetarni forn, Svjetsla banka, Evropskakomisija, Organizacija za ekonomsku kooperaciju irazvoj).

Agregirani indikatori po~eli su se uspostavljati ikoristiti i prije devedesetih godina pro{log vijeka.Svrha agregiranog okvira moè biti u pra}enju stanjai progresa za jednu ili vi{e dimenzija odrìvog razvo-ja, u pra}enju stanja u upravljanju resursima ili uodraàvanje cjelovite slike o odrìvom razvoju. Anali-ti~ki okvir ovih indikatora sastoji se od vi{e kompo-nenti koje se formiraju razli~itim metodama agregira-nja setova podataka i indikatora. Prora~unate kom-ponente se dalje, tako|e prema razli~itim metodamaagregiranja, integriraju u jedan sloèni indeks - agre-girani indikator.

3. Okoli{ni i vodni indikatori odrìvog razvoja

3.1. Pregled zna~ajnijih globalnih i evropskih indikatora

Obzirom na zna~aj okoli{a i voda za dostizanjeodrìvog razvoja, svi setovi indikatora odrìvog ra-

9VODA I MI BROJ 67

zvoja u sebi sadrè okoli{ne i vodne indikatore. Me-|utim, obzirom na {irinu i obuhvat odrìvog razvojasa jedne strane, te sa druge strane, na praksu koja jepokazala da je odabirom manjeg broja indikatoraodrìvog razvoja lak{e upravljati, broj okoli{nih i vo-dnih indikatora unutar setova je obi~no sveden naminimalno potreban.

Me|utim, da bi se odrìvi razvoj mogao detaljnoanalizirati, za okoli{ i vode se definira ve}i broj indi-katora koji se koriste u ocjeni okoli{nih i vodnih poli-tika, i od kojih se samo neki odabiru i integriraju u se-tove indikatora odrìvog razvoja.

OECD je razvio i publicirao prvi me|unarodni setokoli{nih indikatora 1994. god.. („PSR“ konceptu-alni okvir), koje koristi redovno u pregledima oko-linskih performansi zemalja, te u u ostalim akti-vnostima kod analiza politika. EEA (Evropska agencija za okoli{)je razvila setokoli{nih indikatora („EEA core set“) 2004. god.,koji se sastoji od 37 indikatora organiziranih u „tzv“„DPSIR“ konceptualni okvir, a primarni cilj im je daodraàvaju prioritete politika i da budu relevnatniza politike. Indikatori se odnose na {est okoli{nihtema (zaga|enje zraka i stanjenje ozonskog sloja;klimatske promjene; otpad; vode; biodiverzitet i tlo/ kopneni okoli{), te ~etiri sektorske teme: (poljopri-vreda, energija, transport i ribarstvo). Putem Evropskog tematskog centra za vode (Euro-pean water topic center - EVTC), EEA je inicirala irazvoj seta „vodnih indikatora“ („core set“ indikato-ri za vode). Cilj razvoja ovog seta je da pomognepri ocjeni ostvarenja {irih ciljeva vodne politikeEvropske unije, te da ukaè na eventualne propus-te u politikama. U skladu sa ovim, EVTC je izradionacrt „core set indikatora za vode“. Vodni set indi-katora sadrì 57 indikatora, organiziranih u„DPSIR“ konceptualni okvir i podijeljenih u 2 grupe:kvalitet voda i kvantitet voda. Me|u najzna~ajnijim agregiranim indikatorima (in-dexima) orjentiranim na pra}enje okoli{ne dimenzi-je su Ecologica Footprint (EF), Environmental Sus-tainability Index – (ESI), i Environmental Perfor-mance Index (EPI).Indikatori koji se koriste u procesu integralnogupraljanja vodnim resursima mogu biti uè orjenti-rani na specifi~ne probleme upravljanja vodama isluè za istraìvanje i pore|enje: kvaliteta voda,prostornih i vremenskih varijacija raspoloìvosti ikori{enja voda, efikasnosti kori{tenja voda, efika-snosti isporuke voda itd. Zna~ajniji vodni indikatorii indeksi ovog tipa, koji sluè za dono{enje odlukau upravljanju vodama su:

- Falkenmark Water Stress Indicator (FWSI) - Falken-markov Indikator vodnog stresa FWSI indikator je jedan je od naj~e{}e kori{tenih

vodnih indikatora, koji stavlja u odnos god{nje ra-

spoloìve vodne resurse u datom regionu (zemlji) sabrojem stanovnika, ne uzimaju}i u obzir prostornu ivremensku distribucuju vodnih resursa. Prema Fal-kenmark-u, raspoloìvost voda ve}a od 1700 m3/ st./ god, definirana je kao granica iznad koje se nedos-tatak vode javlja samo povremeno ili lokalno. Raspo-loìvot voda ispod ovog nivoa smatra se nedostat-kom vode, i u zavisnosti od raspoloìvih koli~inauzrokuje razli~ite stepene ograni~enja za ljude i ra-zvoj. U podru~jima gdje je raspoloìvost voda iznad1000 m3/ st. / god, smatra se da je nedostatak vodetakav, da predstavlja ograni~enje za ekonomski ra-zvoj, zdravlje ljudi i standard ìvota, a u slu~aju ra-spoloìvosti voda ispod 500 m3/ st. / god, nedosta-tak vode se smatra osnovnim ograni~enjima za ìvot.

- Dry Season Flow Index (DSFI) – Indeks proticaja usu{nom perioduDSFI indeks uzima u obzir vremensku varijabil-

nost raspoloìvosti vodnih resursa, koja je veomazna~ajna, naro~ito za regione u kojima se javljaju ki-{ne i su{ne sezone. Ra~una se dijeljenjem zapremi-ne oticanja u vrijeme su{ne sezone, odnosno, u vri-jeme 4 uzastopna mjeseca sa minimalnim kumulati-vnim oticajem, sa brojem stanovnika. Prema DSF-u,a na osnovu Falkenmark - ove definicije, rije~ni sliv jeizloèn vodnom stresu1 ako ima na raspolaganjumanje od 1 700 m3/ st. / god, a za slivove koji raspo-laù sa koli~inama voda u rasponu izme|u 1700 m3/st. / god. i 4000 m3/ st. / god. se smatra da su ade-kvatno snabdijeveni vodama.

- Water Availability Index (W A I) – Indeks raspoloì-vosti voda WAI indeks uklju~uje povr{inske i podzemne vo-

de, i poredi ih sa ukupnim zahtijevima za vodom svihsektora (doma}instva, industrija, poljoprivreda). Vri-jednost indeksa se kre}e u rangu do -1 do + 1, i ka-da je indeks jednak 0 raspoloìvost voda i zahtijeviza vodom su jednaki.

- Basic Human Needs Index (BHNI) - Indeks osno-vnih ljudskih potreba Pristup u razvoju BHNI indeksa baziran je na ko-

ri{tenju vode, za razliku od ve}ine indeksa baziranihna raspoloìvosti voda. Autor (Gleick) je je kvantifici-rao koli~inu vode od 50 l/st./dan, kao dovoljnu za za-dovoljenje osnovnih potreba za vodom (pi}e, kuha-nje, kupanje, higijena). Kvalitet voda, kao ni potrebeostalih korisnika voda (industrija, poljoprivreda, pri-roda i dr.) nisu uklju~eni u razvoj indikatora.

10VODA I MI BROJ 67

1 Vodni stres nastaje kada zahtjevi za vodom prevazilaze ra-spoloìve koli~ine voda u odre|enom vremenskom perio-du, ili kada lo{ kvalitet voda ograni~ava njihovo kori{tenje.

Druga vrsta indikatora u procesu integralnog upra-ljanja vodnim resursima uklju~uje aspekte voda isocio – ekonomske aspekte. Oni su orjentirani naanalizu u~inkovitosti upravljanja vodnim resursimai usmjeravanje ka eventualnim promjenama u na~i-nu upravljanja vodnim resursima.

Jedan takav indikator razvila je grupa autora2 to-kom 2001. god. u okviru projekta „The Developmentand testing of Water Powerty Index“ (Razvoj i testira-nje Indeksa vodnog siroma{tva – WPI“ ), kao alataintegralnog upravljanja vodnim resursima.

Autori indeksa vodnog siroma{tva testirali sumodel WPI-a za dva prostorna nivoa:

1) nivo lokalne zajednice i 2) nacionalni (dràvni) nivo.

Testiranje modela za nivo lokalne zajedniceuklju~ilo je 11 lokalnih zajednica iz 3 afri~ke i azijskezemlje – Ju`na Afrika, Tanzanija i [ri Lanka, a za na-cionalni nivo je uklju~ilo 148 zemalja svijeta.

4. Water Poverty Index (WPI) kao alat integralnog upravljanja vodnim resursima

4.1. Teoretska pozadina indeksa vodnog siroma{tva

4.1.1. Teorija siroma{tvaKrajem devedesetih godina dvadesetog vijeka,

multilateralne agencije su posebnu pa`nju usmjera-vale na eliminaciju i smanjenje siroma{tva.

Autori indeksa vodnog siroma{tva - WPI analizi-raju pojavu siroma{tva u kontekstu nedostatka vodena sljede}i na~in: „Nedostatak vode ne odre|uje ni-vo sirom{tva ili prosperiteta koje uìvaju zajednice.Me|utim, zajednice koje trpe siroma{tvo }e u skorosvim slu~ajevima biti suo~ene sa problemom u pris-tupu dovoljnim koli~inama sigurne vode, kako zaupotrebu u doma}instvu tako i za generiranje sigur-nih sredstava za ìvot. U analiziranju razloga vodnihproblema, va`no je prepoznati da se nedostatak vo-de moè posmatrati na dva na~ina: nedostatak vodeprvog reda, koji je fizi~ki nedostatak vode i nedosta-tak vode drugog reda koji je rezultat nedostatka dru-{tvenog adaptivnog kapaciteta3. Siroma{nima ne-dostaje adaptivni kapacitet, {to sugerira da je tajaspekt razvoja u sektoru voda najrelevantniji za sma-njenje siroma{tva“. /5/

Konceptualizacija siroma{tva u strukturi WPI-abazirana je na teorijama siroma{tva koje su razvijaliTownsend (1979), Sen (1981, 1985, 1995 1999), azatim pro{irio Desai (1995). Siroma{tvo je definiranokao stanje proisteklo li{avanjem mogu}nosti / spo-sobnosti. Baziraju}i na pristupu „osnovnih potreba“definiranom od strane Pigou (1920), Sen je ukazaoda je „ ....siroma{tvo rezultat nedostatka bar jednogod osnovnih uslova (ili vje{tina), koji su predusloviefektivng ìvota“.

U tom kontekstu, autori Indeksa vodnog siro-ma{tva nedostatak vode interpretiraju kao nedosta-tak jednog od osnovnih preduslova efektivnog ìvo-ta, koji nadalje, ima mnoge dodatne negativne po-sljedice na zdravlje, produktivnost, stanje okoli{a i dr.

Desai je 1995. god. definirano pet osnovnih mo-gu}nosti / sposobnosti koje su potrebne za ostvari-vanje ìvotnih izbora:

1. sposobnost da se dugo ìvi2. sposobnost da se osigura biolo{ka reprodukcija3. sposobnost za zdrav ìvot4. sposobnost za djelovanje u dru{tvu 5. sposobnost posjedovanja znanja i slobode izraà-

vanja i misli.

Prve tri navedene sposobnosti direktno zaviseod raspoloìvosti i dostupnosti vode i zna~ajnim dije-lom su obezbije|ene u uslovima efikasnog upravlja-nja vodnim resursima, ali i posljednje dvije su djelimi-~no obezbije|ene u uslovima postojanja participati-vnih upravlja~kih strukture u sektoru voda.

U strukturu WPI-a su uklju~ene pojedine dimen-zije svake od navedenih sposobnosti, te indeks nataj na~in otvara vidike i ukazuje na na~ine smanjenjasiroma{tva putem efikasnijeg upravljanja vodnim re-sursima.

4.1.2. Koncept „odrìvih sredstava za ìvot (kapitala)“

Devedesetih godina je razvijen novi pristup pre-ma smanjenju siroma{tva – „Koncept odrìvih sred-stva za ìvot (kapitala)“, ~ija najpoznatija definicijapotje~e od Chambers and Conway (1992), a koja jemodificirana, i kao takva generalno i prihva}ena samanjim razlikama me|u autorima i organizacijama.

„Odrìva sredstva ìvota“ predstavljaju sposo-bnosti, imovinu (uklju~uju}i materijalne i dru{tveneresurse) i aktivnosti, neophodne za ìvot: odrìva suona sredstva ìvota koja mogu da se nose sa i opo-rave od pritiska i udara i odrè i oja~aju svoje sposo-bnosti i imovinu....

..... i sada i u budu}nosti (Carney 1998) ili

......ne slabe}i prirodnu bazu (Scones, 1998).“

Koncept „odrìvih sredstava za ìvot“ – kapitala(ljudskih, prirodnih, finansijskih, fizi~kih – proizvo-

11VODA I MI BROJ 67

2 Caroline Sullivan, P. Lawrence, J.R Meigh, T.S Fediw , et. all;3 Generana sposobnost sistema, institucija i individualaca da

se prilagode potencijalnim opasnostima i promjenama, teda se suo~e i nose sa njihovim posljedicama, kao i da isko-riste mogu}nosti koje su pred njima.

dnih i dru{tvenih) je holisti~ki alat, i predstavlja anali-ti~ki okvir za razumijevanje uzroka siroma{ta, a zatimi identificiranje na~ina koji vode smanjenju siroma{-tva.

„Da bi postojao razvoj koji obezbije|uje mogu-}nost za stalni rast blagostanja, kapitali se morajukoristiti bez dovo|enja u pitanje njihovog nepovra-tnog gubitka. Razli~itim kombinacijama kori{tenjakapitala mogu se proizvesti sli~ni ciljevi, i odre|enakoli~ina nekog kapitala se moè nadomjestiti, ali, dabi se osigurala odrìva budu}nost, moraju se po{to-vati ograni~enja zemljinog sistema“. /5/

Konceptualizacija kapitala u strukturi WPI-a bazi-rana je na konceptu „odrìvih sredstava za ìvot“. Petglavnih komponenti WPI-a (resursi, pristup, kapaci-tet, kori{tenje, okoli{), analogne su tipovima kapitalaokvira „odrìvih sredstava za ìvot“ (ljudskih, priro-dnih, finansijskih, fizi~kih – proizvodnih i dru{tvenih).(Slika 1).

Autori WPI-a na sljede}i na~in komentiraju uzro-ke nedostataka odrìvih sredstava (kapitala) u siro-ma{nim sredinama i identificiraju na~ine smanjenjasiroma{tva, te alatom kakav je WPI nastoje obezbije-diti instrument koji primjenjuju}i se u sektoru vodamoè doprinjeti smanjenju siroma{tva.

„Osiroma{ene zajednice su po definiciji uskra}e-ne za neka ili sva odrìva sredstva. Njihovi lokalni,prirodni i ljudski kapitali nisu bili mobilizirani da kre-iraju adekvatne fizi~ke (proizvodne) i finansijske ka-pitale. Kako se razvoj de{ava tokom vremena, dolazido neizbje`nih promjena u raspoloìvosti ovih kapi-tala, kao {to je ilustrirano na Slici1. Da bi se utjecalona bilo koji oblik siroma{tva, pristup ovim kapitalima

se mora raspodijeliti na na~in da se postavljeni cilje-vi odnose na sve dru{tvene grupe. Na taj na~in dru{-tveni sektori, uklju~uju}i i siroma{ne, imaju koristi odrazvoja.“ /5/

4.2. Koncept i konceptualni okvir (struktura) indeksa vodnog siroma{tva

Koncept indeksa vodnog siroma{tva po~iva naanalizi veza izme|u vodnih resursa i siroma{tva. Pre-ma autorskim interpretacijama termina „vodno siro-ma{tvo“ ljudi mogu biti „vodno siroma{ni“ ako ne-maju dovoljno vode za zadovoljenje osnovnih potre-ba jer vodni resursi nisu raspoloìvi ili mogu biti „vo-dno sirma{ni“ ako nemaju dovoljne prihode da platesnabdijevanje vodom iako su resursi raspoloìvi.

Konceptualni okvir indeksa uklju~uje pet glavnihkomponenti indeksa:

1. Raspoloìvi resursi2. Pristup vodnim resursima3. Kapacitet za upravljanje vodnim resursima4. Kori{tenje vodnih resursa5. Okoli{

U okviru svake glavne komponente, definiraju serelevantne pod – komponente / indikatori. Pod -komponente imaju cilj da odraàvaju razli~ite dimen-zije glavnih komponenti u okviru kojih se definiraju.

Uspostavljeni konceptualni okvir, prema autori-ma, ne moè se mijenjati u smislu broja i vrsta petglavnih komponenti indeksa. Za razliku od toga,smatra se da je neophodna odre|ena fleksibilnost uizboru pod-komponenti, odnosno setova podatakakoji formiraju pod-komponenete, zbog specifi~nih

12VODA I MI BROJ 67

Slika1. Analogija tipova kapitala okvira „odrìvih sredstava za ìvot“ sa komponentiama WPI-a

Izvor: “Derivation and Testing of the Water Poverty Index Phase 1”; Final Report; (CEH, Wallingford); 2002

uslova razli~itih podru~ja, razlika u raspoloìvosti po-dataka, te specifi~nosti primjene indeksa na razli~i-tim prostornim nivoima / obuhvatima (administrati-vne jedinice, rije~ni bazeni, zemlje).

Komponenta 1. - Resursi: fizi~ka raspoloìvost po-vr{inskih i podzemnih voda.

Komponenta 1. mjeri raspoloìve koli~ine po-vr{inskih i podzemnih voda za zahvatanje, uzimaju}iu obzir ukupne koli~ine raspoloìvih voda, vremen-ske (sezonske i godi{nje) varijabilnosti i kvalitet voda.

Prema konceptualnom okviru, hidrolo{ki aspektindeksa - raspoloìvost vodnih resursa moè se treti-rati dvojako: kao primarna - prirodna raspoloìvost(potencijalni resurs) i kao aktuelna raspoloìvost (po-tencijalno snabdijevanje).

Primarna raspoloìvost podrazumjeva prirodnoraspoloìve koli~ine voda na posmatranom podru-~ju. Pod „prirodnim“ se podrazumjeva stanje prije bi-lo koje zna~ajnije intervencije ~ovjeka ili promjene ureìmu proticaja ili podzemnom akviferu. Prirodna ra-spoloìvost, prema tome, ne uzima u obzir efektebrana, prevo|enja voda ili zaga|enja. U slu~aju pod-zemnih voda, prirodna raspoloìvost uzima u obzirpodzemne vode, kao potecijalni resurs, bez obzirana nepostojanje bu{otina ili bunara na posmatranompodru~ju.

Aktuelna rasoloìvost uzima u obzir intervencije~ovjeka, koje mogu biti direktne i indirektne.

Direktne intervencije mogu utjecati na kvantitet,reìm i kvalitet voda i od njih zavisi da li je raspoloì-vost voda smanjena u odnosu na prirodnu rasapolo-ìvost, kao n.p.r. u slu~aju postojanja sistema vodo-snabdijevanja, preusmjeravanja voda iz brana za po-trebe poljoprivrede ili industrija koje vra}aju zaga|e-nu vodu, ili uve}ana kao n.p.r u slu~aju prevo|enjavoda iz drugog sliva. U slu~aju podzemnih voda,aktuelnu raspoloìvost predstavljaju koli~ine podze-mnih voda koje su zahva}ene ili koli~ine voda kojesu prevedene iz drugih akvifera. Indirektne interven-cije podrazumjevaju promjene u slivu koje utje~u naproticaje (promjene namjene zemlji{ta, vegetacije idr.). Ove promjene su naj~e{}e, posmatrano u krat-kom vremenskom periodu, relativno male, te su iutjecaji na aktuelnu rasploìvost vodnih resursa za-nemarljivi.

Bez obzira koja se raspoloìvost vodnih resursakoristi kod ra~unanje indeksa, u obzir se uzimaju triaspekta:

1. Ukupne koli~ine raspoloìvih voda iz svih izvori{ta(povr{inskih i podzemnih vode)

2. Varijabilnost (sezonska i godi{nja) u slu~aju priro-dne raspoloìvosti, ili pouzdanost posmatranih vo-dnih sistema, u slu~aju aktuelne raspoloìvosti.

3. Kvalitet voda, pri ~emu se, generalno, u obzir uzi-maju raspoloìvi vodni resursi koji zadovoljavajukriterije vode za pi}e.

Komponenta 2. – Pristup: pristup ljudi vodnim resur-sima i kanalizaciji.

Komponenta 2. mjeri stepen pristupa stanovni{-tva vodi za pi}e i vodi za privredu, te stepen pristupakanalizaciji, uzimaju}i u obzir infrastukturu, potrebuza navodnjavanjem u odnosu na klimatske karakte-ristike i dr.

Komponenta 3. – Kapacitet: sposonosti / mogu-}nosti upravljanja vodama.

Komponenta 3. mjeri socio – ekonomske para-metre koji utje~u na pristup i upravljanje vodnim re-sursima, uzimaju}i u obzir standard ìvota, prihode,zdravlje i obrazovanje.

Komponenta 4. – Kori{tenje: na~in kori{tenja vodau razli~ite svrhe.

Komponenta 4. mjeri efikasnost kori{tenja vodeza pi}e u doma}instvima, industrijama i u poljopri-vredi.

Komponenta 5. Okoli{: dodjela vodnih resursa eko-sistemima za usluge koje obezbije|uju.

Komponenta 5. mjeri stepen zadovoljenja potre-ba ekosistema za vodnim resursima, odnosno ekolo-{ku odrìvost koja zavisi od vodnih resursa uklju~u-ju}i biodivezitet, zaga|iva~e voda, te vodni stres(kvalitativni aspekt).

Treba naglasiti da prema autorima indeksa, me-tode i indikatori uklju~eni u komponentu okoli{a nisuzadovoljavaju}e razvijeni tokom reaizacije projekta,te je ustanovljeno da ova komponenta treba biti da-lje istraìvana i razvijana.

Konceptualni okvir indeksa vodnog siroma{tvaomogu}ava njegovu primjenu za razli~ite prostorneobuhvate (lokalni nivo, rije~ni bazen, nacionalni ni-vo), ~ime se obezbije|uje najefikasnije kori{tenje in-deksa kao upravlja~kog alata. (Slika 2.)

4.3. Primjena indeksa vodnog siroma{tva

4.3.1. Matematski modeli za prora~un WPI-aMetodologija razvoja indeksa vodnog siroma{-

tva – WPI bazirana je na pristupu agregiranja indika-tora koja je kori{tena za razvoj Indeksa ljudskog ra-

13VODA I MI BROJ 67

Slika 2. Grafi~ki prikaz mogu}nosti primjene indeksa WPIza razli~ite prostorne obuhvate

Izvor: “Derivation and Testing of the Water Poverty Index Phase1”; Final Report; (CEH, Wallingford); 2002

zvoja (HDI). Kao agregirani indeks, bazira na stavuda se, za razliku od kori{tenja jednog indikatora,kombinacijom relevantnih indikatora (varijabli) moèobezbijediti cjelovitiji uvid u odre|eni problem.

Agregiranje pet glavnih komponenti u indeksWPI je za nivo lokalnih zajednica izvr{en na dva na-~ina - kori{tenjem dva matematska modela. Osno-vna razlika je u na~inu agregiranja pod-komponentiu okviru prora~una indeksa WPI, odnosno u vrije-dnostima teìnskih koeficijenata dodijeljenih pod-komponentama. Prora~un indeksa vodnog siroma{-tva za nacionalni nivo izvr{en je na samo jedan na~inkori{tenjem jdnog matematskog modela.

Matematski model 1.Matematskim modelom 1., prora~un WPI-a se

vr{i na osnovu jedna~ine (1).

jedna~ina (1)

pri ~emu je:

WPI - indeks vodnog siroma{tva (WPI) za odre|enopodru~je i predstavlja ponderisanu sumu pet gla-vnih komponenti i ima vrijednost izme|u 0 i 100;

Xi - glavna komponente indeksa za odre|eno podru-~je, koja ima vrijednost izme|u 0 i 100;

wx, i - teìnski koeficijenti glavne komponenete Xi , ~i-je vrijednosti iznose 1 za sve komponente;

Da bi se standardizirao rezultat i dobile vrije-dnosti WPI-a izme|u 0 i 100, suma je podijeljena sasumom teìnskih faktora.

U skladu sa ovim, gornji izraz se moè napisatikao:

jedna~ina (2)pri ~emu su:

R, P, Ka, Ko,O - glavne komponente (Raspoloìvost,Pristup, Kapacitet, Kori{tenje, Oko-li{);

wr, wp, wKa, wKo, wO – teìnski koeficijenti glavnihkomponeneti.

Svaka od pet glavnih komponenti sadrì niz pod- komponenti koje se agregiraju u glavne kompone-nete na osnovu jedna~ina 3, odnosno, na isti na~inkao i glavne komponente u indeks WPI. (jedna~ina2). Na taj na~in svaka glavna komponenta predstav-lja indeks za sebe.

jedna~ina (3)

pri ~emu je:

XIi - glavna komponente indeksa za odre|eno podru-~je, koja ima vrijednost izme|u 0 i 100 i kojapredstavlja ponderisanu sumu odgovaraju}ihpod-komponenti;

Ii = pod - komponenta (indikator) glavne komponente;wI, i - teìnski koeficijenti pod-komponenete Ii, ~ije

vrijednosti iznose 1 za sve pod- komponente

Vrijednost pod-komponenete (Ii) podru~ja zakoje se ra~una indeks, predstavlja relativnu pozicijudatog podru~ja u odnosu na ostala podru~ja kojaulaze u prora~un. Prora~un pod-komponeneti (Ii)vr{i se pomo}u jedna~ine 4.

Dimenzionalne vrijednosti indikatora (Xi) sezbog uporedbe sa drugim (referentnim) dimenzi-onalnim vrijednostima normaliziraju slijede}om je-dna~inom na interval [0,100].

(jedna~ina 4),

pri ~emu su:

Ii = pod-komponenta, koja ima vrijednost izme|u 0 i100;

xi - indikator podru~ja za koje se ra~na pod-kompo-nenta;

xmax - indikator podru~ja koje ima maksimalnu vrije-dnost indikatora;

xmin - indikatora podru~ja koje ima minimalnu vrije-dnost indikatora;

U specifi~nim slu~ajevima kada stvarne vrije-dnosti indikatora pripadaju velikom intervalu, tj. kadaje razlika xmax – xmin vi{ecifreni broj, tada se pretho-dno vr{i svo|enje stvarnih vrijednosti na logaritam-sku skalu, ~ime se postiè smanjenje intervalnih ra-zlika.

Va`no je napomenuti da xmax ozna~ava najboljuvrijednost, a ne nu`no i maksimalnu, te da i xminozna~ava najlo{iju vrijednost, a ne nu`no i minimal-nu. U slu~aju npr. da je kriterij za ocjenu indikatoratakav da je vrijednost indikatora bolja ako je manja,tada }e xmax ozna~avati minimalnu vrijednost, a xminmaksimalnu vrijednost.

Ovim na~inom prora~una – kori{tenjem mate-matskog modela 1., svim glavnim komponentama sudodijeljeni teìnski koeficijenti 1 (wx, i = 1), sa ciljemobezije|enja istog relativnog zna~aja svake glavnekopmponente u ukupnoj vrijednosti indeksa.

14VODA I MI BROJ 67

Me|utim, obzirom da prema odabranoj autoro-voj strukturi indeksa 5 glavnih komponenti ne sadrèisti broj pod-komponenti, te obzirom da je po prora-~unu (jedna~ina 2), udio svake od 5 glavnih kompo-nenti u ukupnoj vrijednosti indeksa isti (20% ), pod-komponente su implicitno vrijednovane razli~ito.

Zbog toga je, za nivo lokalnih zajednica, primje-njen i drugi na~in prora~una (matematski model 2.),koji obezbije|uje da svaki aspekt indeksa i sve nje-gove pod - komponente imalju istu teìnu.

Matematski model 2.Matematskim modelom 2., prora~un WPI-a se

vr{i na osnovu jedna~ine (5).

uz uslov da je:

jedna~ina (6),

pri ~emu su:

podKi - sve pod - komponenete kori{tene u glavnimkomponentama (Raspoloìvost, Pristup, Ka-pacitet, Kori{tenje, Okoli{);

Ri - pod-komponente kori{tene u komponenti Ra-spoloìvost

Pi - pod-komponente kori{tene u komponenti Pris-tup

Kai - pod-komponente kori{tene u komponenti Kapa-citet

Koi - pod-komponente kori{tene u komponenti Kori-{tenje

Oi - pod-komponente kori{tene u komponenti Okoli{N - ukupan broj pod-komponenti kori{tenih za prora-

~un indeksaN1 - ukupan broj pod-komponenti kori{ten za kompo-

nentu RaspoloìvostN2 - ukupan broj pod-komponenti kori{ten za kompo-

nentu PristupN3 - ukupan broj pod-komponenti kori{ten za kompo-

nentu KapacitetN4 - ukupan broj pod-komponenti kori{ten za kompo-

nentu Kori{tenjeN5 - ukupan broj pod-komponenti kori{ten za kompo-

nentu Okoli{wi – teìnski koeficijent pod-komponenete za koje vri-

jedi ograni~enje iz jedna~ine 5;

Upotreba ovog na~ina prora~una – model 2.,uzrokovala je kod svake lokalne zajednice manjepromjene vrijednosti komponenti i indeksa vodnogsiroma{tva (WPI) u odnosu na prora~un prema mo-delu 1.Po mi{ljenju autora ovaj metod je precizniji re-prezent jednako vrijednovanih pod-komponenti in-deksa.

5. PRIMJENA MODELA WPI U BIH

5.1. Primjena modela za razli~ite prostorne nivoe / obuhvate u BiH

Testiranje modela WPI u BiH ura|eno je za dvaprostorna nivoa:

1. Nacionalni nivo, koji uklju~uje cjelokupnu teritorijuBiH;

2. Nivo slivnog podru~ja, koji uklju~uje podru~e slivarijeke Zujevine, lijeve pritoke rijeke Bosne.

Za testiranje modela za oba nivoa u BiH, kori-{ten je originalni model autora WPI-a 3/ standardizi-rani okvir WPI-a, koji striktno nalaè kori{tenje 5 gla-vnih komponenti (resursi, pristup, kori{tenje, kapaci-tet i okoli{), ali omogu}ava fleksibilnost kod odabirapod-komponenti, koje ~ine strukturu glavnih kompo-nenti.

Analiza pod-komponenti kori{tenih u autorovimmodelima za nacionalni i nivo lokalnih zajednica,dovela je do opredjeljenja da se za prora~un indeksau BiH za oba nivoa, kao osnova, sa odre|enim od-stupanjima, usvoji autorova struktura pod-kompo-nenti kori{tena za prora~un WPI-a na nacionalnomnivou. Ovo opredjeljenje bazirano je na ~injenici daje odabir pod-komponenti za lokalne zajednice uAfri~kom i Azijskom kontinentu bio uslovljen specifi-~nostima ovih regiona koje u odre|enim aspektima,kao {to su pristup vodnim resursima i kapacitet /sposobnosti upravljanja vodama, zna~ajnije odstu-paju od specifi~nih uslova regiona kojem pripadaBiH. Analizom pod – komponenti kori{tenih u origi-nalnom WPI modelu na nacionalnom nivou, ocjenje-no je da su pod-komponente kori{tene u njemu re-prezentativnije i relevantnije za prora~un indeksa uBiH, kako za nacionalni nivo (BiH) tako i za nivo rije-~nog sliva (sliv rijeke Zujevine).

15VODA I MI BROJ 67

jedna~ina (5)

Odstupanja u odnosu na pod-komponente oda-brane od strane autora su uvedena i za nacionalni ni-vo (BiH) i za nivo rije~nog sliva, u slu~ajevima ocje-ne o ne releventnosti predloènih pod- komponentiiz originalnom modela, te u slu~ajevima nedostupnihpodataka. Ovo je rezultiralo izostavljanjem nekih iliuvo|enjem dodatnih pod- komponenti u odnosu naoriginalni model.

Sam autor je zbog nedostatka podataka za kom-ponentu okoli{a kod prora~una indeksa na naivoulokalnih zajednica, odabrao pod-komponente u skla-du sa raspoloìvim podacima „....obzirom da je bilote{ko obezbijediti podatke za mjerenje okoli{nohgintegriteta i okoli{no – vodnih potreba na nivou lokal-nih zajednica, kori{teni su zamjenski podaci zasno-vani na ljudskom kori{tenju prirodnih resursa, erozi-je, gubitka ètve zbog su{a“. /5/.

Vrijednst WPI-a prora~unata ovim radom, zaBiH je iznosila 43,05 (skala od 0 – 100), a za sliv rije-ke Zujevine 27,84 (skala od 0 – 100). (Tabela 8.)

5.1.1. Primjena modela WPI na nacionalnom nivou (BiH)

Primjenom modela WPI na nacionalnom nivou,prora~unat je indeks vodnog siroma{tva za BiH, kojiodraàva stanje i upravljanje vodnim resursima u BiHkao i stepen razvoja (siroma{tva), u odnosu na dru-ge zemlje. Obzirom da indeks odraàva relativnu po-ziciju BiH u odnosu na druge zemlje, za prora~un sukori{teni, pored podataka za BiH i vrijednosti indika-tora referentnih zemalja.

Za referentne zemlje je odabrano 17 zemalja ko-je imaju sli~ne geografske, hidrolo{ke, socio-eko-nomske i institucionalne karakteristike kao i BiH, ze-mlje koje pripadaju mediteranskom bazenu kao iBiH, te evropske razvijene zemlje koje su poodmakleu primjenama evropskih principa upravljanja voda-ma i principa integralnog upravljanja vodnim resursi-ma, ~emu teì i BiH. Izborom ovih zemalja nastojalose izra~unatim indeksom {to realnije „izmjeriti“ sta-nje i efektivnost upravljanja vodnim resursima u BiH,te indicirati slabosti koje trebaju biti predmet planira-nja i osnova za dono{enje odluka u sektoru voda uBiH.

5.1.2. Primjena modela WPI na nivou rije~nog sliva

Model WPI-a primjenjen za prora~un indeksa vo-dnog siroma{tva na nivou rije~nog sliva u BiH (sliv ri-jeke Zujevine), odraàva stanje i upravljanje vodnimresursima kao i stepen razvoja na podru~ju sliva rije-ke Zujevine u odnosu na druge zemlje.

Obzirom na nepostojanje adekvatnih podatakaiz drugih rije~nih slivova u BiH, i nedostupnosti poda-taka iz drugih rije~nih slivova u drugim zemaljama,vrijednost indeksa je prora~unata kori{tenjem indika-tora za sliv rijeke Zujevine, te indikatora koji se odno-

se na zemlje - referentne zemalje koje su se koristilei za prora~un indeksa na nacionalnom nivou. Nedos-tatak indikatora za referentne rije~ne slivove smatrase jednim od ograni~enja kod primjene modela WPIza nivo rije~nog sliva.

5.2. Ograni~enja za primjenu modela WPIOgrani~enje koje se javilo kod primjene modela

na nacionalnom nivou je nedostatak preciznih i po-uzdaih podataka u nacionalnim (BiH) bazama poda-taka. Jedini pouzdani i javno objavljeni podaci na ni-vou BiH su podaci Agencije za statistiku BiH, kojame|utim, trenutno ima relativno mali broj podatakapotrebnih za prora~un indeksa vodnog siroma{tva.

U pojedinim institucijama ili preduze}ima u BiHkoja djeluju na razli~itim administrativnim nivoima(op}ine, kantoni, entiteti) prikuplja se i obra|uje je-dan dio potrebnih podataka, ali se ne objavljuju ja-vno. I u slu~aju njihove dostupnosti, nije bilo mogu-}e njihovo objedinjavanje na nivou cijele BiH, jer in-stitucije razli~itih administrativnih nivoa nadle`ne zaistu problematiku ili nemaju harmomoniziran pristupprikupljanja podataka ili su na razli~itom stepenu efi-kasnosti u prikupljanju i obradi podataka.

Ovo ograni~enje uglavnom je prevladano na na-~in prikupljanja i preuzimanja podataka iz me|una-rodnih baza podataka koje javno objavljuju podatkeza nivo cijele BiH (WB; FAO-AQUASTAT - FAO Infor-macioni sistem o vodi i poljoprivredi; HDR- Izvje{tajo humanom razvoju; MDGI – Indikatori milenijumskihrazvojnih ciljeva).

Kori{tenje me|unarodnih baza podataka imaloje dodatnu vrijednost za prora~un WPI-a za BiH. Ob-zirom da su se za prora~un indeksa za BiH koristili isetove podataka (referentne vrijednosti indikatora)drugih zemalja, kori{tenjem istih baza podataka zasve zemlje bila je osigurana ista metodologija prora-~una potrebnih indikatora.

Samo u nekoliko posebnih slu~ajeva su kori{te-ni podaci iz nacionalnih (BiH) baza podataka, i toako isti nisu bili na raspolaganju u me|unarodnimbazama podataka ili ako je istraìvanjem ocjenjenoda su precizniji, a ra~unati su po istoj metodologijikao i podaci u me|unarodnim bazama podataka.

Ograni~enja koja su se javila kod primjene mo-dela na nivou rije~nog sliva su:

nepostojanje ili nemogu}nost pristupa referentnimvrijednostima indikatora na nivou rije~nih slivova izBiH i drugih zemljama kori{tenje ekonomskih indikatora za nivo FBiH, ane za sliv rijeke Zujevine izostavljanje iz prora~una okoli{nih indikatora

Osnovne administrativne jedinice iz kojih su seprikupljali podaci i informacije za prora~un WPI-a zasliv rijeke Zujevine bile su lokalne zajednice (mjesnezajednice i op}ine) koje su locirane na podru~ju rije-

16VODA I MI BROJ 67

~nog sliva Zujevina Obzirom da granica sliva rijekeZujevine presjeca dvije op}ine i vi{e mjesnih zajedni-ca, prikupljanje, a naro~ito obrada prodataka je bilauslo`njena.

Sa stanovi{ta obrade socio-ekonomskih, te po-dataka o pristupu i kori{tenju voda i o okoli{u, poka-zalo se da je prora~un indeksa za nivo rije~nog slivazahtijevniji i sloèniji od prora~una indeksa za naci-onalni nivo. Prikupljeni podaci odnosili su se na uku-pne teritorije mjesnih zajednica i op}ina, te se vr{iloisklju~ivanje podataka iz dijelova mjesnih zajednica iop}ina koji ne pripadaju slivu rijeke Zujevine. Obra-da hidrolo{kih podataka bila je jednostavnija, obzi-rom da su na raspolaganju bili potrebni hidrolo{kipodaci na nivou rije~nog sliva.

Obzirom da indeks WPI treba da odraàva rela-tivnu poziciju sliva rijeke Zujevine u odnosu na druge(referentne) slivove, za prora~un su trebali biti kori-{teni, pored podataka za sliv rijeke Zujevine i vrije-dnosti indikatora referentnih slivova . Me|utim, u BiHne postoje podaci na nivou rije~nih slivova, osim u ri-jetkim izuzetnim slu~ajevima prikupljanja specifi~nihpodataka na nivou dva glavna rije~na bazena (Ja-dranski i Savski). Pojedine zemlje svijeta, koje suuvele ili uvode model upravljanja vodama na nivou ri-je~nih slivova posjeduju odre|ene podatke za nivorije~nog sliva, ali oni nisu dostupni {irokoj (me|una-rodnoj) javnosti, osim u rijetkim slu~ajevima prezen-tiranja odre|enih projekata.

Ovo ograni~enje prevazi|eno je na na~in da suza referentne vrijednosti kori{teni indikatori prora~u-nati na nivou zemalja. Posljedica ovakvog pristupa jesmanjena preciznost u prora~unu vrijednosti inde-ksa. Prora~unati indeks za sliv Zujevine predstavljarelativnu poziciju u upravljanju vodama u slivu Zuje-vine u odnosu na upravljanje vodama u drugim ze-mljama, a ne u odnosu na upravljanje vodama u po-jedinim slivovima, {to bi sa stanovi{ta ocjene i upo-trebe indeksa kao alata za planiranje i dono{enjaodluka bila mnogo kvalitetnija informacija.Vrijednos-ti indikatora izra~unatih za nivo zemalja ne odraàva-ju prostorne distribucije, odnosno prostorne razlike,nego suprotno, „prikrivaju“ ih i daju osrednjenu slikustanja za cijelu zemlju. Samim tim, indikatorom izra-~unatim na ovom nivou ne moè se predstaviti real-na slika stanja pojedinih prostora unutar zemlje.

Ipak, obzirom da se kod prora~una indeksa, sta-nje u slivu Zujevine praki~no poredilo sa osrednje-nim vrijednstima stanja za vi{e slivova unutar jednezemlje, smatra se da prora~unati indeks, i uz ovoograni~enje, obezbije|uje realnu osnovu za analize iusmjeravanje potrebnih aktinosti.

Najve}i dio sirovih podataka prikupljen je na te-renu (mjesne zajednice, op}ine i preduze}a) i iskori-{ten za prora~un relevantnih indikatora. Me|utim, je-dan broj indikatora (ekonomskih i okoli{nih) nije bilomogu}e izra~unati jer su, specifi~ni podaci potrebni

za njihov prora~un bili nepoznati u mjesnim zajedni-cama ili op}inama ili preduze}ima, ili su prikupljani unekim institucijama / preduze}ima na podru~ju slivaZujevine, ali ne i objedinjavani u op}inskim slu`ba-ma. Ovi podaci se direktno iz institucija / preduze}aproslije|uju u druge relevantne institucije na vi{imadministrativnim nivoima. One ih koriste za svojesvrhe i ne objavljuju javno, izuzev statisti~kih agenci-ja. Statisti~ke agencije za sada, objavljuju samo po-jedine indikatore (demografske) na nivou op}ina, aostale obra|uju i objavljuju na entiteskom ili drà-vnom nivou (GDP, udio industrijskog i GDP-a od po-ljoprivrede u ukupnom GDP-u, kori{tenje vode, kana-lizacija i dr).

Ograni~enje vezano za nemogu}nost prora~unaekonomskih indikatora (GDP, udio industrijskog iGDP-a od poljoprivrede u ukupnom GDP-u) prevazi-|eno je na na~in da su se koristili podaci iz Federal-nog statisti~kog zavoda. Ovo je rezultiralo nepreci-znom vrijedno{}u relevantnih pod-komponenti, alise smatra dovoljno pouzdanim za upotrebu kod pro-ra~una indeksa sa sliv Zujevine jer on administrati-vno pripada Federaciji BiH.

Zbog nedostupnosti okoli{nih podataka, koje neobjavljuje Federalni statisti~ki zavod, relevantni indi-katori su izostavljeni iz prora~una indeksa, {to jeimalo utjecaj na ukupnu vrijednost indeksa za sliv ri-jeke Zujevine, obzirom da je komponenta „okoli{“morala biti izostavljena iz prora~una.

5.3. Konceptualni okvir (struktura) i prora~un WPI-a

WPI za BiH je agregirani indeks koji se sastoji od:

5 glavnih komponenti 27 odabranih pod-komponenti koji se izraàvajuputem indikatora; 38 setova podataka pomo}u kojih se ra~unaju indi-katori.WPI za sliv rijeke Zujevine je agregirani indeks kojise sastoji od:5 glavnih komponenti 10 odabranih pod-komponenti koji se izraàvajuputem indikatora, 22 seta podataka pomo}u kojih se ra~unaju indika-tori.

Prora~un WPI-a je ura|en u skladu sa opisanommetodologijom baziranoj na pristupu agregiranja in-dikatora i matematskim modelom 1. (jedna~ine 1, 2,3, 4), detaljno prezentiranim u Poglavlju 4.3.1.

Sve vrijednosti indikatora kori{tene za prora~unindeksa za BiH date su tabelarno - tabele prikazujuvrijednosti indikatora za BiH i sliv rijeke Zujevine, re-ferentne vrijednosti indikatora ostalih zemalja (ma-ksimalne i minimalne referentne vrijednosti ), te pro-ra~unate vrijednosti pod-kompomnenti, a zatim i vri-jednosti glavnih komponenti.

17VODA I MI BROJ 67

5.3.1. Komponenta raspoloìvi vodni „resursi“ (R)

Komponenta raspoloìvi vodniraspoloìvi vodni „resursi“ je klju-~ni pokazatelj raspoloìvosti vodnih resursa kojiuklju~uje dvije pod-komponente, definirane premabazi podataka FAO - AQUA STAT:

1. Interni vodni resursi (prirodni potencijal) - sumavi{egodi{njih prosje~nih proticaja rijeka i prihranji-vanja akvifera kao posljedice padavina. Oduzima-njem preklapanja povr{inskih i podzemnih vodnihresursa od sume povr{inskih voda i podzemnihresursa, izbjegnuto je dupliranje u ra~unanju.

2. Eksterni vodni resursi (prirodni potencijal) - su-ma aktuelnog doticaja koji nije predmet ugovora,aktuelnog doticaja osiguranog ugovorom, procje-njenog proticaja grani~nih rijeka i procjenjenog di-jela grani~nih zajedni~kih jezera, umanjeno za oti-canje vode rezervirano za nizvodne zemlje, koje jedogovoreno ugovorima.

Za pora~un indeksa za BiH, vrijednosti indikato-ra raspoloìvi interni i eksterni vodni resursi po stano-vniku preuzeti su iz baze podataka FAO - AQUASTAT. Iz iste baze preuzeti su podaci i za ostale refe-rentne zemlje.

Vrijednosti indikatora interni vodni resursi za slivrijeke Zujevine izra~unat je na osnovu preuzete hi-drolo{ke obrade sliva rijeke Zujevine. Kod prora~unaje uzeta je u obzir prirodna raspoloìvost internih vo-dnih resursa i stavljena u odnos sa brojem stanovni-ka u slivu rijeke Zujevine.

Indikator eksternih vodnih resursa za sliv rijekeZujevine je izra~unat na osnovu podataka o koli~ina-ma voda koje se putem sarajevskog sistema za vo-dosnabdijevanje (KJKP „Vodovod Sarajevo“), prevo-

de na podru~je op}ine Ilidà, unutar sliva rijeke Zuje-vine. Ove koli~ine voda predstavljaju aktuelnu, a neprirodnu raspoloìvost eksternih vodnih resursa.

Obzirom da se dostupni podaci o eksternim vo-dnim resursima za ostale zemlje (referentne vrije-dnosti) odnose na prirodnu raspoloìvost, a ne aktu-elnu, ocjenjeno je da se rezultat pore|enja, tj. odre-|ivanje relativne pozicije sliva rijeke Zujevine u odno-su na zemlje, sa aspekta eksternih vodnih resursa,ne moè smatrati validnim. Zbog toga, glavna kom-ponenta raspoloìvi vodni „resursi“ za sliv rijeke Zu-jevine uklju~uje samo pod-komponentu „interni vo-dni resursi“ (Tabela 1).

Prema autorima indeksa WPI, za prora~un pod-komponente eksterni vodni resursi, u obzir se uzima50 % raspoloìvih eksternih vodnih resursa, jer sesmatra da su oni manje pouzdani od resursa koji segeneriraju unutar zemlje. Autor je definirao faktor od50%, {to je preuzeto i kod prora~una za BiH.

Prema autorima indeksa WPI, glavna kompo-nenta „resursi“ treba uklju~iti i faktor varijabilniost vo-dnih resursa ili pouzdanosti sistema, te faktor kvalite-ta vode.

Prvi faktor je izostavljen kod prora~una jer u me-|unarodnim bazama podataka ne postoje podaci oraspoloìvim vodnim resursima za razli~ite sezone(su{ne i ki{ne periode). U slu~aju kada su dostupnisezonski podaci, komponenta „resursi“ ima razli~ite(dvije) vrijednosti, a samim tim i WPI indeks, zavisnood sezonskih varijacija.

Drugi faktor, kvalitet vode, uzet je u obzir kodprora~una indeksa WPI u okviru glavne komponente„okoli{“, te je, da bi se izbjeglo dupliciranje izostav-ljen za komponentu „resursi“.

18VODA I MI BROJ 67

Tabela 1. Vrijednosti indikatora i komponente raspoloìvi vodni „resursi“

5.3.2. Komponenta „pristup“ vodnim resursima (P)

Komponenta „pristup“ vodnim resursima uklju-~uje tri pod – komponente koje su definirane premaMDGI bazi podataka:

1. Siguran pristup vodi za pi}e i ostalim potreba-ma doma}instva - postotak stanovni{tva sa pris-tupom adekvatnim koli~inama sigurne vode za pi-}e. Ovaj indikator uklju~uje sljede}e oblike izvoravode za pi}e: ku~ne priklju~ke na javni sistem vo-dosnabdijevanja, javne ~esme, bunare, za{ti}enejame, za{ti}ene izvore i prikupljenu ki{nicu. Pri to-me se podrazumjeva da se svaki od ovih oblikaizvora nalazi u pre~niku od jednog kilometra odmjesta stanovanja i obezbije|uje najmanje 20 l vo-de/st./dan.

2. Unaprije|en pristup sanitarijama - ovaj indikatoruklju~uje sljede}e oblike odvo|enja otpadnih vo-da: ku~ni priklju~ci na javni sistem kanalizacije,priklju~ak na septi~ke jame, jednostavna toaletnaokna i ventilirana toaletna okna.

3. Pristup sistemima navodnjavanja - indikator ko-ji odraàva stepen zadovoljenja (obezbije|enja)potreba za navodnjavanjem u zemlji ili odabanompodru~ju.

Za pora~un indeksa za BiH, vrijednosti indikato-ra siguran pristup vodi za pi}e i pristup sanitarijamapreuzeti su iz dokumenta „UN Human DevelopmentReport (2007/ 2008)“ (HDR). Iz istog izvora preuzetisu podaci i za referentne zemlje.

Kod prora~una indikatora 1. za sliv rijeke Zujevi-ne, uzeti su u obzir svi izvori vode za pi}e prema de-finiciji MDGI (priklju~ci na javni sistem vodosnabdije-vanja, lokalni sistemi vodosnabdiejvanja i individual-ni izvori), osim prikupljanja ki{nice, koji nisu bili na-vedeni kao izvori vodosnabdijevanja prilikom priku-pljanja podataka u slivu rijeke Zujevine.

U slu~aju prora~una indikatora 2. za sliv rijekeZujevine, uzeti su u obzir priklju~ci na javni sistemkanalizacije i septi~ke jame, dok ostali na~ini odvo-|enja otpadnih voda definirani prema MDGI, nisu bi-li navedeni kao na~ini odvo|enja otpadnih voda pri-likom prikupljanja podataka u slivu rijeke Zujevine.

U originalnom modelu za prora~un WPI-a, pod-komponenta „pristup sistemima za navodnjavanje“predstavljena je indikatorom koji stavlja u odnos po-vr{inu zemlji{ta koja se navodnjava (izraènu kaopostotak od navodnjavanih orani~nih povr{ina) sainternm vodnim resursima. Obzirom da je za podru-~ja koja imaju dovoljno padavina pristup navodnja-vanju zemlji{ta irelevantan, u prvom koraku prora~u-na indikatora vr{i se ocjena „potrebe za navodnjava-njem“. Pri tome se vrijednost od 300 mm padavina /god. uzima kao grani~na vrijednost padavina iznadkoje navodnjavanje nije potrebno. Za podru~ja kojiimaju padavine ispod 300 mm / god., indikator se

prora~unava kao odnos izme|u povr{ine zemlji{takoja se navodnjava (izraène kao postotak od navo-dnjavanjih orani~nih povr{ina) i „potreba za navo-dnjavanjem“ (odnos izme|u vrijednosti aktuelnih pa-davina i grani~ne vrijednosti padavina).

Iako su prema originalnoj metodologiji, i BiH isliv rijeke Zujevine svrstani u podru~ja za koje navo-dnjavanje nije potrebno, jer imaju padavine ve}e od300 mm / god., prostorne i sezonske neravnomjer-nosti rasporeda padavina i temperature zraka te ne-ujedna~enost vodnog reìma, uslovljavaju potrebeza navodnjavanjem u BiH.

Uzimaju}i ovo u obzir, metod prora~una indika-tora za BiH je blago izmjenjen u odnosu na original-ni metod. Pod – komponenta „pristup sistemima zanavodnjavanje“, odnosno indikator stepena zadovo-ljenja potreba za navodnjavanjem, izra~unat je zaBiH i sliv rijeke Zujevine kao odnos izme|u povr{inezemlji{ta koja se trenutno navodnjava i „potreba zanavodnjavanjem“.

Podaci o sada{njim natapnim povr{inama u BiH(oko 8.000 ha) te obradivim i orani~nim povr{inamau BiH, pokazuju da se u BiH trenutno navodnjavaoko 0,5 % obradivog zemlji{ta, odnosno oko 0,8 %oranica. Na osnovu prikupljenih podataka iz mjesnihzajednica op}ina Ilidà i Hadì}i u slivu rijeke Zujevi-ne, ne postoje povr{ine zemlji{ta na kojima su izgra-|eni sistemi za navodnjavanje.

„Potrebe za navodnjavanjem“ predstavljene suindikatorom „potencijal za navodnjavanje“ koji seprema FAO-AQUASTAT-u definira kao „povr{ina ze-mlji{ta ocijenjena kao potencijal za navodnjavanje“, iuklju~uje povr{ine zemlji{ta na kojima se ve} vr{i na-vodnjavanje izgra|enim sistemima za navodnjavanjeali i povr{ine na kojima se i na druge na~ine koristivoda za poljoprivredu. Nacionalne i regionalne studi-je vr{e ove procjene koriste}i razli~ite metode. Nekeuzimaju u obzir samo zemlji{ne resurse, neke i ze-mlji{ne i raspoloìve vodne resurse, dok neke uzima-ju u obzir i ekonomske aspekte (razlike u nadmor-skoj visini izme|u odgovaraju}eg zemlji{ta i raspolo-ìvih vodnih resursa).

Pod-komponenta „pristup sistemima za navo-dnjavanje“u BiH, izra~unat je na osnovu podataka opovr{inama zemlji{ta pod sistemima za navodnjava-nje u BiH, preuzetim iz „Srednjoro~ne strategije ra-zvoja poljoprivrednog sektora u FBiH (2006-2010)“,te podataka o „potrebama za navodnjavanjem“ pre-uzetim iz „Okvirne vodoprivredne osnove za BiH“

Pema podacima o „potrebama za navodnjava-njem“ u slivu rijeke Zujevine, navodnjavanje je potre-bno na oko 500 ha poljoprivredne povr{ine (potenci-jal za navodnjavanje). Obzirom da u slivu rijeke Zuje-vine ne postoje povr{ine na kojima se nalaze sistemiza navodnjavanje, u prora~unu pod-komponeneteza sliv rijeke Zujevine, kao minimalna referentna vri-jednost je uzeta vrijednost iz sliva rijke Zujevine (Ta-bela 2), {to prema metodi prora~una WPI-a, daje

19VODA I MI BROJ 67

pod-komponenti „pristup sistemima za navodnjava-nje“ za sliv rijeke Zujevine vrijednost 0.

Zna~ajno je naglasiti razliku izme|u definicija in-dikatora „siguran pristup vodi za pi}e“ te „unaprije-|en pristup sanitarijama“ prema MDGI bazama po-dataka i definicija indikatora „pristup javnim sistemi-ma vodosnabdijevanja“ te „pristup javnim sistemimakanalizacije“, koji se uobi~ajeno koriste u nacional-nim (BiH) bazama podataka, kada se definira „sigu-ran pristup vodi za pi}e“, odnosno „unaprije|en pris-tup sanitarijama“

Prema NEAP-u za BiH, pristup javnim sistemimavodosnadijevanja, odnosno „siguran pristup vodi zapi}e“ u BiH iznosi 56% za FBiH i 48 % za RS, za ra-zliku od „siguranog pristupa vodi za pi}e“ premaMDGI bazama podataka, koji za BiH iznosi 97%.

Prema istom izvoru (NEAP za BiH) pristup ja-vnim sistemima kanalizacije, odnosno „unaprije|enpristup sanitarijama“ u BiH iznosi 35 %, za razliku od„unaprije|enog pristup sanitarijama“ prema MDGIbazama podataka, koji za BiH iznosi 95%.

Kori{tenjem definicija indikatora prema MDGI,za BiH i za sliv rijeke Zujevine, obezbije|eno je po-uzdanije pore|enje, odnosno relativno pozicionira-nje BiH i sliva rijeke Zujevine u odnosu na druge ze-mlje. U suprotnom, da su se za BiH koristile definici-je indikatora koje se uobi~ajeno koriste u BiH, odno-sno, u prora~un uzele vrijednosti indikatora premaNEAP-u, ukupna vrijednost komponente „pristup vo-dnim resursima“ za BiH bi bila zna~ajno nià.

5.3.3. Komponenta „kapacitet“ (Ka)Komponenta kori{tenja vodnih resursa uklju~uje

tri pod-komponente koje su definirane prema bazipodataka UN Human Developemt Report-a:

1. Bruto doma}i proizvod izraèn u me|unaro-dnim dolarima (GDP PPP) - bruto doma}i proi-zvod preveden u me|unarodne dolare, kori{te-njem stepena pariteta kupovne mo}i – faktorakonverzije (PPP).

2. Indeks obrazovanja - uklju~uje dva seta podata-ka: pismenost odraslih i stepen populcije koja po-ha|a osnovni, srednji i visoki nivo obrazovanja. Pi-smenost odraslih se definira kao sposobnost razu-mjevanja i kori{tenja pisanih informacija u dne-vnim aktivnostima, na poslu i u dru{tvu, odnosno,kao postotak populacije starije od 10 godina kojazna da ~ita i pi{e. Stepen populacije koja poha|aosnovni, srednji i visoki nivo obrazovanja moèiznositi i vi{e od 100 %, jer se definira kao odnosbroja populacije koja poha|a osnovni, srednji i vi-soki nivo obrazovanja, bez obzira na godine i bro-ja populacije koja po godinama zvani~no kore-spondira ovim nivoima obrazovanja Teìnski koefi-cijent za pismenost iznosi 2/3, a za poha|anje po-pulacije razli~itih nivoa obrazovanja 1/3.

3. Gini koeficijent. - predstavlja mjeru ravnomjer-nosti distribuscije prihoda me|u ljudima ili doma-}instvima. Definira se kao mjera odstupanja distri-bucije prihoda (ili potro{a~kih tro{kova) me|u lju-dima ili doma}instvima od idealne distribucije. Vri-

20VODA I MI BROJ 67

Tabela 2. Vrijednosti indikatora i komponente „pristup“ vodnim resursima

jednost 0 Gini indeksa odraàva savr{enu jedna-kost raspodjele prihoda, a vrijednost 100 odraà-va potpunu nejednakost. HDR baze podataka.

Prora~un GDP/PPP indikatora izvr{en je naosnovu podataka Agencije za statistikau BiH, te Fe-deralnog zavoda za statistiku BiH, o vrijednosti GDP-a / stanovniku u konvertibilnim markama (za BiH i slivrijeke Zujevine, respektivno), te podataka o vrije-dnosti faktora konverzije (PPP) GDP-a u internaci-onalne dolare, koji su preuzeti iz baza podatakaSvjetske Banke - WB.

Vrijednost indikatora 2. prora~unata je pomo}upodataka prikupljenih u mjesnim zajednicama op}i-na Ilidà i Hadì}i u slivu rijeke Zujevine o broju pi-smenih stanovnika preko deset godina, te broju sta-novnika koji poha|aju osnovni, srednji i visoki nivoobrazovanja.

Vrijednost indikatora 3. prora~unata je na osno-vu podataka o prihodima iz 92 doma}instva koji pri-padaju op}inama Ilidà i Hadì}i u slivu rijeke Zujevi-ne, {to ~ini oko 1,5 % od ukupnog broja doma}insta-va na ovom podru~ju. Prora~un Gini koeficijenta zasliv rijeke Zujevine ra|en je po „Brown“ formuli .

Za ostale zemlje (referentne vrijednosti), vrije-dnosti za sve indikatora preuzete su iz HDR baze po-dataka.

Originalni model u komponentu „kapacitet“uklju~uje i indikator „smrtnost djece ispod 5 godina“,koji predstavlja pokazatelj zdravlja u zavisnosti odstepena pristupa ljudi ~istoj vodi. Predloèni indiktor

nije ocjenjen kao reprezentativan i relevantan za BiH,obzirom da nedostupnost vode ili lo{ kvalitet voda uBiH, nije uzrok smrtnosti djece, osim u izuzetnim i ri-jetkim situacijama.

5.3.4. Komponenta „kori{tenje“ vodnih resursa (Ko)

Komponenta kori{tenja vodnih resursa uklju~ujetri pod-komponente:

1. Kori{tenje voda u doma}instvu predstavlja uku-pno utro{ene koli~ine voda za potrebe doma}in-stva i uklju~uje: vodu za pi}e i potrebe doma}in-stava, op}ina te komercijanih i javnih usluga.

1. Pod - komponenta Efikasnost kori{tenja voda udoma}instvu – predstavlja specifi~nu potro{njuvode stanovni{tva.

2. Kori{tenje vode u poljoprivredi se definira kao ko-li~ina vode kori{tena u industrijskom sektoru iuklju~uje: rudarsvo, graditeljstvo, proizvodnjastruje, gasa i vode.

3. Pod - komponenta Efikasnost kori{tenja voda uindustriji - odnos udjela GDP-a od industrije uukupnom GDP-u zemlje (izraèn kao postotak odukupnog GDP-a zemlje) sa udjelom zahva}enekoli~ine vode u industriji. (izraèn kao postotak odukupno zahva}ene vode za sve sektore).

3. Kori{tenje vode u poljoprivredi se definira kao ko-li~ina vode kori{tena u poljoprivrednom sektoru iuklju~uje sektore: ribarstvo, {umarstvo, i vode, i uprora~unu se izraàva u m3 /st./god.

21VODA I MI BROJ 67

Tabela 3. Vrijednosti indikatora i komponente „kapacitet“

1. Pod - komponenta Efikasnost kori{tenja voda upoljoprivredi - odnos udjela GDP-a od poljopri-vrede u ukupnom GDP-u zemlje (izraèn kao pos-totak od ukupnog GDP-a zemlje) sa udjelom za-hva}ene koli~ine vode za poljoprivredu (izraènkao postotak od ukupno zahva}ene vode za svesektore).

Za prora~un indikatora efikasnost kori{tenja vo-da u doma}instvu, u me|unarodnim bazama poda-taka ne postoje podaci za BiH, te su kori{teni poda-ci Agencija za statistiku BiH. Na raspolaganju su bilipodaci samo o koli~inama voda iz javnih sistema vo-dosnabdijevanja. Specifi~na potro{nja stanovni{tvaizra~unata je kao odnos ukupno zahva}enih koli~inavoda za doma}instava i broja stanovnika u BiH kojise snabdijeva iz javnih sistema vodosnabdijevanja(2,028.000 - 52%).

Za prora~un indikatora efikasnost kori{tenja vo-da u doma}instvu za sliv rijeke Zujevine na raspola-ganju su bili podaci o koli~inama voda iz javnog sis-tema vodosnabdijevanja. Me|utim, podaci se odno-se samo na dio slivnog podru~ja rijeke Zujevine kojepripada op}ini Hadì}i, obezbije|eni iz JKP „Komu-nalac Hadì}i“. Za dio sliva koji pripada op}ini Ilidài snabdijeva se iz sarajevskog javnog sistema vodo-snabdijevanja, podaci nisu bili na raspolaganju. Spe-cifi~na potro{nja stanovni{tva izra~unata je kaoodnos ukupno zahva}enih koli~ina voda za doma-}instava i broja stanovnika u slivu rijeke Zujevine ko-ji se snabdijevaju iz javnog sistema vodosnabdijeva-nja JKP „Komunalac Hadì}i“ (15.559).

Za ostale zemlje (referentne vrijednosti) kori{tenisu podaci iz FAO - AQUASTAT baze podataka i njiho-va definicija indikatora „vode zahva}ene za doma-}instva“, koji se tako|e odnose na koli~ine vode izjavnih sistema vodosnabdijevanja, ali koje pored ko-li~ina voda za doma}instva uklju~uju i koli~ine vodakoje se isporu~uju industrijama priklju~enim na javnesisteme vodosnabdijevanja.

Da bi prora~unati indikator odraàvao efikasnostkori{tenja vode za doma}instva, prora~un indikatoraje vr{en na tri na~ina, u zavisnosti od tri uspostavlje-ne kategorije.

Prema autorima WPI-a tri uspostavljene katego-rije potro{nje vode u doma}instvima su: nedovoljnekoli~ine vode za potrebe stanovni{tva (ispod 50l/st.dan), prekomjerno kori{tenja vode (preko 150l/st.dan), te kategorija efikasnog kori{tenja vode (50l/st./dan/– 150 l/st./dan).

50 l / st / dan u doma}instvima se smatra „ra-zumnim ciljem “ za zemlje u razvoju. Za zemlje kojeimaju potro{nju vode u doma}instvima do 50l/st./dan, prora~un indikatora se vr{i na na~in da sevrijednost indikatora smanjuje, {to je potro{nja vodenià od 50 l/st./dan.

Za zemlje koje imaju potro{nju vode u doma}in-

stvima izme|u 50 l/st./dan/– 150 l/st./dan, usvaja semaksimalna vrijednost indikatora - 1.

Za zemlje koje imaju potro{nju vode u, doma}in-stvima iznad 150 l/st./dan, prora~un indikatora sevr{i na na~in da se vrijednost indikatora smanjuje,{to je potro{nja vode vi{a od 150 l/st./dan

Za razliku od uspostavljenih kategorija potro{njevode prema autorima indeksa, ovim radom su defini-rane tri kategorije potro{nje vode u doma}instvima,za koje se smatra da su reprezentativne za BiH i os-tale zemlje uzete u prora~un WPI-a. Definiranje kate-gorija bazirano je na ocjenama specifi~ne potro{njavode u BiH i evropskim gradovima, koje se kre}u od150-500l/st./dan.4

Uzimaju}i u obzir ~injenicu da, naro~ito u razvi-jenim evropskim zemljama, dolazi do stagnacije itrenda opadanja specifi~ne potro{nje, te analiziraju-}i sada{nje stvarne vrijednosti specifi~ne potro{nje,definirane su sljede}e kategorije potro{nje vode udoma}instvima:

Nedovoljne koli~ine vode za potrebe stanovni{-tva (ispod 70 l./st.dan), prekomjerno kori{tenja vode(preko 180 l/st./dan), te kategorija efikasnog kori{te-nja vode (70 l/st./dan/ – 180 l/st./dan).

Uzimaju}i u obzir ove kategorije potro{nje vode,prora~un indikatora za BiH i ostale zemlje je vr{enprema originalnoj metodi - na razli~ite na~ine, za po-jedine kategorije potro{nje. Prema ovim kategorija-ma, i BiH i sliv rijeke Zujevine spadaju u kategoriju„prekomjerno kori{tenja vode“ (preko 180 l/st./dan).

Vrijednosti indikatora efiksnost kori{tenja vode uindustriji / poljoprivredi, za BiH prora~unata je naosnovu podataka Statisti~ke agencije za BiH, ali sa-mo o koli~inama vode zahva}enim za industrije,odnosno poljoprivrede, iz javanih sistema za vodo-snabdijevanje Iz Statisti~ke agencije za BiH tako|esu preuzeti podaci o udjelu GDP-a od industrije,odnosno poljoprivrede, u ukupnom GDP-u u BiH.

Vrijednost indikatora efiksnost kori{tenja vode uindustriji / poljoprivredi, za sliv rijeke Zujevine prora-~unata je na osnovu podataka o ukupno zahva}enimkoli~inama voda iz javnog sistema vodosnabdijeva-nja za industrije, odnosno poljoprivredu, koji seodnose na samo dio slivnog podru~ja rijeke Zujevi-ne, koji pripada op}ini Hadì}i i obezbije|eni su izJKP „Komunalac Hadì}i“. Podaci iz javnog sistemavodosnabdijevanja za dio podru~ja sliva rijeke Zuje-vine koje pripada op}ini Ilidà nisu bili dostupni. Po-red podataka iz javnog sistema vodosnabdijevanja,u prora~un su uzeti i dostupni podaci koji su priku-pljeni iz manjeg broja industrija u slivu rijeke Zujevi-ne, koje koriste sopstvena izvori{ta vode, te dostupnipodaci koji su prikupljeni iz manjeg broja doma}in-

22VODA I MI BROJ 67

4 Aleksandar ]orovi}; “Snabdijevanje vodom”; 1998

stava (1,5 % doma}instava) u slivu rijeke Zujevine,koja koriste sopstvena izvori{ta vode za poljoprivre-dne aktivnosti.

Podaci o udjelu GDP-a od industrije, odnosnopoljoprivrede u ukupnom GDP-u nisu bili raspoloìviza administrativne jedinice u slivu rijeke Zujevine, teje prora~un indikatora izvr{en na osnovu podataka oudjelu GDP-a od industrije, odnosno poljoprivrede uukupnom GDP-u za Federaciju BiH, iz Federalnogzavoda za statistiku .

Za ostale referentn zemlje su kori{teni podaci izFAO - AQUASTAT baze podataka o:

– koli~inama voda zahva}enim iz industrija u skladusa FAO definiciom indikatora „vode zahva}ene zaza industriju“ (koli~ine voda zahva}enih iz sopstve-nih izvora vode industrija).

– koli~inama voda zahva}enim za poljoprivredu uskladu sa FAO definiciom indikatora „vode zahva-}ene za poljoprivredu“, (koli~ine vode zahva}eneza potrebe navodnjavanja te napajanja i ~i{}enjastoke)

– udjelu GDP-a od industrije, odnosno poljoprivrede,u ukupnom GDP-u iz baza podataka Svjetske Ban-ke (WB).

Raspoloìvi podaci na osnovu kojih je prora~u-nata specifi~na potro{nja vode za doma}instva u BiHi slivu rijeke Zujevine odnose se isklju~ivo na koli~inevode dodijeljene stanovni{tvu i javnim ustanovama,za razliku od drugih zemalja uzetih u prora~un, kod

kojih su u okviru prora~unate specifi~ne potro{njestanovni{tva uklju~ene i koli~ine vode koje koristi in-dustrija putem javnih sistema vodosnabdijevanja. Naovaj na~in je prora~un indiktora „kori{tenje vode udoma}instvima“ za BiH i sliv rijeke Zujevine imaoprednost u odnosu na indikatore drugih zemalja.

Kod prora~una indikatora „kori{tenje vode u in-dustriji“, te „kori{tenje vode u poljoprivredi“, raspolo-ìvi podaci za BiH o udjelu GDP-a od industrija,odnosno poljoprivrede, odnose se na sve industrije,odnosno svu poljoprivredne djelatnosti u BiH. Tako-|e i u slu~aju sliva rijeke Zujevine raspoloìvi podacio udjelu GDP-a od industrija, odnosno poljoprivrede,odnose se na sve industrije, odnosno poljoprivred-dne djelatnosti u F BiH. Sa druge strane, podaci ozahva}enim koli~inama vode za industrije, odnosnopoljoprivredu, odnose se na samo dio industrija,odnosno poljoprivrednih aktivnosti, tj. onih koje ko-riste vodu iz javnih sistema vodosnabdijevanja. Zbogovoga su ovi indiktor i za BiH i za sliv rijeke Zujevinedobili ve}u vrijednost u odnosu na indikatore drugihzemalja, odnosno prira~unata vrijednost pod-kom-ponenta efikasnosti kori{tenja voda u industriji i po-ljoprivredi u BiH i slivu rijeke Zujevine je ve}a odstvarne.

Kori{tenjem nepreciznih raspoloìvih podataka,prora~unata vrijednost indikatora „kori{tenje vode upoljoprivredi“ za sliv rijeke Zujevine ima ve}u vrije-dnost (2,15) i od vrijednosti ovog indikatora koji je uprora~unu WPI-a za nacionalni nivo predstavljao ma-

23VODA I MI BROJ 67

Tabela 4. Vrijednosti indikatora i komponente „kori{tenje“ vodnih resursa

ksimalnu referentnu vrijednost ( 2,1 - Austrija). Zbogtoga je, kod prora~una pod-komponente „kori{tenjevode u poljoprivredi“ za sliv rijeke Zujevine, ta vrije-dnost uzeta uzeta u obzir kao maksimalna referentnavrijednost (Tabela 4). Ovo je, prema metodi prora~u-na WPI-a, pod-komponenti „kori{tenje vode u poljo-privredi“ za sliv rijeke Zujevine dalo maksimalnu vri-jednost - 100.

5.3.5. Komponenta „okoli{“ (O) Prema autorima WPI-a, indikatori uklju~eni u

komponentu okoli{a nisu definirani na zadovoljava-ju}i na~in tokom prve faze razvoja WPI-a, te je kaonajadekvatnije rje{enje za prora~un komponenteokoli{a, predloèno kori{tenje setova podataka i in-dikatora iz ESI indeksa. Na taj na~in prora~unata je ipod-komponenta „okoli{“ za biH.

Komponenta okoli{a uklju~uje {esnaest pod –komponenti / indikatora, koji su klasificirani na slje-de}i na~in:

1. Indikatori kvaliteta vode; zasnovani su na mjeramaeutrofikacije - biolo{ke potro{nje kisika (BPK) ikoncentracije flora i koncentracije metala u vodi -elektri~ne provodljivosti.

2. Indikatori vodnog stresa; odraàva stepen mogu-}nosti kori{tenja vodnih resursa u odnosu na za-ga|enje i zasnovan je na mjerama eutrofikacije -

industrijskog organskog zaga|enja, negativnogutjecaja na vode i tlo - kori{tenje |ubriva i pestici-da, te mjerama nedostatka raspoloìvih vodnih re-sursa za usluge koje obezbije|uju ekosistemi -izloènost teritorije vodnom stresu.

3. Indikatori biodiverziteta; zasnovan je na mjeramao~uvanja biodiverziteta – indeks biodiverziteta,ugroèost ptica, vodozemaca i sisara.

4. Indikatori koji odraàvaju stanje u upravljanju oko-li{em – okoli{ni regulatorni i upravlja~ki kapacitetii okoli{ni informacijski kapaciteti.

Komponenta „okoli{“ za nivo rije~nog sliva, pri-kupljanje podataka se odvijalo na nivou op}ina i mje-snih zajednica. Generalno se podaci za prora~unokoli{nih indikatora ne prikupljaju i sistematiziraju uop}inskim slu`bama ili slu`bama mjesnih zajednica.Zbog toga je odabran zna~ajno manji broj indikato-ra, u odnosu na broj kori{ten za prora~un kompe-nente „okoli{“ na nacionalnom nivou, odnosno, oda-brani su indikatori za koje su postojale indicije, naosnovu razgovora sa op}inskim slu`benicima, da re-levantni podaci mogu biti dostupni.

Podaci su prikupljani za prora~un ~etiri indikatora:

Indikatori vodnog stresa (upotreba pesticida i vje-{ta~kih djubriva, postotak zemlji{ta na kojem po-

24VODA I MI BROJ 67

Tabela 5. Vrijednosti indikatora i komponente „okoli{“ za BiH

tro{nja vode prevazilazi 40% raspoloìvih vodnihresursa) Indikatori regulatinih i upravlja~kih kapaciteta (pos-totak za{ti}enih podru~ja).

Podaci su prikupljani prvenstveno iz mjesnih za-jednica op}ina Ilidà i Hadìi}i, ali i iz doma}instavaovih mjesnih zajednica.

Me|utim, analizom prikupljenih podataka ocije-njeno je da su na raspolaganju bili podaci iz vrlo ma-log dijela sliva rijeke Zujevine, te da je ve}ina i tih po-dataka nepouzdana. Zbog toga nije bilo mogu}eizra~unati komponentu „okoli{“ za sliv rijeke Zujevi-ne.

6. Interpretacija rezultata prora~unaWPI-a za nacionalni nivo i nivo slivnog prodru~ja

Prema izra~unatoj vrijednost WPI-a za BiH (naci-onalni nivo), te izra~unatim vrijednostima WPI-a zaostale referentne zemlje (17 zemalja), BiH je svrsta-na na 13-to, od ukupno 18 mjesta.

U prora~unu WPI-a za oba prostorna nivoa u BiH(nacionalni i slivno podru~je), kori{tene su iste refe-rentne vijednosti drugih zemalja, zbog ~ega se pore-|enje vrijednosti WPI indeksa za BiH sa WPI inde-ksom za sliv rijeke Zujevine moè smatrati relevan-tnim. Generalno se moè zaklju~iti da je stanje u sli-vu rijeke Zujevine ispod bosansko-hercegova~kogprosjeka, jer rezultati prora~una pokazuju da je sta-nje sa upravljanjem vodama i siroma{tvom (razvo-jem), po svim aspektima zna~ajno bolje za cijelu BiHnego u slivu rijeke Zujevine.

U slu~aju da su bili dostupni podaci iz drugih sli-vnih podru~ja u BiH, bilo bi mogu}e porediti pozicijusliva rijeke Zujevine u odnosu na ostala slivna podru-~ja. Sliv rijeke Zujevine bi se mogao kvalitetnije ana-lizirati, u smislu utvr|ivanja odstupanja – razlika (po-

zitivnih ili negativnih) u upravljanju vodnim resursimau slivu rijeke Zujevine u odnosu na ostale slivove, imogli bi se identificirati razlozi koji dovode do tih od-stupanja. Istovremeno, bilo bi mogu}e sagledati kojiaspekti upravljanja vodama u slivu rijeke Zujevinezna~ajnije slabe ili ja~aju razvoj i stanje upravljanjavodnim resursima u cijeloj BiH.

Analize komponenti WPI indeksa za oba prostor-na nivoa, ukazuju da je raspoloìvost internih vodnihresursa u BiH na nivou koji obezbije|uje solidnuosnovu za unaprije|enje stanja sa aspekta siroma{-tva (razvoja) – alokaciju resursa koja omogu}ava pri-hode za sve. Me|utim, izuzetno niski kapaciteti zaupravljanje vodnim resursima, te izrazito neefikasnokori{tenje vodnih resursa pokazuju se kao najzna~aj-niji uzroci sada{njeg lo{eg stanja razvoja i u BiH i uslivu rijeke Zujevine.

Obzirom da se indeksom teì definirati veza vo-de – siroma{tvo, moè se re}i da je Bosna i Herce-govina u odre|enoj mjeri „vodno siroma{na“, i poredzna~ajnih koli~ina raspoloìvih vodnih resursa, radislabe ekonomske i dru{tvene adaptacije kao jednedimenzije vodnog siroma{va.

Svi aspekti, osim prirodnih resursa, koji utje~una kvalitet upravljanja vodama su na dosta niskomnivou (obrazovanje, prihodi, pristup vodama, pristupinformacijama i dr.), {to je, teoretski, indikacija nera-zvijenosti, odnosno siroma{tva. Slabo upravljanjevodnim reursima u BiH se prema ovome, moè inter-pretirati kao posljedica nerazvijenosti ili „siroma{-tva“, me|utim, ono istovremeno, u BiH, u zna~ajnojmjeri predstavlja i uzrok nerazvijenosti. Kori{tenje ra-spoloìvih vodnih resursa koje posjeduje BiH-a naprincipima integralnog upravljanja vodnim resursi-ma, svakako bi doprinijelo boljem standardu ìvotaljudi, putem produktivnijeg poljoprivrednog sektora,turizma i efikasnog kori{tenja postoje}eg hidro-po-tencijala.

25VODA I MI BROJ 67

Slike 6. i. 7. WPI prntagram za BiH i sliv rijeke Zujevine – vrijednosti glavnih komponenti

7. Zaklju~ci Testiranje modela WPI-a u BiH-i se pokazalo ve-

oma zna~ajnim sa stanovi{ta uvida u stepen primje-ne principa integralnog upravljanja vodnim resursi-ma u BiH, koji se pokazao minimalnim. Imaju}i u vi-du ovakvu situaciju, primjena jednog ovakvog alataintegralnog upravljanja vodnim resursima, koji je re-lativno jednostavan za kori{tenja i razumijevanje i uvisokm stepenu prilagodljiv lokalnim uslovima, mo-è predstavljati zna~ajan pomak prema unaprije|e-nju upravljanja vodama u BiH. Prilago|avanjem lo-kalnim uslovima indeks se moè koristiti vi{estruko:za pra}enje stanja i napretka u upravljanju vodamatokom vremena, za planiranje i dono{enje odluka usektoru voda i dr.

Testiranje indeksa vodnog siroma{tva je pokaza-lo da on predstavlja efikasan alat za integriranje {iro-kog spektra podataka i informacija relevantnih zaprobleme voda, ali i razvoja, odnosno siroma{tva uBiH. utvr|eno da pored problema nedostatka odre-|enih podataka u BiH, zna~ajan problem predstavljanjihovo nesistemati~no prikupljanje, ali i prikupljanjeonih podataka koji ostaju neiskori{teni, jer pretho-dno nije definiran na~in i svrha njihovog kori{tenja.Sa ovog aspekta, primjena WPI-a bi za sektor voda uBiH imala veliki zna~aj, jer bi doprinijela sistemati-~nom i ciljanom prikupljanju relevantnih i kvalitetnihpodataka, za kori{tenje u prakti~ne svrhe.

Definirana struktura indeksa vodnog siroma{tvau zna~ajnoj mjeri rasvijetljava odgovore na pitanjakako upravljati vodama u cilju pobolj{anja uslova ì-vota ljudi. Cijeli proces testiranja, od analize raspolo-ìvih podataka i odabira adekvatnog modela (stru-kture), do analize pojedinih prora~unatih indikatora ipore|enja sa drugim zemljama, te prora~una samogindeksa, omogu}io je sistemati~nu analizu situacije irazumijevanje kompleksnih veza izme|u raspoloì-vosti vodnih resursa i socijalnih, okoli{nih i ekonom-skih aspekata u BiH. Zbog toga se WPI pokazao kaozna~ajan i relevantan alat za odre|ivanje prioriteta usektoru voda, a ~ija realizacija direktno uti~e na una-prije|enje razvoja, odnosno, smanjenje siroma{tva.U tom kontekstu je zna~ajno naglasiti razliku izme|uWPI-a i ostalih alata integralnog upravljanja vodnim

26VODA I MI BROJ 67

Tabela 8. Vrijednosti glavnih komponenti WPI-a i ukupna vrijednost WPI-a za BiH i sliv. R. Zujevine

Gornji tok rijeke @eljeznice

Snimio: M. Lon~arevi}

reursima. WPI moè obezbijediti veoma va`ne anali-ze i ocjene koje pomaù da se odrede prioriteti, alinakon toga su potrebni ostali alati integralnog uprav-ljanja vodnim resursima za detaljno planiranje, studi-ranje utjecaja razvojnih vodnih projekata u cijelomslivu, te za realizaciju odabranih aktivnosti.

Pored toga {to BiH posjeduje stru~ne kapaciteteza ocjenu i prora~un raspoloìvih vodnih reursa (hi-drolozi, hidro-geolozi i sl.), veoma je zna~ajno po-znavati karakteristike zahtijeva za vodom, te na~inekojima se na njih moè utjecati da bi se osiguralo efi-kasno kori{tenje vodnih resursa. Kako je i u ostalimpodru~jima okoli{a, promjena pona{anja ljudi predu-slov za dostizanje odrìvog na~ina ìvota, tako je i usektoru voda neophodno poznavanje navika potro-{a~a, kako doma}instava, tako i privrede, koji diktira-ju zahtjeve za vodom. Pored toga, poznavanje i obe-zbije|enje zahtjeva za vodom ekosistema neizosta-van je faktor za odrìvo upravljanje vodnim resursi-ma. Prora~un indeksa u BiH, pokazao je da su poda-ci i informacije u sektoru voda o ovim aspektima za-nemarljivi. Stoga je neophodno ja~ati kapacitetestru~njaka iz sektora voda za razvoj vodnih indikato-ra koji su u slu`bi odrìvog razvoja.

Uzimaju}i u obzir navedene karakteristike inde-ksa vodnog siroma{tva, koje otvaraju mogu}nostunaprije|enja upravljanja vodnim resursima u BiH uskladu sa principima integralnog upravljanja vodnimresursima, jasno je da bi metodologija njegovog pro-ra~una u BiH trebala biti definirana putem konsulta-cija sa {irokim multi-disciplinarnim krugom stru~nja-ka, korisnika voda i ostalih zainteresiranih strana.Ovo je svakako i jedan od zna~ajnijih uslova prihva-tanja WPI-a kao alata za sektor voda u BiH. Pred to-ga je neophodna politi~ka volja i institucionalna sa-glasnost za prihvatanje primjene ovog indeksa kaoobjektivnog pokazatelja vodnog siroma{tva u BiH.

9. Literatura/1/ C.A. Sullivan, J.R. Meigh, A.M. Giacomello, T.

Fediw, P. Lawrence, M.samad, S. Mlote, C. Hut-ton, J.A. Allan, R.E. Schulye, D.J.M. Dlamini, W.Cosgrove, J. Delli Priscoli, P. Gleick, I. Smout, J.Cobbing, R. Callow, C. Hunt, A. Hussain, M.C.Acreman, J. King, S. Malomo, E.L. Tate, D.O’Re-gan, S. Milner, I. Steyl; “The Water Poverty In-dex: Development and application at thecommunity scale“; Natural Resource Forum27, 2003;;

/2/ Cahn, Miranda; Massey University; „SustainableLivelihoods Approach: Concept and Practice“;2002;

/3/ FAO’s Global information system on water andagriculture (FAO Globalni informacioni sistem zavodu i poljoprivredu) (AQUASTAT);

/4/ Federalni zavod za statistiku; „Statisti~ki godi{-njak F BiH“; 2007;

/5/ Caroline Sullivan, J.R Meigh, T.S Fediw ; “Deri-vation and Testing of the Water Poverty IndexPhase 1”; Final Report; Volume 1 – Overview;(CEH, Wallingford); 2002;

/6/ Hazel Henderson, “Paradigms in Progress: Li-fe Beyond Economics“; 1995;

/7/ Javno vodoprivredno preduze}e „VodoprivredaBiH“ Sarajevo, Zavod za vodoprivredu Sarajevo;Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Her-cegovine; Sarajevo, 1994;

/8/ Jonathan M. Harris, Tufts University, Medfod,USA; “Basic principles of Sustainable Deve-lopment“; Global development and Environ-ment Institute, Working paper 00-04; June,2000;

/9/ National Environmental Action Plan (NEAP) /Akcioni Plan za za{titu okoli{a BiH; mart2003;

/10/ Srednjero~na strategija razvoja poljoprivre-dnog sektora u FBiH (2006-2010); 2006;

/11/ United Nation Department of Economic and So-cial Affairs, Division for Sustainable Develop-ment; “Agenda 21”; 1992. / 50 / United NationsDevelopment Program (UNDP); “Human De-velopment Report 2001- Making New Technolo-gies Work for Human Development - Human De-velopment Indicators; 2001;

/12/ Water Strategy Man: “Indicators and Indicesfor decision making in water resource mana-gement”; Newsletter, Issue 4; 2004;

/13/ World International Community Experts:“GiniCoefficients:Their Role and Operation; 2005;

/14/ Yale Center for Environmental Law and Policy,Yale University; Centre for International EarthScience Information Network, Columbia Univer-sity; In collaboration with: World Economic Fo-rum, Geneva Switzerland; Joint research Canter,European Commission, Ispra Italy; 2005 Envi-ronmental Sustainability Index – Benchmar-king National Environmental Stewardship“;2005;

/15/ Zavod za vodoprivredu BiH; “Studija povr{in-skih voda rijeke Save”- Hidrolo{ka obrada ri-jeke Zujevine; 1982;

Skra}ena verzija magistarskog rada*

* Magistarski rad je odbranjen na Gra|evinskom fakultetu Uni-verziteta “Dèmal Bijedi}” u Mostaru, 11.05. ’09

1 Komisija za izradu i odbranu rada bila je u sastavu:1 Prof. dr. Tarik Kupusovi}, dipl. ing. gra|. – mentor 1 Em. Prof. dr. Mehmed Sari}, dipl. ing. gra|.1 Prof. dr. Fuad ]atovi}, dipl. ing. tehn.

27VODA I MI BROJ 67

o Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine(dalje: Federacija) i ustavima kantona, pri-rodna bogatstva, u koja nesumnjivo spadai voda, reguli{u se u okviru zajedni~kih na-

dle`nosti vlasti Federacije i vlasti kantona.Zato je Federacija donijela svoj Zakon o vodama

(“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 70/06 – udaljem tekstu: federalni Zakon). Tim zakonom regu-lisan je izuzetno veliki broj pitanja koja se odnose navode uop}e, a pogotovo vode I kategorije.

U skladu sa izvr{enom podjelom nadle`nosti ufederalnom Zakonu, donesen je Zakon o vodama(“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 18/08 –u daljem tekstu samo: Zakon ili ovaj Zakon).

Kako je Bosna i Hercegovina kandidat za prijemu Evropsku Uniju, to su oba entiteta i kantoni svojezakone morali uskladiti sa Evropskim “zakonom” ovodama, a to je “Direktiva 2000/60/EC Evropskogparlamenta” i Vije}a kojom se uspostavlja okvir zadjelovanje Zajednice u politici za oblast voda” done-sena 23. oktobra 2000. godine (u daljem tekstu:Okvirna direktiva o vodama).

Cilj ovog stru~nog rada je da se njime da deta-ljan osvrt na rje{enja regulisana u Zakonu.

1. OSNOVNE ODREDBEU svakom prvom ~lanu zakona ure|uje se pita-

nje predmeta Zakona. Tako je postupljeno i u ~lanu1. Zakona. Ako analiziramo taj ~lan Zakona primjeti-}emo da je on ure|en dosta neuobi~ajeno, suprotnopravilima pisnaja zakona, da nije pisan redoslijedomkojim su pisana sva poglavlja Zakona itd. îni se dabi ~lan 1. Zakona bio kvalitetnije ure|en, da je regu-lisan tako da otprilike glasi “Ovim Zakonom ure|ujuse op{ta na~ela, izrazi i definicije izraza koji se koris-te u ovom Zakonu, povr{inske vode, vodno dobro unadle`nosti Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu:Kanton), vrste vodnih objekata i vlasni{tvo nad vo-dnim objektima, upravljanje vodama, kori{tenje vo-da, za{tita voda (od zaga|ivanja), ure|enje vodoto-ka i drugih voda, za{tita od {tetnog djelovanja voda,vodni akti, izgradnja, kori{tenje, za{tita, odràvanje iupravljanje mjesnim vodovodima, javnim bunarima ijavnim ~esmama, finansiranje i nadzor, kao i drugapitanja od zna~aja za vode i upravljanje vodama.”

^lanom 2. Zakona regulisana je svrha dono{e-nja Zakona. Postavlja se pitanje da li je u tom ~lanutrebalo regulisati ta~ku h), po{to u preostalom dijeluZakona nisu regulisana ta pitanja?

OSVRT NA RJE[ENJA REGULISANA U ZAKONU O VODAMA TUZLANSKOG KANTONA

28VODA I MI BROJ 67

P

ZDRAVKO SPARAVALO, pravni savjetnik u penziji

Osim toga, opravdano se postavlja i pitanje da lije u Osnovnim odredbama Zakona u nekoliko novih~lanova trebalo regulisati i niz drugih va`nih pitanjaiz Zakona obra|enih detaljno u pojedinim poglavlji-ma Zakona. Time bi ovaj Zakon sigurno dobio nakvalitetu.

2. OP[TA NAÊLA I DEFINICIJENaziv drugog poglavlja Zakona je nejasan i ne-

potpun: Sigurno je da bi taj naziv trebao zamjenitinazivom “Na~ela na kojima se zasniva ovaj Zakon,izrazi koji se korite u ovom Zakonu i definicije tih izra-za”. Ako se imaju u vidu rje{enja regulisana u Usta-vu Bosne i Hercegovine, ustavima entiteta i UstavuTuzlanskog kantona, kao i zakonima o vodama obaentiteta, nu`no je postaviti pitanje obra|iva~imaovog Zakona za{to su u ~lanu 3. stav 1. Zakona re-gulisali rije~i “Bosna i Hercegovina” i “grad”, kada zato nisu imali, prije svega, ustavnopravni osnov. Isto jekada je u pitanju i “grad”. Mi{ljenja sam da je ~lan 3.stav 1. Zakona trebalo da glasi “Vode su op}e dobroi kao takvo su pod posebnom za{titom FederacijeBosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija),Kantona i op}ina”. U nazivu predmetnog poglavljaZakona regulisane su rije~i “Op{ta na~ela”. Prematome, i u nazivu poglavlja 2 i u stavu 2. ~lana 3. Za-kona je trebalo regulisati rije~i ili “Op{ta na~ela” ili“Posebna na~ela” ili jednostavno rije~ “Na~ela”, a ni-kako i jedno i drugo. U ~lanu 3. stav 2. (uvodna re~e-nica) regulisana je samo rije~ “na~ela”, a ne op{ta iliposebna na~ela.

Po~etak ~lana 3. stav 2. Zakona nije dobro regu-lisan. Zato je, kako ja mislim, umjesto rije~i “Osno-vna na~ela i definicije” trebalo regulisati rije~i “Na~e-la, izrazi i definicije izraza upotrebljenih u ovom Za-konu”.

^lanom 3. stav 2. Zakona ustvari su preuzetaosnovna na~ela, izrazi i definicije izraza iz ~lana 3 i 4.federalnog Zakona. Ako se izvr{i analiza ~lana 2.Okvirne direktive o vodama i ~lana 4. federalnog Za-kona odmah }e se uo~iti razlika, po{to ~lanom 4. fe-deralnog Zakona nisu regulisani svi izrazi i njihovedefinicije (zna~enja) koji su definisani u ~lanu 2.Okvirne direktive o vodama. Zato se opravdano pos-tavlja pitanje kako }e se postupiti u slu~ajevima izra-za koji nisu definisani u ~lanu 4. federalnog Zakona.Takav nedostatak ne moè se nadomjestiti davanjemobja{njenja za primjenu Zakona od strane Ministar-stva poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Tuzlan-skog kantona, po{to se obja{njenje jednog ~lana Za-kona moè dati isklju~ivo za obja{njenje konkretnog~lana Zakona, a toga nema u ~lanu 3. stav 2. Zako-na. Iz tih razloga obra|iva~i Zakona su trebali i mo-rali regulisati novi stav 3. Zakona, a koji bi glasio “Zaizraze koji nisu definisani u ~lanu 4. federalnog Zako-na primjenjiva}e se nazivi izraza i definicija tih izrazaregulisane u ~lanu 2. Direktive 2000/60/EC Evrop-

skog parlamenta i Vije}a kojim se uspostavjla okvirza djelovanje Zajednice u politici za oblast voda” od23. oktobra 2000. godine (u daljem tekstu: Okvirnadirektiva o vodama). Sa predloènom izmjenom ~lan3. Zakona dobio bi na svojoj potpunosti i kvalitetu.

3. POVR[INSKE VODE I VODNO DOBRO U NADLE@NOSTI KANTONA

Ako se vr{i pore|enje teksta naziva predmetnogpoglavlja Zakona i ~lana 4. stav 1. Zakona lako je pri-mjetiti da u ~lanu 4. Zakona nije regulisano vodnodobro. Taj bitan nedostatak ne moè popraviti rje{e-nje regulisano u ~lanu 4. stav 3. Zakona. Zato je, pomom mi{ljenju, stav 1. ~lana 4. Zakona trebalo regu-lisati na jasan, potpun i precizan na~in, tako da glasi“Povr{inske vode i vodno dobro u nadle`nosti Kan-tona su povr{inske vode i vodno dobro koji su fede-ralnim Zakonom svrstane u vode II kategorije i vodnodobro uz te vode.”

^lan 5. Zakona sadrì jedan krupan nedostatakjer u njemu nije regulisan pojam vodnog dobra u na-dle`nosti kantona, po{to se bez vodnog dobra nemoè progla{avati javno vodno dobro.

29VODA I MI BROJ 67

Detalj sa jezera ModracSnimio: M. Lon~arevi}

U ~lanu 5. Zakona regulisan je pravni pojam“grada” {to nije ustavno pravni pojam kada je u pita-nju Tuzlanski kanton.

S obzirom na rje{enja regulisana u ~lanu 12. fe-deralnog Zakona, opravdano se postavlja pitanje dali je Zakonom uop{te trebalo regulisati ~lan 6. Zako-na, bez obzira {to se taj ~lan poziva na povr{inskevode II kategorije?

Po mom mi{ljenju izgradnja objekata navedenihu ~lanu 6. Zakona ne isklju~uje obavezu pribavljanjakoncesije po federalnom Zakonu o koncesijama. Uovom Zakonu regulisane su samo povr{inske vode,ali ne i podzemne vode u zasebnom poglavlju. Da lije to nedostatak Zakona ili ne? Ja mislim da jeste.

4. VRSTE VODNIH OBJEKATA I VLA-SNI[TVA NAD VODNIM OBJEKTIMA

Izraz vodni objekti i njihova definicija ili zna~enjeregulisani su ~lanom 13. federalnog Zakona, {to zna-~i da ta pitanja spadaju u regulativu koje je isklju~ivou nadle`nosti Federacije, a ne i kantona. Zato je ma-teriju ~lana 7. Zakona trebalo izostaviti iz Zakona, ane njime doslovno prepisivati ~lan 13. federalnog Za-kona. âk {ta vi{e, izraz vodni objekti i njihova defi-nicija odnosi se, kako na vodne objekte izgra|enena vodama I kategorije, tako i vodama II kategorije.

^lanom 14. federalnog Zakona reuglisane suvrste vodnih objekata po namjeni za koju su izgra|e-

ni. Kako se i u ovom slu~aju radi o pitanjima iz nadle-`nosti Federacije, to se pitanje vrsta za{titnih vodnihobjekata nije moglo, niti trebalo regulisati u ~lanu 8.Zakona. Ina~e u preostalim stavovima ~lana 8. Zako-na regulisana su pitanja od zna~aja za vlasni{tvo nadza{titnim vodnim objektima. U stavu 3. ~lana 8. Za-kona ure|ena je obaveza op}ina da (iz svog budè-ta) obezbje|uju materijalna tj. finansijska sredstva zaodràvanje za{titnih vodnih objekata izgra|enih navodama II kategorije.

Rje{enja regulisana u ~lanu 8. stav 4. Zakonatreba razmatrati u uskoj vezi sa rje{enjima regulisa-nim u ~lanu 56. ta~ka b) Zakona, kao i rje{enjima re-gulisanim u ~lanovima 177. stav 1. ta~ka 2. i 178.stav 2. federalnog Zakona.

U ~lanu 10. Zakona regulisani su vodni objektiza iskori{tavanje voda i dijelom vlasni{tvo nad njima.

Kako u federalnom Zakonu nisu regulisani svivodni objekti za vodosnabdijevanje po obuhvatu, po-dru~ju i drugim elementima, to ovom prilikom trebapohvaliti obra|iva~e Zakona {to su u ~lanovima 11,12. i 13. Zakona gradirali vodne objekte za vodo-snabdijevanje na: (1) me|ukantonalne, (2) kantonal-ne, (3) op}inske i (4) mjesne vodovode.

^lanom 11. stav 1. Zakona propisano je da sume|ukantonalni i kantonalni vodovodi u vlasni{tvukantona i drugog kantona, ako nisu u vlasni{tvu dru-gih pravnih lica koje su za svoje potrebe izgradila tapravna lica. Postavlja se pitanje da li je Tuzlanski vo-dovod op}inski ili kantonalni vodovod, pogotovo ka-da je u pitanju izvori{te Stupari i dovod vode sa togizvori{ta?

U ~lanu 12. Zakona ura|eno je da su op}inskivodovodi u vlasni{tvu op}ine, koja moè pravoupravljanja i kori{tenja tog objekta prenijeti na drugopravno lice u skladu sa propisima o komunalnoj dje-latnosti. Isto tako, ovim ~lanom su regulisana i pita-nja mjesnih vodovoda, prava vlasni{tva nad tim vo-dnim objektima i pitanja prenosa prava upravljanjanad mjesnim vodovodima na druga pravna lica. Pomom mi{ljenju u ~lanu 12. Zakona u dva nova stavatrebalo je regulisati obaveze pravnih lica i fizi~kih licada svoje stambene i privredne objekte priklju~e nakomunalni vodovod u skladu sa odlukom op}ine opriklju~enju na taj vodovod i njegovim kori{tenjem, au drugom stavu urediti pitanja koja se obavezno mo-raju regulisati tom odlukom (vidjeti ~lan 30. stav. 1 i2. i ~lan 41. stav 1. Zakona).

Kako su mjesne vodovode, po pravilu, izgradilafizi~ka lica iz vlastitih sredstava, to su ti objekti u vla-sni{tvu tih fizi~kih lica koja se brinu o odràvanju ta-kvih mjesnih vodovoda. Koliko je meni poznato javnopravni status takvih mjesnih vodovoda nije preciznopravno ure|en.

Zato bi bilo najbolje da op}ina uz angaòvanjejavnog komunalnog preduze}a za vodosnabdijeva-nje pravno i do kraja rije{i ta bitna pitanja. Po mom

30VODA I MI BROJ 67

To smo mi – Grabov potok, TuzlaSnimio: M. Lon~arevi}

mi{ljenju investitori – vlasnici mjesnih vodovoda tre-bali bi zaklju~iti ugovor o izgradnji, kori{tenju, uprav-ljanju i drugim pitanjima, kao i o pla}anju naknade zasnabdijevaje vodom iz tog vodovoda i u tome i pose-bne vodne naknade za kori{tenje voda. Taj ugovor bitrebala ovjeriti nadle`na institucija (op}inska slu`baili javni bilje`nik), a nakon toga sve objekte mjesnogvodovoda trebalo bi zavesti u katastar nekretnina.

^lanom 14. Zakona regulisano je pitanje vlasni{-tva nad vodnim objektima za kori{tenje vodnih sna-ga.

Kako je to dobro regulisano za vodne objekte zavodosnabdijevanje u ~lanovima 11. i 12. Zakona, toje na isti na~in u ~lanovima 15, 16. i 17. Zakona re-gulisano pitanje vodnih objekata za za{titu voda (odzaga|ivanja). Svi ti objekti gradirani su kao: (!) me-|ugradski, (2) me|uop}inski, (3) op}inski i (4) mje-sni objekti za za{titu voda. Postavlja se pitanje da lina podru~ju Tuzlanskog kantona statusno postojigrad, odnosno dva grada? U navedenim odredbamaZakona regulisano je pitanje vlasni{tva nad vodnimobjektima za za{titu voda.

Moram posebno ista}i vidovitost, dobro pozna-vanje problematike i dobru namjeru obra|iva~a Za-kona {to su u ~lanovima 11. stav 5, 12. stav 5, 15.stav 5. i 16. stav 6. Zakona regulisali uslove i kriterijeza minimalno utvr|ivanje cijene vode, odnosno na-

knade za kori{tenje kanalizacije i pre~i{}avanja otpa-dnih voda, ispod koje se ne moè i}i.

^lanom 18. Zakona regulisani su vi{enamjenskivodni objekti, ali nije regulisano vlasni{tvo nad timobjektima.

U ~lanu 19. stav 1. Zakona utvr|eno je da jeKanton vlasnik vi{enamjenske akumulacije, kakva jeakumulacija “Modrac”. Stavom 2. istog ~lana propi-sane su zabrane izgradnje objekta, izvo|enja raznihradova i aktivnosti. Kako ~lan 19. stav 2. ta~ka j) Za-kona nije potpuno regulisana, to je u toj odredbi ili uposebnoj ta~ki trebalo regulisati rije~i “ispu{tanje ja-lovine iz rudnika” kojom se zatrpava akumulacijaModrac.”

Stavom 3. ~lana 19. Zakona regulisano je da seupravljanje i kori{tenje objekata vi{enamjenske aku-mulacije i vode u akumulaciji, kao i obalno zemlji{teuz vi{enamjensku akumulaciju, povjerena pravnomlicu registrovanom za obavljanje te djelatnosti. Pri-vredno dru{tvo “Spre~a” Tuzla osnovano je kada suse gradili objekti akumulacije “Modrac” i ono vi{e go-dina sa dosta uspjeha upravlja i koristi akumulaciju“Modrac” i vodi brigu o za{titi obalnog zemlji{ta teakumulacije. Po ~lanu 19. stav 4. Zakona Vlada Tu-zlanskog kantona propisa}e na~in i uslove kori{tenjavoda akumulacije “Modrac”. Mislim da je odredbastava 4. ~lana 19. Zakona nepotpuno regulisana, po-

31VODA I MI BROJ 67

Brana Modrac na istoimenom jezeru kod TuzleSnimak: d.d. “Spre~a” Tuzla

{to u njoj nije regulisan “reìm rada objekata, naro~i-to brane vi{enamjenske akumulacije u slu~aju od-brane od poplava i osmatranja (oskultacije) brane vi-{enamjenske akumulacije “Modrac”, po{to ta branaspada u visoke brane. Nije bez razloga u biv{oj namdràvi postojao Pravilnik o osmatranju visokih brana.^lanom 20. Zakona regulisana su pitanja obalnogpojasa uz vi{enamjenske akumulacije, na~in kori{te-nja tih obala i zabrana, da obale vi{enamjenske aku-mulacije ne mogu biti predmet prometa i ekspropri-jacije, a ja dodajem i deeksproprijacije.

U ~lanu 21. Zakona propisane su obaveze i od-govornosti vlasnika, odnosno korisnika vodnih obje-kata.

Prava je {teta {to u ~lanu 21. Zakona nije pose-bno propisano ovla{tenje Vladi Tuzlanskog kantonada donosi podzakonski propis o na~inu, postupku irokovima za osmatranje visokih brana postoje}ih vi-{enamjenskih akumulacija i na~ini postupanja u slu-~aju ako se osmatranjem utvrde o{te}enja brane.

5. UPRAVLJANJE VODAMAU federalnom Zakonu i ovom Zakonu po jedno

cijelo poglavlje tih zakona nosi naziv “Upravljanje vo-dama”. âk {ta vi{e u nizu ~lanova tih zakona normi-ran je izraz “upravljanje vodama”. Me|utim, ni u je-dnom od tih zakona nije regulisana definicija “uprav-ljanja vodama”. Zato sebi i svim korisnicima tih zako-na postavljam pitanje {ta je to zaista upravljanje vo-dama u smislu tih zakona? Taj izuzetno veliki nedos-tatak ne moè se nadomjestiti davanjem obja{njenjaza primjenu tih zakona, po{to se po propisima u fe-deralnoj i kantonalnoj upravi obja{enjenje propisamoè dati samo za konkretan ~lan zakona tj. kojim jeregulisana definicija izraza upravljanja vodama.

Cijenim da su obra|iva~i ovog Zakona koji su uizradu tog Zakona uloìli velike napore i pri tome is-kazali visoko profesionalno znanje iz oblasti vodopri-vrede i prava, pogrije{ili kada u predmetnom poglav-lju Zakona nisu preuzeti tekst ~lana 6. Zakona o vo-dama (“Slu`bene novine Federacbije BiH”, broj18/98) ili obja{njenja data u publikacijama iz ranijihgodina “.1

^lanom 22. Zakona regulisana su notorno po-znata pitanja, pa se postavlja pitanje da li bi ovaj Za-kon izgubio na kvaliteti da su iz tog ~lana izba~eneregulacije stava 2 i 3. ~lana 22. Zakona, a umjesto to-ga definisao tekst koje sve plansko razvojne doku-mente donosi Kanton, pri ~emu ne mislim na godi{-nji program ulaganja sredstava vodnih naknadaupla}enih na podru~ju Kantona (~lan 56. i 57. Zako-na).1

6. KORI[TENJE VODAU ~lanu 24. stav 1. Zakona izvr{en je poku{aj da

se uredi pitanje op{te upotrebe voda. U tome se nijeuspjelo, po{to u toj regulaciji nedostaju i drugi bitnielementi koji karakteri{u op{tu upotrebu voda (vidje-ti ~lan 46. stavove 1, 2 i 3. federalnog Zakona).

Ni odredba stava 2. ~lana 24. Zakona nije sretnorije{ena. Iskusan i dokazani normativac ovaj ~lanZakona regulisao bi na jedan od mogu}ih na~ina ri-je~ima “Za sve druge posebne vidove kori{tenja vo-da potrebno je pribaviti vodne akte propisano ovimZakonom.” Mi{ljenja sam da bi Zakon dobio na kva-litetu da je iza stava 1 dodat novi stav 2. ~lana 24. Za-kona koji glasi “Za op{tu upotrebu voda iz stava 1.ovog ~lana nije potrebno pribavljati vodne akte pro-pisane ovim Zakonom.”

Poseban i zna~ajan prilog kvalitetu ovog Zakonadaju rje{enja regulisana u ~lanu 25. Zakona o “je-dnakom pravu na kori{tenju voda svim fizi~kim i pra-vnim licima”. Ovim zakonskim rje{enjem u osnovi supreuzeta rje{enja regulisana u ~lanu 110. Zakona ovodama iz 1998. godine.2

Tako|e je izuzetno kvalitetno rije{eno pitanjeprevo|enja voda regulisano u ~lanu 26. Zakona, sobzirom na neravnomjerno stanje voda u prostoru ivremenu. Kako je dio podru~ja Tuzlanskog kantona“siroma{no” pitkom vodom za sada{nje i budu}epotrebe, to je u ~lanu 26. Zakona trebalo propisati iprevo|enje voda iz jednog kantona u drugi kanton.Upravo iz tih razloga “Dugoro~nim programomsnabdijevanja pitkom vodom stanovni{tva i privredeu SR Bosni i Hercegovini za period od 1989. do2010. godine”, koji je Skup{tina SR BiH usvojila kra-jem 1989. godine, planirano je prevo|enje voda iz ri-jeke Krivaje na podru~je Op}ine Tuzle i {ire.3

Kako je ~lanom 50. federalnog Zakona propisa-na obaveza vo|enja evidencije o koli~inama zahva-}ene vode i o tome dostavljanje podataka nadle`nojagenciji za vodno podru~je, to se ~lanom 27. Zako-na doslovno u{lo u nadle`nost Federacije, pa zatotaj ~lan treba zanemariti.

Sli~na je situacija i sa ~lanom 28. Zakona, obzi-rom da su rje{enja iz tog ~lana ve} regulisana ~la-nom 48. federalnog Zakona.

Navedene i neke druge gre{ke nastale u ovomZakonu su rezultat {to u federalnom Zakonu nisu de-taljno i precizno propisana sva pitanja koja treba re-gulisati kantonalnim zakonima o vodama, izuzev rje-{enja iz ~lana 222. federalnog Zakona i donekle ne-kim drugim ~lanovima tog zakona.

^lanovima 30. i 43. Zakona propisano je ovla{te-nje op}ina da donose odluke o: (1) odvodnji otpa-

32VODA I MI BROJ 67

1 Zdravko Sparavalo: “Zbirka federalnih propisa o vodama sakomentarom i tipskim primjerima sprovedbenih akata” (512strana). Izdanje Sarajevo i Mostar 1999. godine. Strana 31

2 Ibid 1: Strane 120 i 1213 Ibid 1: Strana 220

dnih voda i (2) izgradnji, kori{tenju, za{titi, odràva-nju i upravljanju mjesnim vodovodima, {to su potpu-na i kvalitetna rje{enja. Zato se postavlja i pitanje za-{to u poglavlju “kori{tenja voda” nije propisano ovla-{tenje op}inama da svojim odlukama, izme|u osta-log, reguli{u i obaveze pravnih i fizi~kih lica koji suvlasnici stambenih i privrednih objekata da te objekteobavezno priklju~e na objekte komunalne vodovo-dne mreè. To je svakako propust Zakona.

7. ZA[TITA VODAU podnaslovu ~lana 29. Zakona regulisane su ri-

je~i “Op{ta za{tita voda”. Iz toga bi se mogao izvu}ipogre{an zaklju~ak da postoje dvije vrste za{tite vo-da od zaga|ivanja tj. op{ta i posebna za{tita voda.Ako se analiziraju rje{enja iz Okvirne direktive o vo-dama,federalnog Zakona i preostalih ~lanova iz po-glavlja “Za{tita voda” moè se pouzdano zaklju~itida u sektoru voda postoji samo jedna za{tita vodaod zaga|ivanja, a koja nije niti moè biti op{ta ili po-sebna za{tita voda.

Dokazani ekspert u pisanju zakona ne bi sebidozvolio da u jednom ~lanu tj. ~lanu 29. Zakona re-guli{e dvije razli~ite materije – za{titu voda od zaga-|enja i va|enje materijala iz vodotoka.

U ~lanu 30. stav 1. i 3. Zakona propisana je oba-veza pravnih lica i fizi~kih lica da svoje otpadne vodeispu{taju u javni kanalizacioni sistem ili na drugi na-~in (u septi~ke jame) u skladu sa odlukom op}in-skog vije}a o odvodnji otpadnih voda. U stavu 2. is-tog ~lana propisano je koja pitanja obavezno morajubiti regulisana tom odlukom. Rije~ “naro~ito” iz ~lana30. stav 2. Zakona, po mom mi{ljenju, dozvoljava dase odlukom o odvodnji otpadnih voda reguli{u i dru-ga pitanja vezana za odvodnju otpadnih voda, a nesamo pitanja taksativno nabrojana u ~lanu 30. stav 2.Zakona.

Pitanje je da li je u ~lanu 30. stav 2. Zakona pro-pu{tena vrlo zna~ajna obaveza pravnih lica koja uobavljanju svoje djelatnosti produkuju opasne mate-rije da obavezno prethodno izvr{e predtretman svo-jih otpadnih voda u kojima se nalaze opasne materi-je i da nakon predtretmana otpadne vode ispu{taju ujavni kanalizacioni sistem? Ova zna~ajna obavezamora biti propisana zakonom, a nikako op}inskomodlukom.

^lanom 31. Zakona propisana je obaveza pra-vnih i fizi~kih lica vlasnika stambenih i privrednihobjekata, kao i vikend ku}a, koje se grade van po-dru~ja op}inskih centara u naseljima gdje nije izgra-|ena javna ili druga kanalizacija da izgrade vodone-propusne septi~ke jame i na iste priklju~e stambenei privredne objekte, kao i da obezbijede ~i{}enjesepti~kih jama, po potrebi, a najmanje jednom go-di{nje od strane specijalizovanog pravnog lica.

îni se da bi ~lan 31. Zakona bio potpuniji i kva-litetnije rije{en da su u njemu regulisana i slijede}apitanja:

da vodonepropusne septi~ke jame mogu biti zaje-dni~ke (grupne) za vi{e doma}instava i pravnih li-ca i individualne za potrebe jednog doma}instvaili pravnog lica;da se septi~ke jame obavezno grade bez preljeva,kako bi se sprije~ila mogu}nost da se sadràjsepti~ke jame preljeva iz septi~ke jame;da pra`njenje septi~kih jama, po pravilu, vr{i javnokomunalno preduze}e koje ina~e vr{i posloveodràvanja i upravljanja javnim kanalizacionim sis-temima, a u izuzetnim slu~ajevima specijalizovanopravno lice koje je registrovano za takve poslove,koje ima specijalizovana vozila za crpljenje, tran-sport i ispu{tanje otpadnih voda iz septi~kih jamau javni kanalizacioni sistem, potrebne kadrove i is-kustvo u obavljanju tih djelatnosti;da se crpljenje, transport i ispu{tanje otpadnih vo-da povjeri specijalizovanom pravnom licu, da je topravno lice du`no da od komunalnog javnog pre-duze}a dobije saglasnost za ispu{tanje otpadnihvoda iz septi~kih jama u javni kanalizacioni sis-tem. U toj saglasnosti utvrdi}e se na~in, uslovi imjesto ispu{tanje otpadnih voda iz specijalizova-nih vozila u objekte javnog kanalizacionog siste-ma, kao i visinu naknade koja se pla}a komunal-nom javnom preduze}u za kanalizaciju za ispu{ta-nje otpadnih voda iz septi~kih jama u javni kanali-zacioni sistem;utvrditi du`nost i odgovornost pravnog lica kojevr{i pra`njenje septi~kih jama da ustroji i aùrnovodi evidenciju o pra`njenju septi~kih jama na po-dru~ju cijele op}ine.

Treba pohvaliti obra|iva~e Zakona {to su u ~la-nu 32. Zakona propisali obavezu pravnih lica zaugradnju opreme i ure|aja najbolje tehnologije postandardima Evropske unije. Bez kori{tenja takvih te-hnologija ne}emo popraviti postoje}i kvalitet voda.

^lan 33. Zakona je vrlo kvalitetno regulisan i uskladu je sa rje{enjima propisanim federalnim Zako-nom.

33VODA I MI BROJ 67

Rijeka Oskova u @ivinicama “oboga}ena” sme}emSnimio: M. Lon~arevi}

Praksa pojedinih op}ina prilikom dono{enjaodluka o za{titnim zonama pokazala je postojanjegrupno svojinskih odnosa u ~emu su se ispoljili zah-tjevi vije}nika istovremeno vlasnika zemlji{ta da obu-hvat zona sanitarne za{tite bude manji od podru~jautvr|enih dokumentacijom (elaborati) o utvr|ivanjuzona sanitarne za{tite. Zato sam vi{e pristalica rje{e-nja da odluke o za{titi izvori{ta vode za pi}e donosiVlada Kantona, pogotovo za ona izvori{ta iz kojih tre-ba da se snabdijeva vodom za pi}e u op}inskim cen-trima koji imaju vi{e od 2000 odnosno 5000 stano-vnika (~lan 33. Zakona).

8. URE\ENJE VODOTOKA I DRUGIH VODA I ZA[TITA OD [TETNOD DEJSTVA VODA

U ~lanu 34. Zakona propisana je obaveza Kanto-na, (grada) i op}ine da osiguravaju ure|enje vodoto-ka i drugih voda i to za vode II kategorije.

^lanom 35. Zakona regulisana je definicija izra-za za{tita od {tetnog dejstva voda. Kako su obra|i-va~i ovog Zakona u izradi Zakona pokazali visok ste-pen znanja i stru~nosti, to sam o~ekivao da }e se uovom poglavlju Zakona regulisati pojam “ìvljenje sapoplavama”, koji se princip primjenjuje u nizu privre-dno razvijenih dràva u svijetu. Kako je izgradnja, re-konstrukcija, odràvanje i upravljanje za{titnim vo-dnim objektima veoma skupo, {to optere}uje sred-stva dràve, to neke dràve, nakon osiguranja deta-ljnih finansijskih istraìvanja, vr{e finansiranje nave-dene aktivnosti iz razloga {to su {tete od poplava uodre|enim periodima manje ili znatno manje od tro-{kova izgradnja, rekonstrukcije, odràvanja i pogonaza{titnih vodnih objekata.

U ~lanu 36. Zakona vrlo dobro su regulisaneobaveze Kantona, “grada” i op}ine u cilju za{tite od{tetnog dejstva voda. Kako su raspoloìva sredstvavodoprivrede, po pravilu, uvijek znatno manja od po-treba, to, po mom mi{ljenju, u ~lanu 36. stav 1. Za-kona nedostaju rije~i “u skladu sa raspoloìvim finan-sijskim sredstvima”. Ovo je naro~ito potrebno akodo|e do sudskih sporova zbog naknada {tete od po-plava. U stavu 2. ~lana 36. Zakona propisana je oba-veza Kantona da donosi: (1) plan odbrane od popla-va i leda, (2) plan za{tite od erozija i bujica i (3) planza{tite od vanrednog zaga|enja voda, a isto tako iop}ine, u okviru svoje nadle`nosti. Razumije se da}e op}ina donijeti navedene planove nakon dono{e-nja tih planova od strane Kantona.

Po mom mi{ljenju u ~lanu 37. Zakona izostalo jepozivanje i na druge posebne propise Federacije iKantona, kao {to su propisi o za{titi od elementarnihnepogoda i propisi o civilnoj za{titi. Nisam siguranda je dobro regulisano rje{enje po stavu 2. ~lana 37.Zakona da kantonalni ministar nadleàn za vodopri-vredu donosi plan o mjerama aktivne odbrane od

poplava i na~inu njihovog sprovo|enja. Vjerovatnobi bilo bolje druga~ije rje{enje po kome taj plan zapodru~je Kantona donosi Vlada Kantona, koja imapravo da sprovedbenim propisima reguli{e prava,obaveze i odgovornosti pravnih lica i gra|ana po pi-tanju sprovo|enja plana o mjerama aktivne odbraneod poplava.

U ~lanu 4. federalnog Zakona nisu regulisaniizrazi bujice i erozije, pa prema tome ni definicije nji-hovih zna~enja. U ~lanu 14. stav 1. ta~ka 1. federal-nog Zakona regulisani su objekti za za{titu od erozi-ja i bujica.

^lanom 97. federalnog Zakona ura|ene su za-brane aktivnosti na erozivnom podru~ju. Sli~no tomeu ~lanu 8. stav 1. Zakona nije regulisano pitanje spo-menutih objekata za za{titu od erozija i bujica za na-mjene za koje su i izgra|eni. Kod takve nepotpuneregulative postavlja se pitanje {to su to objekti za za-{titu od erozija i bujica? Koji su to objekti za za{tituod erozija i bujica, koji su to erozivni i buji~ni objekti,radovi, mjere i aktivnosti za za{titu od erozija i bujicaitd? Zato je vjerovatno da bi Zakono dobio na kvali-tetu i njegovoj potpunosti da su njime regulisana svabitna pitanja od zna~aja za erozije i bujice, i definici-je pojmova erozija i bujica.4

U ~lanu 38. Zakona regulisana su pitanja sanaci-je posljedica {tetnog dijelovanja voda. Mislim da je iu ovom slu~aju trebalo ovlastiti Vladu Kantona dapropi{e sva pitanja sanacije posljedica {tetnog djelo-vanja voda.

^lanom 39. Zakona regulisana je materija kojojnikako nije bilo mjesto u predmetnom poglavlju Za-kona, nego u poglavlju Zakona koje bi regulisao pi-tanja ograni~enja prava vlasnika zemlji{ta, a koje po-glavlje nije uop}e reglisano u ovom Zakonu. Za onekoji to ne znaju ovaj pravni institut preuzet je iz rim-skog prava.

9. VODNI AKTIKako su vodni akti jedni od instrumenata spro-

vo|enja politike upravljanja vodama, to je u ~lanu 40.stav 1. Zakona iza rije~i “vodama” trebalo staviti za-rez i dodati rije~i “utvr|enog Planom upravljanja vo-dama za Vodno podru~je Save i planskim aktima ko-ji se po federalnom Zakonu donose za sprovo|enjetog plana”. Nisam siguran da pitanje stava 3. ~lana40. Zakona spada u nadle`nost Kantona, nego u na-dle`nost Federacije (vidi ~lan 107, 117. i druge ~la-nove federalnog Zakona).

Kako je nadle`nost kantonalnog ministarstva zavodoprivredu regulisana ~lanom 139. stav 2. federal-

34VODA I MI BROJ 67

4 Zdravko Sparavalo: “Zbirka saveznih i republi~kih propisa ovodama sa komentarom i tipskim primjerima sprovedbenihakata” (522 strane). Izdanje Sarajevo, 1982. godine. Strane144 do 149

nog Zakona, vi{e je nego pravno diskutabilno da lise u ovom Zakonu mogao uop{te regulisati ~lan 41.Zakona, obzirom da to pitanje spada u izvornu na-dle`nost Federacije?

Kao iskusan normativac u izradi propisa biv{eSFRJ, biv{e SR BiH, biv{e Republike BiH i Federaci-je, nisam siguran da li je dio odredbe ~lana 47. Za-kona koji glasi “ako ovim Zakonom nije druk~ije re-gulisano” zakonit ili ne? Ovo iz razloga {to zakon ni-èg ranga ne moè dovoditi u pitanje rje{enje reguli-sano u zakonu vi{eg ranga ili nivoa vlasti.

Cijenim kao pozitivno {to ovim Zakonom nije re-gulisano pitanje (vodnog) naloga.

Kako federalnim Zakonom, ni ovim Zakonom,kao zakonima kojima su regulisani posebni upravnipostupci, nisu regulisani rokovi u kojima se morajudonijeti vodni akti, to se prilikom dono{enja upravnihakata tj. vodnih akata primjenjuju rokovi odre|eni Za-konom o upravnom postupku.

10. IZGRADNJA, KORI[TENJE, ZA[TI-TA, ODR@AVANJE I UPRAVLJANJEMJESNIM VODOVODIMA, JAVNIMBUNARIMA I JAVNIM ÊSMAMA

Kako federalnim Zakonom nisu regulisana pita-nja mjesnih vodovoda, javnih bunara i javnih ~esmi,to u potpunosti podràvam stav i nastojanje obra|i-va~a Zakona, {to su cijelo jedno poglavlje ovog Za-kona posvetili navedenim vodnim objektima za vo-dosnabdijevanje.

Bilo bi dobro kada bi i drugi kantoni po{li primje-rom Tuzlanskog kantona, i u svojim zakonima o vo-dama regulisali rje{enja od zna~aja za mjesne vodo-vode, javne bunare i javne ~esme, po{to se radi ovrlo zna~ajnim i brojnim pitanjima iz oblasti politikevoda i {to ta materija nije ili nije dovoljno poznata {i-roj javnosti u Federaciji.

^lanom 43. Zakona ovla{tena su op}inska (igradska) vije}a da obavezno donose odluke o izgra-dnji, kori{tenju, za{titi, odràvanju i upravljanju mje-snim vodovodima, javnim bunarima i javnim ~esma-ma. U stavu 2. istog ~lana Zakona propisana su pita-nja koja se obavezno moraju regulisati pomenutomodlukom. Kako je u istom ~lanu regulisana rije~ “Na-ro~ito”, to, po mom mi{ljenju, op}insko vije}e imapravo da svojom odlukom reguli{e i druga pitanjakoja nisu regulisana, odnosno taksativno nabrojana,u ~lanu 43. stav 2. Zakona.

U ~lanu 44. stav 1 i 2. Zakona regulisana je defi-nicija mjesnog vodovoda. Iako u ovom ~lanu nisupropisani minimalni i maksimalni broj korisnika tihobjekata, bitno je da se ti vodni objekti grade i koris-te izvan op}inskih centara, tj. u ruralnim naseljima.

^lanom 45. Zakona regulisana je definicija (zna-~enje) izraza (pojma) javnog bunara i javne ~esme.Javne ~esme, po pravilu, se grade u naseljima van

op}inskih centara, a mogu biti izgra|ene i u op}in-skim centrima. Za{to u ovom ~lanu Zakona nije do-zvoljena izgradnja van naseljenih mjesta javnih ~e-smi, bilo da se radi o spomen ~esmama ili hair ~e-smama, iz kojih se vodom za pi}e koriste redovni ilislu~ajni prolaznic?

^lanom 46. Zakona propisana je obaveza daizvori{te voda mjesnog vodovoda moraju imati dovo-ljne koli~ine vode za pi}e, kako bi se u svako dobagodine moglo obezbijediti neprekidno snabdijevanjevodom stanovnika naselja izvan gradskog centra irezerva vode za potrebe ga{enja poàra. U tom ~la-nu propisano je da mjesni vodovodi ~iji je kapacitetizvori{ta ve}i od potrebnog moraju na izlazu iz rezer-voara imati javnu ~esmu sa ugra|enim betonskimkoritom.

U ~lanu 46. Zakona ili u bilo kojem ~lanu ovogpoglavlja nedostaju, po mom mi{ljenju, odre|enarje{enja:

1. Izostala je regulacija zabrane kori{tenja voda zazaljevanje oku}nica i pranje motornih vozila izmjesnog vodovoda.

2. Obavezna ugradnja i ba`darenje vodomjera zasvaki stambeni objekat i njihovo odràvanje uskladu sa propisima o mjernim instrumentima. Ti-me bi se onemogu}ilo ili bitno smanjilo neraci-onalno kori{tenje voda iz mjesnih vodovoda, a, sdruge strane, korisnici mjesnog vodovoda bi seizjedna~ili sa korisnicima op}inskog vodovoda.

3. Naknadno priklju~enje novih korisnika na mjesnivodovod. Kako se izgradnja mjesnih vodovoda ve-}inom radi iz udruènih sredstava gra|ana, to je u~lanu 47. Zakona izostalo rje{enje da investitori iz-gradnje mjesnog vodovoda budu i grupa gra|ana.

U ~lanu 48. Zakona do{lo je do zamjene teza,po{to se odredbama tog ~lana dobro u{lo u oblastgra|enja koja je regulisana posebnim propisima. Za-to je u ~lanu 48. stav 2. Zakona rije~i “odobrenje zagra|enje” trebalo zamjeniti rije~ima “vodna sagla-snost za gra|enje mjesnog vodovoda”...

^lan 49. Zakona je sasvim korektno regulisan.Za za{titu izvori{ta mjesnog vodovoda i javnog

bunara op}insko vije}e mora donijeti odluku o za{ti-tnim zonama i za{titnim mjerama za za{titu voda do-ti~nog izvori{ta (~lan 50. Zakona).

U ~lanu 51. Zakona regulisane su zabrane zaneovla{tena lica da vr{e odre|ene aktivnosti nadobjektima mjesnih vodovoda i javnih bunara.

^lanom 52. Zakona regulisana su zabranjenapona{anja na objektima mjesnih vodovoda i javnihbunara.

U ~lanu 53. Zakona regulisana je obaveza uvo-|enja i vo|enja evidencije o mjesnim vodovodima ijavnim bunarima. Sigurno je da }e se ove evidencijevoditi na ra~unarima, pogotovo {to se dio podatakaiz te evidencije ~esto mijenja.

35VODA I MI BROJ 67

11. FINANSIRANJEPoglavlje Zakona pod nazivom “Finansiranje” je

jedno od najkra}ih poglavlja Zakona po{to sadrì sa-mo tri ~lana Zakona, iako se radi o jednom od najva-`nijih poglavlja Zakona.

^lan 55. Zakona na potpun i kvalitetan na~in re-gulisao je pitanja izvora sredstava za upravljanje vo-dama kantona.

U ~lanu 56. Zakona regulisane su namjene u ko-je se mogu usmjeravati sredstva od napla}ene op{tevodne naknade, posebnih vodnih naknada i od na-knade za zakup javnog vodnog dobra na vodama IIkategorije (u daljem tekstu: sredstva javnih prihoda).Pri tome valja ista}i da ~lan 56. ta~ka b) Zakona nijeu svemu uskla|ena sa rje{enjem regulisanim u ~la-nu 178. stav 2. federalnog Zakona. Naime, po ~lanu178. stav 2. federalnog Zakona nije dozvoljeno us-mjeravanje sredstava javnih prihoda koja pripadajukantonu u izgradnji i odràvanje vodnih objekata iz~lana 14. stav 1. alineja 2, 4, 5 i 6. federalnog Zako-na tj. vodnih objekata za: (1) snabdijevanje vodomprivrednih subjekata, (2) kori{tenje vodnih snaga, (3)plovidbu i (4) ostalih vodnih objekata, {to zna~i dakanton moè usmjeravati sredstva javnih prihoda uizgradnju i odràvanje svih vrsta vodnih objekata zakori{tenje voda, izuzev (osim) vodnih objekata za na-prijed navedene namjene koje su regulisane u ~lanu178. stav 2. federalnog Zakona. Kako postoje kolizi-je normi iz ~lana 178. stav 2. federalnog Zakona i ~la-na 56. ta~ka b) Zakona, to se postavlja pitanje koje}e se iz pomenutih ~lanova zakona primjenjivati upraksi? Za mene kao pravnika u slu~aju kolizije nor-mi federalnog Zakona i kantonalnog Zakona, imajuse primjenjivati norme federalnog Zakona, po{to za-kon vi{eg nivoa vlasti, u ovom slu~aju Federacije,ima ja~u pravnu snagu od zakona donesenog odstrane nièg nivoa vlasti, u ovom slu~aju kantona.

Lako je uo~iti koliziju normi ~lana 57. stav 1. ta-~ka a) Zakona, po kojoj kantonalno ministarstvo na-dle`no za vode donosi svake godine dva pravnaakta, kao {to su plan i program tog ministarstva, i~lana 56. ta~ka e). Zakona, po kojoj navedeno minis-tarstvo donosi godi{nje samo jedan pravni akt, kao{to je godi{nji proram tog ministarstva. Kod takvogstanja stvari pristalica sam da kantonalno ministar-stvo nadle`no za vode svake godine donosi, kakogodi{nji plan, tako i godi{nji program ministarstva,{to je u potpunosti u skladu sa rje{enjem iz ~lana178. stav 2. federalnog Zakona. Ovom prilikom neèlim da komentari{em rje{enja iz ~lana 177. stav 3.i ~lana 178. stav 2. federalnog Zakona.

Cijenim da bi poglavlje Zakona pod nazivom “Fi-nansiranje” bilo daleko potpunije, jasnije i kvalitetnije,da su tim poglavljem regulisana i slijede}a pitanja:

1. Propu{teno je da se reguli{e pitanje rokova u ko-jima su upla}ena sredstva javnih prihoda prenosa

iz budèta, odnosno trezora kantona na ra~unkantonalnog ministarstva nadle`nog za vode(napr. sedmi~ni, jednom u 15 dana, ili jednom umjesec dana, ili u drugom roku). Ovakvim rje{e-njem do kraja bi se isklju~ila eventualna mogu-}nost da se sredstva kantona makar i privremenokoriste u namjene koje nisu propisane u federal-nom Zakonu, ni u Zakonu.

2. Izostalo je da se reguli{e ko, odnosno koji organkantona, vr{i nadzor nad dono{enjem godi{njegplana i programa od strane kantonalnog ministar-stva nadle`nog za vode, kao i koji kantonalni or-gan vr{i nadzor nad tro{enjem sredstava javnihprihoda od strane kantonalnog ministarstva nadle-`nog za vode po godi{njem planu i programu togministarstva?

3. U poglavlju Zakona pod nazivom “Finansiranje”nije propisano da se sredstva iz napla}ene op{tevodne naknade, posebnih vodnih naknada i na-knada po ugovorima o zakupu javnog vodnog do-bra na vodama II kategorije prenose na posebanra~un kantonalnog ministarstva nadle`nog za vo-de. Takvim rje{enjem izbjegla bi se mogu}nosteventualnog mije{anja sredstava koje kantonalnoministarstvo nadle`no za vode dobija za obavlja-nje redovnih zadataka i sredstava proisteklih iz ja-vnih prihoda?

4. Nije regulisano pravo op}ina da razmatraju nacrtegodi{njih planova i programa kantonalnog minis-tarstva nadle`nog za vode i na iste stavljaju pri-mjedbe i prijedloge. Na taj na~in ne postiè sesvrha Zakona regulisana u ~lanu 2. ta~ka g) Zako-na po kojoj se “osigurava sudjelovanje javnosti,me|u kojoj spadaju i op}ine, u dono{enju odlukakoje se odnose na vode”.

12. NADZORNadzor nad sprovo|enjem zakona moè biti

dvojak: (1) upravni nadzor koji vr{i Ministarstvo i (2)inspekcijski nadzor koji vr{i inspekcijski organ nadle-àn za vode. Postoji i upravni nadzor koji vr{i op}inanad sprovo|enjem propisa – odluka koje donosiop}insko vije}e (~lan 58. Zakona).

^lanom 59. Zakona regulisana je nadle`nost Mi-nistarstva zdravstva da vr{i nadzor nad zdravstve-nom ispravnosti vode za pi}e iz svih objekata za vo-dosnabdijevanje stanovni{tva i pravnih lica.

U ~lanu 60. Zakona odre|ena je nadle`nost Kan-tonalne uprave za inspekcijske poslove za vr{enje inspe-kcijskog nadzora nad sprovo|enjem Zakona i propi-sa donesenih za sprovo|enje tog Zakona. Inspekcij-ski nadzor obavljaju kantonalni vodni inspektori.

U ~lanu 61. Zakona dijelom je propisan postu-pak za vr{enje inspekcijskog nadzora.

Protiv rje{enja kantonalnog vodnog inspektoramoè se uloìti àlba Ministarstvu (~lan 62. stav 1.Zakona) putem Kantonalne uprave za inspekcijske

36VODA I MI BROJ 67

poslove. U stavu 2. ~lana 62. Zakona ure|eno je daàlba protiv rje{enja kantonalnog vodnog inspektoraodlaè izvr{enje tog rje{enja.

Ostaje otvoreno pravno pitanje ko je nadleànza inspekcijskog nadzora nad sprovo|enjem op}in-skih odluka o za{titinim zonama i mjerama za za{tituizvori{ta i drugih op}inskih odluka. Da li su to op}in-ski vodni inspektori, op}inski inspektori za zdravstvoili op}inski komunalni inspektori.

13. KAZNENE ODREDBEU federalnim zakonima kojima su regulisane po-

sebne upravne oblasti ure|eni su i prekr{aji za odgo-vorna lica u federalnim ministarstvima. U federalnomZakonu i ovom Zakonu nisu propisani prekr{aji zaodgovorna lica u ministarstvima za povrede tih zako-na. Iz toga se moè izvesti zaklju~ak da su odgovor-na lica u tim ministarstvima nepogre{iva i nedodirljiva.

U ~lanovima 63. do 65. Zakona propisani su pre-kr{aji za pravna lica i odgovorna lica u tim pravnim li-cima, kao i za fizi~ka lica. Kako su naprijed spome-nutim ~lanovima Zakona propisani prekr{aji za goto-vo svaki ~lan Zakona, to se pitam da li se u takvoj re-gulativi pretjeralo ili ne?

14. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBEAnaliziraju}i sva rje{enja ure|ena u ovom po-

glavlju da se zaklju~iti da je ovo poglavlje, uz nekadruga poglavlja, najbolje regulisani dio ovog Zakona.

Mislimo da je u ~lanu 66. Zakona pogre{no re-gulisana “Strategija upravljanja vodama”, te je taj~lan trebalo regulisati tako da glasi “Do dono{enjaPlana upravljanja vodama za Vodno podru~je Savekoristi}e se odgovaraju}i planovi i progami razvojavodoprivrede doneseni do dana stupanja na snaguovog Zakona.”

^lanom 67. Zakona dobro su ura|ena pitanjavodnih dozvola izdatih do dana stupanja na snaguovog Zakona.

U ~lanu 68. Zakona ura|eno je pitanje rje{ava-nja zahtjeva za izdavanje vodnih akata podnesenihdo dana stupanja na snagu ovog Zakona, a koji nisurije{eni do dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Postupci po àlbama koje nisu rije{ene do 1. ja-nuara 2008. godine, rje{ava}e se u skladu sa ranijimfederalnim zakonom o vodama i kantonalnim zako-nom o vodama (~lan 69.).

U ~lanu 70. Zakona utvr|ena je obaveza vlasni-ka vodnih objekata, izuzev za{titnih vodnih objekataza koje nije pribavljena vodoprivredna dozvola dapodnesu zahtjev za izdavanje vodne dozvole u rokuod {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Za-kona. U stavu 2. istog ~lana Zakona predvi|ena jesankcija za vlasnike vodnih objekata koji nisu u pro-pisanom roku podnijeli zahtjev za izdavanje vodnedozvole na na~in da kantonalni vodni inspektor do-nosi rje{enje o zabrani upotrebe takvog objekta.

U ~lanu 71. Zakona odre|en je rok za dono{enjepodzakonskog propisa iz ~lana 19. stav 4. Zakona tj.odluka ili uredba o na~inu i uslovima kori{tenja vodaiz vi{enamjenskih akumulacija izgra|enih prije stu-panja na snagu ovog Zakona. Ova odredba odnosise na akumulaciju Modrac, a ne i akumulacije Haznai Vidara na podru~ju op}ine Grada~ac, po{to te aku-mulacije pripadaju vodama I kategorije (vidi ~lan 5.federalnog Zakona).

Cijenim da je rje{enje propisano u ~lanu 72. Za-kona suvi{no, po{to je ta materija ve} regulisana po~lanovima 67. odnosno 70. Zakona.

Op}inski organi uprave nadle`ni za poslove vo-doprivrede du`ni su da ustroje evidenciju o mjesnimvodovodima i javnim bunarima. (~lan 44. Zakona) uroku od godinu dana od dana stupanja na snaguovog Zakona (~lan 73. Zakona)

^lanom 74. Zakona regulisan je rok za izgradnjuvodonepropusnih septi~kih jama u naseljima vanop}inskih centara za objekte izgra|ene do dana stu-panja na snagu ovog Zakona.

Cijenim da su ovim Zajkonom regulisane izuze-tno velike finansijske obaveze fizi~kih lica u naseljimavan op}inskih cenatara (izgradnja septi~kih jama,odràvanje mjesnih vodovoda i sl.).

U ~lanu 75. Zakona regulisane su obaveze op}i-na da u roku od godinu dana od dana stupanja nasnagu ovog Zakona donesu odluke za ~ije su dono-{enje ovla{tene ovim Zakonom.

Mi{ljenja sam da ~lan 76. Zakona nije korektnoregulisan. Po mom mi{ljenju taj ~lan trebao je da gla-si “Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestajeda vaì Zakon o vodama (“Slu`bene novine Tuzlan-skog kantona”, br. 25/99, 9/03 i 3/06).”

^lanom 77. Zakona utvr|eno je vremensko stu-panje na snagu ovog Zakona.

UMJESTO ZAKLJUÂKANakon detaljne analize svih ~lanova Zakona svo-

ja zapaànja, ocjene, mi{ljenja i primjedbe detaljnosam izloìo u prethodnom dijelu ovog stru~nog rada.

Gledaju}i na kvalitet Zakona u cijelini i u pojedinos-tima, osim odre|enog broja izuzetaka, mi{ljenja samda je Zakon kvalitetno regulisan i sa dosta stru~nogznanja, iskustva i poznavanja problematike koju jetrebalo ozakoniti. Ve}ina odredaba tog Zakona pisa-ne su vrlo jasno, precizno i nedvosmisleno, {to }eimati za posljedicu da }e se taj Zakon sa uspjehom ilako}om sprovoditi na podru~ju Tuzlanskog kantona.

Nadam se da sam ovim komentarima, primje-dbama i prijedlozima, kao pravnik koji je najve}i diosvog radnog vijeka proveo, tj. radio u vodoprivrediBosne i Hercegovine, pomogao da zakonska regu-lativa u ovoj oblasti bude jasna, precizna i dosljednai da kao takva omogu}i uspje{an razvoj sektora vo-da, a time direktno i indirektno i svega onoga {to jeu zavisnosti od voda.

37VODA I MI BROJ 67

UVODlo je osnovni prirodni resurs i zajedno savodom, zrakom i organizmima sa~injavaeko-sistem. Ono se ozna~ava kao derma(koà) na{e planete, i nastala je pod utica-

jem ve}eg broja pedogenetskih faktora i pedodinam-skih procesa. Njegova primarna funkcija je u zakor-jenjavanju biljaka, gdje one uzimaju hraniva, vodu,zrak. Osim toga – tlo je stani{te velikog broja organi-zama, gdje neki od njih provode cijeli svoj ìvot u tlu,a neki, opet, samo su jednim dijelom vezani za tlo.Ovaj prirodni na~in kori{tenja tla se ozna~ava kaoekolo{ke funkcije tla. Me|utim, pored ove svojefunkcije, tlo se koristi i za druge namjene, koje suozna~ene kao tehni~ke funkcije tla. U domen ovihfunkcija, dolazi veliki broj u~esnika, kao {to su: izgra-dnja naselja, fabrika, puteva, aerodroma, eksploata-cije raznih sirovina, odlaganje raznog otpada, vodneakumulacije, kamenolomi i jo{ drugi korisnici – po-tro{a~i. Ekolo{ke i tehni~ke funkcije tla pretendujuna isti zemlji{ni prostor. Sve ve}e u~e{}e tehni~kihfunkcija u ovakvoj podjeli – dovodi do sve ve}egsmanjenja zemlji{nog prostora za odvijanje ekolo-{kih funkcija.

1. PROCESI O[TE]ENJA TLAKao rezultat velikog broja uzroka koji dovode do

bolesnog stanja tla, mogu se izdiferencirati ~etiriosnovne grupe procesa, i to:

biolo{ka kontaminacija tla (infekcija tla),hemijska kontaminacija tla,antropogena degradacija tla,fizi~ka destrukcija tla.

U nekom tlu, u zavisnosti od uzroka, mogu se is-tovremeno odigravati jedan ili vi{e od navedenih pro-cesa. Osnovne karakteristike pojedinih grupa ovihprocesa mogu se ukratko definisati u slijede}em:

– biolo{ka kontaminacija tla (infekcija) – je uzrokprisustva u tlu raznih parazita, bakterija, virusa,protozoa, te mikrotoksina i sl. su naro~ito rizi~ni saaspekta zdravstvenog stanja poljoprivrednika, a icijelog stanovni{tva. Veliki broj bolesti koje se da-nas javljaju, kao {to su: bruceloza, svinjska gripa, idr. su posljedica rada na tlu,

– hemijska kontaminacija tla – uklju~uje proceseizazvane odre|enim uzrocima hemijske prirode,koji dovode do akumulacije te{kih metala, pestici-

BOLESNA TLA – NASTANAK, INDIKATORI STANJA I LIJEÊNJE (SANACIJA)

38VODA I MI BROJ 67

T

Dr. HUSNIJA RESULOVI], professor emeritus

Za{tita voda

da, radio-aktivnih materija. Ovi uzroci dolaze u tlo uraznim agregatnim stanjima. Prirodna tla kontami-nirana na ovaj na~in se ozna~avaju kao zaga|enatla;

– antropogena degradacija tla – je rezultat neraci-onalnog kori{tenja tla. Posljedice se manifestuju ukvarenju strukture tla, zbijanju, gubitkom humusa,smanjenju zakorjenjavanja, raznim promjenamaizazvanih erozijom, spli}avanju tla, odnosno op}e-nito smanjenju plodnosti tla;

– fizi~ka destrukcija tla – je najteì vid o{te}enja tla,koja se manifestuje potpunim uni{tavanjem priro-dnog tla (pedocid). Ovaj vid o{te}enja tla je prisu-tan kod procesa povr{inske eksploatacije raznih si-rovina (ugalj, èljezna ruda, boksit, i dr.). U isto vri-jeme njega prati – odlaganje raznog otpada (jalovi-na, krovina). U ovu grupu o{te}enja dolaze i odla-ganje drugih raznih otpadnih materijala, kao {tosu: pepeo, crveni mulj, metalni otpad, medicinski.Ovdje dolaze i drugi o{te~iva}i tla, kao {to su na-selja, tvornice, putevi i sl. Pod uticajem ovog na~i-na o{te}enja u Bosni i Hercegovini do{lo je da sva-ke godine nestaje cca 3.000 ha.

2. [TA JE BOLESNO STANJE TLA?[ta se moè podvr}i pod termin „bolesno tlo“?

Sa aspekta poljoprivredne proizvodnje ono moèimati i drugih naziva, gdje se mogu uklju~iti i drugedefinicije kao {to su: „nepogodno“, „one~i{}eno“,„kontaminirano“ i dr. Drugim rije~ima to je dosta {iro-ko podru~je i ono zahtijeva detaljno prou~avanje.Poznavanje uzroka koji su doveli do takvog stanja jeuslov za pravilan izbor odgovaraju}ih sanacionihmjera za njihovo ozdravljenje.

Pod terminom „bolesno tlo“ u ovom radu pop-drazumijeva se takvo zdravstveno stanje tla u kojemje onemogu}ena ili u velikoj mjeri smanjena proizvo-dnja zdravstveno ispravne hrane. Drugim rije~ima,ona se odnosi na proizvodnju poljoprivrednih kultu-ra. Sa tog aspekta neko tlo moè biti nepovoljnoodnosno nepodesno za proizvodnju poljoprivrednihkultura, a sa druge strane, ono moè biti povoljnonaro~ito za uzgoj {umskih kultura. Ovaj pojam „bole-sno tlo“ se tretira relativno – odnosno sa aspekta je-dne odre|ene grupacije kultura. Apsolutno bolesnostanje tla teoretski moè biti prisutno u odre|enimuslovima, kada je ono u takvoj mjeri hemijski konta-minirano da dolazi do potpune sterilnosti tla i da tlopotpuno gubi svoja svojstva u proizvodnji.

U tom kontekstu – mogu}e je veoma {iroki dija-pazon, odnosno razli~iti rezultati koji smanjuju odno-sno pogor{avaju zdravstveno stanje tla.

3. INDIKATORI BOLESNOG STANJA TLAU podru~ju prou~avanja zdravstvenog stanja tla,

kao {to smo naveli, od primarnog zna~enja je pozna-vanje indikatora, koji ukazuju na simptomatiku sta-

39VODA I MI BROJ 67

Slika 1: Aluvijalno tlo (fluvisol) – Zdravo tlo. Ilidà.

Foto H. Resulovi}

Slika 2: Crvenica (Terra rossa) – Zdravo tlo. Hercegovina.

Foto H. Resulovi}

nja. U tom pravcu se mogu izvdojiti kao osnovni in-dikatori slijede}i:

– hemijski indikatori,– fizi~ki indikatori,– biolo{ki indikatori.

3. 1. Hemijski indikatori bolesnog stanja tlaU odnosu na ove indikatora, danas, su naro~ito

intenzivno prou~avani slijede}i: te{ki metali, pestici-di, radionuklidi. U tom pravcu su nazna~ene i grani-ce njihove tolerantnosti. Izra|ene su za neka podru-~ja i karte kontaminacije tla.

Za prisustvo pojedinih te{kih metala, daju se injihove grani~ne vrijednosti.

U slijede}oj tabeli nalazimo grani~ne vrijednostiza neke te{ke metale.

Grani~ne vrijednosti sadràja te{kih metala u nji-hovom ukupnom oblikuTabela 1.

Pored sadràja te{kih metala u domen slabogzdravstvenog stanja tla mogu se ozna~iti slijede}i:mali kapacitet adsorpcije, mala pufernost tla, visokerH-vrijednosti, mali sadràj humusa, mali sadràj hra-niva, visoki sadràj rastvorljivog aluminijuma.

3.2. Fizi~ki indikatori bolesnog stanja tlaFizi~ki indikatori bolesnog stanja tla se nalaze ta-

ko|e u {irokom opsegu. Ovdje se mogu uklju~iti sli-jede}i uzroci:

– visoke vrijednosti zapreminske gustine tla, > 1,70g/ccm,

– zbirnost – kompaktnost tla,– mala vodopropusnost tla < 0,00864 m/dan, tj. sla-

bo propusno,– stagnacija povr{inskih voda (cca 20 cm ispod po-

vr{ine je nepropusni sloj),– nestabilna strukcira tla (5 i 6 oznaka po Sekeri),– visoki sadràj ~estica gline, > od 40 % ~estica ma-

njih od 0,002 m;– stvaranje pokorice na povr{ini zemlji{ta,– visoki sadràj skeleta (> od 50 %),

– mala fizi~ka dubina tla (< 50 cm),– mala fiziolo{ka dubina tla (< od 20 cm).

3.3. Biolo{ki indikatori bolesnog stanja tlaU ovu grupu smo uklju~ili predstavnike ìvog svi-

jeta, gdje dolaze: virusi, bakterije, nematode i drugiparaziti.

Ovo podru~je je relativno manje istraèno kodnas. Sve intenzivnijim kori{tenjem zemlji{ta za razli-~ite namjene, je do{lo do znatnog pove}anja konta-minacije tla. Sve ve}i broj drànja ku}nih ljubimaca(pasa i ma~aka) zna~ajno su uveli~ali ove nepovo-ljne procese, posebno u urbanoj zoni. Intenzivnije is-traìvanje ovih indikatora do{lo je naro~ito u poslje-dnje vrijeme pojavom i razvojem raznih bolesti, kao{to su: bruceloza, svinjska gripa, pti~ija gripa, i dr.Posebno su opasne tzv. zoonoze, gdje dolazi do pre-laska ovih bolesti sa ìvotinja na ljude. U tom pogle-du posebno su izloèni poljoprivrednici, koji su di-rektno u kontaktu sa bolesnim ìvotinjama. U novijevrijeme, uo~en je porast oboljenja kod farmera sabrucelozom, kao i poljoprivrednih prostora u nekimpodru~jima BiH.

Prema podacima Tamasi-ja (citirano po Hough-u, 2007.) neki predstavnici mikroorganizama mogupreìvjeti u te~nom stajnjaku duè vrijeme, i timepredstavljati i duè trajanje infekcije tla. U tabeli 2 na-vedeni su ovi podaci.

Vrijeme preìvljavanja nekih mikroorganizama ute~nom stajnjaku po Tamasi-ju

Tabela 2.

4. UZROCI NASTANKA BOLESNOG TLAU analizi uzroka stvaranja bolesnih tala mogu se

oni podijeliti najprije u {est posebnih grupa, i to:

– prva grupa: uzroci koji proisti~u iz domena stvara-nja odnosno geneze tala. Tako u ovu grupu zemlji-{ta mogu se uklju~iti tla koja se karakteri{u nepo-voljnim fizi~kim svojstvima. Ovo svojstvo se mani-festije stagnacijom povr{inskih voda. Predstavniktla iz ove grupe je primarni pseudoglej, te glinovititehnosol i smonica.

– u drugu grupu stvaranja nepovoljnih stanja, kojasu rezultat male fizi~ke i fiziolo{ke dubine zemlji-

40VODA I MI BROJ 67

{nog profila. Naro~ito su nepovoljna ona stanja ka-da su obadvije ove dubine male, odnosno kada seradi o plitkom tlu sa aspekta njegove fizi~ke i fizi-olo{ke dubine. Ovdje dolaze tla koja su u genet-sko-evolucionom pogledu - mlado. Tu se moguuklju~iti tla koja nastaju na kompaktnim stijenama,karbonatnim ili silikatnim. Tipovi tla koji se u ovugrupu mogu uklju~iti su slijede}i: crnica na kre~-njaku i dolomitu, rankeri, plitka skeletna tla, tehno-soli.

– u tre}u grupu uklju~uju se ona tla kod kojih je ero-zionim procesima do{lo do odno{enja plodnogpovr{inskog sloja tla. Ovu grupu erodiranih zemlji-{ta, u zavisnosti od intenziteta erozionih procesamoè da do|e u nekim slu~ajevima i do potpunoguni{tenja tla i do pojave mati~ne stijene na samojpovr{ini terena. To ozna~ava krajnju fazu, tj. nesta-nak ili smrt samog tla.

– ~etvrta grupa bolesnih zemlji{ta uklju~uje onagdje je do{lo do kontaminacije prirodnih zemlji{ta.Ovaj proces prema uzro~niku se moè p{odijeliti udvije podgrupe, i to:

– hemijska kontaminacija tla,– biolo{ka kontaminacija tla.

u petu grupu stvaranja bolesnih stanja zemlji{taje uzrokovano eksploatacijom raznih sirovina (ugalj,boksit, èljezna ruda, i dr.) – gdje dolazi u bukvalnomsmislu rije~i do fizi~kog nestanka tla, i do uni{tavanjazemlji{nog prostora;

u {estu grupu o{te}enja tla je prisutna u uslovi-ma odlaganja raznog otpada po zemlji{nim povr{i-nama. Ovdje dolaze: kamenolomi, razne vrste otpa-da. Ove povr{ine danas imaju izgled pustinjskih tere-na, gdje su procesi desertifikacije ve} zauzeli zna~a-jan dio obradivih povr{ina.

5. NAJÊ[]E BOLESTI OD KOJIH OBOLIJEVAJU TLA

Kod razmatranja prisutnih bolesti u na{im tlima,koje se naj~e{}e javljaju i zauzimaju sve ve}e zemlji-{ne povr{ine, izdvojili smo one koje se naj~e{}e jav-ljaju, kao {to su:

– stagnacija povr{inskih (oborinskih) voda,– pogor{anje strukturnog stanja tla,– smanjenje vodopropusnosti tla,– pogor{anje aeracije tla,– gubitak hraniva,– gubitak organske materije,– poja~ana acidifikacija,– pove}ani sadràji te{kih metala i pesticida,– razvoj infekcije tla,– intenzivni razvoj vodne erozije,– spli}avanje fiziolo{kog dijela profila tla,– smanjenje plodnosti tla,– smanjenje kapaciteta adsorpcije,– smanjenja procesa retencije vode,– poja~ano stanje redukcionih procesa,– smanjenje otpornosti i elasti~nosti tla.

Svaki od ovih nabrojanih uzorka zahtijeva i pose-bne mjere za{tite i sanacije.

41VODA I MI BROJ 67

Slika 4: Stagnacija oborinskih voda u pseudogleju – bolesno stanje. Srbac.

Foto H. Resulovi}

Slika 3: Pseudoglej (primarni) – bolesno tlo. Srbac.

Foto H. Resulovi}

6. ZA[TITA I SANACIJA BOLESNIH ZEMLJI[TA

S obzirom na izraène pojave stanja bolesnihzemlji{ta, postavlja se kao klju~no slijede}a pitanja:

– kako sprije~iti stvaranje bolesnih zemlji{ta,– na koji na~in sanirati ve} nastala bolesna stanja.

42VODA I MI BROJ 67

Slika 5: Mo~varno-glejno tlo (euglej). Bolesno stanje uzro-kovano visokim nivoom podzemne vode. Bosanska Dubica.

Foto H. Resulovi}

Slika 6: Rekultisol na laporovitoj krovini. Bolesno stanje uzro-kovano malim sadràjem humusa i hraniva. \ur|evik.

Foto H. Resulovi}

Slika 8: Bolesno stanje uzorkovano vi{kovima povr{inske i podzemne vode u tresetnom tlu (histosolu).

@dralovac – Livanjsko polje.

Foto H. Resulovi}

Slika 7: O{te}enje zemlji{ne povr{ine nastale eksploatacijom uglja. Bolesno stanje. \ur|evik.

Foto H. Resulovi}

6.1. Kako sprije~iti stvaranje bolesnih zemlji{ta?

Kao osnovni zadatak u sprije~avanju stvaranjabolesti zemlji{ta je u prvom redu zavisi od nastalihpojava bolesti, gdje se mogu izdvojiti slijede}e:

– racionalno kori{tenje i obrada zemlji{ta,– kontrola sredstava koje se unose u tlo u cilju pove-

}anja njegove plodnosti,

– kontinuirana mjera u odrìvom razvoju plodnosti tla(monitoring sistem),

– specifi~na briga kod na~ina obrade inkliniranih te-rena,

– promjena izbora kultura na nagnutim povr{inama.

6.2. Lije~enje – sanacija bolesnih zemlji{taU odnosu na sanaciju bolesnih zemlji{ta, u zavi-

snosti od stanja bolesti je i primjena mjera razli~ita ispecifi~na. Ove mjere se mogu podijeliti u vi{e gru-pa, i to:

– sanacija prekomjernog vlaènja, izazvanog sufi-citnim vlaènjem, kao {to su stagnacija povr{inskih– oborinskih voda, te prisustvo podzemnih i lateral-nih voda zahtijeva mjeru odvodnje, odnosno dre-naè;

– popravak stanja zbijenosti (kompaktnosti) tla po-dpovr{inskih slojeva zahtijeva mjeru dubljeg rastre-sanja zbijenih slojeva uz mjeru podrivanja;

– popravak kisele reakcije tla kao optimalna mjeraje primjena meliorativnih postupaka kalcizacije;

– popravak stanja kontaminiranosti tla zahtijeva pri-mjenu jedne ili vi{e mjera, gdje dolaze: kalcizacija,fitomelioracije, a u najteìm slu~ajevima i nastiranjeposebnog, nekontaminiranog sloja tla na povr{inugdje se mogu uklju~iti i mjera dubljeg oranja, takoda se sadràj polutanata razblaì u ve}oj masi tla;

– mjere za popravku kvaliteta strukture, odnosnonjihove stabilnosti su najefikasnije uno{enjem or-ganske materije i mjera klcizacije;

– tehnogena tla, koja su formirana na raznim tehno-genim supstratima (npr. komunalni otpad, pepeo i{ljaka, crveni mulj, gra|evinski {ut, i sl.) za poprav-ku zahtijeva nano{enje posebnog sloja ili priro-dnog tla ili povoljnog krovinskog materijala (npr.veoma povoljan je usitnjeni laporoviti materijal);

– sanacija erodiranih povr{ina u zavisnosti od ste-pena inklinacije i intenziteta erozionih procesa jesli~an postupak kao osnovna mjera je promjenanamjene kori{tenja tla, koja uklju~uje izbor kultura,na~in obrade, poseban na~in oranja, te terasiranje,po{umljavanje i sl.

43VODA I MI BROJ 67

Slika 9: Erozijom tla dolazi do stvaranja bolesnog stanja tla. Nevesinje.

Foto H. Resulovi}

Slika 10: Usljed prisustva glinovitog supstrata dolazi do procesa klizanja povr{inskih slojeva, i time procesa

o{te}enja. Podru~je Betanije – Sarajevo.

Foto H. Resulovi}

Slika br. 11: Veliko prisustvo skeleta ({ljunka) je uzrok stvaranja nepovoljnih fizi~kih i hemijskih svojstava tla.

Bi{}e polje kod Mostara.

Foto H. Resulovi}

Slika br. 12: Zaoravanjem kre~nih materijala – mjera kalcizacije korisno djeluje na smanjenje aktivnosti te{kih

metala, i popravci kisele reakcije. Visoko.

Foto H. Resulovi}

ZAKLJU^CIU radu su razmatrani uzroci i posljedice stvara-

nja tzv. bolesnih zemlji{ta. Posebno su obra|eni in-dikatori raznih bolesti u tlu, koji su analizirani premapromjenama fizi~kih, hemijskih i biolo{kih svojstavatla. Razmatrani su uzroci nastanka oboljenja, koji se

mogu podijeliti prema uticaju na unutra{nje i vanjskefaktore. U tom pogledu nastala oboljenja mogu bitirezultat:

– genetsko-evolucionih procesa,– antropogeni uzroci,– tehnogeni uzroci.

Posebno nagla{avamo da je briga o zemlji{tu injegovoj za{titi na prostoru Bosne i Hercegovine ni-je dovoljno data pa`nja, i u tom pogledu ona zaosta-je od one brige koja se daje drugim ~lanovima eko-sistema, tj. vodi i zraku.

Procesi o{te}enja zemlji{ta nastali su pod utica-jem ve}eg broja uzroka ~ije se posljedice manifestu-ju kroz specifi~ne procese: biolo{ke kontaminacije,hemijske kontaminacije, antropogene degradacije ifizi~ke destrukcije tla.

Obradivih povr{ina u BiH nema mnogo, tako pojednom stanovniku dolazi samo 0,36 ha (grani~navrijednost je 0,40 ha/stanovnik), a poljoprivrednih0,58 ha (grani~na vrijednost je 0,70 ha/stanovnik).

Smatramo da bi brigu o za{titi zemlji{ta (i poljo-privrednog i {umarskog) trebalo uklju~iti u jedinstve-ni Zakon o za{titi zemlji{ta.

Osnovna poenta rada je da se naglasi da je po-znavanje zdravstveno ispravne hrane primarno zavi-sno od zdravstvenog stanja zemlji{ta, odnosno onoje conditio sine quo non. Sve akcije u tom pravcumoraju zapo~injati od poznavanja zdravstvenog sta-nja tla.

U BiH su zemlji{ta ve} zahva}ena raznim obolje-njima, te se stalno pove}ava fond ovih bolesnih sta-nja. U tom pravcu trebalo bi pratiti (monitoring) sta-nje, uzroke, posljedice ovih obolenja. Na bazi togaprimjenjivati i odgovaraju}e metode za{tite, da se neponovi ovo nepovoljno zdravstveno stanje na{ih ze-mlji{ta.

KORI[TENA LITERATURA1. Blum, W. E. H. (2006): The future of Soil Science.

A new approach. International Union.2. Hough, P. L. (2007): Soil and human health epide-

miological review. European journal of soil scien-ce, 58, 1200 – 1212.

3. Omeragi}, J. (1999): Kontaminacija tla sa razvoj-nim formama parazita. Veterinarija 48, 1 – 2, Sara-jevo.

4. Resulovi}, H., ûstovi}, H. I êngi}, I. (2008): Sis-tematika tla/zemlji{ta – nastanak, svojstva i plo-dnost. Univerzitet – Sarajevo.

5. Zuko, Almedina, Jeì}, A., Omeragi}, J., ânko-vi}, M. (1998): Kontaminacija tla sa razvojnim obli-cima parazita u Sarajevskom Kantonu. Simpozi-jum Sarajevo.

6. White, R. (2005): The Myth of sustainability. IUSE,Wageningen, Netherlands.

44VODA I MI BROJ 67

Slika br. 13: Zaoravanjem organske materije (siderati) djeluje veoma povoljno kod bolesnih zemlji{ta, kao i kod

izvo|enja mjera rekultivacije o{te}enih zemlji{ta.

Foto H. Resulovi}

Slika br. 14: Mjera odvodnje kod hidromorfnih zemlji{ta jeonovna mjera kod njihove sanacije. Bosanska Dubica.

Foto H. Resulovi}

saradnji sa zemljama dunavskog rije~nogbazena ICPDR1, je 2004.g. obradila i usvo-jila Akcioni Pogram za odrìvu za{titu odpoplava na slivu rijeke Dunav. Strate{ki cilj

Akcionog Programa je posti}i odrìvi pristup uprav-ljanju poplavnim rizicima, kako bi se za{titili ljudskiìvoti i zdravlje, njihova dobra, dru{tvene aktivnosti,okoli{, kulturolo{ka naslje|a i ... Okvirni Akcioni Po-gram, prije svega defini{e set strate{kih ciljeva, zaodrìvu za{titu od poplava u slivu rijeke Dunav, pose-bno potrebu uspostave mreè dràvnih izvje{taja opoplavama, uspostavljanja sistema prognoze popla-va i mjera za smanjenje rizika od poplava, te sugeri-{e da se uzmu u obzir sve EU inicijative kod izradeplanova upravljanja poplavnim rizicima. Akcioni Po-gram predstavlja sveobuhvatni okvir koji se moraspecificirati u budu}im detaljnim Akcionim Planovi-ma podslivova. EU ima namjeru u 20092 sakupiti sveakcione planove podslivova, kao komponente sve-

obuhvatnog plana za rijeku Dunav. Akcioni plan od-brane od poplava mora ispo{tovati sve zahtijeveOkvirne direktive o vodama (ODV) i Direktive o pro-cjeni i upravljanju poplavnim rizicima3, odnosno mo-ra uklju~ivati sva podru~ja definisana u ODV, kako biova dva procesa mogla koristiti zajedni~ki potencijalskupnih sinergija i koristi, garantovati ciljeve za{titeokoli{a i mudro kori{tenje resursa.

Za{tita od poplava u Federacije BiH je regulisa-na Zakonom o vodama4 i odgovaraju}im podzakon-skim aktima. U oblasti voda najva`niji dokument je„Strategija upravljanja vodama“, u FBiH izrada iste jeu zavr{noj fazi. Izrada Prostornog plana FBiH je u to-ku. Me|unarodna komisija za sliv rijeke Save (Sav-ska komisija) }e imati zna~ajnu ulogu u upravljanjupoplavama u slivu Save. Trenutno je u pripremi Pro-tokol o za{titi od poplava, koji }e, kada ga usvoje

AKCIONI PLAN UPRAVLJANJAPOPLAVNIM RIZICIMASA APLIKACIJOM NA PODSLIVRIJEKE SAVE (PODRU^JE FBiH)

45VODA I MI BROJ 67

U

]AMILA ADEMOVI], dipl. in`. gra|.

Za{tita od voda

1 Icpdr - International Commission for the protection of theDanube River (Me|unarodna komisija za za{titu rijeke Du-nav.)

2 Flood Action Programme icpdr Document IC/082,14 De-cember 2004

3 Direktiva 2000/60/EC (ODV) i Direktiva 2007/60/EC - oprocjeni i upravljanju poplavnim rizikom.

3 Izrada planova upravljanja rije~nim slivom (Direktiva2000/60/EZ) i planova upravljanja poplavnim rizicima (Dire-ktiva 2007/60/EZ) su elementi integriranog upravljanja rije-~nim slivom

4 „Sl. novine FBiH, br. 70/06

dràve na podslivu Save, predstavljati osnovu za svezajedni~ke aktivnosti.

POPLAVE I ZA[TITA OD POPLAVAStanje u podslivu rijeke Save: Dunav je drugi

po veli~ini, rije~ni bazen/sliv u Evropi, prekriva801.463 km2 i dijelove teritorije u 18 zemalja. RijekaSava ima ukupnu slivnu povr{inu od cca 95.419km2, od toga u BiH slivna povr{ina iznosi 38,288km2 ili 74.9% ukupne BiH povr{ine, (cca 40% uku-pne povr{ine rije~nog podsliva Save), sa prosje~nimprotokom od cca 1.564 m3/s, te max (“peak”) proto-kom (u blizini u{}a) od cca 6.408 m3/s.5

Rije~ni podsliv Save u BiH formiraju pritoke Una,Vrbas, Ukrina, Bosna, Drina i neposredni dio podsli-va rijeke Save.

Zastupljenost povr{ina slivova rije~nih podslivau ukupnoj teritoriji BiH – dat je na sl. br: 27.

Ukupna duìna rijeke Save u BiH je 332 km, odUne (u{}e km 507) do Drine (u{}e km 175).

Sve pritoke rijeke Save u BiH su desne pritoke.Granica izme|u Hrvatske na zapadu je rijeka Una, nasjeveru rijeka Sava, dok granicu izme|u Srbije i BiH~ini rijeka Drina.

Uslovi za de{avanja poplava su u susjednimpodslivovima, uglavnom sli~ni. Velika pa`nja se po-klanja poplavama u nizijskim podru~jima, me|utimbuji~ne (nagle) poplave imaju velike poplavne poten-cijale. Buji~ne poplave su poja~ane no{enjem raznih

46VODA I MI BROJ 67

Sl. 1. slivovi pritoka rijeke Save6

5 Izvor: icpdr – Flood Action Programme …6,7 Izvor: icpdr – Izvje{taj 2004 – Bosna i Hercegovina

Sl. 2. povr{ine podsliva

otpadaka, ru{evnog materijala i nanosa, {to ~ini do-datne opasnosti. Poplave mogu biti prouzrokovane inagomilavanjem leda (ice jam floods).

Klimatski i drugi uslovi stvaranja poplava: Iz-duèni oblik podsliva i pravac pruànja rijeke Saveistok – zapad, dovode do varijacija klimatskih uslova.Podru~je podsliva Save je pod uticajem slivnih po-vr{ina sa Alpa, odnosno pod uticajem kontinentalnei mediteranske klime. Za BiH se moè re}i da imaumjereno kontinentalnu klimu (sa lokalnim modifika-cijama). Tri klimatske modifikacije koje imaju zna~aj-niji uticaj na padavinski i temperaturni reìm su:umjereno kontinentalna klima sjeverne i niìh dijelo-va centralne Bosne, planinska (Alpska) klima vi{ihpredijela centralne Bosne i maritimna klima ju`nogdijela-Hercegovine. Interakcija pomenutih efekatadovodi do pojave poplava u bilo kom periodu godi-ne (pogotovo zadnje desetlje}e, zbog globalnih kli-

matskih promjena). Hidrolo{ki reìm i uslovi oticanja,su u savskom podslivu uslovljeni padavinama. Go-di{nje vrijednosti padavina variraju, od planinskihpodru~ja sa cca 1300 l/m2, do ravni~arskih podru~jasa padavinama cca 700 l/m2, dok se najmanje pada-vine biljeè u februaru (centralna Bosna) 67 l/m2 .

Generalno, klimatske promjene dovode do po-ve}anja promjena kao {to su pojava maksimalnihproticaja dva puta godi{nje, ili pojava maksimalnihproticaja u pritokama, pri pojavi manjih proticaja u ri-jeci Savi, u novije vrijeme pojava malih voda u rijeciSavi u septembru i/ili oktobru. Raspodjela specifi-~nog oticanja u podslivu Save, data je na dijagramu3.8, dok su u tabeli 1. date osnovne hidrolo{ke kara-kteristike savskih pritoka u BiH.

47VODA I MI BROJ 67

8 Izvor: icpdr – Izvje{taj 2004 – Bosna i Hercegovina

Tabela 1: osnovne hidrolo{ke karakteristike savskih pritoka u BiH

Dijagram 3. raspodjela specifi~nog oticanja u podslivu Save

Pojava su{a (Droughts&Scarcity), je poja~ana unovije vrijeme, stoga je su{e neophodno inkorporira-ti u budu}e Akcione planove upravljanja poplavnimrizicima.

Rijeka Sava i njene glavne pritoke: Najve}apritoka Dunava je rijeka Sava, sa glavnim pritokama:Una, Vrbas, Bosna i Drina. Sada{nja odbrana od po-plava, uglavnom je ostvarena postoje}im nasipimadu` rijeke Save i formiranim polderima uz povreme-no crpljenje unutra{njih voda (u uslovima pojave ve-likih voda u Savi). Na za{titu od poplava povoljno uti-~e retenzija Lojnsko polje (uzvodno u RepubliciHrvatskoj), sa cca 500 km2.

Od vanjskih savskih voda i unutra{njih voda za-{ti}eno je cca 109,000 km2, izgra|ena je kanalskamreà, crpne stanice (u BiH) ukupnog kapaciteta135,25 m3/s, u BiH.

Izgra|eni sistemi za{tite od vanjskih i unutra{njihvoda u FBiH su: Srednja Posavina i Odà~ka Posa-vina. Velike poplave na rijeci Savi registrovane su1933,1964,1966,1990 i 1998.g.

Podru~je neposrednog podsliva Save: Sjever-ni dio Federacije BiH ~ine Odà~ka Posavina (povr{i-ne 185 km2) i Srednja Posavina (povr{ine 160 km2),koje su za{ti}ene od poplava savskim odbrambenimnasipom i nasipima uz Bosnu, (duìne oko 73 km), teobodnim kanalima (duìne oko 22 km), a koji formi-raju poldere. Unutra{nja odvodnja poldera se vr{imreòm gravitacionih kanala kada su vodostaji u Sa-vi niski. Kod pojave velikih voda u Savi vr{i se pre-pumpavanje unutarnjih voda crpnim stanicama Zori-ce I i II, Svilaj, Tolisa i \uri}i9, ukupnog kapacitetaoko 35 m3/s. Razlozi nedovoljnog nivoa za{tite po-dru~ja su: ratna razaranja, miniranost povr{ina i du-gogodi{nje nedovoljno odràvanje vodnih objekata.Poplavna podru~ja su ugroèna i vodama pritokeBosne. Va`nu ulogu u za{titi od {tetnog djelovanjavoda ima redukcija vr{nih protoka poplavnog vala ri-jeke Save, na uzvodnom dijelu, u susjednoj Republi-ci Hrvatskoj10.

Pritoka Une sa Glinom i Koranom: Rijeka Unadrenira sjevernu stranu dinarskog karsta sa povr{i-nom podsliva u Federaciji BiH od 5 762 km2 (rijekaUna sa Sanom) i ukupnom povr{inom 9 368 km2.Izvor rijeke Une se sastoji od velikog broja zna~ajnihkarstnih vrela. Pored glavnog, ju`no od Suvaje, pos-toje i Velika i Mala Netka. Ova tri vrela formiraju rije-

ku Unu koja neposredno nizvodno prima vode Sre-brenice. Najva`nije desne pritoke Une su: Unac, Kru-{nica, Sana, Mlje~anica i Mo{tanica. Lijeve pritoke suKlokot i @irovac. Rijeka Una ima karakteristi~an snje-`no-ki{ni reìm sa niskim ljetnim i visokim proljetnimi jesenjim proticajima i, vrlo ~esto, izuzetno velikimzimskim vodama.

Nizvodno od vodopada u Martin Brodu je u{}edesne pritoke Unca. Nizvodno od Martin Broda ne-ma zna~ajnijih pritoka sve do Biha}a.

Velika denivelacija od izvori{ta do Biha}a iznosioko 158 m, na duìni oko 62 km. Srednji tok Une odBiha}a do Novog Grada, ima denivelaciju od 104,0m na duìni od oko 71,0 km. Nizvodno od BosanskeKrupe se ulijeva desna pritoka Kru{nica.

48VODA I MI BROJ 67

9 CS \uri}i pripada Br~ko Distriktu BiH, sa kapacitetom 7,5m3/s, a vr{i prepumpavanje unutra{njih voda SrednjePosavine i kontroli{e 67% njene povr{ine

10 Za{tita od poplava nizinskom retenzijom i ekspanzionimpovr{inama stvorila je ekolo{ki povoljne uslove, zbog ~e-ga je Lonjsko polje i progla{eno Parkom prirode

Sl. 3, 4. Una11 - gornji tok

11 Slike (Une i Bosne), izvor: “Brief Characterization, Reviewand Assessment in Flood Management in Sava countriesSava River Basin in Bosnia and Herzegovina

Od Novog Grada do u{}a u Savu, Una je ravni-~arska rijeka sa denivelacijom od oko 29,0 m, duì-ne oko 71,5 km. Najve}a pritoka Une je desna prito-ka Sana, a nizvodnije je lijeva pritoka @irovac.

Na poplavnom podru~ju rijeke Une, u FederacijiBiH, nedovoljnu za{tita od poplava imaju naselja:Kulen Vakuf, Biha}, Bosanska Krupa, Bosanska Oto-ka, Drvar (Unac), Klju~ i Sanski Most (Sana), te Ca-zin (Mutnica, Toplica, Korana, Kladu{nica, Bojna iGlinica). Za{tita od {tetnog djelovanja voda je ugla-vnom rje{avana parcijalno: na Uni skidanjem ili sni-àvanjem sedrenih pragova (nizvodno od Kulen Va-kufa), djelimi~nom regulacijom Unca, regulacijom di-jela korita Sane u Sanskom Mostu te rijeke Mutnice iKladu{nice u Cazinu. Ure|enju voda doprinosi i pos-toje}a akumulacija @upica12 na Uncu (uzvodno odDrvara). Pri nailasku velikih voda plave se sve doline,naselja, ifrastrukturni i drugi objekti, te poljoprivre-dne povr{ine, a posebno su ugroèni Ripa~, Pokoj-sko polje, povr{ine u dolini Klokota13. Rijeka Sana(sa Blihom i Zdenom) plavi oko 740 ha.

Lu{ci-Palana~ko polje sa specifi~nostima i feno-menima karstnih polja je ugroèno poplavama zatvo-renih karstnih podru~ja. Na ovom polju nisu gra|eninikakvi za{titni objekti, a {tete nastaju sa velikim pri-livom vode u vrijeme povodnja. Karakteristika poljaje i nedovoljno oticanje kroz nekoliko ponora. Plavise oko 1.100 ha od ukupno oko 2.600 ha povr{inepolja.

Na temelju raspoloìvih hidrolo{kih podataka(ranije registriranih maksimalnih proticaja i vodosta-ja) moè se, gledaju}i u cjelini, zaklju~iti da je danasu podslivu Une najve}i rizik od poplava u FederacijiBiH.

Ve}i dio prostora uz rijeku Unu progla{en je Po-dru~jem od zna~aja za Federaciju Bosne i Hercego-vine14 i Zakonom o nacionalnom parku Una, stavljenpod za{titu. Osnovni cilj za{tite ovog podru~ja je za-{tita rijeke Une, o~uvanje sedrenih tvorevina, o~uva-nje kvalitete voda, o~uvanje biljnog i ìvotinjskog svi-jeta i njihovih razli~itosti, kao i spomenika kulture ugranicama podru~ja i u njegovoj neposrednoj kon-

49VODA I MI BROJ 67

Sl. 5, 6. Una – srednji dio toka

12 Brana i akumulacija izgra|ena za osiguranje vode zaindustriju, sa ukupnom zapreminom V=7.7 hm3, te zaza{titu od {tetnog djelovanja voda. Vodopropusno karstnopodru~je, gdje nikada nije rje{ena vododrìvost akumu-lacija. Za efikasno zadràvanje valova potrebno je cca15.000.000 m3 zapremine, koju je mogu}e obezbijediti„@upicom“ i akumulacijom „Mokronoge“ (uzvodno odDrvara). Prelivni organi – bo~ni preliv potpuno devastiran!

13 Za{tita od {tetnog djelovanja voda smanjenjem plavljenihpovr{ina u Biha}u, neophodno je analizirati uticajsedrenog praga i brane HE „Slapovi na Uni“!

14 Odluka o utvr|ivanju podru~ja sliva rijeke Une podru~jemod zna~aja za Federaciju BiH. Sl. novine Federacije BiH br.32/04

takt zoni. U obuhvatu Podru~ja od zna~aja za Fede-raciju, izdvojen je prostor od 19.800 ha, koji ima ka-tegoriju Nacionalni park15, a prostor od 13.500 ha,bit }e u kategoriji strogo za{ti}eni prostor, dok }e6.300 ha biti kategorisano kao podru~je kontrolira-nog razvoja. Pored rijeke Une, zna~ajni i vrijedni pa`-nje s karstnim karakteritikama su vodotoci: Unac,Ostrovica, Klokot i Basta{ica, sa svojim izuzetno lije-pim vrelima. Posebno se ljepotom izdvaja Crno vre-lo. Cijelo Podru~je od zna~aja za Federaciju, karakte-ri{e se ekolo{kom i vegetacijskom razli~ito{}u, sazastupljenim biljnim zajednicama koje karakteri{eprisustvo endemi~nih, pa ~ak i reliktnih vrsta. Pose-bnost podru~ja ~ine slatkovodna vegetacijska stani-{ta, koja karakteri{e sedreni karakter. Radi svih nave-denih i ostalih karakteristika za{ti}enog prostora,{umski ekosistemi igraju nezamjenjivu ulogu uodrànju ekolo{ke ravnoteè i za{tite svih njenihkomponenti.

Rekreacioni centar „Duga luka“ kod Biha}a, pro-gla{en je Za{ti}enim prostorom „[ume sa poseb-nom namjenom“, ~ija povr{ina ima obuhvat od 118,2ha.16

Na prostoru Bosne i Hercegovine za{ti}ena po-dru~ja zauzimaju povr{inu od 30 766,82 ha, {to odukupne povr{ine iznosi oko 0,6%.17

Pritoka Vrbas: ovo podru~je je locirano u jugo-zapadnom dijelu Federacije BiH, odnosno u central-nom dijelu Dinarskog masiva. Ukupna povr{ina slivaiznosi 6 386 km2 a u Federaciji BiH 2 165 km2. IzvorVrbasa je smje{ten u podno`ju planine Vranica. Naj-zna~ajnije desne pritoke su Ugar i Vrbanja a lijevePliva i Crna Rijeka. Rijeka Vrbas ima izraèn pluvijal-no snje`ni reìm sa visokim proljetnim i jesenjim aniskim zimskim i ljetnim proticajima.

Problemi za{tite od {tetnog djelovanja voda napoplavnim podru~jima rijeke Vrbas, (na podru~ju Fe-deracije BiH), javljaju se u naseljima Gornji Vakuf,Bugojno, Donji Vakuf i nizvodnije. Koncepcija za{titeod {tetnog djelovanja voda zasnovana je na radovi-ma na izgradnji za{titnih vodnih objekata u koritu ri-jeke Vrbas - Gornji Vakuf i Bugojno, te izgradnji pra-te}ih nasipa (Donji Vakuf). Ve}e {tete mogu se o~e-kivati u Donjem i Gornjem Vakufu, Bugojnu. Na pod-slivnom podru~ju postoje samo pojedina~ni regula-

cijski i za{titni vodni objekti koji ne mogu osiguratiodgovaraju}u za{titu. Poplavno podru~je rijeke Pliveje skoncentrisano na vrlo uski dio njenog toka krozgrad Jajce18.

Pritoka Bosna: Ukupna slivna povr{ina iznosi10 457 km2 od toga u Federaciji BiH

7 477 km2. Rijeku Bosnu, kao najve}u desnu pri-toku Save na teritoriji BiH, formiraju karstna vrelasmje{tena u podno`ju planine Igman. Duìna priro-dnog toka rijeke Bosne iznosi 275,5 km. [tetnimdjelovanjem voda Bosne ugroène su doline du` ri-jeke. Za{tita od poplava rje{avana je u ve}im naselji-ma: Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovi}i, Doboj iOdàk.

Radovi na izgradnji za{titnih vodnih objekata ra-|eni su parcijalno, ~esto je osiguravana samo jednaobala i po pravilu, zbog manjka sredstava, kra}i po-tezi.

50VODA I MI BROJ 67

15 Zakon o Nacionalnom parku Una, Sl. novine FederacijeBiH br.44/08

16 Rje{enje o progla{avanju {ume sa posebnom namjenom,sa slu`benim nazivom: Rekreacioni centar Duga LukaPlje{evica, Biha}, Unsko Sanski kanton, Kantonalno min-istarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, 3 maj2006.

17 U toku je procedura progla{enja dijela podru~ja planineKonjuh, sa dijelom slivnog podru~ja gornjeg toka rijekeOskove, povr{ine oko 8000 ha, za{ti}enim pejsaèm

Sl. 7. gornji tok Vrbasa

Sl. 8. Bosna u Modri~i – nizijski dio

18 Novije, uru{avanje vodopada u Jajcu.

U Bosnu se ulijevaju: Spre~a sa Oskovom, Gos-telja i Turija (uzvodno od akumulacije Modrac), Jala iMramorski potok (nizvodno od akumulacije Modrac),Usora i La{va, te pritoke iz Sarajevskog polja. Popla-vno podru~je Spre~e, uzvodno od akumulacije Mo-drac, ima zna~ajne poljoprivredne povr{ine - cca 5.000 ha. Za{tita od voda vr{ena je nasipima dimenzi-oniranim na vode ranga pojave 1/20. Prostor @ivinicai oko jezera Modrac plavljen je velikim vodama rijekaSpre~e i Oskove i usporenim vodama iz jezera Mo-drac. Prostori nizvodno od brane Modrac su rije|eplavljeni, jer su velike vode umanjene uticajem aku-mulacije Modrac, iako je problem ure|enja vodotokaJale i Spre~e jo{ uvijek prisutan. Dolina Usore19

spada u najneure|enije vodotoke, izraèna je intezi-vna neplanska eksploatacija {ljunka, koja ugroàvane samo vodotok nego i izvori{ne zone. U dolini La-{ve od radova na za{titi od {tetnog djelovanja vodarealizovana je samo regulacija korita u naselju. Po-red rizika od plavljenja grada Travnika, rijeka La{vana svom toku plavi dolinski dio Dolca, Viteza, Nove iStare Bile, te povr{ine uz vodotok Bila. Sarajevskopolje je ugroèno velikim vodama Bosne i njenih pri-toka: Dobrinja, @eljeznica, Miljacka, Zujevina i Tilava.[tete koje nastaju plavljenjem su enormno velike, jerse radi o gradskom podru~ju (ve} gusto naseljenom,a i u planovima je predvi|en razvoj podru~ja). KoritoMiljacke je regulisano u duìni od 10 km.

Podru~jem posebnih obilje`ja od zna~aja za Fe-deraciju Bosne i Hercegovine, progla{eni su Igman-Bjela{nica-Treskavica i Viso~ica.20 Prostor je u obu-hvatu Hercegova~ko-Neretvanskog i Sarajevskogkantona, sa povr{inom od oko 900 km2. U ovom po-dru~ju posebnih obilje`ja zna~ajni vodotoci su: @e-ljeznica, Bijela i Crna rijeka, u {irem podru~ju nalazise Neretva i Bora~ko jezero sa rijekom [i{ticom kaoistekom iz jezera, i rijeka Rakitnica.

Spomenik prirode Skakavac, na podru~ju Kanto-na Sarajevo21, povr{ine 1.430 ha. je Zna~ajno je i sahidrolo{kog aspekta, a odlikuje se visokim stepe-nom biolo{ke raznolikosti.

Spomenik prirode Vrelo Bosne, na podru~juKantona Sarajevo, povr{ine 603 ha.22

Spomenik prirode Tajan, na podru~ju Zeni~ko-dobojskog kantona. Povr{ina ovog za{ti}enog po-dru~ja prirode iznosi 3.510 ha a prostire se na op}i-nama Zavidovi}i i Kakanj.23

Spomenik prirode Proko{ko jezero, na podru~juSrednjobosanskog kantona na povr{ini od 2.225ha.24

Za{ti}eni pejza` Bijambare, obuhvata povr{inuod 367,36 ha i karakteri{u ga geomorfolo{ke i vege-tacijske specifi~nosti. Za{ti}eno podru~je „Bijamba-re“25 progla{eno je IV kategorijom ili Za{ti}enim pej-zaèm, namijenjenim za o~uvanje, nau~na istraìva-nja, ekolo{ka obrazovanja, kao i za rekreaciju i turi-zam26.

Pritoka Drina. Slivno podru~je rijeke Drine obu-hvata centralni dio Dinarida, po~ev{i manjim dijelomu Albaniji pa do Panonske nizije, odnosno u{}a u ri-jeku Savu, ~ija ukupna povr{ina (u BiH) iznosi 19.946 km2 a u Federaciji BiH – 974 km2. Rijeka Drinanastaje spajanjem rijeka Pive i Tare, a do u{}a primadesne pritoke ]ehotinu, Lim, Uvac, Rzav i Jadar, telijeve Sutjesku, Pra~u i Drinja~u. U vodnom reìmuove rijeke dominantnu ulogu imaju visoki proljetniproticaji, kao posljedica topljenja snijega i intenzivnihpadavina. Posebno su izraèni niski ljetni proticajikao posljedica malih padavina i izraènije evapotran-spiracije.

Jedini dio toka Drine koji se nalazi u FederacijiBiH, je u podru~ju Bosansko-podrinjskog kantona.

51VODA I MI BROJ 67

19 1988 godine ura|ena je projektna dokumentacija akumu-lacije Marica (kod mjesta Blatnica), trebala je osiguratipitku vodu za 15-ak op}ina sjeverne Bosne.

20 Odluka o utvr|ivanju Igmana, Bjela{nice, Treskavice i kan-jona rijeke Rakitnice (Viso~ica) podru~jem posebnih obil-je`ja od zna~aja za Federaciju BiH. Sl. novine FederacijeBiH br.8/85

21 Odluka o progla{enju {ireg podru~ja vodopada SkakavacSpomenikom prirode. Sl. novine Kantona Sarajevo br.10/02

22 Zakon o progla{enju spomenika prirode Vrelo Bosne. Sl.Novine Kantona Sarajevo br.16/06

23 Sl. novine Zeni~ko-dobojskog kantona br. 3/0824 Sl. novine Srednjo-bosanskog kantona/@upanija Sredi{nja

Bosna, br. 12/05. U toku je inicijativa za progla{enje pros-tora Seme{nica spomenikom prirode.

25 Zakon o progla{enju za{ti}enog pejsaà Bijambare. Sl.novine Kantona Sarajevo br. 21/03

26 Izvor: Strategija upravljanja vodama FBiH – nacrt (po-dru~ja od posebnog zna~aja, {ume sa posebnom nam-jenom, spomenici prirode, za{ti}ena podru~ja…)

Sl. 9. Drina (Semberija RS)

Rijeka Drina nastaje spajanjem dvaju vodotoka Pivei Tare cca 65-70 km uzvodno od Gora`da. ûvena jepoplava iz 1896.g., kada je protok Drine bio znatnove}i od ranga pojave 1/500 godina. Izgradnjom aku-mulacije Mratinje (ukupne zapremine 880 hm3) zna-tno je smanjen rizik od poplava u Gora`du27. Rado-vi na za{titi od {tetnog djelovanja voda, odnosno nastabilizaciji korita Drine ra|eni su parcijalno i nisu do-voljni za sigurnu odbranu od poplava.

Planovi upravljanja poplavama i operativna od-brana od poplava: Za{tita ljudskog zdravlja i doba-ra, va`nih gradova, naseljenih mjesta, industrije, ko-munikacija i dr. infrastrukture, okoli{a, kulturolo{kognaslje|a, poljoprivrednog zemlji{ta moraju dovestido kreiranja {irokog sistema odbrane od poplava.

Plavljene povr{ine, za rang pojave velikih voda1/100 na poplavnim podru~jima FBiH iznose preko50.000 ha. FBiH karakteri{e enormno neplansko inekontrolisano naseljavanje poplavnih podru~ja. Ve-liki procenat ukupnog stanovni{tva upravo ìvi u po-plavnim dolinama, stoga su i {tete pri de{avanju po-plava enormno velike.

Poplavni rizici predstavljaju kombinaciju vjero-vatno}e poplavnog doga|anja i potencijelnih {tetnihposljedica po zdravlje ljudi, okoli{, kulturnu ba{tinu iprivredne djelatnosti. Osnovu za utvr|ivanje stoperantabiliteta (ili benefit-cost i dr. analiza ), ~ine {tete(koje u analizama predstavljaju koristi) i ko{tanjeobjekata za za{titu od poplava.

Mape rizika28 pomaù za odre|ivanje priorite-tnih podru~ja i po~etnu pomo} donosiocima odluka,predlaga~a strategije upravljanja vodama i...

Mape rizika za rang pojave poplavne vode1/100, date su na sl. 10.

Bilateralna i multilateralna saradnja: BiH imapotpisan Sporazum o bilateralnoj saradnji sa Repu-blikom Hrvatskom. Od multilateralnih sporazuma,uklju~uju}i i Dunavsku komisiju, s obzirom na plo-vnost i reìm navigacije Dunava, postoje Tisa forum,Savska komisija i Dunavska IHP/OHP saradnja.

Operativna odbrana od poplava: Po Zakonu ovodama29, Vlada Federacije BiH donosi Uredbu o Pla-novima odbrane od poplava (Uredba)30. Uredbomse utvr|uju: vrste, sadràj i na~in izrade, postupakusagla{avanja, dono{enja, aùriranja i ~uvanja pla-nova za{tite od {tetnog djelovanja voda u FederacijiBosne i Hercegovine. Za{tita od {tetnog djelovanjavoda odnosi se na odbranu od poplava i leda na vo-dotocima, za{titu od erozije i bujica i mjere za{tite iotklanjanja posljedica od iznenadnog zaga|enja vo-da prouzrokovanih poplavama. Uredbom se uspos-tavlja okvir za procjenu i upravljanje poplavnim rizici-ma sa ciljem smanjivanja posljedica {tetnog djelova-nja voda u Federaciji za ljudsko zdravlje, okoli{, kul-turnu ba{tinu i privrednu aktivnost. Na osnovu ra-spoloìvih i dostupnih informacija, kao {to su zapisi istudije o poplavama, posebno o u~incima klimatskihpromjena na javljanje poplava, uradit }e se prelimi-narna procjena poplavnih rizika kako bi se napravilaprocjena mogu}ih rizika. Na nivou vodnog podru~jauradit }e se mape opasnosti od poplava i mape po-plavnog rizika. Na osnovu Mape opasnosti od poplavai mape poplavnog rizika donose se planovi uprav-ljanja poplavnim rizicima.

U planovima upravljanja poplavnim rizicimauspostavljaju se odgovaraju}i ciljevi za upravljanjepoplavnim rizicima za poplavna podru~ja, sa foku-som na smanjivanje mogu}ih {tetnih posljedica po-plava za zdravlje ljudi, okoli{, kulturnu ba{tinu, pri-vrednu aktivnost, sa fokusom na negra|evinske mje-re za smanjivanje vjerovatno}e plavljenja. Planoviupravljanja poplavnim rizicima moraju obuhvatiti sveaspekte upravljanja poplavnim rizicima, sa fokusomna prevenciju, za{titu, pripravnost, uklju~uju}i pro-gnoze poplava i sisteme ranog upozoravanja, uzima-ju}i u obzir specifi~nosti odre|enog rije~nog bazenai podbazena. Planovi upravljanja poplavnim rizicimamogu uklju~ivati i promovisanje odrìvih praksi kori-{tenja zemlji{ta, bolje zadràvanje vode na slivu, kaoi kontrolisano plavljenje odre|enih podru~ja u slu~a-ju poplavnog doga|aja.

Planovi aktivne odbrane od poplava i leda:Provo|enje mjera za{tite od poplava i leda, u vrijemeneposredne opasnosti od pojave velikih (poplavnih)voda, u vrijeme trajanja poplava i otklanjanja poslje-

52VODA I MI BROJ 67

27 Izgradnjom niza novih akumulacija, a posebno Buk Bijele(uzvodno od Fo~e), ukupne zapremine 410 hm3, znatno}e se smanjiti rizik od poplava.

28 Mape preuzete iz GPP29 “Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 70/0630 Uredba - „Sl. novine FBiH“, br. 26/09 od 15. 04. 2009. god.

Sl. 10. Mapa rizika

dica poplava, vr{i se po operativnim planovima od-brane od poplava31.

Sada{nja organizacija odbrane od poplava:Aktivna odbrana od poplava provodi se:

mjerama i radnjama na za{titnim vodnim objekti-ma,mjerama na ugroènim podru~jima (otklanjanjemuzroka koji ometaju protok vode na ugroènim po-dru~jima, otklanjanje naplavina, postavljanje privre-menog odbrambenog nasipa i dr.),stavljanjem u funkciju rasteretnih vodnih objekata(rasteretni kanali, retencije, akumulacije sa retenci-onim prostorom za prihvat velikih voda, ustave,preljevi, odvodni tuneli i sl.),izgradnjom druge odbrambene linije ukoliko prijetidirektna opasnost od prodora vode, ru{enja ili pre-ljevanja za{titnih vodnih objekata.

Vlada Federacije BiH, prema Uredbi i prijedloguFederalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva donosi Odluku o Glavnom planu operati-vnih mjera obrane od poplava. Glavni plan operati-vnih mjera odbrane od poplava i organizaciona {e-ma za provo|enje odbrane od poplava na podru~ji-ma Save, gdje su izgra|eni vodoprivredni objekti(vlasni{tvo Federacije BiH) je slijede}a:

Organ mjerodavan za koordinaciju i uskla|ivanjeizrade Glavnog plana operativnih mjera i njegovoprovo|enje je Federalno ministarstvo poljoprivre-de, vodoprivrede i {umarstva Sarajevo, Organizacija koja daje podatke je Federalni mete-orolo{ki zavod Sarajevo Operativni centar za koordinaciju klju~nih aktivnos-ti odbrane od poplava je sjedi{te Federalno minis-tarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Sa-rajevo; Na vodnom podru~ju rijeke Save organizacija ko-ja vr{i sve radove na odbrani od poplava je „Agen-cija za vodno podru~je rijeke Save“ Sarajevo, dire-ktor Agencije je Glavni rukovoditelj odbrane od po-plava.

Na vodnom podru~ju slivova rijeke Save centriodbrane od poplava su u Ora{ju i Odàku. Postoje iterenski centri odbrane od poplava, izgra|ene su ~u-varske ku}e, kao terenske ispostave odbrane od po-plava.

Organizacija odbrane od leda: Odbrana od le-da po~inje kada se zalede ve}e povr{ine vodnogogledala, ili kada se pojavi gomilanje ili pokretanjeledenih masa, uslijed ~ega moè do}i do poplava ilio{te}enja vodoprivrednih i drugih stalnih ili plovnihobjekata i postrojenja na vodotoku. Na podru~jimakoja su obuhva}ena Glavnim operativnim planomodbranu od leda vr{i ista organizacija koja vr{i i od-branu od poplava. Na ostalim podru~jima odbranuod leda vr{e organizacije koje su odre|ene planomodbrane od poplava za ta podru~ja. Pri zale|ivanjuve}ih povr{ina, ili kada se pojavi gomilanje ili pokre-tanje ledenih masa, podru~ni rukovodilac odbraneod poplava }e odrediti redovne ili vanredne mjere navodotoku ili dijelu vodotoka, kako bi se otklonile {te-tne posljedice. U redovne mjere spada posmatranjei registrovanje pojave leda (procenat pokrivenostipovr{ine vodnog ogledala, debljina leda, visina na-gomilanih naslaga leda i sl.). U vanredne mjere spa-da preduzimanje intervencija u koritu vodotoka narazbijanju ledene kore i ledenih barijera miniranjem,ledolomcima ili na drugi adekvatan na~in.

Pra}enje i prognoziranje hidrometeorolo{kihpojava: Da bi se {to efikasnije mogla provoditi ope-rativna odbrana od poplava postavljene su i automa-tizovane vodomjerne stanice. Federalni meteorolo{kizavod Sarajevo dostavlja podatke i izvje{taje Infor-macionim centrima (osnovani pri Agencijama za vo-dna podru~ja rijeke Save i Jadranskog mora). U pe-riodu kada se o~ekuju poplave podaci se dostavljajusvakodnevno, sa svih stanica, a kada vodostaji dos-tignu mjerodavne vodostaje za progla{avanje odbra-ne od poplava Sl. Brod, [amac, @upanja i dr., poda-ci se dostavljaju svaka ~etiri sata, sve do ukidanjamjera odbrane od poplava.

Reìmi rada hidroakumulacija za vrijeme veli-kih voda: Reìm rada hidroakumulacija vr{i se pre-ma „vodoprivrednim uslovima“ datim u „vodoprivre-dnim dozvolama“ za svaki pojedina~ni objekat, a dousvajanja planova pogona od strane nadle`nog or-gana. Od momenta uvo|enja mjera redovne odbra-ne od poplava, korisnici hidroakumulacija svakodne-vno (ukoliko to zatraì Glavni rukovoditelj odbraneod poplava za vodno podru~je i ranije, ili ~e{}e) dos-tavljaju podatke o: nivou vode u akumulacijama, do-toku u akumulacije i ispu{tanju iz akumulacije. Kodvanredne odbrane od poplava korisnici akumulacijapomenute podatke su obavezni dostavljati svaka 4sata, u Informacione centre Agencija. Reìm punje-nja i pra`njenja akumulacionog prostora predvi|e-nog za prihvatanje poplavnog vala, te rad evakuaci-onih organa, kod progla{ene vanredne odbrane odpoplava mora se vr{iti u koordinaciji sa nadle`nimvodoprivrednim tijelima. Ako korisnici akumulacijaimaju podatke sa hidrolo{kih i /ili meteorol{kih stani-ca i eventualnu mogu}nost daljinske dojave du`ni su

53VODA I MI BROJ 67

31 Operativni plan odbrane od poplava za podru~ja uzpovr{inske vode I. kategorije naziva se Federalni opera-tivni plan odbrane od poplava. Operativni plan odbrane odpoplava za podru~ja uz povr{inske vode II. kategorije napodru~ju kantona, naziva se kantonalni operativni planodbrane od poplava.

kod pojave opasnosti od poplava omogu}iti Agenci-jama kontinuirani pristup pomenutim podacima.Operativna odbrana od poplava dosta dobro funkci-onira.

Na osnovu ~lana IV. b. 7. Ustava Federacije do-nesen je i Zakon o za{titi i spa{avanju ljudi i materi-jalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a32, saosnovnim odredbama kao {to su:

sistem za{tite i spa{avanja ljudi, biljnog i ìvotinj-skog svijeta, materijalnih, kulturnih, historijskih idrugih dobara i okoli{a (ljudi i materijalna dobra)od prirodnih nepogoda, tehni~ko-tehnolo{kih, eko-lo{kih i drugih nesre}a ili ratnih opasnosti. U priro-dne i druge nesre}e u koje spadaju poplave, su{e,poàri i sl. prava i du`nosti gra|ana i organa Federacije, kanto-na i op{tina, privrednih dru{tava i drugih pravnih lica,te druga pitanja od zna~aja za oblast za{tite i spa-{avanja od prirodnih i drugih nesre}a u Federaciji.

Za{tita i spa{avanje od prirodnih i drugih nesre-}a obuhvata: programiranje, planiranje, organizira-nje, obu~avanje i osposobljavanje, provo|enje, nad-zor i finansiranje mjera i aktivnosti za za{titu i spa{a-vanje od prirodnih i drugih nesre}a s ciljem spre~a-vanja opasnosti, smanjenja broja nesre}a i `rtava, teotklanjanja i ublaàvanja {tetnih djelovanja i posljedi-ca prirodnih i drugih nesre}a. Poslovi za{tite i spa-{avanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i dru-gih nesre}a su od op}eg interesa za Federaciju.

Otklanjanje posljedica od {tetnog djelovanjavoda: Sanacija posljedica {tetnog djelovanja vodavr{i se na osnovu programa sanacije. Sredstva zasanaciju obezbje|uje Federacija, ako su {tete nasta-le na vodnoj infrastrukturi/vodnom objektu (ure|aju),dok za vodne objekte koji nisu u vlasni{tvu Federaci-je, sredstva je duàn obezbijediti vlasnik objekata.Program sanacije donosi Vlada Federacije BiH, {estmjeseci od dana procjene {tete i pripreme prijedlogaprograma sanacije, (isti donosi Komisija za procjenu{teta, a u skladu sa Zakonom o vodama i Zakonomo za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara odprirodnih i drugih nesre}a).

Finansijska osiguranja od nepokrivenih popla-vnih rizika: Finansijkog osiguranja od nepokrivenihpoplavnih rizika u Federaciji jo{ nema, ~emu su ra-zlog stare navike od ranijeg dru{tvenog ure|enja. Zao~ekivati je da }e razvojem trì{ne ekonomije i pro-mjenama vlasni~kih odnosa, do}i do prilago|avanjamjerodavnih institucija i primjene spomenutih mjera.

Za{tita od erozija i bujica: Brdovito-planinski ka-rakter Bosne i Hercegovine, i Federacije BiH, uzroku-je stvaranje velikog broja bujica razli~ite razorne mo-}i, kao i mogu}nost za stvaranje novih erozionih pro-cesa.

Intezitetima procesa pogoduju preduslovi zastvaranje erozije i bujica, a to su prije svega: reljef,geolo{ko-pedolo{ke podloge, klimatski faktori, na~inkori{tenja zemlji{nog

fonda i biljni pokriva~, a posebno antropogeniuticaji (nekontrolisana sje~a {uma, poàri, neade-kvatna poljoprivredna proizvodnja i sl.). Erozijski pro-cesi (sl. 11) uzrokuju velike {tete, ispiraju}i plodnatla, na strmim i neza{ti}enim (i danas sje~om {umaugroènim podru~jima) povr{inama, brdskim dijelo-vima sliva, smanjuju}i poljoprivredne povr{ine i re-tencione kapacitete {uma (li{}e i iglica ~etinara), teretencione kapacitete tala zadràvanja oborinskihvoda.

Ekonomsko-socijalni uslovi dru{tva, i ~ovjek,ubrzavaju procese erozije vi{e nego svi prirodniuslovi zajedno. Buji~ni tokovi u brdskim dijelovimapokre}u enormne koli~ine nanosa, koje se taloè uravni~arskim dijelovima rijeka smanjuju}i im propu-snu mo}, u akumulacijama i retenzijama, smanjuju}iim zapreminu, one~i{}avaju}i akumuliranu vodu(akumulacije za vodosnabdijevanje), dovode do po-jave mutno}e i sl.

Stanje erozije tla i bujica (sl. 10) u segmentu za-{tite od {tetnog djelovanja voda ima presudnu uloguna de{avanja u ravni~arskim dijelovima tokova. Fe-deracija BiH, je generalno gledano zahva}ena razli-~itim tipovima i intezitetima erozionih procesa i zna-tnim brojem izrazitih bujica. Erozijom je zahva}enooko 90% povr{ine BiH33, a prema „Katastru buji~nihtokova i erozionih podru~ja u Bosni i Hrcegovini“ ima935 buji~nih tokova, sa povr{inom 12.969 km2.

54VODA I MI BROJ 67

32 Zakon o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara odprirodnih i drugih nesre}a – FBiH („Sl. Novine F BiH“, br.39/03, od 08. 08. 2003. god.)

Sl. 11. Intenziteti erozionih procesa u BiH

33 Izvor: Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovi-ne, Sarajevo 1994.g.

Odvodnja unutarnjih voda i kori{tenje zemlji-{ta: Najve}i dio plodnog zemlji{ta u Federaciji BiHse nalazi u ravni~arsko–valovitim podru~jima, prijesvega u sjevernom dijelu, brdsko-planinskim dijelovi-ma, odnosno njihovim rije~nim dolinama. Visinskapripadnost poljoprivrednih rejona formira prosjek go-di{njih padavina i temperatura. Raspored temperatu-ra i padavina je u direktnoj vezi sa intezitetom poljo-privredne proizvodnje. Ranija poljoprivredna rejoni-zacija (~etiri zone) je prete~a savremenog pristupaodabira poljoprivredne proizvodnje, sa ciljem raci-onalnijeg kori{tenja, a to je agroekolo{ko zoniranjeprostora. Agroekolo{ko zoniranje prostora }e omo-gu}iti uspostavljanje ravnoteè izme|u upravljanjaresursima i za{tite okoli{a. Na teritoriji Bosne i Herce-govine je 84,1 % sa nagibima ve}im od 13 %, (cijelateritorija je sa izraènim reljefom, pogodnim za erozi-ju), {to ukazuje na veli~inu podru~ja kriti~nih za kori-{tenje u orani~noj proizvodnji. Sastav zemlji{ta u Bo-sni i Hercegovini je takav da je oko 50 % povr{ine sakiselo-sme|im, humusno-silikatnim, crvenicom i sme-|im tlima na kre~njaku i dolomitu. Plodnost poljopri-vrednih povr{ina je niska, a stanje vodno-zra~nog re-ìma, kontaminiranost, erozije i sl, su tako|e nezado-voljavaju}e. Efikasnije kori{tenje zemlji{ta ograni~e-no je prirodnim, tehni~ko-ekonomskim i drugim uslo-vima. U nastavku se daju op}i podaci o stanju poljo-privrednog zemlji{ta u Federaciji BiH na osnovu po-dataka iz Srednjoro~ne strategije razvoja poljoprivre-dnog sektora u Federaciji BiH (2006 – 2010):

Federacija BiH raspolaè sa oko 1.161.000 ha po-ljoprivrednog zemlji{ta od ~ega 717.000 ha obradi-vog ({to ~ini 61,7 %), 441.000 ha (38%) pa{nja~kogi ostalog 3.000 ha (0,3 %).Oranice su uglavnom smje{tene u ravni~arskom ibrdskom rejonu sa nadmorskom visinom manjomod 700 m.n.m.Primjena mehanizacije mogu}a je na oko 500.000 ha,dok zemlji{ta I-III bonitetne klase ima oko 725.000 ha.

Trajno gubljenje dragocjenog poljoprivrednog ze-mlji{ta iznosi oko 3.000 ha godi{nje (izgradnja napoljoprivrednom zemlji{tu).Gubljenje dragocjenog poljoprivrednog zemlji{tastvaranjem tehnogenih pustinja prekrivenih raznimotpadom iznosi 20.000 ha.Kontaminacija prostora (minama i drugim ubojitimsredstvima) danas oko 250.000 ha, koje nije pristu-pa~no i sigurno za kori{tenje.Hidropedolo{ke karakteristike tala u Federaciji BiHgovore da su ravni~arska zemlji{ta iz grupe hidro-morfnih tala zbog suvi{ne vla`nosti, nisu podesnaza savremenu poljoprivrednu proizvodnju bez hi-dro i agromelioracionih zahvata i mjera.

Te{ka zemlji{ta34, sa mehani~kim ili teksturnim sas-tavom, kao faktorom teìne, imaju nestabilnu strukturu,visok vodni retenzijski kapacitet, nisku propusnostza vodu i zrak, visok stepen adsorpcije, plasti~nosti iljepljivosti, {to je najbolje uo~ljivo kroz koeficijent fil-tracije (koeficijent vododpropusnosti). Ova tla imajuuzak dijapazon aerabilnosti – povoljne obradivosti35.Te{ka zemlji{ta se privode intezivnoj kulturi izgra-dnjom melioracionih kanala i drenaè ili pak samo iz-gradnjom sloène (unakrsne) dvoeta`ne drenaè36.

55VODA I MI BROJ 67

Sl. 12. Stanje erozije na prostoru posliva rijeke Save Federacije BiH

34 Naziv poti~e od te{ko}a u obradi zemlji{ta35 Ako je vodopropusnost tla manja od 0,1m/dan potrebna je

drenaà.Podatak se u praksi uzima kao kriterij za sloènu(unakrsnu drenaù). Ovakava tla su ~esto nazvana“minuten ili stunden“ boden - satna ili minutna tla!Holandska iskustva govore da svaki dan zaka{njenja saradovima (na pomenututim tlima) na proljetnoj sjetvismanjuje prinos za 1%.

36 Srednjoro~na strategija razvoja poljoprivrednog sektoraisti~e da je prioritetan zadatak podizanje plodnosti tlaprimjenom agromeliorativnih i agrotehni~kih mjera, te ure-|enje i zavr{avanje hidromelioracionih sistema u ravni~ar-skim podru~jima, dolinama rijeka i u karstnim poljima.

Do 1991 godine se u Bosni i Hercegovini odvo-dnjavalo oko 70 000 ha, a postojalo je oko 30 000 hakomasiranih melioracionih povr{ina. Poljoprivrednozemlji{te je resurs ukupnog prostora zemlje, i sa tom~injenicom treba startati kod proizvodne organizaci-je, koja mora biti inkorporirana u prostorne planove.Potrebe osnovne i detaljne odvodnje su, nakon za{ti-te od vanjskih voda te potreba za navodnjavanjem,elementarni uslovi i pitanja za stabilnu i sigurnu po-ljoprivrednu proizvodnju.

Melioracione povr{ine su formirane u nizinamapored rijeke Save, u {irokim nizinama Une, Vrbasa,Bosne, te na zatvorenim karstnim poljima. Sistemiunutarnje odvodnje u Federaciji (do 1991 g.) su biliizgra|eni u potpunosti u Odà~koj i u Srednjoj Posa-vini, a na podru~ju Biha}a, Gornje Spe~e, Livanjkogi Imotsko-Bekijskog polja, te Mostarskog blata su sa-mo djelimi~no izgra|eni.

Ve}ina postoje}ih sistema za unutra{nju odvo-dnju su u lo{em stanju, prvenstveno zbog neodgo-varaju}eg ili nikakvog odràvanja, zbog ratnih i pora-tnih {teta, pa ~ak i op{te nebrige za stanje u kome sesistemi nalaze. Posebne probleme predstavlja konta-miniranost podru~ja i vodotoka minama, a i sama ~i-njenica da voda nosi mine37.

Takve povr{ine se nalaze u Posavini (Srednjoj iOdà~koj), Br~kom, Biha}u, Cazinu i dr. mjestima.Objekti detaljne odvodnje, sa prate}im objektima(plo~astim propustima, cjevastim propustima, usta-vama, kaskadama, sifonima i sl.) uglavnom nisuodràvani kako je to zakon zahtijevao, {to se nara-vno manifestuje u nefunkcionisanju ukupnog meli-oracionog sistema.

Generalno, stanje melioracionih povr{ina u Fe-deraciji BiH, zahvaljuju}i prije svega usitnjenosti par-cela, ratnoj devastaciji i kontaminaciji minama, ne-dostatku sredstava i dugogodi{njem neodràvanjuobjekata, je lo{e. Zakonom o vodama je odre|ena

nadle`nost za melioracione objekte i sisteme, a to sukantoni.

Nedostatak vode i su{e (scarsity &droughts):Su{e su u zadnje desetlje}e dosta ~esta pojava, sto-ga je neophodno osigurati organizaciju prognozira-nja i spre~avanja su{e. Su{e se ubrajaju u prirodnekatastrofe sa najteìm posljedicama. Njihov uticaj naokoli{ i posljedice na dru{tveno-ekonomska kreta-nja, razaranje ravnoteè sistema, na proizvodnju hra-ne i ostale poreme}aje moè biti katastrofalan.

Planove za prognozu i spre~avanje su{a, trebainkorporirati u planove op{tih elementarnih nepogo-da, odnosno u Akcione planove upravljanja popla-vnim rizicima38. Na njih se nadovezuju planovi za na-vodnjavanje, sve skupa treba inkorporirati u planoveupravljanja vodama.

OSNOVNI PRINCIPI I PRISTUPPoplave su dio prirode, mogu biti hazardne (ha-

zardous), ali i va`ne za ekosisteme. Klimatske pro-mjene dovode do promjena u padavinama, stoga jeza o~ekivati da }e aridna podru~ja postajati jo{ ari-dnija, a padavine varirati jo{ vi{e (sa pove}anjemmaksimuma), {to }e pove}avati hazard od plavljenjai neo~ekivane poplavne rizike. Ljudske aktivnosti u

56VODA I MI BROJ 67

Sl. 13. Postoje}i sistemi unutarnje odvodnje na prostoru Federacije BiH.

37 BiH je minama najzaga|enija zemlja u regionu Jugoisto~-ne Evrope. Ukupna sumnjiva povr{ina iznosi oko 1889km2 (oko 3.68 % teritorije). 38 Flood Action Plan, icpdr 2004.

Sl. 14. „@edna sam“

slivu kao {to su: sje~a {uma, promjena hrapavostiurbanih povr{ina (asfaltiranja i sl.), nepravilno kori-{tenje zemlji{ta i..., dovode do pove}anja poplavnihpovr{ina i velikih (nepovoljnih) izmjena u slivu. Izlo-ènost poplavama i ranjivosti prostora }e se stalnopove}avati. Razvoj podru~ja pove}ava vrijednosti is-tih, {to sve upozorava na neophodnost promjenepristupa prevencije i upravljanja poplavnim rizicima.Promjene u politici upravljanja vodama, kori{tenjuzemlji{ta, za{titi okoli{a, su nu`ne, kako bi se pobolj-{alo upravljanje poplavnim rizicima, te omogu}ilo In-tegrirano upravljanja vodama u rije~nom slivu.

Rezultati Akcionog plana moraju biti integrirani uRBMP (River Basin Management Plan)-plan upravlja-nja rije~nim slivom. Preventivne mjere moraju sma-njiti negativne uticaje na ljudsko zdravlje i dobra, oko-li{, kulturolo{ka naslje|a, ekonomske aktivnosti i...

Upravljanje poplavnim rizicima se mora predvi-|ati na dugoro~ne periode.

Prevencija poplava mora biti bazirana na cost-benefit analizama, sa posebnim balansom izme|umjera predostro`nosti i principa „ìvjeti sa poplava-ma“.

Rije~ni sliv : Osnovni pristup upravljanja popla-vnim rizicima mora uklju~iti koordinirani razvoj,upravljanje i konzervaciju voda i zemlji{ta, {to moèpodrazumjevati multilateralne pa i multinacionalnekooperacije.

Razvoj i svi pristupi moraju ispo{tovati ODV, Di-rektivu 2007- o procjeni i upraljanju poplavnim rizici-ma i sve Direktive vezane za vode.

Neophodno je pobolj{ati prirodne retencije, rea-ktivirati mo~vare i retencije.

Rijeke ne poznaju granice, iskustva govore dalokalne mjere za{tite od poplava mogu pogor{atistanje nizvodno, stoga je sliv „osnovna jedinica“pristupa upravljanju vodama.

Neophodno je ja~ati kooperaciju, prihvatiti jedi-nicu „sliv“, vr{iti razmjenu informacija i iskustva, pri-premati zajedni~ka rje{enja, stoga Akcioni planovi zapritoke moraju biti u okviru pravila icpdr.

Zajedni~ka akcija Dràve, Op}ina i Vlasnika: Sva-ko ko moè biti „pogo|en“ poplavom, mora preduzi-mati vlastite predostro`nosti, stoga je veoma va`nouspostaviti sistem upozorenja i sistem prognoza po-plava. Specificiranje mjera predostro`nosti, razvija-nje svijesti o opasnosti, spa{avanje, sigurnosne mje-re, evakuacioni modeli, i dr., pobolj{anje baznih in-formacija i nastavljanje probnih vje`bi.

Za uspje{no upravljanje slivom nu`na je sara-dnja svih dràvnih nivoa, sektorskih politika, uz po-{tovanje za{tite okoli{a, sa planiranjem: prostora, ra-zvoja poljoprivrede, transporta i urbanih cjelina.

Smanjenje poplavnih rizika: Za smanjenje po-plavnih rizika nu`ne su tri vrste akcija:

Prirodne retenzije: Strategija ublaàvanja popla-va, uz po{tivanje ekolo{kih uslova mora biti bazira-

na na pobolj{anju kori{tenja zemlji{ta, prevencijioticanja (u ruralnim i urbanim podru~jima), poja~a-nju (me|udràvnih) napora za obnovu rije~nih pri-rodnih poplavnih podru~ja. Ovim }e se reaktiviratimo~vare i poplavna podru~ja u smanjenju negati-vnih uticaja poplava, odràti biodiverzitet, pove}atiprihranjivanje podzemnih voda i pobolj{ati resursi~istih voda za vodosnabdijevanje i dr.Kontrola poplava mora uklju~ivati i akcije: preven-cije, za{tite, pove}anje pripravnosti, interventneodgovornosti, obnove i sanacije {teta, nau~ene le-kciji i ...Strukturne mjere (odbrambeni vodni objekti),moraju biti fokusirane na za{titu prije svega ljud-skog zdravlja i vrijednih dobara. Za{tita mora bitiefikasna u urbanim podru~jima, gdje poplave nenastaju samo od velikih padavina i izlivanja iz kori-ta, mogu}a je poplava zbog nedovoljnog kapacite-ta kanalizacijonih kolektora. Strukturne mjere semoraju planirati kao dio vi{enamjenskog upravlja-nja vodama, gdje se moraju po{tovati interesi vla-snika, uticji na okoli{, {to se sve uklju~uje u procje-nu upravljanja poplavnim rizikom. Vodni objekti semoraju redovno odràvati, kako bi mogli biti u fun-kciji i sigurni kod pojave poplava.Smanjenje hazarda (opasnosti): Svi korisnici po-plavnih podru~ja moraju prihvatiti postoje}i hazard.Za smanjenje poplavnog riska neophodno je doni-jeti odgovaraju}e mjere. Naravno moraju se razli-kovati rije~ne poplave i nagle buji~ne (nagle) po-plave. Nema apsolutne za{tite od poplava, pitanjeje koliko je dràva ekonomski sposobna za ulaga-nje u segment za{tite od poplava, koji svakako izis-kuje enormno velike investicije. Svako planiranjemora po{tovati okoli{ne zahtijeve, {tititi ljudskozdravlje i dobra, i... Sistem upozorenja i prognozepoplava je preduvjet uspje{nog smanjenja {teta odpoplava. Njegova efikasnost u direktnoj je vezi sapripravnosti i korektnoj odgovornosti. Pored javnihi individualne mjere doprinose smanjenju popla-vnog riska. Osiguranja imovine tako|e mogu ubla-ìti posljedice katastrofe.Informacije o poplavama moraju biti pravovreme-ne, transparentne i lako dostupne javnosti. Usvaja-nje legislative vezane za vode, okoli{ i...., kao iupravljanje poplavnim rizicima je neminovno, kao idefinisanje ciljeva za smanjenje poplavnih rizika iosiguravanje imovine.Poplave poga|aju svakoga:

Li~nu odgovornost moraju preuzeti svi koji radeili ìve u poplavnom podru~ju i prihvatiti poplavnirizikSolidarnost je esencijalnaSve mjere moraju biti vezane za javne informaci-je i pove}anje svijesnosti opasnosti od popla-vnih rizika

57VODA I MI BROJ 67

Informacije o akcionim planovima odbrane odpoplava moraju biti transparentne, blagovreme-ne i jednostavne- prihvatljive za obi~no stano-vni{tvoPreporuka je da se po usvajanju legislative veza-ne za poplavne rizike, treba po{tovati holisti~kipristup upravljanja rije~nim slivom, postaviti mje-re predostro`nosti za smanjenje poplavnih rizikai osigurati primjenu istih.

CILJEVISveobuhvatni ciljevi glavnog sliva uklju~uju

karakteristike sliva/ podsliva sa obavezom po{tivanjaprincipa, koncepta i obima datih u dijelu 3. (osnovniprincipi i pristup), te:

Pobolj{anje sistema prognoze poplava i sistemaranog upozorenje povezuju}i dràvne i regionalnesistemePodràvanje pripreme i koordinacije izrade Akci-onih planova odbrane od poplava me|u podslivo-vima39, Odràvanje foruma za razmjenu expertnih iskustava(nivo me|unarodnih rije~nih slivova ili vi{i, razmje-na iskustava u okviru podsliva, po okvirima icpdrSekretarijata, te razmjena iskustava regionalnih ilokalnih po okvirima dràvnim podslivova i regija).Definisanje preporuka za zajedni~ki pristup za izra-du preliminarnih procjena poplavnih rizika, mapahazarda i mapa poplavnog rizika, planova upravlja-nja poplavnim rizicima, planova upravljanja rije-~nim slivom40.Generalni ciljevi poplavnih mapa su: pove}anje ja-vne svijesti u podru~jima poplavnog rizika, obez-bje|enje informacija o podru~jima u riziku, kao in-put za prostorne planove, podràvanje upravljanjai smanjenja rizika na stanovni{tvu, dobrima i okoli{u.

Cilj Akcionog programa je, prije svega, poste-peni pristup izradi mapa plavljenja za podslivove i to:

1. indikativnih inundacionih mapa (za podru~ja gdjemape nisu do sada ra|ene),

2. indikativnim mapama obuhvatiti sva poplavanapodru~ja, definisati zone poplavnog hazarda,

3. kona~ni cilj su sveobuhvatne mape poplavnih ri-zika, koje }e se razra|ivati za najranjivija podru-~ja.

Sveobuhvatni ciljevi podslivaZa podsliv su definisani slijede}i ciljevi:

Smanjenje {tetnih uticaja poplava u svakom pod-slivu, kroz izradu i implementaciju dugoro~ne stra-tegije za{tite od poplava i „strategije retencija“ (re-

tention strategy), bazirane na {to obimnijem po-bolj{anju prirodnih retencija, ({to se odnosi i nadruge ciljeve u rije~nom slivu).Pobolj{anje prognoze poplava i upozorenja prila-go|eno lokalnim i regionalnim potrebama kao oba-veza

Op}i (generalni) cilj je da se osigura obuhvatcijelog sliva Dunava (ili njegov najve}i dio), uklju~u-ju}i posebne module razvijane za (headwater) gla-vnu i uzvodne dionice, slivno podru~je sekundarnihpritoka, veza sekundarnih pritoka sa glavnim recipi-jentom i na kraju glavnu dionicu sa u{}em, te na tajna~in kreirati rano upozorenje na svim nivoima, zasada{nju situaciju i prognozu za sliv rijeke Dunava.

Posebni (specific) ciljevi:

Preispitati i ocjeniti postoje}a rje{enja i ustanovi-ti da li su ispo{tovala zahtijeve najboljih raspolo-ìvih tehnologijaNadogradnja sistema prognoze i dalji kontinu-irani razvoj i optimizacijaUspostava informacionog sistema (tamo gdje is-ti ne postoji)Organizovanje odgovaraju}ih susreta, kako bise osigurala razmjena informacija, odnosnoobezbjedila veza izme|u funkcionalnih informa-cionih sistemaFormiranje regionalnih centara za upravljanjepoplavama, tamo gdje su neophodni i podesni

Pobolj{anje funkcionalnosti objekata (odbrane odpoplava), pove}anje pripravnosti organizacija od-govornih za ublaàvanje poplava.

Posebni (specific) ciljevi:

Preispitivanje i aùriranje sigurnosnih planova(contingency planning)-sigurnost, evakuacioniplan, i ...)Organizovanje vje`bi (odbrane od poplava), nalokalnom, regionalnom, dràvnom i me|udrà-vnom nivou, kako bi se pobolj{ale i testirale pri-pravnosti i kooperacija me|u vodnim tijelima, in-terventnim slu`bama za spa{avanje, vladinim in-stitucijama, institucijama za putnu mreù, vojnimjedinicama itd.Uspostava, odràvanje i aùriranje sporazuma ome|usobnoj pomo}i susjednih zemalja u kriti-~nim situacijama, uklju~uju}i sporazume o pre-lasku granice (avion, ~amac, ili kopnenim pute-vima) za vrijeme doga|anja poplava

Izrada mapa plavljenja kako bi se:

Pove}ao stepen svijesti i pripravnosti javnosti naopasnost od poplava za podsliv i lokalni nivoPromovisao adekvatan na~in kori{tenja zemlji{ta

58VODA I MI BROJ 67

39 Akcioni plana za podslivove uraditi do 2009.g.40 kao i strategije upravljanja vodama BiH.

Podràvao proces odre|ivanja prioriteta i oprav-danosti ulaganja u upravljanje i smanjenje po-plavnih rizika

Usagla{avanje kriterija i sigurnosnih mjera u po-dru~jima odbrane od poplava , a i u prekograni-~nim dionicamaPrevencija i ublaàvanje zaga|enja voda uzrokova-no poplavama

MJEREMjere za nivo podsliva:Preporuke za izradu Plana za podsliv su:

Predgovor (uvod), koji defini{e osnovne principe i pri-stupSaètak pregleda i procjene postoje}eg stanja(uklju~uju}i prirodne uslove, hidrolo{ke uslove, po-plavna podru~ja, odbranu od poplava, kori{tenjezemlji{ta, poplavne rizike, najnovije uslove pripra-vnosti i upozorenja, akcidentne poplave i uslove,pregled postoje}ih i planova odbrane od poplavau pripremi.Ciljevi sa respektovanjem retencija (strategiju za{ti-te bazirati na stvarnim analizama i sporazumimazemalja u podslivu)Mjere za postizanje ciljevaDru{tveno-ekonomski i organizacioni uslovi za im-plementaciju

Glavni zadaci na pripremi radnog plana zapodsliv su kontrola i obavljanje slijede}ih aktivnosti:

A. Postavljanje ciljeva vezanih za:

1. Razvoj i odràvanje dugogodi{nje „Strategije“ za-{tite od poplava i „strategije retencija“ (retenti-on strategy) sa metodologijom koja obuhvata:

1. Ure|ivanje strategije kori{tenja zemlji{ta i plani-ranja prostora uz o~uvanje prirodnih retenzija:

1. o~uvanje prirodnih retencija uvo|enjem mjeraza svaki planski nivo (lokalni, regionalni, nad-dràvnim) sa:

1. procjenom i promjenom na~ina obrade zem-lji{ta

1. podràvanjem (environment sound forestmanagement) upravljanja {umama („prija-teljski s okoli{em“), agrotehni~ke prakse iupravljanja zemlji{ta, koriste}i mjere pro-mjene na~ina kori{tenja zemlji{ta

1. prona}i retencije {to je mogu}e uzvodnijeu slivu

1. me|usobni dogovor mjera za{tite kodotpora predvi|anja retencija

1. uklju~ivanje postoje}ih mo~vara, njihovopro{irenje (gdje je to mogu}e)

1. Reaktiviranje biv{ih i formiranje novih retencijai zadràvanja pomo}u:

1. restauracije prirodnog toka pritoka i njiho-vih poplavanih zona

1. Zadràvanje du` toka pritoka i rijeka, for-miranje poldera, vi{enamjenskih retencijasa prostorom za poplave

1. Relokacija nasipa1. Reaktivacija za{ti}enih poplavnih po-

dru~ja uvo|enjem kontrolirane inun-dacije

1. Obezbje|enje tehni~ke za{tite od poplava (od-brana gra|evinskim objektima)

1. Odràvanje, restauracija i pobolj{anje (popotrebi), kapaciteta odbrambenih objeka-ta i izgradnja novih, u cilju za{tite ljudskogzdravlja, dobara, okoli{a, privrednih akti-vnosti i dr.

1. Podràvanje saradnje izme|u javnog iprivatnog sektora

1. Na~elo, „voda ne poznaje granice“, krite-rije i sigurnosna pravila moraju donositinaddràvni, me|udràvni, regionalni i dr.koriste}i postoje}e bilateralne i multilate-ralne okvire (Savska Komisija, Tisa Forumi...)

1. Preventivne akcije1. Analize poplavnog rizika i mapa prema ci-

ljevima za slivove1. Promjene na~ina kori{tenja zemlji{ta u ci-

lju smanjenja poplava1. Pobolj{anje prognoze i upozorenja (lokal-

no i regionalno)

1. Pobolj{anje odbrambene sposobnosti objeka-ta, pove}anje javne pripravnosti generalno i nalokalnom nivou:

1. Rasturanjem letaka o poplavnim opasnos-tima

1. Unapre|ivanjem informacija kori{tenjemweb portala o upravljanju poplavama

1. Sanacija poplava 1. Programiranje edukacije i stimulacije po-

tenciraju}i koristi od poplava, pove}ava-ju}i svijest o zna~aju promjena u na~inukori{tenja zemlji{ta, vezano za poplavnerizike

1. Omogu}avanje pristupa javnim informa-cijama o poplavama i upozorenjima

1. Javno u~e{}e u pripremama Plana uprav-ljanja poplavnim rizikom i dono{enju odlu-ka

1. Prevencija i ublaàvanje zaga|enja vode (oko-li{a i zdravlja) kod poplava

1. dono{enje preventivnih mjera za eventual-ne negativne efekte na infrastrukturu

1. Posebna pa`nja se mora posvetiti kodkontaminacije opasnim materijama

59VODA I MI BROJ 67

1. Kontaminanti u ku}ama (ulje, kanalizacija,septi~ke jame i sl.) i u agrozonama (pesti-cidi, gnojiva, |ubriva i sl.) zahtijevaju pa`-nju i preventivne i interventne mjere

1. Inernacionalni, dràvni i regionalni sistemmonitoringa izvje{tavanja i upozoravanja,povezan sa Akcidentnim interventnim sis-temom upozoravanja, mora biti operati-van i osigurati blagovremeno upozorenjeu slu~aju prekograni~nih akcidentnih za-ga|enja

2. Procjena uticaja prijedloga promjene na~inakori{tenja zemlji{ta i strukturalnih mjera

B) Planiranje mjera i implementacione faze veza-ne za:

1. Kori{tenje zemlji{ta i prostorno planiranjesa zadatkom o~uvanja prirodnih retenci-onih kapaciteta

1. Zadràvanje du` pritoka i rijeka1. Pobolj{anje postoje}e odbrane od popla-

va41

1. Pobolj{anje prognoza i upozoravanja opoplavama

1. Odràvanje za{titnih objekata, pove}anjestepena pripravnosti organizacija zaduè-nih za ublaàvanje poplava

1. Pove}anje stepena svijesti i spremnosti ja-vnosti na podslivovima i lokalnim nivoima

1. Za{tita i ublaàvanje zaga|enja voda pripoplavama.

60VODA I MI BROJ 67

41 1, 2, i 3 moraju biti bazirani na zajedni~kim sporazumimavezanim za za{titu od poplava i retencije.

Nasip na rijeci Savi u RBiHSnimio: M. Lon~arevi}

ako je Centar za razvoj i podr{ku (CRP)zvani~no registrovan u oktobru 2005, pri~ao ovom nevladinom udruènju po~injemnogo ranije, jo{ sredinom 1993. godine.

Tada je u Tuzli po~eo s radom ured me|unarodnehumanitarne organizacije Scottish European Aid(SEA), koja je nakon tri godine promijenila naziv uMercy Corps Scotland i koja i danas djeluje pod timnazivom u Bosni i Hercegovini (BiH). Kao organizaci-ja ~iji su programi, naro~ito u ratno vrijeme a i u go-dinama neposredno nakon potpisivanja Daytonskogmirovnog sporazuma, uklju~ivali prevashodno po-dr{ku procesu povratka izbjeglica i raseljenih licakroz obnovu stambenog fonda, tehni~ke i dru{tveneinfrastrukture, Mercy Corps je od samog po~etkaokupio veliki broj visokoobrazovanih uposlenika, ko-ji su i prije rata stekli zna~ajna iskustva u gra|evinar-stvu i ostalim tehni~kim oblastima. Tako je na primjeru periodu najintenzivnije obnove ratom uni{tenih po-dru~ja, od 1996. do 2000. godine, Mercy Corpsupo{ljavao i do 15 diplomiranih inènjera gra|evinar-stva. U tom periodu ovi programi su sve intenzivnijepo~eli uklju~ivati i druge vidove pomo}i povratnicimai ostalim marginaliziranim kategorijama stanovni{tva– ekonomsku podr{ku u raznim oblastima poljopri-vrede i nepoljoprivredne proizvodnje i usluga, kakoza pojedina~na doma}instva tako i za poljoprivredna

O PRIMJERUUSPJE[NOG RADA NEVLADINOG SEKTORA

61VODA I MI BROJ 67

I

ALENKA SAVI], dipl. in`. gra|.

Vijesti i zanimljivosti

Ljetno jutro na jezeru ModracSnimio: M. Lon~arevi}

Napomena: Fotografije koje nisu potpisane a nalaze se utekstu dostavila je autorica.

i strukovna udruènja i zadruge; i pomo} pri razvojunevladinih organizacija ~iji su osniva~i i ~lanovi tako-|er prete`no bili povratnici, ène, omladina, i osobes raznim vidovima onesposobljenja.

Rad u Mercy Corps-u je za sve uposlenike pred-stavljao veliku odgovornost, ali i veliko zadovoljstvo.Zahvaljuju}i tome, uposlenici su brzo izrasli u jakuekipu koja je kreirala uspje{ne prijedloge projekata iprofesionalno realizirala postoje}e programe milion-ske vrijednosti u oblastima obnove i razvoja. Ve} od2001. godine svi uposlenici Mercy Corps-a u BiH subili doma}e osoblje, uklju~uju}i i direktora organiza-cije. Ideja o kreiranju doma}e organizacije do{la jekao logi~ni nastavak ovakvog na~ina rada i razmi{-ljanja, pa su 2005. godine Centar za razvoj i podr{ku(CRP) formirali svi tada{nji uposlenici Mercy Corps-a. Klju~ni motiv za kreiranje udruènja je bila ~vrstanamjera osniva~a da svojim znanjem i iskustvom ste-~enim dugogodi{njim radom u procesu obnove i ra-zvoja, doprinesu razvoju na{e zemlje i njenom pribli-àvanju strukturama Evropske Unije. Geografsko po-dru~je djelovanja CRP-a je cijela teritorija BiH – obaentiteta i Br~ko Distrikt. CRP trenutno okuplja dvade-set aktivnih ~lanova i osniva~a. Od tog broja 11 jestalnih uposlenika a ostali su volonteri koji tako|eaktivno doprinose radu i razvoju CRP-a.

Strate{ko opredjeljenje ovog udruènja je u {tozna~ajnijoj mjeri doprinijeti za{titi okoli{a, ekonom-skom razvoju, i promociji ljudskih prava, a sve u okvi-rima BiH integracije u Evropske strukture. Pri tome je

za{tita okoli{a i stvaranje uslova za odrìvi razvojglavni programski cilj, kome se pristupa prvenstvenokroz prizmu (a) pove}anja energetske efikasnosti;(b) odrìvog upravljanja vodnim resursima; i (c) pro-mocije i primjene obnovljivih izvora energije. U tomokviru promocia ljudskih prava i ekonomski razvojse posmatraju prvenstveno kao izuzetno va`ne kom-ponente okoli{ne problematike.

LJUDSKI RESURSI ORGANIZACIJEJedna od glavnih snaga i prednosti udruènja je

ogromno teoretsko i prakti~no iskustvo odre|enogbroja uposlenika i ~lanova, ste~eno u proteklih 15-16 godina radom u Mercy Corps-u i CRP-u, kreira-njem i realizacijom kompleksnih programa i projeka-ta. Klju~ne kompetencije koje su uposlenici i ~lanoviCRP-a stekli u tom periodu i unijeli u novoformiranoudruènje kao svoj jedini i najve}i kapital, prije svegauklju~uju:

Upravljanje projektima (Project-Cycle Manage-ment) velikog obima i stepena sloènosti, finan-ciranih od strane donatora kao {to su EvropskaKomisija (EC) kroz programe CARDS, EIDHR,OBNOVA, DG1, ECHO; USAID; UNHCR; Ameri-~ko ministarstvo poljoprivrede, Vlada KraljevineHolandije, Holandsko vije}e za izbjeglice, GTZ,Ameri~ka ambasada u BiH i Biro za izbjeglice i mi-gracije (BPRM) pri State Departmentu, i drugi.Ukupna vrijednost projekata koje je ekipa sadaokupljena u CRP-u realizirala u proteklom periodu

62VODA I MI BROJ 67

Rijeka Tinja kod SrebrenikaSnimio: M. Lon~arevi}

iznosi vi{e od 100 miliona KM. Prilikom realizacijesvih ovih projekata potpuno su ispo{tovani svizahtjevi donatora, uklju~uju}i financijsko upravlja-nje i procedure nabavki sa naglaskom na odgova-raju}a pravila Evropske Komisije. Kao zna~ajansegment tog iskustva potrebno je spomenuti iupravljanje sloènim projektima dodjele financij-skih grantova razli~itim kategorijama nevladinihorganizacija, po metodologiji i proceduramaEvropske Komisije.Programiranje i kreiranje uspje{nih prijedlogaprojekata {to uklju~uje detaljno poznavanje stra-tegija, standarda i procedura Evropske Komisije iostalih donatora, ste~eno dugogodi{njim radom uovoj oblasti. Kao ilustraciju navodimo da su sa-da{nji CRP uposlenici i ~lanovi samo u okviru dosada dostupnih EC fondova kreirali i realizirali pro-jekte u ukupnoj vrijednosti od preko 20 milionaEuro, i to u oblastima integrirane podr{ke ciljnimgrupama i njihovim zajednicama (rekonstrukcijastambene, tehni~ke i dru{tvene infrastrukture,ekonomski razvoj, razvoj civilnog dru{tva, ja~anjekapaciteta lokalnih vlasti za pruànje daljnje po-dr{ke tim ciljnim grupama).Uspostava i primjena kvalitetnih mehanizamaipraksi pra}enja realizacije projekata {to uklju-

~uje (a) izradu i kontinuirano razvijanje sistemabaza podataka u okviru pojedina~nih projekata iprograma, koje imaju za cilj da osiguraju stalanprotok informacija o svim bitnim elementima pro-jektnih logi~kih matrica; i (b) njihovo popunjavanjeegzaktnim i mjerljivim podacima iz mjerodavnihizvora. Kvalitetno izvje{tavanje: Uposlenici i ~la-novi CRP-a imaju dokazano iskustvo u izradi viso-kokvalitetnih projektnih izvje{taja koji izme|u os-talog sadrè detaljno obra|ena kvalitativna i kvan-titativna dostignu}a ciljnih grupa i zajednica, fil-msku i foto dokumentaciju, i sli~no. Izgradnja novih i ja~anje postoje}ih partnersta-va i kvalitetne saradnje sa {irokim spektromaktera iz oblasti vladinog, nevladinog i poslovnogsektora, a sa ciljem daljnjeg ja~anja podr{ke svo-jim ciljnim grupama i zajednicama; Prekograni-~na i regionalna saradnja i umreàvanje {touklju~uje uspostavu kvalitetne poslovne saradnjesa razvojnim agencijama i udruènjima iz susje-dnih zemalja i zemalja u regiji kao zna~ajan ele-menat realizacije postoje}ih i razvoja novih proje-kata; Efikasna mreà kvalitetnih i kvalifikovanihspoljnjih saradnika.

Jedan od najva`nijih razvojnih ciljeva CRP-a jepostizanje izvrsnosti u svom radu, {to }e pobolj{ati ikvalitet usluga i podr{kenjihovim ciljnim grupama izajednicama u procesu dono{enja i sprovo|enjaodluka u oblasti za{tite okoli{a. Ovaj cilj se ostvaru-je intenzivnim i kontinuiranim pove}anjem znanjauposlenika i ~lanova slijede}i principe cjeloìvotnogu~enja; istovremeno nagla{avaju}i da su spremnosti sposobnost za preuzimanje odgovornosti za daljnjirazvoj CRP-a od strane svakog pojedinog uposlenikaimperativ bez kojeg nema odrìve budu}nosti udru-ènja. Pri tome treba naglasiti veliku financijsku i or-ganizacionu podr{ku koju u tim nastojanjima pruà-ju naro~ito Regionalni centar za okoli{ za srednju i is-to~nu Evropu (REC)1 kroz svoj programa SECTOR2,i Institut za me|unarodnu suradnju Njema~kog save-za visokih narodnih {kola (DVV International)3. Takosu uposlenici i ~lanovi CRP-a u proteklom perioduprisustvovali brojnim treninzima iz slijede}ih oblasti:

63VODA I MI BROJ 67

Rijeka Jala u Lukavcu kod TuzleSnimio: M. Lon~arevi}

1 REC (http://www.rec.org/) je nezavisna, nepoliti~ka, nestrana-~ka, projektno usmjerena me|unarodna organizacija posve-}ena unapre|enju okoli{a/ìvotne sredine u Srednjoj i Isto~nojEvropi. REC je osnovan 1990. godine od strane SjedinjenihAmeri~kih Dràva (SAD), Evropske komisije (EC) i Madarske.Potpisnici povelje o osnivanju danas su vlade 29 zemalja,me|u njima i Bosna i Hercegovina.

2 Projekat SECTOR (Podr{ka okolinskim udruènjima gra|ana ujugoisto~noj Evropi): http://www.rec.org.ba/sector.htm

3 http://www.iiz-dvv.de/

• Osnove EU politika i direktiva u oblasti za{tite oko-li{a, i BiH pozicija u procesu pristupanja EU;

• Klju~ne oblasti za{tite okoli{a (tehni~ka znanja ,efikasni na~ini uklju~ivanja javnosti u pitanja i pro-blemetiku za{tite okoli{a; ljudska prava kroz pri-zmu za{tite okoli{a; odrìvi razvoj);

• Raspoloìvi razvojni fondovi i modeli finansiranjaprojekata za{tite okoli{a i kreiranje projektnih prije-dloga;

• Savremeni principi i efikasne metode obrazovanjaodraslih i cjeloìvotnog u~enja.

Izme|u ostalog, nedavno je pet uposlenika i ~la-nova CRP-a poha|alo i uspje{no zavr{ilo obuku zaenergetske savjetnike u Hrvatskoj. Taj trening konti-nuirano u okviru programa za poticanje energetskeefikasnosti organizuje UNDP (Program ujedinjenihnaroda za razvoj), a njegove najzna~ajnije tematskecjeline su energetska efikasnost u zgradarstvu,obnovljivi izvori energije u doma}instvima, ekonomi-ka u energetici, energetski pregledi zgrada; efikasnisistemi za zagrijavanje stambenih prostora; i vje{tinekomunikacije.

PROGRAMSKA USMJERENJA, SADA[-NJI I BUDU]I PROJEKTI I PROGRAMICRP, kao organizacija koja u misiji i strate{kim

dokumentima svog razvoja ima doprinos razvoju BiHu oblastima za{tite okoli{a, ekonomskog razvoja ipromocije ljudskih prava u cilju njene integracije uEvropske strukture, prepoznala je ogromne mogu-}nosti koje socio-ekonomskom razvoju donosi du-goro~na orijentacija BiH dru{tva prema odrìvom ra-zvoju. U tom okviru jedno od klju~nih usmjerenjaCRP-a je odrìvo upravljanje vodnim resursima.

Projekat „Ja~anje odgovornosti za racionalnupotro{nju i kvalitet pitke vode u javnim objektimau Tuzlanskom Kantonu” koji je finansirao REC sred-stvima [vedske agencije za me|unarodni razvoj i sa-radnju (SIDA), a sufinancirali Vlada Tuzlanskog kan-tona (TK); Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva TK, i Ministarstvo zdravstva TK. CRP je re-alizirao ovaj projekat u periodu juni 2008 – juni 2009,u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva TK, Ministarstvom zdravstva TK;Zavodom za javno zdravstvo TK; Ministarstvom obra-zovanja TK; Ministarstvom prostornog ure|enja i za-{tite okoli{a TK; Javnim poduze}em Vodovod i kana-lizacija Tuzla; i Radio Televizijom TK.

Analiza brojnih problema vodosnabdijevanja Tu-zle i Tuzlanskog kantona, koji se odnose i na obilatorasipanje pitke vode i na izloènost stanovni{tvabrojnim zdravstvenim rizicima zbog mogu}ih bakte-riolo{kih i hemijskih zaga|enja pitke vode, koja semogu pojaviti na bilo kojoj ta~ki vodoopskrbnih sis-tema – od izvori{ta do slavina u objektima – usmjeri-

la je CRP da kroz ovaj projekat direktno adresira i ot-klanja neke od su{tinskih uzroka tih problema:

Vezano za neracionalnu potro{nju pitke vode: Ne-dovoljna svjest i informiranost svih kategorija korisni-ka, interesnih strana, i donosilaca odluka o:

• Su{tini problema vezanog za globalni aspekt va-`nosti vode kao bitnog elementa odrìvog razvoja;

• Potrebi i va`nosti racionalne potro{nje; pravima iobavezama svih korisnika vode (i pojedinaca i or-ganizacija);

• Posljedicama nedovoljne koli~ine vode na zdrav-stveno, socijalno i ekonomsko stanje gra|ana;obavezama donosilaca odluka i interesnih strana utoj oblasti, prije svega u skladu sa Zakonom o vo-dama Federacije BiH i svim ostalim zakonima, pra-vilnicima i dokumentima koji iz tog zakona proisti-~u;

• Jednostavnim i prakti~nim metodama {tednje vo-de koje u sferama svog djelovanja mogu primijeni-ti korisnici vode, i zna~ajnim efektima koje primje-na tih mjera moè donijeti i na nivou individualnihkorisnika i na nivou zajednice.

Aktivnosti CRP-a u ovom segmentu su bileprvenstveno usmjerene na:

• Izradu Elaborata o mjerama u{tede i pobolj{anjamehanizma upravljanja procesom potro{nje pit-ke vode na primjeru 3 odabrane osnovne {kole uTuzli (Tu{anj, Novi Grad, Slavinovi}i)

Izrada elaborata je uklju~ivala slijede}e faze:

1. Detaljan pregled vanjskih i unutra{njih instalacijavodovoda i kanalizacije u svakoj od tri odabrane{kole, i tehni~ko snimanje svih karakteristi~nihmjesta na kojima je uo~eno da dolazi do nekon-trolisanog curenja vode;

2. Vi{ednevno mjerenje potro{nje vode u objektima{kola na osnovu ta~no utvr|enog programa rada,~ime je dobijen uvid u na~in potro{nje i gubitkevode i u radnom vremenu {kola kao i izvan radnogvremena;

3. Vi{ednevno vizuelno posmatranje navika i na~inana koji u~enici i uprava {kola koriste vodu u {kol-skim objektima.

Na osnovu rezultata o prosje~nim gubicima vo-de u odabrane tri {kole, i imaju~i u vidu da u Tuzlan-skom kantonu postoji 85 objekata osnovnih {kola sacca 55,200 u~enika, 33 objekta srednjih {kola sa25,500 u~enika, i 13 objekata fakulteta sa 20,000 stu-denata, do{li se do zapanjuju}eg podatka da se sa-mo u segmentu obrazovanja u Tuzlanskom kanto-nu godi{nje gubi vi{e od 300 hiljada kubnih meta-ra vode, {to predstavlja financijski gubitak od

64VODA I MI BROJ 67

482,000.00 KM. Sigurno je da bi se sli~ni rezultatidobili uvidom u bilo koju drugu oblast (zdravstvo,privreda, javna uprava, i sli~no).

Elaborat tako|e sadrì detaljan pregled mjera zasmanjenje gubitaka vode, koje (a) ne zahtijevaju fi-nancijska ulaganja, (b) zahtijevaju manja ili ve}a fi-nancijska ulaganja za svaku pojedinu {kolu, i (c) ko-ja doprinose sistemskom rje{enju problema u siste-mu {kolstva TK kroz uvo|enje stru~nog mena-d`menta za pra}enje ove problematike. Ako bi sesprovela potrebna godi{nja ulaganja u sve obrazo-vne institucije pod ingerencijom Ministarstva obrazo-vanja TK za popravke vodovodnih i kanalizacionih in-stalacija u svim {kolama, uvelo sistemsko pra}enjepotro{nje vode uklju~uju}i mijenjanje lo{ih navikakorisnika vode, mogu}e je godi{nje u{tedjeti cca330,000.00 KM budètskih sredstava, ili koli~inu vo-de dovoljne za snabdijevanje vi{e od 1,000 ~etvoro-~lanih doma}instava.

• Rad s u~enicima odabranih {kola sve u cilju nji-hove prakti~ne edukacije o va`nosti vode kao pri-rodnog resursa.

To je prije svega uklju~ivalo organizovanje prigo-dnih u~eni~kih aktivnosti na temu „~uvajmo vodu” uokviru ekolo{kih, literarnih i likovnih sekcija; i u~eni-~ke ekskurzije, posjete klju~nim objektima vodoop-skrbnog sistema grada Tuzle (izvori{te u Stuparima,postrojenje za preradu i distribuciju pitke vode u @i-vinicama, i novu fabriku pitke vode u Ceriku koja vo-dom snabdijeva grad Tuzlu);

Ekskurzije, koje su se odvijale pojedina~no zau~enike svake od odabranih {kola, bile su organizo-vane u saradnji s menad`mentom i osobljem Javnogkomunalnog poduze}a Vodovod i kanalizacija, kaojednog od projektnih partnera.

Vezano za izloènost sistema vodoopskrbe rizici-ma zaga|enja: U Tuzli, a ni u ostalim gradovima TKnije uspostavljen sistem preventivnog, kontinuiranogi transparentnog pra}enja kvaliteta pitke vode nasvim kriti~nim ta~kama od izvori{ta do krajnjih isto~i-{ta /slavina unutar javnih, stambenih, i ostalih obje-kata, na kojima gra|ani kao krajnji potro{a~i tu vodukonzumiraju. Jedan od uzroka takvog stanja je i ~i-

65VODA I MI BROJ 67

Prezentacija rezultata elaborata predstavnicima partnershih instutucija

U sklopu ovih aktivnosti u~enici osnovne {kole Tu{anj izveli su performans ekolo{ke sekcije i izradili tematske

panoe koji i nakon zavr{etka ovog projekta ostaju kao stalnoupozorenje na potrebu {tednje vode

njenica da interesne strane koje su svjesne tog pro-blema i nadle`ne za sprovo|enje te kontrole, nema-ju dovoljno sredstava za potrebne materijalne i ljud-ske resurse, i to prije svega zbog nedovoljne informi-ranosti donosilaca odluka o problemu i svijesti o po-trebi i va`nosti financiranja i sprovo|enja pra}enjakvaliteta.

Jedna od glavnih aktivnosti u ovom projektnomsegmentu je bila izrada Elaborata o ispitivanju pit-ke vode u tri odabrane {kole u gradu Tuzli od stra-ne Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog Kantona.Ovaj elaborat, koji uklju~uje fizi~ko-hemijske i bakte-riolo{ke analize vode uzorkovane na raznim isto~i{ti-ma u ovim {kolama, pokazuje da su ispitani uzorcizadovoljili propisane norme, ali istovremeno nagla-{ava i neophodnost kontinuiranog i sistemskog pra-}enja kontrole pitke vode u svim javnim objektima napodru~ju Tuzlanskog kantona, {to se sada ne obav-lja uprkos zakonskoj obavezi. Tako|er je nagla{enoda je potrebno isti reìm obavljanja redovnih sistem-skih kopntrola uvesti i u druge javne ustanove kao{to su obdani{ta, bolnice, domovi zdravlja, srednjo-{kolske i visoko{kolske ustanove, {to bi iziskivaloplaniranje odre|enih financijskih sredstava za tu na-mjenu. Istovremeno, elaborat nagla{ava potrebu dase u Tuzlanskom kantonu i na nivou dràve BiH unajkra}em roku donesu i usvoje standardi i zakoniEvropske Unije vezano za ispitivanje kvaliteta pitkevode.

CRP namjerava da se intenzivno profilira u ob-lasti odrìvog upravljanja vodnim resursima, a u okvi-rima Evropske direktive o vodama i relevantnog pra-te}eg doma}eg i me|unarodnog zakonodavstva. Utoku je priprema nekoliko zna~ajnih projekata, i to usuradnji i partnerstvu sa Agencijom za vodno podru-~je rijeke Save sa sjedi{tem u Sarajevu, Agencijomza vode oblasnog rije~nog sliva Save sa sjedi{tem uBijeljini, i nadle`nim kantonalnim ministarstvima iop}inama. Ova dva sloèna projekta, koja se odno-se na prekomjerno one~i{}enje voda u slivovima ri-jeke Spre~e odnosno Save, na potrebu intenzivnoguklju~enja civilnog dru{tva i javnosti u sve aspekteove problematike i uspostavu ja~e suradnje izme|unevladinog sektora, javne uprave i poslovnog sekto-ra, kandiduju se fondovima Evropske Komisije (EID-HR – Evropski instrument za demokratizaciju i ljud-skla prava; IPA Prekograni~na suradnja: programHrvatska – Bosna i Hercegovina). Dio potrebnogiznosa sufinanciranja za projekat vezan za rijekuSpre~u ve} je obezbije|en od Federalnog ministar-stva okoli{a i turizma.

CRP, ~iji je strate{ki pravac razvoja doprinos ra-zvoju BiH u oblastima ekonomskog razvoja, za{titiokoli{a, i promocije ljudskih prava u cilju njene inte-gracije u Evropske strukture, prepoznao je velikemogu}nosti koje razvoju ekonomije i smanjenju sto-

pe nezaposlenosti moè donijeti dugoro~na orijenta-cija BiH dru{tva prema odrìvom razvoju. U tom okvi-ru jedan od najzna~ajnijih usmjerenja je promocijaenergetske efikasnosti, i primjene obnovljivih ialternativnih izvora energije, kako sa stanovi{taekonomskog razvoja tako i za{tite okoli{a uklju~uju-}i vodnih resursa. U tom smislu CRP trenutno realizi-ra nekoliko projekata:

Proizvodnja isplativih solarnih kolektora zazagrijavanje vode kao metoda inovativnog razvo-ja malih proizvodnih firmi u BiH4. Cilj ovog pionir-skog i inovativnog, trì{no usmjerenog projekta, fi-nanciranog od strane fonda za inovacije Phoenix,koji djeluje u okviru organizacije Mercy Corps, je kre-iranje novih radnih mjesta kroz usvajanje i promovi-ranje inovativnih i ekolo{ki ~istih tehnologija, {to }estvoriti potencijal za replikaciju projektnih rezultatana cijelom BiH trì{tu. U projektu su odabrane 3 ma-le firme iz Grada~ca – Delma, Ins-Klima, i Termo En-gineering, koje su nakon prakti~ne obuke po~ele satrì{nom proizvodnjom solarnih kolektora u svojimradionicama i ugradnjom solarnih sistema za grijanjevode na objektima u Grada~cu.

Radi promoviranja upotrebe i ispitivanja efekatasolarnih sistema na objektima razli~itih namjena alisa zajedni~kom karakteristikom potro{nje zna~ajnihkoli~ina sanitarne tople vode, ovi kolektori su ugra-|eni na proizvodne objekte 4 mala poduze}a (proi-zvodnja pile}eg mesa, farma mlije~nih krava, ugosti-teljski objekat, proizvodnja auto dijelova), 8 doma-}instava, i javnu ustanovu Banja Ilidà. Realizacijaprojekta je po~ela u maju 2008 i traja}e do maja2010. godine. U narednom periodu CRP se usmjera-va na daljnju promociju kori{tenja i proizvodnje so-larnih sistema, pra}enje ekonomskih i okoli{nih efe-kata njihove primjene, i prikuplnaje financijskih sred-stava za {irenje ove programske oblasti.

66VODA I MI BROJ 67

Montaà izra|enih kolektora na jedan od odabranih stambenih objekata u Grada~cu

Kroz realizaciju ovog projekta proizvodnje iugradnje isplativih solarnih sistema, ~iji je glavni ciljstvaranje novih i kreativnih mogu}nosti upo{ljavanjakroz razvoj proizvodnje s jedne, i potra`nje za ovomtehnologijom s druge strane, uposlenici CRP-a suve} stekli zna~ajna prakti~na znanja i iskustva o izu-zetnim potencijalima u ovoj oblasti. Istovremeno,o~igledno je da se svijest gra|anstva, pojedinih insti-tucija i poslovnih subjekata o potrebi odgovornijepotro{nje energije u porastu, {to pove}ava trì{nupotra`nju za isplativim i efikasnim solarnim sistemi-ma u svim vrstama javnih i poslovnih objekata. Me-|utim, jedna od glavnih prepreka ekspanziji trì{tasolarnom opremom je ~injenica da u na{oj zemljipostoji jako mali broj stru~nih kadrova za takvu vrstuproizvodnje.

CRP namjerava da se u ovoj toj oblasti sna`noprofilira, kako u pogledu razvoja vlastite proizvodnjesolarnih sistema i njihove primjene u razli~itim kon-tekstima i u objektima razli~itih namjera, tako i kaonosilac obuke novih potrebnih kadrova. Namjera jeistovremeno razvijati oba segmenta, jer je to najboljina~in unapre|ivanja kvaliteta programa obuke s je-dne, i porast kvaliteta proizvedenih sistema s drugestrane. Slijede}i ovo opredjeljenje, po~etkom ovegodine dostavljen je prijedlog projekta za tehni~ko-poslovnu edukaciju na podru~ju op}ine Grada~acu izradi solarnih kolektora Institutu za me|unaro-dnu suradnju Njema~kog saveza visokih narodnih{kola (DVV International). Cilj ovog projekta, koji jeodobren i koji CRP uspje{no realizira u partnerstvu iuz sufinanciranje Op}ine Grada~ac je da se pokreneproces obuke u oblasti proizvodnje solarnih kolekto-ra kao na~in prevazilaènja nezaposlenosti mladihljudi, i to kori{tenjem razvojnih {ansi koje pruàoblast za{tite okoli{a i primjene obnovljivih vidovaenergije. Projekat ima dva specifi~na cilja, koja seuspje{no ostvaruju:

1. Obu~iti 15 nezaposlenih mladih ljudi sa podru~jaop}ine Grada~ac da samostalno proizvode ispla-tive solarne kolektore izvanrednih tehni~kih kara-kteristika, i osmi{ljavaju i ugra|uju jednostavnesolarne sisteme za pripremu tople vode u raznevrste objekata;

Kao rezultat postizanja ovog projektnog cilja,polaznici obuke }e:

(a) Biti osposobljeni da po zavr{etku obuke:

• Osmisle i u radioni~kim uvjetima sa jednostavnim ipriru~nim alatima proizvedu solarni kolektor za pri-premu tople vode izvrsnih tehni~kih karakteristika;i instaliraju funkcionalan solarni sistem

• Izrade poslovni plan za samostalno pokretanje oveproizvodnje, poznaju na~in, metode i norme za re-gistrovanje obrtni~ke djelatnosti, poznaju osnove

vo|enja poslovanja sa naglaskom na pra}enje tro-{kova i prihoda, i mogu}nosti dobivanja kreditnihsredstava za pokretanje sopstvenog biznisa

• Poznaju osnovne principe energetske u~inkovitos-ti i svrhu solarne tehnologije u tom kontekstu

(b) Pove}ati svoje {anse za zapo{ljavanjem unekoj od firmi koje se ve} bave ili se namjeravaju ba-viti ovom vrstom proizvodnje; ili u vlastitoj, novoj ilipostoje}oj porodi~noj radionici.

2. Profilirati program obuke za izradu i montaù so-larnih sistema, proveden u okviru ovog projekta,kao kvalitetan segment obrazovne ponude nami-jenjene cjeloìvotnom u~enju odraslih; prepozna-tljiv i priznat od strane nadolaze}eg trì{ta rada usferi ubrzanog razvoja inovativnih tehnologija pri-mjene obnovljivih izvora energije kao nosilacaodrìvog razvoja

Kao rezultat postizanja ovog projektnog cilja,predloèni tromjese~ni program obuke koji obuhva-ta sve tehni~ke aspekte izrade i instaliranja solarnihsistema za zagrijavanje vode, osnove pokretanja i

67VODA I MI BROJ 67

Detalji sa prakti~ne obuke u izradi solarnih kolektora

upravljanja vlastitom proizvodnjom, i osnove okoli-{nih principa na kojima djeluje ovaj segment inovati-vnih tehnologija, se kontinuirano pobolj{ava ugra-dnjom dobrih praksi i iskustava prikupljenih u tokusvog provo|enja. Razvojni planovi CRP uklju~uju ipostavljanje ove obuke u vidu samostalnog obrazo-vnog modula za unapre|enja obrazovne ponude i uredovnom {kolovanju i obrazovanju odraslih, pove-}anje mogu}nosti zapo{ljavanja, i unapre|enje akti-vnog u~e{}a marginaliziranih kategorija stanovni{tvau savremenim nastavnim procesima.

Jo{ jedan interesantan segment rada je oblastproizvodnje i kori{tenja biodizela. Projekat pod nazi-vom Proizvodnja biodizela iz kori{tenog jestivogulja“ kojeg finansiraju The Carbon Neutral Company,Waterloo Foundation, i Mercy Corps, realizira se upartnerstvu sa tvornicom kola~a Gusto E Sapore izTuzle kao nosiocem proizvodnje bioidizela, i Grad-skim i prigradskim saobra}ajem Tuzla kao glavnimkorisnikom proizvedenog biodizela, i uz suradnju Te-hnolo{kog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

U okviru ovog projekta uspostavljeni su i brojnisegmenti prekograni~ne suradnje sa RepublikomHrvatskom. Proizvo|a~ opreme za proivodnju biodi-zela je firma Institut TIM iz Slavonskog Broda, ~iji jevlasnik svjetski priznati inovator u ovoj oblasti, a cer-tifikat o kvalitetu proizvedenog goriva je izdat od stra-ne Zavoda za ispitivanje kvaliteta iz Siska.

Projekat je bio propra}en intenzivnom medij-skom kampanjom, sa ciljem educiranja stanovni{tvai relevantnih aktera o razvojnim mogu}nostima ovogvida proizvodnje.

Proizvodnja i kori{tenje biodizela iz otpadnogjestivog ulja (u ovom slu~aju ulja koje u svom proi-zvodnom procesu koristi tvornica kola~a Gusto E Sa-pore) ima ~itav niz pozitivnih efekata. Osim zna~ajnihfinancijskih u{teda i smanjenja zaga|enja zraka, tu je

prije svega zna~ajno ista}ii smanjenje zaga|enja vo-dotokova, do kojeg dolazi ispu{tanjem otpadnih uljabez ikakvog prethodnog tretmana.

Kao i u oblasti odrìvog upravljanja vodnim re-sursima, CRP i u segmentu energetske efikasnosti iobnovljivih izvora energije intenzivno radi na kreira-nju i pripremi novih projekata, u suradnji sa akterimaposlovnog sektora, javne uprave, i civilnog dru{tva.U ovom predstavljanju nisu mogle biti obuhva}enesve bitne pojedinosti mnogih aktivnosti i planovaCRP-a. Otvorenost za suradnju i partnerstvo u svimsegmentima sada{njeg i budu}eg rada svakakopostoji i za pretpostaviti je da }e ovo javno predstav-ljanje pomo}i u tom pravcu.

68VODA I MI BROJ 67

Detalji sa ceremonije otvaranja projekta i pu{tanja u rad proizvodnog postrojenja

Autobus koji redovno saobra}a na gradskim i prigradskim linijama u op}ini Tuzla

Rijeka Dubnica u KalesijiSnimio: M. Lon~arevi}

Voda je osnovni medij u kojem se odvijaju biolo{ki procesi.a opstanak krtica, ugroène vrste ki~menja-ka, u nekom zemlji{tu od posebnog zna~a-ja je prisustvo dovoljno vlage u su{nom pe-riodu u povr{inskim plodnim slojevima ze-

mlji{ta. Krtice ne mogu opstati u zemlji bez vode. Iz na-vedenih razloga prisutnost krtica i krti~njaka na livada-ma najbolji su pokazatelj permanentnog prisustva vodeu povr{inskim ziratnim slojevima zem-lji{ta.

Ekolo{ka procjena rizika za preìvljavanje krtica,ugroène vrste ki~menjaka, zasniva se na pra}enju sa-dràja vode u zemlji{tu za vrijeme su{nih vremenskihperioda.

Na slikama su prikazani konkretni primjeri ovisnos-ti opstanka (preìvljavanja) krti~njaka na travnjaku odprisustva vode na asfaltu, odnosno, vlage u zemlji{tu.

Na slici 1. prikazani su krti~njaci na travnjaku u ur-banoj gradskoj zoni Sarajeva ({to je prava rijetkost) ivoda na asfaltu koja nekoliko godina curi iz o{te}enecijevi (strelica pokazuje vodu).

Na slici 2. prikazan je isti travnjak bez krti~njaka isuhi asfalt nakon izvr{ene opravke ukopane vodovo-dne cijevi (strelica pokazuje suhi asfalt.Mjesto na asfal-tu gdje je ranije nekoliko godina leàla voda koja je cu-rila iz gradskog vodovoda).

Nakon opravke ukopane vodovodne cijevi u prolje-}e 2007 g., u isu{enoj zemlji nakon àrkog ljeta ìvotkrtica je brzo zamro. Krtice su se vjerovatno preselile nadrugo dovoljno vla`no zemlji{te u kojem im je mogu}opstanak ili su uginule. Na slici br 2. se vidi da na trav-njaku nema krti~njaka. Trava i dalje uspje{no raste alibez krtica i krti~njaka.

Pojedine biolo{ke vrste su dobro adaptirane daegzistiraju na suhom zemlji{tu dok druge ugibaju. Pro-cjena ekolo{kog rizika za uzgoj ili egzistenciju konkre-tnih biolo{kih vrsta na zemlji{tu u zavisnosti od stepenavla`nosti se u praksi rijetko izvodi. Procjena ekolo{kogrizika obi~no se primjenuje na zaga|enom zemlji{tupomo}u ispitivanja zaga|enosti zemlji{ta opasnim to-

O KRTICAMAI VODI

69VODA I MI BROJ 67

Z

Dr SAVO KULJAK, toksikolog

Slika 1. Voda na asfaltu i krti~njaci na vla`nom travnjaku.(strelica pokazuje vodu na asfaltu)

Slika 2. Nakon opravke vodovodne cijevi vi{e nema vode na asfaltu niti krti~njaka

na suhom travnjaku (strelica pokazuje suhi asfalt)

ksi~nim materijama. Toksi~ne materije unesene u ìviorganizam ometaju, usporavaju ili potpuno prekidajubiolo{ke procese, dovode do oboljevanja, a kod uno{e-nja u organizam letalnih doza za neku vrstu nastaje bi-olo{ka smrt.

Ameri~ka agencija za za{titu okoline razradila jemetodologiju za odre|ivanje pragova ekotoksi~nosti(EtP) i procjenu ekolo{kog rizika za zaga|enost zemlji-{ta (Environmental Protection Agency, US EPA, Eco-toxic Thresholds). Ova metodologija primjenjuje kon-cept nivoa rizika za pojedina toksi~na hemijska jedinje-nja prisutna u konkretnim parcelama zemlji{ta, „SoilScreening Level“ (SSL).

Istina, krtice se obi~no nastanjuju na ekolo{ki ~is-tim zdravim vla`nim zemlji{tima na kojima buja ìvot.Pojava krti~njaka na travnjacima ukazuje na to da je tozemlji{te i u najsu{nijim klimatskim uslovima bogatovlagom.

Krtice se nastanjuju u zemlji{tu u kojem u svim vre-menskim uslovima ima dovoljno vlage i rijetko izlaze nadnevno svijetlo. Te{ko rade na kopanju tunela u zemlji-{tu. Svakog dana krtice pojedu veliku koli~inu hranekoja dostiè skoro njihovu teìnu. Ugibaju ako ostanubez hrane duè od 6- 8 sati. Ne hrane se biljkama. Iznavedenih razloga nastanjuju samo zemlji{ta bogataglistama, bubama, rovcima, larvama insekata i dr., a tosu zemlji{ta bogata vlagom. Vla`na zemlji{ta na kojinsu nastanjene krtice vjerovatno su u kontaktu sa podze-mnim teku}im ili staja}im vodama. Prisutstvo vlage uzemlji{tu ima izuzetan ekolo{ki zna~aj. Pored ekolo-{kog rizika od zaga|enosti zemlji{ta, stalno prisutstvoili nedostatak vlage u zemlji{tu, odre|uje osnovne eko-lo{ke uslove za prakti~nu namjenu i kori{}enje nekekonkretne parcele zemlji{ta.

Savremenom opremom za dubinska bu{enja mo-gu se pouzdano utvrditi geolo{ke karakteristike podze-mnih voda.

Alternativna medicina dugi boravak u prostorijamaizgra|enim iznad tokova podzemnih voda, zbog poja-~anih elektromagnetnih polja i zra~enja u tom prostorusmatra {tetnim po zdravlje. U radiosteziji, grani alterna-

tivne medicine, podzemne vode se tretiraju kao izvori-{ta „geopatogenih zra~enja“.

Prisustvo krtica i krti~njaka na travnjacima i zemlji-{tu je pouzdan znak da je zemlji{te i u su{nom periodudovoljno vla`no i bogato ìvim organizmima. Odluka onamjeni pojedinih parcela zemlji{ta za stambene, po-slovne ili druge objekte donosi se na bazi procjene eko-lo{kih rizika (SSL) dobijenih ispitivanjem stepena zaga-|enosti toksi~nim materijama i geolo{kog kvalitetakonkretnih parcela zemlji{ta.

Ukoliko se zahtijeva ocjena kvaliteta zemlji{ta u po-gledu sadràja vlage u ljetnom periodu dugotrajnih su-{nih perioda, u tom slu~aju prisustvo krti~njaka na ze-mlji{tu ukazuje da je ta parcela u svim klimatskim uslo-vima dovoljno vla`na. Toliko vla`na da u njoj buja ìvotu povr{inskim slojevima.

Kada se za odre|ene namjene traì pouzdano vla-`no povr{insko zemlji{te prisustvo krti~njaka je najpo-uzdaniji pokazatelj takve parcele. Drugim rije~ima, akose traì, za konkretnu namjenu parcela trajno vla`nogzemlji{ta, nije potrebno sprovoditi skupa ispitivanja vla-`nosti zemlji{ta u duìm vremenskim periodima, akopopstoje parcele sa stani{tima krtica tj, sa krti~njacima.

Vla`no zemlji{te jeste osnovni, ali nije jedini uslovza opstanak krtica. Pretjerana upotreba pesticida, her-bicida i drugih otrova koji se koriste u poljoprivredi i nji-hovo prisustvo u zemlji{tu, remeti biolo{ku ravnoteù.Poreme}ena biolo{ka ravnoteà u povr{inskim slojevi-ma zemlji{ta manifestuje se kao nedostatak hrane zakrtice {to oteàva njihovo preìvljavanje.

Uklanjanje krtica i krti~njaka oko stambenih ku}ana travnjacima, iz estetskih razloga, pomo}u neadekva-tnih postupaka, nema opravdanja, jer }e se u ki{nimdanima u ba{tama, na stazama i trotoarima pojavitimnoge gliste, puèvi, bube {to je njihova hrana, pa setako remeti prirodni prehrambeni lanac.

Nekada su se krtice lovile radi skupocjenog krzna.Krtice su korisne ìvotinje jer se najvi{e hrane larvama{tetnih insekata, ne prave zna~ajne {tete poljoprivre-dnim kulturama. Iz navedenih razloga, poèljno je daekolozi i drugi gra|ani posebno brinu o za{titi ugroè-nih vrsta. Mladim generacijama je potrebno ukazivati nazna~aj odrìvosti prehrambenog lanca u prirodi, a timei podizati svijest o neophodnosti za{tite ugroènihvrsta. U tom pravcu se na televiziji ~esto prikazujuizvanredne emisije o ìvotu u vodama, podvodnom svi-jetu, ìvotu na povr{ini i ispod zemlje i prizemnim sloje-vima vazduha i to daje nadu da }e obrazovanje i infor-misanje mladih o ovim temama dovesti do èljenog ci-lja.

Za{titi krtica kao ugroènoj vrsti ki~menjaka se nepoklanja dovoljna pa`nja i zbog ~injenice da ìvi sakri-vena pod zemljom, {to ne pravi {tete poljoprivredi, pajoj se sa aspekta produktivnosti poljoprivrede ne prida-je veliki zna~aj. Stoga je ovaj tekst jedan mali doprinosnastojanju da se smanji ugroènost pojedinih ìvih bi-}a, koji zavise od ljudi, ali i od kojih zavisi opstanak ljud-ske vrste.

70VODA I MI BROJ 67

Slika 3. Krtica izlazi iz krti~njaka



9 7 7 1 5 1 2 5 3 2 0 0 6

I SSN 1512 - 5327

Documents

ÂSOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE · PDF filekupni ìvotni vijek duìne {ezdeset godina, predstavlja vremenski period vrijedan po-{tovanja. U pore|enju s ovakvim stavom, profesionalni