Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
2
Autori
Bruno Ćurko, Evelyn Schlenk, Franz Feiner, Svenja Pokorny, Peir Giacomo Sola, Mateja Centa,
Eduardo Linares, Begoña Arenas, Marija Kragić i Vojko Strahovnik.
Zahvale
Želimo zahvaliti svim nastavnicima, predavačima, istraživačima i studentima koji su sudjelovali
na treningu Etika i učenje o vrijednostima održanom u St. Johann bei Herberstein u Austriji, od
3.-7. travnja, koji su svojim povratnim informacijama doprinijeli završnoj verziji ovog
dokumenta. Događaj se sastojao od nekoliko radionica i ostalih aktivnosti vezanih za filozofiju
s djecom i učenje o vrijednostima, uključujući evaluaciju etičkog obrazovanja i usporedbe
modela različitih zemalja (Austrija, Slovenija, Italija, Španjolska, Hrvatska, UK, Ukrajina, Turska i
Armenija).
Slike
© Pixabay; Vojko Strahovnik, ostali autori.
Autorska prava
Materijali se mogu koristiti u skladu s: Creative Commons License
Non Commercial Share Alike
3
Izjava o odricanju odgovornosti
Ovaj projekt financiran je uz potporu Europske Komisije, programa Erasmus+ i Slovenske nacionalne
agencije za Erasmus+ CMEPIUS. Ova publikacija odražava samo stavove autora, stoga Komisija ne može
biti odgovorna za bilo kakvo korištenje u njoj sadržanih informacija.
4
Sadržaj
1. UVOD: ETIKA I UČENJE O VRIJEDNOSTIMA - PRIJEDLOZI KURIKULUMA I
TRENINGA ......................................................................................................................... 5
2. ETIČKO OBRAZOVANJE I UČENJE O VRIJEDNOSTIMA ................................... 8
IZAZOVI I OTVORENA PITANJA .......................................................................................................... 9
3. PRISTUPI ETIČKOM OBRAZOVANJU I UČENJU O VRIJEDNOSTIMA .......... 10
4. KURIKULUM I TRENING ZA NASTAVNIKE I EDUKATORE: TEME, RAZVOJ I
IMPLEMENTACIJA ......................................................................................................... 14
SMJERNICE ZA IMPLEMENTACIJU NASTAVNIČKIH TRENINGA TEMELJENIH NA
PROJEKTU ETHIKA ............................................................................................................................... 18
5. VODIČ ZA ISTRAŽIVANJE ETIČKOG OBRAZOVANJA I UČENJA O
VRIJEDNOSTIMA UZ UPOTREBU MATERIJALA IZ PROJEKTA ETHIKA ........... 22
6. PRIJEDLOZI ZA TEČAJEVE ETHIKA TRENINGA ................................................. 24
6.1. VRTIĆ (3-5 GODINA)................................................................................................................... 24
6.2. ŠKOLSKA RAZINA 1 (5-9 GODINA) ......................................................................................... 27
6.3. ŠKOLSKA RAZINA 2 (9-14 GODINA) ....................................................................................... 31
7. EVALUACIJA U POLJU ETIČKOG OBRAZOVANJA I UČENJA O
VRIJEDNOSTIMA ........................................................................................................... 35
8. POSTOJEĆI MODELI, KURIKULUMI I PRILIKE ZA NASTAVNIKE I
EDUKATORE U ZEMLJAMA SUDIONICAMA ......................................................... 39
UVOD ..................................................................................................................................................... 39
8.1 ITALIJA ............................................................................................................................................. 40
8.2 AUSTRIJA ......................................................................................................................................... 41
8.3 SLOVENIJA ..................................................................................................................................... 42
8.4 HRVATSKA ..................................................................................................................................... 43
8.5 ŠPANJOLSKA ................................................................................................................................. 44
8.6 NJEMAČKA..................................................................................................................................... 45
9. PRIJEDLOZI KURIKULUMA ZA ETIČKO OBRAZOVANJE I UČENJE O
VRIJEDNOSTIMA ........................................................................................................... 47
PRISTUPI KURIKULUMU ZA ETIKU I UČENJE O VRIJEDNOSTIMA ........................................ 47
PRIJEDLOZI KURIKULUMA / TRENINGA....................................................................................... 48
LITERATURA .................................................................................................................... 54
5
Uvod: prijedlozi za kurikulum etičkog obrazovanja i učenja
o vrijednostima i treninzi
1. Uvod
Ovaj dokument predstavlja nacrt kurikuluma etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima
za nastavnike i/ili edukatore u školama i vrtićima. On je dio aktivnosti i outputa projekta
ETHIKA: Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima u školama i vrtićim i nastavlja se na
dva već formirana outputa.1 Prvi output bio je Priručnik za učitelje i odgajatelje u kojem je
predstavljeno trinaest metodoloških pristupa etičkom obrazovanju i učenju o
vrijednostima, uključujući praktične primjere i korisne savjete. Pripremljen je kao odgovor
specifičnim potrebama i nudi ključno znanje, vještine i alate za etičko obrazovanje i učenje
o vrijednostima. Sadrži opis temeljnih koncepata i pristupa etičkom obrazovanju, ključne
uvide iz moralnog razvoja djece, a slijede i neke refleksije o interakcijama u školi i
upravljanju etikom. Zajedno sa svim opisanim metodologijama on tako predstavlja
iscrpne smjernice za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima i koristan alat za
nastavnike i edukatore, ali je također namijenjen za treninge učitelja i edukatora.
Prikazane metodologije etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima su:
Kritičko mišljenje u etičkom obrazovanju
Filozofija za djecu/s djecom
Sokratski dijalog
Proces razjašnjavanja vrijednosti
Holističko etičko učenje
Upotreba etičkih dilema, slučajeva sukoba, misaonih eksperimenata
Priče i biografsko učenje
Kvadrat vrijednosti i razvoja
Strategije sprječavanja sukoba
Moralno donošenje odluka
Obrazovanje u vrlinama i etici - MELARETE model
Upoznavanje različitosti
Projektne aktivnosti
Drugi i povezani outputi su nastavni materijali i sredstva. Oni su pripremljeni i organizirani
prema dobnim skupinama djece/učenika (3-5, 5-7, 7-9, 9-11, 11-14) i šest ključnih tema su
prepoznate kao najrelevantije (rješavanje sukoba, etička akcija, pravednost, poštovanje,
odgovornost i samopouzdanje). Stoga je općeniti nacrt ovakav:
1 Svi outputi projekta i povezani materijali su dostupni na stranicama projekta www.ethics-education.eu.
6
Ovaj treći output, Kurikulum za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima za nastavnike
i edukatore upotpunjuje oba prethodna outputa i usmjeren je i na kreatore i na
provoditelje treninga za nastavnike i edukatore u etičkom obrazovanju i učenju o
vrijednostima, kao i na nastavnike i edukatore kao vodič za samoobrazovanje te im stoga
pomaže pri korištenju Priručnika za nastavnike i Nastavnih materijala i sredstava.
Sastoji se od devet poglavlja, uključujući i sadašnji uvod. U drugom poglavlju uvodi se
pojam etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima na sažet i čitatelju razumljiv način,
kako bi se rasvjetlila i naredna poglavlja i etičke dimenzije u njima sadržane. Treće
poglavlje na način relevantan za kreiranje i provedbu treninga za nastavnike i edukatore
u etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima opisuje različite pristupe etičkom
obrazovanju i učenju o vrijednostima. Četvrto poglavlje, zajedno s nekim napomenama
o kurikulumu etičkog obrazovanja daje ocrt ili opis glavnih tema za trening nastavnika i
edukatora, kako stvaranju treninga treba pristupiti i kako ga provesti. Peto poglavlje
uključuje naznake o tome kako koristiti nastavne materijale i sredstva i druge outpute
nastale u projektu ETHIKA, a koji proizlaze iz našeg iskustva rada s nastavnicima i
edukatorima; u njemu su uključene stvari na koje treba paziti, korisni savjeti, itd. Srž
dokumenta je u šestom poglavlju, koje uvodi prijedloge za treninge etičkog obrazovanja
i učenja o vrijednostima (u svrhu provedbe u obliku treninga ili samoobrazovanja u
kontekstu cjeloživotnog učenja za nastavnike i edukatore). Ono je strukturirano na način
da grupa ili individua koji prolaze trening mogu izabrati i organizirati vlastito iskustvo
učenja i izabrati prikladne i poželjne rezultate učenja i trajanje treninga. Sedmo poglavlje
sadrži kratku analizu i prijedlog za evaluaciju u polju etičkog obrazovanja i učenja o
vrijednostima, budući da se o ovome često raspravlja i postoji mnoštvo različitih mišljenja
o tome kako evaluirati trening i poučavanje u ovom polju. U osmom poglavlju dajemo
pregled postojećih modela, kurikuluma i prilika za nastavnike i edukatore u zemljama
sudionicama (Slovenija, Italija, Hrvatska, Austrija, Njemačka, Španjolska). Deveto poglavlje
7
se sastoji od općeg dijela koji je ocrt kurikuluma etičkog obrazovanja i učenja o
vrijednostima i nadopunjena je prijedlozima za edukaciju/trening, koji su specifični za
pojedine zemlje, o tome kako nadopuniti postojeći kurikulum i prilike za učenje.
Nadamo se da će vam ovaj dokument biti koristan i da ćete ga koristiti za proširenje vašeg
znanja i vještina u etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima.
Ukoliko imate komentare ili druge povratne informacije one su više nego dobrodošle.2
Tim projekta Ethika
Veljača 2017.
2 Na internetskoj stranici projekta možete pronaći kontakt informacije određenih osoba uključenih u
projekt, prema državi i jeziku kojim se koristite.
8
2. Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Izraz “etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima” (također i “etičko obrazovanje”)
dopušta razne interpretacije. Kako bi ga se ispravno razumjelo, prvo je potrebno
kontemplirati niz općenitih dimenzija etike i samih vrijednosti. Potonje su inherentno
povezane s koncepcijom ljudskog bića, koja uključuje multidimenzionalne i duboke
antropološke aspekte prirode ljudske osobe. Svaki obrazovni okvir, proces ili metoda, to
trebaju prepoznati. Stoga u formalnom obrazovnom procesu sveobuhvatna priroda
etičke refleksije i etičke svijesti poziva na integrativni pristup, u kojem se etičke teme
pojavljuju u većini, ako već ne u svim predmetima u školi, transkurikularno i prožimajući
školski život u cjelini.
Relacijska i komunitarna priroda etike – koja proizlazi iz prepoznavanja ljudskog bića kao
relacijskog bića, kao političkog bića koje živi u zajednici i kao bića dijaloga – je ekstremno
važna i vodi prema refleksijama koncepata i fenomena poput pravednosti, iskrenosti,
solidarnosti, reciprociteta, suosjećanja i suradnje. Ovi aspekti su od ključne važnosti za
etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, budući da je jedan od njegovih glavnih ciljeva
ojačati takav dijaloški i empatski stav na svim razinama edukacijskog procesa. Budući da
etika nije povezana samo s danim propisanim moralnim pravilima ili specifičnom listom
moralnih vrijednosti, već i našim karakterom, tj. aspektom koji ima veze s time kakve smo
osobe i kakve osobe želimo postati, etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima ne bi
trebalo adresirati i naglašavati samo temeljne etičke norme i vrijednosti (poput slobode,
dostojanstva i poštovanja prema životu, jednakosti, istinoljubivosti, odgovornosti,
nenasilju, socijalnoj pravdi, solidarnosti, nediskriminaciji, dobrobiti, sigurnosti), nego i
okrenuti se vrlinama koje su u srcu svakog individualnog razvoja i razvoja zajednice u
cjelini. Takve dimenzije trebaju prožeti obrazovni proces kao proces zajedničkog rasta i
učenja u kojem smo otvoreni jedni drugima. Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
usmjerava djecu i učenike prema potrazi za i predanosti temeljnim vrijednostima, smislu
i svrsi njihovih života. Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima se također bavi
odnošenjem s poštovanjem prema drugima (kako individuama tako i zajednicama) i
prakticiranjem vlastitih uvjerenja, stavova i vrijednosti u svakodnevnom životu.
Ako netko na vrijednosti gleda u širem smislu kao da se sastoje od principa, temeljnih
uvjerenja, ideala, standarda, moralne svijesti ili životnih stavova koji vode individue,
njihova vrednovanja i ponašanje kroz njihove osobne i društvene živote (Halstead &
Taylor 1996), a također u to uključuje i širu refleksiju o njima, tada se na određeni način
polje etičkog obrazovanja preklapa s učenjem o vrijednostima. U užem smislu, učenje o
vrijednostima referira na proces obrazovne transmisije dominantnih društvenih vrijednosti
na individue kako bi ih se inkorporiralo u društvo.
“Obrazovanje implicira da je nešto vrijedno preneseno na moralno prihvatljiv način. Bilo bi
logički kontradiktorno reći da je neki čovjek obrazovan, ali da se nije ni na koji način
promijenio ili da educirajući svog sina čovjek nije pokušavao ništa vrijednoga.” (Peters 1970,
25)
9
Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima posebno ovaj implicitni cilj pretvaraju u
eksplicitni, uslijed shvaćanja da bitna prisutnost moralne i vrijednosne dimenzije ne može
biti smisleno negirana i da je pokazano da je ideja vrijednosno neutralnog obrazovnog
procesa iluzorna. Donji prikaz sažima neke od ključnih točaka predstavljenih ovdje,
uključuje također i sažetak osnovnih ciljeva etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima
i sadrži neke od izazova.
Izazovi i otvorena pitanja
Priličan broj izazova se pojavio u vezi s
etičkim obrazovanjem i učenjem o
vrijednostima. U kontekstu školskog
obrazovanja jedan je izazov kako ga
smjestiti u kurikulumu, posebno u svezi s
eksplicitnijim pristupima koji promoviraju
posebno posvećene satove etičkog
obrazovanja i učenja o vrijednostima,
uzevši u obzir sve intenzivnije vremenske
zahtjeve kurikuluma i mogući nedostatak
senzibiliteta prema dobno specifičnoj
moralnoj zrelosti. Drugi izazov je globalni,
pluralni i multikulturalni svijet u kojem
živimo, koji nameće pitanje koje
vrijednosti ćemo izabrati u početku. Ovdje
etičko obrazovanje i učenje o
vrijednostima može apelirati ili na neke
središnje zajedničke vrijednosti (npr. Hans
Küngov pristup svjetskog ethosa) ili
posebno uključiti obrazovanje za
inkluzivno kozmopolitsko društvo
(gorespomenuti proces razjašnjavanja
vrijednosti je dijelom razvijen kao odgovor
na ovu spoznaju).
Iz perspektive učitelja i drugih edukatora,
jedan od najvećih izazova je spoznaja da
njima manjka specifičnije znanje o etici i
vrijednostima i povezanim
kompetencijama koje bi u učionici mogli
upotrijebiti na koherentan i integrativan
način. Obrazovni stručnjaci su često
dodatno opterećeni pritiscima prema
efektivnijim obrazovnim rezultatima,
radnom tempu, fleksibilnosti i mobilnosti,
10
novim temama u kurikulumu, povećanjem
broja učenika s poremećajima prilagodbe,
i često s manjkom efektivnih prilika za
cjeloživotno učenje. Oni često izražavaju
sumnjičavost prema vlastitim pripisanim
ulogama neke vrste moralnog autoriteta i
uzora. Sve ovo može smanjiti volju i ojačati
oklijevanje prema aktivnom prihvaćanju
određenog modela etičkog obrazovanja i
učenja o vrijednostima.
3. Pristupi etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima
Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima sadrži u sebi niz
različitih pristupa. U ovom dijelu ćemo naglasiti neke od
najvažnijih i najrasprostranjenijih.
Jedno uobičajeno pitanje ili dilema koja se javlja prilikom
bavljenja etičkim obrazovanjem i učenjem o vrijednostima je
koliki njen dio i u kojem obliku treba biti zasnovan na samoj
etičkoj teoriji.
Jedan direktan odgovor može biti da etičko obrazovanje i
učenje o vrijednostima jednostavno jest poučavanje etičke
teorije ili teorija onako kako su one razvijene u moralnoj
filozofiji kao akademskoj disciplini. Ipak, čini se da dolazi do
konsenzusa o tome da je direktna transpozicija posebnih
etičkih teorija kao glavnog sadržaja etičkog obrazovanja i
učenja o vrijednostima neučinkovita.
“U ovom pristupu, učenike se podučava jednoj ili više etičkih
teorija (obično utilitarizmu, kantovskoj deontologiji ili teoriji
brige) i potom ih se uči kako primijenti ove teorije na rješavanje
ili barem analizu etičkih dilema. Među filozofima odgoja, koji
su se bavili pitanjem etike podučavanja, ipak, općenito postoji
slaganje da je ovaj pristup primjenjene teorije na etičko
obrazovanje posebno problematičan.” (Warnick i Silverman
2011, 274).
Napredujući od obrazovanja u ranom djetinjstvu prema
profesionalnom etičkom obrazovanju, naglasak na etičkoj
teoriji se naravno povećava.
11
U ovom smislu, oslanjanje na etičku teoriju može povećati
učeničko razumijevanje pojedinog normativnog ili
vrijednosnog stava, povećati njihovu sposobnost za
oblikovanje uvjerljivog odgovora i moralnih argumenata,
povećati njihovu etičku svijest, refleksiju i sposobnost dobrog
donošenja odluka i, na kraju, poduprijeti određeni etički
kodeks, koji je bitan za profesionalno usavršavanje.
U ranom obrazovanju, ovu ulogu može odigrati uvođenje
kritičkog mišljenja, filozofije za djecu, kao i pristup
istraživačkoj zajednici.
Također, oni mogu osigurati nužnu ravnotežu između
individualnih i društvenih aspekata učenja o vrijednostima.
“Kao što bi Sokrat smatrao, filozofsko ispitivanje života je
kolaborativna istraga. Socijalna priroda ovog pothvata ide u
korak s njegovim duhom ispitivanja i oblikuje dvostruko-
žarišnu perspektivu ispitanog života. U današnje vrijeme,
utoliko koliko nas društvo uči razmišljati o vrijednostima, ono
teži tome da nam usadi osobne, a ne zajedničke vrijednosti. To
refleksiju čini osobnim i unutarnjim putovanjem, a ne
društvenim ili kolaborativnim, a vrijednosti neke osobe
predmetom roditeljskog nadzora u djetinjstvu i individualne
odluke u odrasloj dobi.” (Cam 2014, 1203).
Zbog toga je reflektivni i kolaborativni pristup ključan, budući
da može osigurati središnji put između individualnog
relativizma i direktnog nametanja dominantnih društvenih
vrijednosti, poduprijeti razvoj dobre moralne prosudbe,
omogućiti nam da se stavimo u poziciju nekog drugog i, na
kraju, da razvijemo dijaloški i inkluzivni stav.
Postoji nekoliko specifičnih metoda razvijenih za ovo polje
učenja o vrijednostima. One se kreću od prenošenja
vrijednosti poučavanjem, pričanja priča ili školskih praksi i
pravila, do pristupa koji su otvoreniji i više reflektivni (filozofija
s djecom), koji adresiraju specifične aspekte moralnosti
(pristup etike brige, pristup empatije, kognitivno razvojno
etičko obrazovanje, obrazovanje karaktera, infuzijski pristup,
itd.) ili su orijentirani na etičko djelovanje.
Jedan od popularnijih pristupa u prošlosti bio je pristup
razjašnjavanja vrijednosti (Simon, Howe i Kirschenbaum
1972.) koji je (slijedeći lekcije moralnog pluralizma prema
kojem ne postoji jedinstveni temelj moralnosti već više njih)
odbacivao ideju usađivanja i nudio pojedincu priliku za
osobni izbor ili sklonost po pitanju vrijednosti i njihovog
12
razumijevanja. Kritike ovog pristupa naglašavaju posebno
pitanja o njegovoj efektivnosti i manjku filozofskih i
obrazovnih temelja, dok je jedan od razloga pada njegove
popularnosti bila njegova neprikladna implementacija. Jedan
od njegovih glavnih zagovornika, Kirschenbaum (1992) je
kasnije prihvatio većinu ovih kritika i predložio je obuhvatan
pristup učenju o vrijednostima. On je zasnovan na četiri
aspekta obuhvatnosti ili ekstenzija. Prvi aspekt se tiče
sadržaja, budući da obuhvatno učenje o vrijednostima
uključuje osobne i društvene, etičke i moralne teme. Drugo,
obuhvatni pristup uključuje niz različitih metodologija. Treće,
ovaj pristup se širi kroz čitav školski život, uključujući i nastavu
i sve druge aktivnosti povezane sa školom. I na kraju,
obuhvatni pristup uključuje ne samo djecu i njihove učitelje,
nego cijelu zajednicu i druge institucije kao agente učenja o
vrijednostima (Kirschenbaum 1992, 775).
Ovom trendu je pridruženo bilo i obrazovanje karaktera kao
poseban oblik etičkog obrazovanja, koje se primarno
fokusiralo na razvoj karaktera, npr. razvoj moralnih vrlina,
navika i drugih aspekata karaktera, što se kasnije manifestira
kao moralno ispravno djelovanje i smisleni život. Izgrađena
na drevnoj tradiciji obrazovnih ideja Sokrata, Platona i
Aristotela, ovaj oblik je često uzimao ograničeniji oblik
moralnog obrazovanja kroz upotrebu uzora i primjera kao
svojih alata. Usponom modernizma, polako je počeo gubiti
svoju privlačnost i važnost, prvenstveno zbog sekularizacije i
fokusa na pravila ponašanja. Ryan (2015) tvrdi da su edukatori
u osamdesetima, kao odgovor na zabrinutost zbog loših
akademskih postignuća i lošeg ponašanja ponovno otkrili
obrazovanje karaktera (također i kao dio šireg trenda
povratka etike vrline). Obrazovanje karaktera stoga se
fokusira na kultiviranje vrlina i formiranje dobrih karakternih
navika te istovremeno eliminiranje loših navika. Krucijalno je
da to započne rano u djetinjstvu, a počiva na pretpostavci da
roditelji i kasnije učitelji počinju proces usađivanja odnosno
habituacije na obzirnost prema drugima, samokontrolu i
odgovornost, a kasnije ova individua preuzima oblikovanje
svojeg karaktera (Ryan 2015).
U recentnim desetljećima događa se također i uspon drugih
integrativnih i obuhvatnih pristupa, koji u obzir uzimaju i
tradicionalne obrazovne ciljeve i nova otkrića moralne
psihologije i drugih znanosti. U skladu s ovim razvojem,
13
Silcock i Duncan (2001) postavljaju sljedeće preduvjete za
uspješno stjecanje vrlina u školama:
(1) Uvjet procesa: optimalne okolnosti za integraciju
vrijednosti u živote učenika moraju dijelom uključiti njihovu
dragovoljnu predanost u određenoj etapi ovog procesa. Ovo
znači sagledavanje vlastite autonomije, kompetencije i
osobnog izbora u skladu s vlastitim moralnim razvojem;
(2) Konceptualni uvjet: Učenje o vrijednostma treba doveti do
transformacije osobnih odnosa između učenika, a teme i
sadržaj trebaju se smatrati vrijednima, što znači da kretanje
od uvjerenja preko motivacije do djelovanja pretpostavlja:
“su-konstrukciju, svjesno postignutu krostransformaciju, gdje
ono što se uči postaje osobna vrijednost kroz akt predavanja,
dok samo predavanje postaje vrijednosno predavanje kroz moć
prirode onoga što se transformiralo (npr. potencijal moralne
vrline da izmijeni nečiji život.” (Silcock and Duncan 2001, 251).
(3) Kontekstualni uvjet: treba postojati barem parcijalna
konzistencija ili slaganje između vrijednosti, vrlina, ideala ili
standarda koji se uče i šireg društveno-političkog konteksta,
budući da je ovo nužno kako bi etičko obrazovanje i učenje
o vrijednostima bilo što slobodnije od unutarnjih
inkonzistencija u pogledu njenih sadržaja i ciljeva. Stoga, kako
bi etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima postiglo trajni
značaj, u nju se moraju uključiti i šire razumijevanje i temelji
spomenutih vrijednosti, vrlina, ideala ili standarda na koje se
oni odnose.
14
4. Kurikulum i trening za nastavnike i edukatore: teme,
razvoj i implementacija
Kurikulum se obično definira kao vrsta organiziranog, sistematskog i strukturiranog plana
koji povezuje iskustvo učenja sa metodama i ciljevima, stavljajući ih u širi kontekst i
uzimajući u obzir nastavnike/edukatore, učenike i društvo u cjelini, sa svrhom sticanja
znanja, kompetencija i razvoja općenito.
U kreiranju bilo kakvog kurikuluma, uključujući i onaj za etičko obrazovanje i učenje o
vrijednostima, četiri ključna pitanja koja se moraju postaviti su sljedeća:
1. Koji su ključni obrazovni ciljevi i svrhe koje trening nastoji ispuniti?
2. Koja obrazovna iskustva se mogu upotrijebiti, a da su usklađena s postizanjem
ovih ciljeva i svrha?
3. Kako se ova obrazovna iskustva mogu efektivno organizirati u danom
kontekstu?
4. Kako možemo odrediti postižu li se ovi ciljevi i svrhe nakon završetka treninga?
(cf. Tyler 2005)
Ova pitanja mogu se postaviti i u odnosu na stručno obrazovanje ili kontinuirani trening
nastavnika i edukatora, kao i za posebne module ili sadržaje proučavanja. Potrebno ih je
naglasiti budući da su ona i više nego relevantna za njihov rad s učenicima, da bi se
aktivnosti učenja strukturirale na način koji je razumljiv i izvediv.
Nadalje, više je načina pristupa strukturiranju i organiziranju etičkog obrazovanja i učenja
o vrijednostima za nastavnike i druge edukatore, a razlikuju se ovisno o fokusu koji se
određuje.
Jedan način za stvaranje kurikuluma je kroz praćenje u etici prilično standardnih distinkcija
između “dobrog, ispravnog i vrlog”, koje se mogu razumjeti kao tri temeljna etička pojma
i područja etike. Prva dimenzija se fokusira na vrijednost i vrijednosti,gdje je ključno
pitanje što je dobro i kako ga doseći. Druga dimenzija se prvenstveno fokusira na naše
ponašanje, naglašavajući ispravna djela nasuprot moralno pogrešnima. Treća dimenzija
se fokusira na naše karaktere i pokušava dati odgovor na drevno pitanje o tome kako
treba živjeti. Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima – kako u odnosu na obuku za
nastavnike i edukatore, tako i u odnosu na njihovo poučavanje u školama – može se
organizirati oko ova tri koncepta ili dimenzije. Ključna stvar koju treba imati na umu je da
to nisu odvojena ili neovisna etička područja, već da su blisko međusobno
povezanatrening i tvore takozvani etički trokut.
15
Jedan povezani pristup bi organizirao kurikulum kroz termine
specifičnijih tema i pitanja koja se identificiraju kao najvažnija.
To je pristup koji smo slijedili u kreiranju materijala za učenje
i sredstava u projektu ETHIKA, budući da smo njih organizirali
kroz šest ključnih tema, i to pravednosti, poštovanja,
odgovornosti, samopouzdanja, razrješavanja sukoba i
etičkog djelovanja.
Sljedeći model kurikuluma i organizacija njegovih sadržaja
slijede model kognitivnih područja koja se koriste za
kategorizaciju obrazovnih ciljeva, npr. revidirana verzija
Bloomovog modela (Kegan 1977) koja pravi razlike između:
Ovaj model može biti koristan u strukturiranju sadržaja
etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima na način koji
povezuje određeno osnovno znanje, npr. o etičkim teorijama,
etičkim konceptima i povijesti etike (prisjećanje i
razumijevanje) s ciljevima višeg stupnja povezanima s
vještinama poput evaluacije moralno relevantnih situacija,
Dobro
Ispravno
ETIKA
Vrlo
Stvaranja
Evaluiranja
Analiziranja
Primjene
Razumijevanja
Prisjećanja
16
analiziranja naših vlastitih vrijednosti i evaluativnih pozicija
drugih (individue, kulture), kreativnim donošenjem odluka.
Treći model organizacije kurikuluma bi mogao slijediti pristup “etičkih krugova”, koji
pojedinca stavlja u središte i potom ga smješta u kontinuirano šireće krugove etičkih tema
kao što je prikazano na slici.
Model ovakvog “širećeg kruga” – kojeg je poznatim učinila istoimena knjiga Petera
Singera – može se modificirati na više načina, ali ključna stvar je da takav model može
pomoći strukturirati sadržaje etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima na način koji
ne samo razlikuje između unutarnjih krugova, nego i naglašava njihovu međusobnu
povezanost i etičku važnost.
Posljednji model kurikuluma za nastavnike i edukatore vodi se integrativnim i
strukturalnim pristupom, prvo diferencirajući između:
Ciljeva i svrha etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima
Subjekata/učenika kao žarišnih i vodećih točaka za podučavanje
Sadržaja/komponenti/tema etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima
Metoda i pristupa etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima
Procesa vrednovanja i ishoda učenja
Priroda i univerzum
Globalno područje
Društveno područje
Inter-personalno područje
Individualac
17
i potom organiziranja kurikuluma u skladu s ovim aspektima. U inicijalnom treningu
za nastavnike, ovi aspekti se mogu obuhvatiti na više ili manje distinktivan ili
modularan način, obrađujući svaki aspekt odvojeno ili na integrativan i transverzalni
način, kombinirajući ih i potom slijedeći manje korake učenja. U projektu ETHIKA
kreirali smo priručnik za metodologije i obrazovne sadržaje odvojeno, ali na način da
se oni mogu lako kombinirati u cjelinu. Sekcija 5 daje više prijedloga za ostvarivanje
ovoga i za organiziranje treninga za nastavnike.
U sklopu projekta i kao dio treninga za nastavnike i ostale edukatore, identificirane su
sljedeće vještine kao relevantne za učenje o vrijednostima. Stoga ih
nastavnici/predavači moraju shvatiti ozbiljno, kako bi oni učenicima dali priliku za
učenje i implementaciju vještina kroz vježbe.
komunikacija
rasprava
kritičko mišljenje
osobni osvrt
tematska osjetljivost
perspektiva
donošenje odluka
rješavanje problema
preuzimanje odgovornosti
igranje uloga
18
Smjernice za implementaciju nastavničkih treninga temeljenih na
projektu ETHIKA
Edukacijski materijali razvijeni u sklopu projekta ETHIKA strukturirani su kroz pet osnovnih
etičkih tema:
Uključena je i kategorija ‘’Etička akcija’’, čije ideje i aktivnosti sprovode postojeća etička
stajališta u djelovanje, npr. u obliku građanske akcije. Osim nabrojenih, postoje i ostali etički
koncepti uključeni u materijal, npr. prijateljstvo, odanost, iskrenost, suradnja, poštovanje
različitosti, zaštita okoliša i sl.
Treninzi za nastavnike mogu se organizirati na dva osnovna načina. Prvi način je organizacija
za nastavnike koji rade s određenom dobnom skupinom djece (u projektu ETHIKA
razlikujemo 5 dobnih skupina). Ovakvi se treninzi mogu svesti u jedan dan. Optimalan broj
sudionika je od 8 do 15 nastavnika i za svaku grupu poželjno trajanje je najmanje 8 sati. Na
početku svakog treninga potreban je kratki uvod i osvrt na etiku i učenje o vrijednostima, kao
i kratki pregled na projekt ETHIKA i njegove materijale i alate (Priručnik za učitelje i odgajatelje,
obrazovni materijali koji sadrže sve potrebno za trening). Sve nabrojano, zajedno s
posljednjim korakom treninga – evaluacijom, zajedničko je svim nastavničkim treninzima.
Krajnja evaluacija prilika je za dobivanje povratnih informacija od strane sudionika, kako
bismo doznali što misle o korištenim nastavnim materijalima i alatima, kako ih planiraju
koristiti, da li smatraju da su potrebne određene prilagodbe i sl.
Središnji dio treninga je prezentacija materijala i rad s istima – najmanje 45 minuta posvetiti
svakom od izabranih materijala.
Dolje je prikaz takvog jednodnevnog treninga.
Rješavanje sukoba
Pravda
Poštovanje
Odgovornost
Samopouzdanje
19
Trening za nastavnike koji rade s dobnom skupinom 3-5 godina
1. Uvod u etičko obrazovanje (45 minuta)
a. Što su etika i učenje o vrijednostima
b. Ciljevi etike i učenja o vrijednostima
pauza (15 minuta)
2. O projektu ETHIKA (30 minuta)
3. Uvod u Priručnik za učitelje i odgajatelje (45 minuta)
pauza (30 minuta)
4. Uvod u materijale i alate projekta
a) Rajčice s osjećajima (45 minuta)
b) Govornikov red (45 minuta)
c) Lutka u problemu (45 minuta)
pauza (30 minuta)
d) Tko je brži? (45 minuta)
e) Bundeve (45 minuta)
f) Svladavanje prepreka (45 minuta)
5. Evaluacija (45 minuta)
Trening za nastavnike koji rade s dobnom skupinom 5-7 godina
1. Uvod u etičko obrazovanje (45 minuta)
a. Što su etika i učenje o vrijednostima
b. Ciljevi etike i učenja o vrijednostima
pauza (15 minuta)
2. O projektu ETHIKA (30 minuta)
3. Uvod u Priručnik za učitelje i odgajatelje (45 minuta)
pauza (30 minuta)
4. Uvod u materijale i alate projekta
a) Vilenjakova kutija (45 minuta)
b) Priča o Petru (45 minuta)
c) Tužna brokula (45 minuta)
pauza (30 minuta)
d) Biranje znakova (45 minuta)
e) Tata je superheroj! (45 minuta)
f) Igra suradnje (45 minuta)
5. Evaluacija (45 minuta)
Trening za nastavnike koji rade s dobnom skupinom 7-9 godina
1. Uvod u etičko obrazovanje (45 minuta)
a. Što su etika i učenje o vrijednostima
b. Ciljevi etike i učenja o vrijednostima
pauza (15 minuta)
2. O projektu ETHIKA (30 minuta)
3. Uvod u Priručnik za učitelje i odgajatelje (45 minuta)
pauza (30 minuta)
4. Uvod u materijale i alate projekta
a) Zašto bismo trebali poštovati druge? (45 minuta)
b) Svi volimo naš logo (45 minuta)
c) Pokušaj pronaći ono pozitivno (45 minuta)
pauza (30 minuta)
d) Djevojčica i pas (45 minuta)
e) Nepravedna kiša (45 minuta)
f) Građanska akcija (45 minuta)
5. Evaluacija (45 minuta)
Trening za nastavnike koji rade s dobnom skupinom 9-11 godina
1. Uvod u etičko obrazovanje (45 minuta)
a. Što su etika i učenje o vrijednostima
b. Ciljevi etike i učenja o vrijednostima
20
pauza (15 minuta)
2. O projektu ETHIKA (30 minuta)
3. Uvod u Priručnik za učitelje i odgajatelje (45 minuta)
pauza (30 minuta)
4. Uvod u materijale i alate projekta
a) Super heroji (45 minuta)
b) Budi svoj! (45 minuta)
c) Korak naprijed (45 minuta)
pauza (30 minuta)
d) Što je pravednost? (45 minuta)
e) Pomirimo se! (45 minuta)
f) Etički kodeks za volontere (45 minuta)
5. Evaluacija (45minuta)
Trening za nastavnike koji rade s dobnom skupinom 11-15 godina
1. Uvod u etičko obrazovanje (45 minuta)
a. Što su etika i učenje o vrijednostima
b. Ciljevi etike i učenja o vrijednostima
pauza (15 minuta)
2. O projektu ETHIKA (30 minuta)
3. Uvod u Priručnik za učitelje i odgajatelje (45 minuta)
4. Uvod u materijale i alate projekta
a) Pjesma za bolji svijet (45 minuta)
b) Debata i porota (45 minuta)
c) Vještine slušanja i komuniciranja (45 minuta)
pauza (30 minuta)
d) Ispit iz matematike (45 minuta)
e) Radionica sa slikom (45 minuta)
f) Dobrotvorni klub za bolji svijet (45 minuta)
5. Evaluacija (45minuta)
Drugi način organizacije treninga za nastavnike uključuje sve dobne skupine i produžuje se
na tri dana. Evo prijedloga rasporeda:
PRVI DAN
1. Uvod u etičko obrazovanje (60 minuta)
a) Što su etika i učenje o vrijednostima
b) Ciljevi etike i učenja o vrijednostima
pauza (15 minuta)
2. O projektu ETHIKA (30 minuta)
3. Uvod u Priručnik za učitelje i odgajatelje (60 minuta)
pauza (30 minutes)
4. Uvod u materijale i alate projekta
a) Rajčice s osjećajima (45 minuta)
b) Lutka u problemu (45 minuta)
c) Bundeve (45 minuta)
pauza (30 minuta)
d) Vilenjakova kutija (45 minuta)
e) Priča o Petru (45 minuta)
f) Tužna brokula (45 minuta)
g) Biranje znakova (45 minuta)
5. Evaluacija prvog dana (45 minuta)
DRUGI DAN
21
1. Uvod u materijale i alate projekta
a. Zašto bismo trebali poštovati druge? (45 minuta)
b. Svi volimo naš logo (45 minuta)
pauza (15 minuta)
c. Pokušaj pronaći ono pozitivno (45 minuta)
pauza (30 minuta)
d. Djevojčica i pas (45 minuta)
e. Nepravedna kiša (45 minuta)
f. Super heroji (45 minuta)
pauza (15 minuta)
g. Korak naprijed (45 minuta)
pauza (30 minuta)
h. Što je pravednost? (45 minuta)
2. Kako voditi/implementirati radionice etičkog obrazovanja? (90 minuta)
- Ovdje nastavnici imaju zadatak pripremiti se za provođenje radionica ETHIKE u trećem danu
treninga.
3. Evaluacija drugog dana (45 minuta)
TREĆI DAN
1. Nastavnici provode radionice etike:
a. 1. radionica (45minuta)
b. 2. radionica (45minuta)
pauza (30 minuta)
c. 3. radionica (45minuta)
d. 4. radionica (45minuta)
e. 5. radionica (45minuta)
pauza
2. Kako voditi/implementirati radionice etičkog obrazovanja? (90 minuta)
- praktična vježba
3. Evaluacija trećeg dana i završna evaluacija treninga
kraj treninga
22
5. Vodič za istraživanje etičkog obrazovanja i učenja o
vrijednostima uz upotrebu materijala iz projekta ETHIKA
Kao što je iznad spomenuto, u sklopu aktivnosti projekta ETHIKA, razvili smo Priručnik za učitelje
i odgajatelje (www.ethics-education.eu/resources/ManualTeachers_HR.pdf) i radionice sa
obrazovnim materijalima i alatima (www.ethics-education.eu/tools/index.htm). U ovom poglavlju
možete naći smjernice kako uspješno koristiti dane materijale i kako ih implementirati u svoju
nastavu. Slijedi detaljan pogled u primjenu materijala u vlastitoj nastavi:
1. Pročitajte Priručnik za učitelje i odgajatelje Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, str.
5-14, saznajte osnove i ciljeve etike učenja o vrijednostima, kao i pristupe istima. Također,
pročitajte o moralnom razvoju djece u dobi od 3 do 14 godina i koje su karakteristike
odnosa edukacijske etike, njenog menadžmenta i zajednice istraživača. Pročitajte, između
ostalog, o pristupu Etičkog kodeksa prema upravljanju odnosima. Ovo je osnovno
teorijsko znanje potrebno za nastavak na korak 2.
2. U priručniku Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, str. 14-68, možete pronaći opis
13 metodoloških modela etike i učenja o vrijednostima: Kritičko mišljenje i etičko
obrazovanje (str. 18-23 ); Filozofija za djecu / s djecom (str. 23-27 ); Sokratski dijalog (str.
27-30); Proces shvaćanja vrijednosti (str. 30-32); Holističko etičko učenje (str. 32-37);
Primjena etičkih dilema, situacija sukoba i misaonih eksperimenata (str. 37-41); Priče i
biografsko učenje (str. 41-44); Vrijednosti i razvojni kvadrat (str. 44-47); Strategija
prevencije konflikata (str. 47-52); Moralno donošenje odluka (str. 52-56); Vrlina i etičko
obrazovanje – MELARETE model (str. 56-61); Upoznavanje s različitostima (str. 61-66);
Metoda projektne aktivnosti (str. 66-68). Svaki od metodoloških modela obuhvaća:
pozadinu, kratki opis, opis relevantnosti i odnos prema moralnom razvoju, crte o
povezivanju određene teme s danim modelom, i primjere postojećih materijala za svaki
model. Čitanjem i upoznavanjem sa svim metodološkim modelima, postajete spremni za
sljedeći korak – odabir materijala za prvu implementaciju u nastavi.
3. Posjetite internetsku stranicu projekta ETHIKA (www.ethics-education.eu) gdje možete
pronaći 30 različitih edukativnih radionica s materijalima i alatima prikazanih na slici
dolje.
23
Izaberite dobnu skupinu svojih učenika i jednu od 6 tema. Nemojte izabrati etičku akciju
kao prvu temu, jer se ona svojom specifičnošću najbolje primjenjuje na samom kraju.
Ispod ikona su ponekad dva linka, prvi otvara Priručnik za ovaj materijal, dok drugi otvara
prezentaciju, slike i sl. Preuzmite ih i pažljivo proučite Priručnik za danu radionicu. Pronaći
ćete sve informacije za primjenu - prvenstveno dobnu skupinu, ciljeve edukativnog
materijala, vrijeme potrebno za njegovu primjenu, detaljan opis svakog koraka primjene,
dodatne materijale i sl.
4. Pripremite sve materijale i alate potrebne za primjenu i spremni ste.
5. Primjenite izabrane radionice u razredu.
6. Nakon odrađenih radionica, vratite se Priručniku za učitelje i odgajatelje, str. 68. Ovdje
ćete pronaći detaljan vodič kako razviti vlastitu radionicu za etičko obrazovanje i učenje o
vrijednostima. Prateći vodič, uz usvojeno znanje i iskustvo, pokušajte pripremiti vlastite
materijale za etičke radionice, na one teme koje smatrate potrebnima i interesantnima
vašim učenicima.
7. Ponajprije, zabavljajte se dok predstavljate etičko obrazovanje i vrijednosti!
24
6. Prijedlozi za tečajeve ETHIKA treninga
U tekstu koji slijedi, predlažemo detaljniji nastavnički plan za treninge na teme etičkog
obrazovanja i učenja o vrijednostima, koji mogu biti organizirani za učitelje ili se mogu
koristiti za vlastito učenje. Prijedlozi su organizirani kroz 3 osnovne dobne skupine djece,
unutar kojih su različiti vremenski okviri ovisno o dostupnom vremenu.
6.1. Vrtićka dob (3-5 years)
Programi na razini 0 ranog obrazovnog projekta ISCED, osmišljeni su holističkim
pristupom, s ciljem podrške dječjem kognitivnom, fizičkom, društvenom i emocionalnom
razvoju i s ciljem upoznavanja djece sa strukturom i odgovornošću izvan obiteljskog
doma. Razina 0 ISCED-a odnosi se na rane obrazovne programe s edukacijskom
komponentom. Ovi programi ciljaju razviti društveno emocionalne vještine, potrebne za
sudjelovanje u školi i društvu. Također, razvijaju određenu akademsku spremnost.
Edukacijski materijali ETHIKE namijenjeni djeci u dobi 3-5 godina sadrže 6 radionica/alata s
jednom temom.
Osnovne metode uzete iz Priručnika za učitelje i odgajatelje su 2. poglavlje – Filozofija za
djecu/s djecom, 3. poglavlje – Sokratski dijalog i 5. poglavlje – Holističko etičko učenje.
Dodatno, radionica vezana za ‘’Poštovanje’’ primjenjuje metodu 7. poglavlja – Priče i
biografsko učenje i 11. poglavlja – Obrazovanje u vrlinama i etici (MELARETE model):
Teme Rješavanje sukoba
Etička akcija Pravednost Poštovanje Odgovornost Samopouzdanje
ETHIKA radionice
Tko je brži?
Svladavanje
prepreka
Rajčice s osjećajima
Govornikov
red
Bundeve
Lutka u problemu
Priručnik za učitelje i odgajatelje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 7.poglavlje 11.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
Kombiniranje generalnog i specifičnog sadržaja dovodi do sljedeća tri programa za dobnu
skupinu 3-5 godina:
6.1.1. Trajanje: 8 sati Vremenski
okvir 8 sati
Naslov Ciljevi Izvori
25
1 sat Uvod u etiku i etičko obrazovanje
Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja
ETHIKA Priručnik:
Uvod
Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima?
Moralni razvoj djece 1 sat Pregled metodologije
etičkog učenja Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu
ETHIKA Priručnik:
Pregled poglavlja 1-13
Fokus na poglavlja: 2, 3, 5 1.5 sat Radionica: Filozofija za
djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
Lutka u problemu Tema: Samopouzdanje
1.5 sat Radionica: Sokratski dijalog
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
Bundeve Tema: Odgovornost
1.5 sat Radionica: Holističko etičko učenje
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
Svladavanje prepreka Tema: Etička akcija
1.5 sat Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti
ETHIKA Priručnik:
Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici
ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa
6.1.2. Trajanje: 15 sati Vremenski
okvir 15 sati
Naslov Ciljevi Izvori
1.5 sat Uvod u etiku i etičko obrazovanje
Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja
ETHIKA Priručnik:
Uvod
Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima?
Moralni razvoj djece 1.5 sat Pregled metodologije
etičkog učenja Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu
ETHIKA Priručnik:
Pregled poglavlja 1-13
Fokus na poglavlja: 2, 3, 5 1.5 sat Radionica: Filozofija za
djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
Lutka u problemu Tema: Samopouzdanje
1.5 sat Radionica: Sokratski dijalog
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
26
Bundeve Tema: Odgovornost
1.5 sat Radionica: Holističko etičko učenje
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
Svladavanje prepreka Tema: Etička akcija
4.5 sata Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom
Naučiti kako kreirati vlastitu radionicu na temu po izboru, na osnovu prethodno razmotrenih metoda i povratnih informacija
ETHIKA Priručnik:
Poglavlja 1-13 ETHOS Metodološke smjernice:
Razvoj edukativnih materijala i alate etike
3 sata Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti
ETHIKA Priručnik:
Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici
ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa ETHOS Metodološke smjernice:
Učitelji kao etički uzori
Osnaživanje suradnje učitelja i roditelja
6.1.3. Trajanje: 30 sati Vremenski
okvir 30 sati
Naslov Ciljevi Izvori
2 sata Uvod u etiku i etičko obrazovanje
Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja
ETHIKA Priručnik
Uvod
Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima?
Moralni razvoj djece Bilo koji dostupan uvodni priručnik etičkog obrazovanja
2 sata Integrirajuće i dijaloške dimenzije etike
Učiti o čovjeku kao o društvenom biću, o međuzavisnosti, potrebi za dijalogom, etičkim osvrtom
Bilo koji dostupan uvodni priručnik etičkog obrazovanja
2 sata Pregled metodologije etičkog učenja
Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu
ETHIKA Priručnik:
Pregled poglavlja 1-13
Fokus na poglavlja: 2, 3, 5, 7, 11 2 sata Radionica: Filozofija za
djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
Lutka u problemu Tema: Samopouzdanje
2 sata Radionica: Sokratski dijalog
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
Bundeve Tema: Odgovornost
27
2 sata Radionica: Holističko etičko učenje
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
Svladavanje prepreka Tema: Etička akcija
2 sata Radionica: Priče i biografsko učenje / Obrazovanje u vrlinama i etici (MELARETE model)
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću
ETHIKA alati, npr.:
Govornikov red Tema: Poštovanje
5 sati Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom
Naučiti kako kreirati vlastitu radionicu na temu po izboru, na osnovu prethodno razmotrenih metoda i povratnih informacija
ETHIKA Priručnik:
poglavlja 1-13 ETHOS Metodološke smjernice:
Razvoj edukativnih materijala i alate etike
7 sati Praktični test: Provesti radionicu s djecom
Primjeniti alate na vlastitu radionicu s djecom, izvjestiti o iskustvu i dobiti povratne informacije
ETHIKA Priručnik:
Poglavlja 1-13 Vještine učitelja i grupe
4 sata Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti
ETHIKA Priručnik:
Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici
ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa ETHOS Metodološke smjernice:
Učitelji kao etički uzori
Osnaživanje suradnje učitelja i roditelja
6.2. Školska razina 1 (5-9 years)
Programi ISCED na razini 1, odnosno primarna edukacija, osmišljeni su da pruže učenicima
osnovne vještine čitanja, pisanja i matematike (tj. pismenost i računanje), i da uspostave
čvrsti temelj za razumijevanje osnovnih područja znanja, osobnog i socijalnog razvoja,
kao pripremu za više osnovno obrazovanje. Fokusira se na učenje smanjene
kompleksnosti, sa vrlo malo specifičnosti.
Edukacijski materijali ETHIKE namijenjeni djeci u dobi 5-9 godina sadrže 12 radionica/alata,
po dvije na određenu temu.
Osnovne metode uzete iz Priručnika za učitelje i odgajatelje su 2. poglavlje – Filozofija za
djecu/s djecom, 3. poglavlje – Sokratski dijalog i 5. poglavlje – Holističko etičko učenje.
Dodatno, primjenjene su metode 7. poglavlja – Priče i biografsko učenje, 9. – Strategije
rješavanja sukoba, 11. – Obrazovanje u vrlinama i etici (MELARETE model) i 12. - Upoznavanje
različitosti.
28
Teme Rješavanje sukoba
Etička akcija Pravednost Poštovanje Odgovornost Samopouzdanje
ETHIKA Alati
Biranje znakova
Igra suradnje
Tužna
brokula
Vilenjakova
kutija
Priča o Petru
Tata je super
heroj!
Priručnik za učitelje i odgajatelje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
5.poglavlje 2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 12.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 5.poglavlje 7.poglavlje 11.poglavlje
ETHIKA Alati Svi volimo naš logo
Građanska
akcija
Nepravedna kiša
Zašto bismo
trebali poštovati
druge?
Djevojčica i
pas
Pokušaj
pronaći ono pozitivno
Priručnik za učitelje i odgajatelje
2.poglavlje 5.poglavlje 9.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
5.poglavlje 11.poglavlje
Sastavljanje generalnog i specifičnog sadržaja dovodi do sljedeća tri programa za dobnu
skupinu 5-9 godina:
6.2.1. Trajanje: 8 sati Vremenski
okvir 8 sati
Naslov Ciljevi Izvori
1 sat Uvod u etiku i etičko obrazovanje
Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja
ETHIKA Priručnik:
Uvod
Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima?
Moralni razvoj djece 1 sat Pregled metodologije
etičkog učenja Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu
ETHIKA Priručnik:
Pregled poglavlja 1-13
Fokus na poglavlja: 2, 3, 5 1.5 sat Radionica: Filozofija za
djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Nepravedna kiša Tema: Pravednost
1.5 sat Radionica: Sokratski dijalog
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Djevojčica i pas Tema: Odgovornost
29
1.5 sat Radionica: Holističko etičko učenje
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Građanska akcija Tema: Etička akcija
1.5 sat Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti
ETHIKA Priručnik:
Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici
ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa
6.2.2. Trajanje: 15 hours Vremenski
okvir 15 sati
Naslov Ciljevi Izvori
1.5 sat Uvod u etiku i etičko obrazovanje
Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja
ETHIKA Priručnik:
Uvod
Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima?
Moralni razvoj djece 1.5 sat Pregled metodologije
etičkog učenja Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu
ETHIKA Priručnik:
Pregled poglavlja 1-13
Fokus na poglavlja: 2, 3, 5 1.5 sat Radionica: Filozofija za
djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA Tools, e.g.:
Nepravedna kiša Tema: Pravednost
1.5 sat Radionica: Sokratski dijalog
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Djevojčica i pas Tema: Odgovornost
1.5 sat Radionica: Holističko etičko učenje
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Građanska akcija Tema: Etička akcija
4.5 sati Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom
Naučiti kako kreirati vlastitu radionicu na temu po izboru, na osnovu prethodno razmotrenih metoda i povratnih informacija
ETHIKA Priručnik:
Poglavlja 1-13 ETHOS Metodološke smjernice:
Razvoj edukativnih materijala i alate etike
3 sata Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti
ETHIKA Priručnik:
Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici
ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa ETHOS Metodološke smjernice:
Učitelji kao etički uzori
30
Osnaživanje suradnje učitelja i roditelja
6.2.3. Trajanje: 30 sati Vremenski
okvir 30 sati
Naslov Ciljevi Izvori
2 sata Uvod u etiku i etičko obrazovanje
Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja
ETHIKA Priručnik
Uvod
Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Moralni razvoj djece Bilo koji dostupan uvodni priručnik etičkog obrazovanja
2 sata Integrirajuće i dijaloške dimenzije etike
Učiti o čovjeku kao o društvenom biću, o međuzavisnosti, potrebi za dijalogom, etičkim osvrtom
Bilo koji dostupan uvodni priručnik etičkog obrazovanja
2 sata Pregled metodologije etičkog učenja
Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu
ETHIKA Priručnik:
Pregled poglavlja 1-13
Fokus na poglavlja: 2, 3, 5, 9 2 sata Radionica: Filozofija za
djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Nepravedna kiša Tema: Pravednost
2 sata Radionica: Sokratki dijalog
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Djevojčica i pas Tema: Odgovornost
2 sata Radionica: Holističko etičko učenje
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Građanska akcija Tema: Etička akcija
2 sata Radionica: Strategije sprečavanja sukoba
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Svi volimo naš logo Tema: Rješavanje sukoba
5 sati Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom
Naučiti kako kreirati vlastitu radionicu na temu po izboru, na osnovu prethodno razmotrenih metoda i povratnih informacija
ETHIKA Priručnik:
Poglavlja 1-13 ETHOS Metodološke smjernice:
Razvoj edukativnih materijala i alate etike
7 sati Praktični test: Provesti radionicu s djecom
Primjeniti alate na vlastitu radionicu s djecom, izvjestiti o iskustvu i dobiti povratne informacije
ETHIKA Priručnik:
Poglavlja 1-13 Vještine učitelja i grupe
31
4 sata Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti
ETHIKA Priručnik:
Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici
ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa ETHOS Metodološke smjernice:
Učitelji kao etički uzori
Osnaživanje suradnje učitelja i roditelja
6.3. Školska razina 2 (9-14 years)
Programi ISCED na razini 2, tj. više osnovno obrazovanje, obično su osmišljeni da dalje
razvijaju ono što je postignuto na nivou 1. Cilj je postaviti temelj za cjeloživotno učenje i
razvoj, na osnovu čega obrazovni sustav može dalje širiti edukativni potencijal. Programi
na ovoj razini organizirani su oko predmetno orijentiranog kurikuluma, uvode se
teoretički koncepti kroz širok opseg predmeta.
Edukacijski materijali ETHIKE namijenjeni djeci u dobi 9-14 godina sadrže 12 radionica/alata,
po dvije na određenu temu.
Osnovne metode uzete iz Priručnika za učitelje i odgajatelje su 2. poglavlje – Filozofija za
djecu/s djecom, 3. poglavlje – Sokratski dijalog i 5. poglavlje – Holističko etičko učenje.
Dodatno, primjenjene su metode 7. poglavlja – Priče i biografsko učenje, 9. – Strategije
rješavanja sukoba, 11. – Obrazovanje u vrlinama i etici (MELARETE model), 12. - Upoznavanje
različitosti i 13. – Projektne aktivnosti.
Teme Rješavanje sukoba
Etička akcija Pravednost Poštovanje Odgovornost Samopouzdanje
ETHIKA alati
Pomirimo se!
Etički kodeks za volontere
Što je
pravednost?
Korak
naprijed
Super heroji
Budi svoj!
Priručnik za učitelje i odgajatelje
2.poglavlje 3.poglavlje 9.poglavlje
1.poglavlje 7.poglavlje
2.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 12.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
11.poglavlje
ETHIKA alati
Vještine slušanja i
komuniciranja
Dobrotvorni klub za bolji svijet
Ispit iz
matematike
Debata i porota
Pjesma za bolji svijet
Radionica sa slikom
Priručnik za učitelje i odgajatelje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
13.poglavlje 2.poglavlje 5.poglavlje
2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
13.poglavlje 2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje
32
Sastavljanje generalnog i specifičnog sadržaja dovodi do sljedeća tri programa za dobnu
skupinu 9-14 godina:
6.3.1. Trajanje: 8 sati Vremenski
okvir 8 sati
Naslov Ciljevi Izvori
1 sat Uvod u etiku i etičko obrazovanje
Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja
ETHIKA Priručnik
Uvod
Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Moralni razvoj djece 1 sat Pregled metodologije
etičkog učenja Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu
ETHIKA Priručnik:
Pregled poglavlja 1-13
Fokus na poglavlja: 2, 3, 5 1.5 sat Radionica: Filozofija za
djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Ispit iz matematike Tema: Pravednost
1.5 sat Radionica: Sokratski dijalog
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Pomirimo se! Tema: Rješavanje sukoba
1.5 sat Radionica: Holističko etičko učenje
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Debata i porota Tema: Poštovanje
1.5 sat Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti
ETHIKA Priručnik:
Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici
ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa
6.3.2. Trajanje: 15 sati Vremenski
okvir 15 sati
Naslov Ciljevi Izvori
1.5 sat Uvod u etiku i etičko obrazovanje
Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja
ETHIKA Priručnik:
Uvod
Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima?
Moralni razvoj djece
33
1.5 sat Pregled metodologije etičkog učenja
Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu
ETHIKA Priručnik:
Pregled poglavlja 1-13
Fokus na poglavlja: 2, 3, 5 1.5 sat Radionica: Filozofija za
djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Ispit iz matematike Tema: Pravednost
1.5 sat Radionica: Sokratski dijalog
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Pomirimo se Tema: Rješavanje sukoba
1.5 sat Radionica: Holističko etičko učenje
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Debata i porota Tema: Poštovanje
4.5 sati Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom
Naučiti kako kreirati vlastitu radionicu na temu po izboru, na osnovu prethodno razmotrenih metoda i povratnih informacija
ETHIKA Priručnik:
Poglavlja 1-13 ETHOS Metodološke smjernice:
Razvoj edukativnih materijala i alate etike
3 sata Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti
ETHIKA Priručnik:
Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici
ETHIKA Instructions for developing a code of ethics ETHOS Metodološke smjernice:
Učitelji kao etički uzori
Osnaživanje suradnje učitelja i roditelja
6.3.3. Trajanje: 30 sati Vremenski
okvir 30 sati
Naslov Ciljevi Izvori
2 sata Uvod u etiku i etičko obrazovanje
Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja
ETHIKA Priručnik:
Uvod
Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima?
Moralni razvoj djece Bilo koji dostupan uvodni priručnik etičkog obrazovanja
2 sata Integrirajuće i dijaloške dimenzije etike
Učiti o čovjeku kao o društvenom biću, o međuzavisnosti, potrebi za dijalogom, etičkim osvrtom
Bilo koji dostupan uvodni priručnik etičkog obrazovanja
2 sata Pregled metodologije etičkog učenja
Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu
ETHIKA Priručnik:
Pregled poglavlja 1-13
Fokus na poglavlja: 2, 3, 5, 13
34
2 sata Radionica: Filozofija za djecu/s djecom
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Ispit iz matematike Tema: Pravednost
2 sata Radionica: Sokratski dijalog
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Pomirimo se! Tema: Rješavanje sukoba
2 sata Radionica: Holističko etičko učenje
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Debata i porota Tema: Poštovanje
2 sata Radionica: Projektne aktivnosti
Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu
ETHIKA alati, npr.:
Dobrotvorni klub za bolji svijet Tema: Etička akcija
5 sati Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom
Naučiti kako kreirati vlastitu radionicu na temu po izboru, na osnovu prethodno razmotrenih metoda i povratnih informacija
ETHIKA Priručnik:
Poglavlja 1-13 ETHOS Metodološke smjernice:
Razvoj edukativnih materijala i alate etike
7 sati Praktični test: Provesti radionicu s djecom
Primjeniti alate na vlastitu radionicu s djecom, izvjestiti o iskustvu i dobiti povratne informacije
ETHIKA Priručnik:
Poglavlja 1-13 Vještine učitelja i grupe
4 sata Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima
Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti
ETHIKA Priručnik:
Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici
ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa ETHOS Metodološke smjernice:
Učitelji kao etički uzori
Osnaživanje suradnje učitelja i roditelja
35
7. Evaluacija u polju etičkog obrazovanja i učenja o
vrijednostima
Evaluacija u etičkom obrazovanju također doprinosi kvaliteti edukativnih programa. U tom
smislu, evaluacijska formula mora tražiti konkretne pristupe kojima dobivamo mjerljive ishode
pedagoških i kurikularnih ciljeva. Ukratko, učitelji etike trebali bi evaluirati ishode svojeg
podučavanja i nastave.
Istraživanja ukazuju na potrebu za boljim alatima za procjenu, uključujući procjene samih
treninga, kako bi se utvrdila njihova dosljednost i učinkovitost. Evaluacija podučavanja i
programa treninga esencijalna je za:
utvrđivanje dosljednosti i učinkovitosti
utvrđivanje da li obuka ispunjava ciljeve
identificiranje područja za napredak programskog formata i sadržaja
pružanje kvantitativnih podataka o uspjehu, i to svim sudionicima: administratorima,
obrazovnoj ustanovi i agencijama za financijsku podršku
demonstraciju važnosti treninga učenicima
Pretpostavka je da je evaluacijom moguće mjeriti uspjeh postizanja ciljeva treninga, ali
potrebno je još mnogo istraživanja da bi se pretpostavljeno i dokazalo.
Mehanizmi povratnih informacija mogu se sastojati od pisanih evaluacijskih formulara, ali i
usmeni feedback može biti jednako vrijedan. Verbalna evaluacija može se sastojati i od
neiskoristivih komentara, ali ipak treba biti zatražena u razgovoru s polaznicima treninga ili
biti dio samog treninga.
Evaluacijski instrumenti mogu biti korišteni za procjenu svih aspekata programa, uključujući
sadržaj, format, polaznike, predavača i karakteristike samog programa. Primjeri tema koje bi
evaluacija trebala razmotriti su:
Sadržaj tečaja
o Značajnost (Da li je pokriveni materijal značajan za trening?)
o Aktualnost (Da li je informacija aktualna?)
o Potpunost (Da li su izostavljene bitne teme?)
Format tečaja
o Učestalost i trajanje sastanaka
o Predmeti (Da li je korištenje predmeta efektivno?)
o Predavanja (Jesu li predavanja korisna?)
o Rasprave (Da li je vrijeme provedeno u raspravi korisno?)
36
Polaznici
o Stečeno znanje
o Poboljšana sposobnost donošenja odluka
o Podignuta svijest
o Sposobnost prakticiranja naučenog
Predavač
o Znanje
o Efektivnost
Program
o Broj polaznika
o Institucionalna svijest o programu
o Institucionalna podrška programu
Evaluacija ne mjeri samo zadovoljstvo polaznika, već bi evaluacijski proces trebao obuhvatiti
povratne informacije od:
Polaznika
Kolega
Predavača (samo-evaluacija)
Među mnoštvom evaluacijskih alata za učitelje, ovdje predlažemo njihovu grupaciju pod
sljedećim kategorijama:
Grafički organizatori poput korelacijskih grafikona matrice učenja: ovo su alati koji
vizualno prezentiraju misli, ideje, znanje i koncepte. Pomažu pri organizaciji i
razumijevanju.
Alati za pregled i razmatranje poput upitnih polja: omogućuju učenicima pregled i
osvrt na svoje znanje, napredak, na naučeno i postignuto tijekom jedinice, teme ili
projekta.
Feedback alati poput feedback polja: omogućuju učenicima davanje povratnih
informacija o svom radu i učinku.
Kriteriji: skup kriterija koji služi procjeni znanja, prezentacije ili proizvoda i za pružanje
povratnih informacija. Sljedeći alati primjeri su ovakvih rubrika i kako se one koriste u
školama.
Usredotočujući se na Rubrike, rubrika je tiskani skup kriterija koji služi procjeni znanja,
prezentacije ili proizvoda i za pružanje povratnih informacija. Koristi se za:
37
procjenu znanja, prezentacije ili proizvoda
naglašavanje važnosti onog što se procjenjuje
identificiranje područja koja je moguće poboljšati
identificiranje područja kojima je potrebna dodatna podrška.
Vrlo su korisne za pomoć pri fokusiranju na podučavanje i učenje, uključivanje učenika u
procjenu, postavljanje jasnih standarda koje učenici mogu razumjeti i za razvijanje
sposobnosti učenika za samovrednovanje.
Mogu se koristiti na početku, tijekom i na kraju edukativne aktivnosti.
Rubrike koristite na sljedeće načine:
Raspravite kriterije uspjeha prije početka rada. Ovu raspravu provesti sa učenicima,
predavačima i kolegama.
Pogledajte neke primjere učeničkog rada kako bi utvrdili jeste li izostavili važne
kriterije.
Preoblikujte i poboljšajte svoj popis kriterija po potrebi.
Napišite definiciju svakog kriterija.
Razvijte mjerilo za opis svakog kriterija. Pripazite da mjerilo u svakoj rubrici ima isti
redoslijed, npr. od najniže ocjene s lijeva, prema najvišoj na desno.
Možete također razviti cjelovit raspon ili kontrolni popis na kojem možete bilježiti
prisutnost ili odsutnost kvalitativnih atributa izvedbe ili proizvoda.
Ispitajte svoju rubriku ili kontrolni popis na primjerima učeničkog rada.
Prilagodite svoju rubriku ukoliko je potrebno i ispitajte ju opet.
Podijelite rubriku svojim učenicima na početku njihovog učenja.
Postoje brojne stranice na internetu koje mogu pomoći pri razvoju rubrika. Budite
oprezni pri korištenju rubrika koje su razvili drugi ljudi za svoje zadatke. Možda nisu
adekvatno rješenje za vaš zadatak.
Dolje je navedeno nekoliko primjera takvih stranica, a svakodnevno se razvijaju i nove:
o http://rubistar.4teachers.org (na slici dolje primjer postojećih rubrika za grupnu
raspravu o vrijednostima)
o http://www.ncsu.edu/midlink/ho.html
38
Na kraju, možemo istaknuti sljedeće ICT (Information and Communication Technologies) alate
koje predavači mogu koristiti.
Kahoot (https://getkahoot.com/) je besplatna platforma za učenje temeljena na igri, a
usredotočena na procjenu. Pokrenuta je u kolovozu, 2013. u Norveškoj. Kahoot! sada
‘’igra’’ više od 50 milijuna ljudi u više od 180 zemalja. Trenutno postoje 3 vrste igre:
kviz, rasprava i anketa (primjer na slici dolje).
Socrative (https://www.socrative.com/) je sustav kojeg su razvili bostonski studenti
2010. godine u Bostonu. Omogućuje nastavnicima kreiranje jednostavnih kvizeva koje
učenici mogu jednostavno i brzo ispunjavati sa svojih laptopa, tableta i smartphonea.
39
8. Postojeći modeli, kurikulumi i prilike za učitelje i
edukatore u zemljama sudionicama
Na razini Europske unije ne postoje generalni propisi za područje etičkog obrazovanja i
učenja o vrijednostima, ali njihova važnost je posebno naglašena u nekoliko ključnih
strateških dokumenata, obzirom da predstavljaju ključnu komponentu održivog
gospodarstva utemeljenog na znanju. Ono što je u srži su razvoj znanja, vještina i stavova
učenika, kako bi mogli sudjelovati u društvu znanja i postavljati temelje cjeloživotnog
učenja, koji bi ih zatim vodili kroz osobni i profesionalni život dok se suočavaju sa
značajnim izazovima svijeta koji se brzo mijenja. Školsko obrazovanje ima ključnu ulogu
u promicanju povezanosti društva i jačanju društvene kohezije, uključujući mnoge
društveno-ekonomske, demografske, ekološke i tehnološke izazove s kojima se Europa i
njeni građani suočavaju danas i nastavit će se suočavati u budućnosti. Ključno je i
obrazovanje po pitanju interkulturalnog dijaloga, temeljenog na društvenom,
građanskom i interkulturalnom djelokrugu, kritičkom razmišljanju i medijskoj pismenosti,
otporu prema diskriminaciji i indoktrinaciji, promicanju demokratskih vrijednosti,
temeljnih prava, socijalne uključenosti i aktivnog građanstva Etičko obrazovanje i učenje
o vrijednostima nalazi se u srži takvih obrazovnih projekata, jer je ono temelj
sveobuhvatnog osobnog razvoja, međuljudnih odnosa i stavova prema društvu u cjelini
(ethos).
Ne postoji sveobuhvatna studija treninga za nastavnike i edukatore i uključivanja treninga
etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima širom Europe. Neka starija istraživanja
upućuju na komparativni nedostatak pažnje na ove teme. Elizabeth Campbell, kao jedna
od vodećih stipendistica, upućuje na istraživanje koje su obavili Bergem i Oser u
Norveškoj, koji naglašavaju da »potencijalni nastavnici ne stječu moralni vokabular... Ova
zabrinutost da obrazovanje nastavnika zanemaruje podučavanje etike u usporedbi s onim
što se podučava u drugim programima profesionalnog obrazovanja jest uobičajena kritika.
Vjerovanje da veći naglasak treba biti stavljen na moralno i etičko obrazovanje nastavlja
dominirati među onima od nas koji na programe obrazovanja nastavnika gledaju kao na
inicijalno mjesto za upoznavanje novih učitelja s moralnim dimenzijama njihove izabrane
struke.« (Campbell 2008, 372-3). Ovo je u mnogim slučajevima istinito za trenutnu
situaciju u nekima od zemalja sudionica.
Nedavne studije i preporuke vezane uz srodne teme također naglašavaju, između ostalog,
da:
važno je naglasiti socijalno i emocionalno učenje kako bi se poticalo poštovanje i
tolerancija,
obrazovanje mora biti viđeno kao zajednička odgovornost između škola i svih
uključenih strana, a razvoj školskog ethosa je od ključnog značaja,
40
nastavnicima obično nedostaju potpuno razvijene sposobnosti vezane uz razna
područja obrazovanja, te je poželjna obuka, uključujući prijenos znanja iz trećeg
sektora, npr. nevladinih udruga koje mogu pružiti stručno znanje, relevantno za
formalno i neformalno obrazovanje,
potrebno je više istraživanja i podataka o borbi protiv netolerancije i promicanju
poštovanja prema različitosti (Obrazovna politika 2016).
Ove se točke jednako valjano primijenjuju na područje etičkog obrazovanja i učenja o
vrijednostima. U onom što slijedi, trenutno stanje i analiza područja etičkog obrazovanja
opisana je za Italiju, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Španjolsku i Njemačku.
8.1 Republika Italija
Nacionalno stanje, izvješće o etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima
Zemlja: Republika Italija
I. Razina politike, institucija i regulacije
Nacionalni predmet: Filozofija
Program: Glavna državna razina:
Regionalna državna razina:
Institucije: Glavna državna razina:
Regionalna državna razina:
Regulacije: Glavna državna razina:
Posljednja provjera programa: 2010
II. Generalna praksa na području etičkog obrazovanja i učenju o vrijednostima
Nacionalni standard: Osnovna škola: Srednja škola:
Nacionalni status: Obavezni predmet: Izborni predmet: Rezervni predmet: Djelomično
Nastavnički programi: Glavna državna razina:
Regionalna državna razina:
Sveučilišna razina:
OCD razina: Djelomično
III. Prilike za cjeloživotno učenje za nastavnike/odgajatelje
Nacionalne mreže Glavna državna razina:
Regionalna državna razina: Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično
Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina: Regionalna državna razina:
Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično
U Republici Italiji ne postoji nastavni predmet specijaliziran za etičko obrazovanje u
školama. Etičke teme su važan dio nastavnog predmeta Filozofije koji je obavezan, a
unutar kojeg je ukomponirana povijest filozofije/ideja civilizacije (povijest različitih
ideja koje su utjecale na razvoj zapadne civilizacije, od drevne Grčke filozofije prije
Sokrata do suvremene filozofije, pokazujući kako se percipiralo znanje svijeta u kojem
živimo, kao i etički principi koji čine temelj ljudskih odnosa).
Da bi predavao filozofiju u talijanskim državnim školama, nastavnik mora biti
kvalificiran na način da posjeduje Sveučilišnu diplomu iz filozofije za koju je pohađao
petogodišnji studij (tri godine za prvostupnika, zatim dodatne dvije za magistra).
41
Nastavnik zatim mora odraditi jednogodišnji staž u školi kako bi se kvalificirao za
polaganje državnog stručnog ispita. Ostali nastavni predmeti: Državljanstvo i ustav
kao dio predmeta Povijesti i/ili predmet Geografija (obrazovanje o sigurnosti na cesti)
zajedno s značajnim brojem ostalih „predmeta“: ljudska prava, mir, razvoj, okoliš,
interkulturna pitanja, mediji itd. ). U predškolskom obrazovanju (dob 3-6) etičke teme nalaze se među nacionalno
obaveznim „kompetencijama razvoja ciljeva“. Također, postoji i nekoliko odobrenih
organizacija za nastavničke treninge koji nude različite treninge i seminare.
8.2 Republika Austrija
Nacionalno stanje, izvješće o etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima
Zemlja: Republika Austrija
I. Razina politike, institucije i regulacije
Nacionalni predmet: Etičko obrazovanje; filozofija;
Program: Glavna državna razina:
Savezna državna razina:
Institucije: Glavna državna razina:
Savezna državna razina:
Regulacije: Glavna državna razina:
Posljednja provjera programa: 2012
II. Generalna praksa na području etičkog obrazovanja i učenju o
vrijednostima
Nacionalni standard: Osnovna škola: Srednja škola:
Nacionalni status: Obavezni predmet: Izborni predmet: Rezervni predmet:
Nastavnički programi: Glavna državna razina:
Savezna državna razina:
Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično
III. Prilike za cjeloživotno učenje za nastavnike/odgajatelje
Nacionalne mreže: Glavna državna razina:
Savezna državna razina:
Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično
Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina: Savezna državna razina:
Sveučilišna razina: Djelomično Djelomično
OCD razina: Djelomično
U Republici Austriji ne postoji posvećen predmet etičkom obrazovanju u osnovnim školama,
a na srednjoškolskoj razini etičko obrazovanje je ponuđeno u sklopu vjeronauka. Predmeti
koji obuhvaćaju etičko obrazovanje su sljedeći: vjeronauk, politika i gospodarstvo, osobni
razvoj i sociologija, ekonomija, geografija, te različita savjetovanja i humanistički kreativni
seminari. Sadržaj je zastupljen na svim razinama obrazovanja, osnovnoškolskom i
srednjoškolskom. Glavne vrijednosti izražene su uključivanjem sljedećih tema: očuvanje i
zaštita prirode, održivost, ljudska prava, dijalog, međusobni odnos pojedinca i zajednice,
osobni razvoj, mirno i dobronamjerno tretiranje ostalih, zdrav život. Nastavnici moraju imati
diplomu prvostupnika na području religijskih znanosti ili magisterij kako bi predavali u
42
srednjim školama, a nastavnici etičkih predmeta imaju opciju studiranja za magisterij na
području primjerene etike. Također, ponuđeno im je mnoštvo treninga i seminara koji
omogućuju usavršavanje na navedenim temama. Za predškolsku dob postoji poseban etički i
društveni obrazovni okvir koji bi trebao biti ukomponiran u svim vrtićima (okoliš, raznolikost,
uključivanje, itd.). Tu je i nekoliko inicijativa i instituta koji nude podršku i dodatbne treninge
za nastavnike, odgajatelje i ostale edukatore.
8.3 Republika Slovenija
Nacionalno stanje, izvješće o etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima
Zemlja: Republika Slovenija
I. Razina politike, institucija i regulacije
Nacionalni predmet: Građanstvo, domovinska kultura i etika (obavezan);
Religija i etika (izborni); Filozofija za djecu (izborni)
Program: Glavna državna razina:
Institucije: Glavna državna razina:
Regulacije: Glavna državna razina:
Posljednja provjera programa: 2013
II. Generalna praksa na području etičkog obrazovanja i učenju o
vrijednostima
Nacionalni standard: Osnovna škola: Srednja škola:
Nacionalni status: Obavezni predmet:
Izborni predmet:
Rezervni predmet:
Nastavnički programi: Glavna državna razina:
Sveučilišna razina:
OCD razina:
III. Prilike za cjeloživotno učenje za nastavnike/odgajatelje
Nacionalne mreže: Glavna državna razina:
Sveučilišna razina:
OCD razina: Djelomično Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina:
Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično
U usporedbi s drugim važnim područjima znanja koje su uključene u školskom
obrazovanju, etičko obrazovanje u Republici Sloveniji ima marginalnu ulogu. Jednini
obavezni nastavni predmet koji se dotiče etičke edukacije jest: Građanstvo,
domovinska kultura i etika. Ovaj predmet se podučava u sedmom i osmom razredu i
to samo jedan sat tjedno. To znači da Građanstvo, domovinska kultura i etika ima
najmanje školskih sati (70 sati u dvije školske godine) unutar svih obaveznih predmeta
u kurikulumu u osnovnim školama u Sloveniji. Postoje i dva izborna predmeta koji se
polovno dotiču etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima: Religija i etika za sedmi,
osmi i deveti razred i Filozofija za djecu (kritičko mišljenje, etičko istraživanje, Ja i
ostali) za sedmi, osmi i deveti razred.
43
Nastavnici moraju imati završen sveučilišni studij s diplomom u sljedećim
predmetima: filozofija, geografija, politika, sociologija, teologija i povijest. Etičke teme
su također dio ostalih predmeta. Slovenski obrazovni sustav ne zahtjeva specijalan
trening u području etičkog obrazovanja i vrijednosti za nastavnike koji predaju
spomenute predmete. U kurikulumu za predškolsku dob, moralno obrazovanje je
integrirano u obrazovnu misiju. Postoji i nekoliko inicijacija i institucija koje nude
podršku i dodatne treninge za nastavnike i odgajatelje.
8.4 Republika Hrvatska
Nacionalno stanje, izvješće o etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima
Zemlja: Republika Hrvatska
I. Razina politike, institucija i regulacije
Nacionalni predmet: Etika
Program: Glavna državna razina:
Institucije: Glavna državna razina:
Regulacija: Glavna državna razina:
Posljednja provjera programa: 2004
II. Generalna praksa na području etičkog obrazovanja i učenju o vrijednostima
Nacionalni standard: Osnovna škola: Srednja škola:
Nacionalni status: Obavezni predmet: Izborni predmet:
Rezervni predmet:
Nastavnički programi: Glavna državna razina:
Sveučilišna razina:
OCD razina: Djelomično
III. Prilike za cjeloživotno učenje za nastavnike/odgajatelje
Nacionalne mreže: Glavna državna razina:
Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično
Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina:
Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično
U republici Hrvatskoj ne postoji posvećen predmet etičkom obrazovanju u osnovnim
školama. Etičke teme, većinom su ukomponirane u predmet vjeronauka i
zdravstvenog odgoja, koji su dio kurikuluma od prvog do osmog razreda. U srednjim
školama, predmet Etika spada pod izborni predmet. Učenici mogu birati između
predmeta Etike i Vjeronauka (u nekim školama ortodoksna religijska nastava). Učenici
koji ne izaberu Vjeronauk, dužni su pohađati predmet Etike, a ako izaberu Vjeronauk
nisu dužni pohađati Etiku. Srednje škole imaju 35 školskih sati Etike, jedan sat tjedno
tijekom cijele školske godine. Nastavnici koji predaju Etiku u srednjim školama, prema Ministarstvu znanosti,
obrazovanja i športa, mogu biti nastavnici koji su diplomirali Filozofiju, Teologiju,
Katehetu ili nastavnici sa Sveučilišnom diplomom u humanističkim znanostima pod
uvjetima koji su definirani kurikulumom i programom.
44
U predškolskim programima, postoje privatni religijski vrtići i religijske
grupe/predmeti koji su dio državnih vrtića. Osim sveučilišta, ne postoje organizirani
treninzi na kojima se nastavnici mogu dodatno i stručno usavršiti u etičkim
predmetima (etika, religijske znanosti…). Samo nekoliko organizacija civilnoga društva
bave se etičkim pitanjem te u sklopu toga održavaju treninge za sudionike njihovih
projekta i programa.
8.5 Kraljevina Španjolska
Nacionalno stanje, izvješće o etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima
Zemlja: Kraljevina Španjolska
I. Razina politike, institucija i regulacije
Nacionalni predmet: Građanske i društvene vrijednosti (osnovna škola)
Etičke vrijednosti (srednja škola)
Program: Glavna državna razina:
Regionalna državna razina:
Institucije: Glavna državna razina:
Regionalna državna razina:
Regulacije: Glavna državna razina:
Posljednja provjera programa: 2014
II. Generalna praksa na području etičkog obrazovanja i učenju o vrijednostima
Nacionalni standard: Osnovne škole:
Srednje škole:
Nacionalni status: Obavezni predmet:
Izborni predmet:
Rezervni predmet:
Nastavnički programi: Glavna državna razina:
Regionalna državna razina:
Sveučilišna razina:
OCD razina:
III. Prilike za cjeloživotno učenje za nastavnike/odgajatelje
Nacionalne mreže: Glavna državna razina:
Regionalna državna razina:
Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično
Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina: Regionalna državna razina:
Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično
U Kraljevini Španjolskoj, kontekst koji je povezan s etičkim obrazovanjem i učenjem o
vrijednostima, nedavno je prošao duboke promijene zbog nove obrazovne reforme
koja je odobrena za tekuću školsku godinu 2014./2015. Nacionalni obrazovni sistem,
nakon reforme, ustvrdio je da učenici u dobi od 6/7 godina i 14/15 godina starosti,
moraju učiti ili religijske znanosti ili alternativni predmet posvećen etici: Građanske i
društvene vrijednosti za osnovnu školu te etičke vrijednosti za srednju školu
(obavezno, izbor se nudi između vjeronauka i navedenih etičkih predmeta). Sadržaj
tih predmeta gradi se prema učenju, usavršavanju i stjecanju širokog stupnja
društvenih vrijednosti (identitet, dostojanstvo, poštovanje, međuljudski odnosi,
suživot itd.) s ciljem da se razvije kreativno, reflektivno i kritičko mišljenje. Predmet
Građanske i društvene vrijednosti koji se provodi u osnovnim školama, mogu
45
podučavati nastavnici koje imenuje ravnatelj centra s određenim prioritetima unutar
klase učitelja. U srednjoj školi samo formalno kvalificirani nastavnici u ovom području
mogu podučavati predmet Etičke vrijednosti. U predškolskom obrazovanju ne postoji
specifično etičko obrazovanje, osim u privatnim vrtićima. Također postoji i nekoliko
odobrenih organizacija koje pružaju trening za nastavnike te razne druge treninge.
8.6 Njemačka Federativna Republika
Nacionalno stanje, izvješće o etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima
Zemlja: Njemačka Federalna Republika
I. Razina politike, institucija i regulacije
Nacionalni predmet: Etičko obrazovanje (djelomično obavezni predmet); Etika; Opća etika;
Filozofija; Vrijednosti i norme; Vođenje života etičkog religijskog obrazovanja
Program: Glavna državna razina: Savezna državna razina:
Institucije: Glavna državna razina: Savezna državna razina:
Regulacije: Glavna državna razina: Savezna državna razina:
Posljednja provjera programa: - n/a - 2014
II. Generalna praksa na području etičkog obrazovanja i učenju o
vrijednostima
Nacionalni standard: Osnovna škola: Srednja škola:
Nacionalni status: Obavezni predmet: Izborni predmet: Rezervni predmet: Djelomično Djelomično Djelomično
Nastavnički programi: Glavna državna razina: Savezna državna razina:
Sveučilišna razina: Djelomično OCD razina: Djelomično
III. Prilike za cjeloživotno učenje za nastavnike/odgajatelje
Nacionalne mreže: Glavna državna razina: Savezna državna razina:
Sveučilišna razina: Djelomično OCD razina: Djelomično
Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina: Savezna državna razina:
Sveučilišna razina: Djelomično Djelomično
OCD razina: Djelomično
U Federalnoj Republici Njemačkoj, pitanje etičkog obrazovanja varira ovisno o
regijama. No postoji nekoliko etički posvećenih predmeta poput: Etike, Etičkog
obrazovanja, Opća etika, Vrijednosti i norme itd., koji su obavezni ili izborni predmeti,
a ukomponirani su u obrazovanje od prvog do dvanaestog razreda osnovne i srednje
škole. Sadržaji navedenih predmeta, fokusirani su na odgovorno i normom
orijentirano ponašanje te također sadrže i širok raspon pitanja vrijednosti
(dostojanstvo, zajednica, priroda, kritičko mišljenje i religija). Također postoje i
raznovrsni spektar etičkih tema u drugim nastavnim predmetima. Većinom, etički
sistem zahtjeva poseban trening za nastavnike ovih predmeta, a u nekim slučajevima
čak i ispite. Nastavnici koji žele predavati etičko obrazovanje, trebaju posebnu stručnu
potvrdu. Nastavnici, mogu dobiti stručnu potvrdu na Sveučilištima gdje su odabrali
46
glavne predmete iz etike/filozofije/vrijednosti i norme. Također, Federalna Republika
kvalificira nastavnike navedenih predmeta unutar naprednih edukacijskih treninga, s
regionalnim razlikama. Na predškolskoj razini, etičke teme i vrijednosti su istaknuti
unutar poticanja želje da se pomogne drugima, toleranciji, multikulturalnosti,
prijateljstvu koji su naglašeni kroz različite obrazovne pristupe i institucionalna
okruženja. Postoji i nekoliko inicijativa i institucija koje nude dodatni trening za
nastavnike i odgajatelje.
47
9. Prijedlozi kurikuluma za etičko obrazovanje i učenje o
vrijednostima
Ovo posljednje poglavlje podijeljeno je u dva dijela. Prvi dio sadrži opći osvrt na kurikulume
u području etike i učenja o vrijednostima, dok drugi dio sadrži naše prijedloge edukativnih
treninga, koje bi učitelji i odgajatelji trebali uključiti u svoje obrazovanje.
Pristupi kurikulumu za etiku i učenje o vrijednostima
Iz perspektive vrtičkih i školskih programa, razlikujemo dvije osnovne vrste kurikuluma za
etičko obrazovanje: etičko obrazovanje kao dio službene nastave ili kao dio dodatnih,
vannastavnih aktivnosti (dodatni projekti, programi i sl.). Osnovna razlika je u broju sati. U
službenoj nastavi ovakav nastavni plan obično obuhvaća 30-40 nastavnih sati, dok u dodatnoj
aktivnosti broj sati ovisi o samom programu, projektu ili modulu. Kurikulum za etiku i učenje
o vrijednostima relativno je nov, naročito za vrtiće i osnovne škole. Stoga je projekt ETHIKA
posebno važan.
Nekoliko je postojećih kurikuluma etike i učenja o vrijednostima, s različitim stupnjevima
detaljnosti, dostupnih na različitim razinama obrazovanja (npr. Ethics Across the Curriculum
models, UNESCO The Bioethics Core Curriculum, nacionalni kurikulumi zemalja u kojima su
etika i učenje o vrijednostima obavezni, npr. Slovačka, Švedska).
Možemo pobliže pogledati dva kurikuluma za rano etičko obrazovanje. Dostupni su na
internetu i pružaju vrijedne alate. Jedan od njih je Kurikulum primarne etike, iz Australije.
Pripremljen je za učenike čiji su roditelji odlučili da njihova djeca ne pohađaju vjeronaučnu
nastavu. Ovaj kurikulum dostupan je na stranici: https://primaryethics.com.au/about-ethics-
classes/our-curriculum/, uredno je organiziran i strukturiran kao online alat (slika dolje).
48
Drugi dostupan kurikulum sastavljen je od strane irske organizacije – mreže škola Educate
together. Obuhvaća 5 ključnih stavki:
Kurikulum je dostupan ovdje:
http://learning.educatetogether.ie/pluginfile.php/18522/mod_resource/content/2/New_Eth_
Ed_2016.pdf
i ovdje:
http://learning.educatetogether.ie/pluginfile.php/15188/mod_resource/content/3/FINAL%20
Curriculum%20FrameworkDocument%20d.4.pdf
Prijedlozi kurikuluma / treninga
Od presudnog je značaja uključiti etiku i učenje o vrijednostima u programe sveučilišta,
fakulteta i ostalih profesionalnih edukacijskih programa za učitelje i odgajatelje.
Trebalo bi uvrstiti tri ključne kategorije, prema gore navedenim analizama (poglavlja 2-4),
našem iskustvu sa projekta, kao i povratnim informacijama dobivenim od učitelja i odgajatelja,
i to na način da svaka od njih odgovara nivou i području treninga. One trebaju predstavljati
jezgru kurikuluma etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima.
Živjeti moralno i etično
Sustavi vjerovanja
Identitet, raznolikost i interkulturalno učenje
Obrazovanje za održivost
Etičko građanstvo
49
Nadalje, ovaj edukacijski sadržaj treba biti čvrsto integriran s ostalim, postojećim nastavnim
sadržajima, posebice sa pedagogijom, didaktičkim treninzima, psihologijom (znanje i
razumijevanje o moralnom razvoju), područjem filozofije i sociologije vezanim za
diskriminaciju, uključivost i sl. Samo će na ovaj način učitelji i odgajatelji osjećati
kompetentnost, spremnost i opuštenost pri rješavanju pitanja o etici i učenju o vrijednostima
u razredu ili grupi.
U nastavku nudimo generički pregled predloženih tema za implementaciju u postojeći
program, koji se zatim može prilagoditi individualnim državnim potrebama diljem Europske
Unije.
Filozofija s djecom i kritičko mišljenje
Edukacijski ciljevi: •‣ opremiti učitelje/odgajatelje znanjem, razumijevanjem i ključnim
vještinama vezanim za kritičko mišljenje i korištenje filozofije u
razredu
•‣ osposobiti učitelje/odgajatelje za razumijevanje načina na koji
djeca uče i unapređuju svoje znanje kroz filozofsko istraživanje ideja
Sadržaj: •‣ što je filozofija: njeno podrijetlo, ključna područja (epistemologija,
ontologija, etika, filozofija umjetnosti, o smislu života, itd.) metode i
ciljevi; važnost filozofije za obrazovni proces
•‣ što je filozofija za djecu/s djecom; zajednica filozofskog
istraživanja; metode i vježbe filozofije s djecom različite dobi
•‣ logika, argumenti and argumentiranje, uobičajene retoričke
pogreške i nedostatci, logičko/kritičko razmišljanje s djecom,
donošenje zaključaka, Sokratski dijalog
•‣ pristupi, metode i alati: predstavljanje filozofskih tema djeci,
otvaranje i poticanje pitanja, formuliranje odgovora, korištenje igara,
zagonetki, literature, umjetnosti, timskih projekata – s ciljem
uvođenja djece u kritičko razmišljanje i filozofiju
Filozofija s djecom i kritičko mišljenje
Etika i učenje o vrijednostima: metode i alati
Etički aspekti i izazovi suvremenog svijeta
50
Ishodi učenja: •‣ stečeno osnovno znanje i opće razumijevanje filozofije, njenog
podrijetla, prirode, metoda i značaja za obrazovanje
•‣ stečeno osnovno znanje i opće razumijevanje o tome što je
filozofija za djecu/s djecom.
•‣ stečeno znanje, opće razumijevanje i vještine kritičkog mišljenja,
formuliranje argumenata, retoričke strategije i vođenje retoričke
rasprave
•‣ stečeno znanje, opće razumijevanje i vještine pristupanja nastavi
filozofije s djecom i dobivanje iskustva pri kreiranju lekcija iz ovog
područja
•‣ stečeno razumijevanje i vještine kreativnog korištenja edukativnih
materijala i izvora (dječja literatura, filmovi i sl.) i aktivnosti (posjeti
muzejima i sl.), za poticanje kritičkog i filozofskog mišljenja
•‣ stečeno znanje i vještine za evaluaciju dječjeg stupnja promišljanja
i preispitivanja, kao i njihovog individualnog intelektualnog razvoja, i
sposobnost za kreativno vodstvo i poticanje ovakvog razvoja
•‣ usvojeno razumijevanje i sposobnost za preoblikovanje pitanja
postavljenih dječjom filozofskom predispozicijom i njihovo rješavanje
unutar zajednice filozofskog istraživanja, kako bi se dobio osjećaj
stvaranja i razvoja takve zajednice
•‣ sposobnost razvijanja dječjih intelektualnih vrlina kao što su:
znatiželja, reflekcijsko razmišljanje, intelektualna hrabrost, poniznost,
otvorenost… stjecanje vještine za oblikovanje vlastitog mišljenja na
jasan način i za obranu svojih prosudbi od primjedbi vršnjaka
Tipologija tečaja: •‣ predavanja (uključuju filozofiju u praksi, a ne samo teorijski dio)
•‣ radionice u osnovnoj školi
Ključna literatura: •‣ Lipman, Matthew. 1988. Philosophy Goes to School. Philadelphia:
Temple University Press.
•‣ Cam, Philip. 2006. 20 Thinking Tools. Camberwell: Australian
Council for Educational Research.
•‣ Fisher, Robert. 1998. Teaching Thinking: Philosophical Inquiry in the
Classroom. London: Cassell.
•‣ McCall, Catherine C. 2009. Transforming Thinking: Philosophical
Inquiry in the Primary and Secondary Classroom. Abingdon:
Routledge.
•‣ Golding, Clinton. 2013 The teacher as guide: A conception of the
inquiry teacher. Educational Philosophy and Theory, 45(1), pp. 91-110.
•‣ Haynes, Johanna. 2008. Children as Philosophers: Learning Through
Enquiry and Dialogue in the Primary Classroom 2nd Ed. London:
Routledge.
Etika i učenje o vrijednostima: metode i alati
51
Edukacijski ciljevi: •‣ prenijeti znanje o tome što su etika i učenje o vrijednostima i
njihovi ciljevi
•‣ opremiti učitelje/odgajatelje znanjem i razumijevanjem ključnih
metoda i alata za etičko obrazovanje i osposobiti ih za korištenje u
razredu
Sadržaj: •‣ etičke dimenzije podučavanja
•‣ etika i učenje o vrijednostima, ciljevi i pristupi/metode, pristupi
moralnom razvoju, razjašnjenje vrijednosti, pristupi kritičkom
mišljenju, itd.
•‣ moralni razvoj djece (ključni stupnjevi moralnog razvoja i kako
stimulirati etičko, refleksivno i osjetljivo razmišljanje u svakom od
njih)
•‣ metode i alati za korištenje u razredu/grupi (predmetna analiza,
učenje o djelovanju i volontiranju, suradnji, osvrtu na vrijednosti,
istraživanju, strukturiranje drame i igranje uloga, uzori, rješavanje
problema, filozofija i kritičko mišljenje, umjetničke aktivnosti,
razgovor o emocijama, gestalt pristup, empirijsko učenje, itd.)
prezentirani na način koji je vezan uz etiku i učenje o vrijednostima
•‣ evaluacija i procjena etike i učenja o vrijednostima
•‣ profesionalna etika učitelja
•‣ primjeri dobre prakse i postojećih aktivnosti
Ishodi učenja: •‣ znanje i razumijevanje predmeta etike i učenja o vrijednostima,
povijesti, ciljeva i ključnih izazova
•‣ znanje o ključnim etičkim vrijednostima, principima i idealima
bitnim za edukacijsku praksu, sposobnost identificiranja potencijalnih
etičkih konflikata, značajnih karakteristika, sposobnost poticanja
etički osjetljivih osvrta
•‣ stečena sposobnost za korištenje raznolikog seta etičkih
edukacijskih pristupa, metoda i alata u razredu
•‣ stečena sposobnost za pripremu, testiranje i implementaciju novih
edukativnih materijala vezanih za etiku i vrijednosti
•‣ svijest i osvrt na ulogu učitelja i ključna načela profesionalne etike
•‣ sposobnost procjene učenja o etici i vrijednostima
Tipologija tečaja: •‣ predavanja
•‣ radionice u osnovnoj školi
•‣ osvrt na učenje
Ključna literatura: •‣ Cam, Philip. 2012. Teaching Ethics in Schools. Camberwell:
Australian Council for Educational Research.
•‣ Freakley, Mark, Gilbert Burgh and Lyne Tilt MacSporran. 2008.
Values Education in School: A Resource Book for Student Inquiry.
Camberwell: Australian Council for Educational Research.
52
•‣ Noddings, Nel. 2013. Caring: A Relational Approach to Ethics and
Moral Education. Berkeley. University of California Press.
•‣ Peters, S. Richard. 1970. Ethics and Education, 2nd ed. London: G.
Allen and Unwin.
•‣ Cam, Philip. 2014. Philosophy for Children, Values Education and
the Inquiring Society. Educational Philosophy and Theory, 46(11), pp.
1203–1211.
•‣ Strike, Kenneth & Soltis, .Jonas 2009. The Ethics of Teaching (5th
Edition). New York: Teachers College Press.
Etički aspekti i izazovi suvremenog svijeta ( i kako ih predstaviti u razredu)
Edukacijski ciljevi: •‣ steči znanje i razumijevanje o velikim etičkim izazovima
suvremenog svijeta
•‣ razviti sposobnost osvrta na vlastita iskustva vezana za etička
pitanja i izazove s kojima se obično susrećemo u životu
Sadržaj: •‣ primijenjena etika, etika i javna politika, globalna etika,
kozmopolitska etika
•‣ globalizacija, globalna povezanost i međuzavisnost
•‣ kulturni identitet, rasne, etničke i ostale različitosti, interkulturalni
dijalog, međureligijski dijalog, poštovanje i tolerancija, različitost kao
vrijednost
•‣ aktivno građanstvo i demokracija, etika rata i mira
•‣ ekonomska nejednakost i siromaštvo, ekonomska i distribucijska
pravda, socijalna skrb
•‣ zaštita okoliša i ekološka etika, održivost
•‣ digitalni mediji, informacije i medijska pismenost
•‣ etička pitanja vezana za nove tehnologije
•‣ kako pristupiti kontroverznim moralnim pitanjima u razredu:
metode i alati
Ishodi učenja: •‣ stečeno znanje i razumijevanje većih etičkih izazova, moralnih
pitanja suvremenog svijeta
•‣ sposobnost razlikovanja etičkih, instrumentalnih i ostalih osnova
za djelovanje u rješavanju globalnih izazova i kako ih primjeniti u
razredu
•‣ sposobnost primjene teorijskog znanja na životne izazove,
rasprava i priprema za eseje
•‣ sposobnost oblikovanja i efektivnog izražavanja na temu globalnih
etičkih izazova
•‣ bolje razumijevanje vlastitog i tuđeg položaja u raznolikom
globalnom društvu
Tipologija tečaja: •‣ predavanja i projekti na izabrane teme vezane za etičke izazove
53
Ključna literatura: •‣ Singer, Peter. 2016. Ethics in the Real World: 82 Brief Essays on
Things That Matter. Princeton: Princeton University Press.
•‣ Singer, Peter. 2016. One World Now: The Ethics of Globalization.
Revised edition. New Haven: Yale University Press.
•‣ Brown, Philip M. ,Michael W. Corrigan, & Ann Higgins-
D'Alessandro. 2012. Handbook of Prosocial Education. Plymount:
Rowman & Littlefield Publishers.
•‣ Noddings, Nel & Laurie Brooks. 2016. Teaching Controversial
Issues: The Case for Critical Thinking and Moral Commitment in the
Classroom. New York. Teachers College Press.
54
LITERATURA
Cam, P. 2014. Philosophy for Children, Values Education and the Inquiring Society.
Educational Philosophy and Theory, 46(11), 1203–1211.
Campbell, E. 2008. The Ethics of Teaching as a Moral Profession. Curriculum Inquiry, 38(4):
357–385.
Delors, J. et al. (1996) Learning: the treasure within. Report to UNESCO of the International
Commission on Education for the Twenty-first Century. New York, UNESCO
Publishing.
Dewey, J. 1980 [1929]. The quest for certainty. New York: Perigee Books.
Education Policies and Practices to Foster Tolerance, Respect for Diversity and Civic
Responsibility in Children and Young People in the EU. Examining The Evidence. 2016.
http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/study/2016/
neset-education-tolerance-2016_en.pdf
ET 2020. Education and training 2020. http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-
framework_en
Faculty of education, ULj, BA study program – Preschool education, 1. level,
http://www.pef.uni-
lj.si/fileadmin/Datoteke/Studijski_programi/Predstavitveni_zborniki/Zborniki_16-
17/Predstavitveni_zbornik_-_Pred%C5%A1olska_vzgoja_2016-2017.pdf
Faculty of education, ULj, BA study program Primary school teacher, 1. level
http://www.pef.uni-
lj.si/fileadmin/Datoteke/Studijski_programi/Predstavitveni_zborniki/Zborniki_17-
18/Predstavitveni_zbornik_-_Razredni_pouk_2017-2018.pdf
Halstead, J.M. & Taylor, M.J. (Eds) 1996. Values in Education and Education in Values.
London: Falmer Press.
http://www.pef.uni-
lj.si/fileadmin/Datoteke/Studijski_programi/Predstavitveni_zborniki/Zborniki_17-
18/Predstavitveni_zbornik_-_Pred%C5%A1olska_vzgoja_2._stopnja__2017-2018_.pdf
Improving competences for the 21st Century: An Agenda for European Cooperation on
Schools. 2008. Official Journal of The European Union, http://eur-
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0425:FIN:EN:PDF
Kalichman, Michael (2002). Resources for Research Ethics Education.
Kegan, D.L. 1977. Using Bloom's Cognitive Taxonomy for Curriculum Planning and
Evaluation in Nontraditional Educational Settings. The Journal of Higher Education,
48(1): 63-77
Kirschenbaum, H. 1992. A Comprehensive Model for Values Education and Moral Education.
The Phi Delta Kappan, 73(10): 771–776.
Nord, W.A. & Haynes, C. Taking Religion Seriously Across the Curriculum. Alexandria, VA:
ASCD.
55
NVQ – Assistant to preschool/kindergarten educator http://www.nrpslo.org/poklicni-
standard.aspx/14300010
NVQ – Guardian of preschool/kindergarten children
http://www.npk.si/katalog.php?katalogid=%2Fkatalog.aspx%2F53410571
Peters, R.S. 1970. Ethics and Education, 2nd ed. London: G. Allen and Unwin.
Primary school curriculum:
http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/p
redmetniki/Predmetnik_OS.pdf
Rhodes Terrel L. “Assessing Outcomes and Improving Achievement: Tips and tools for Using
Rubrics”, (2010). Association of American Colleges and Universities.
Rules for the education teachers and other professionals in the educational program of
elementary school (UL RS, n. 75/15),
http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=PRAV10943
Ryan, K. 2015. Moral Education - A Brief History of Moral Education, The Return of Character
Education, Current Approaches to Moral Education.
http://education.stateuniversity.com/pages/2246/Moral-Education.html (accessed
May 10, 2015)
Silcock, P. & Duncan, D. 2001. Acquisition and Values Education: Some Proposals. British
Journal of Educational Studies, 49(3): 242–259.
Simon, B.S., Howe, W.L., & Kirschenbaum, H. 1972. Values clarification: A handbook of
practical strategies for teachers and students. New York: Hart Publishing.
Strike, K. A. (1990). Teaching ethics to teachers: what the curriculum should be about.
Teaching and Teacher Education, 6(1), 47-53
Tyler, R. W. 2005. Basic Principles of Curriculum and Instruction. In: D.J. Flinders and S. J.
Thornton. The Curriculum studies reader, 2nd ed. New York: Routledge Falmer, pp.
51-59.
Warnick, B.R. & Silverman, S.K. 2011. A Framework for Professional Ethics Courses in Teacher
Education. Journal of Teacher Education 62: 273–285.
Workshop summary on Ethics Education and Scientific and Engineering Research: What's
Been Learned? What Should be Done?. Assessment and Evaluation of Ethics
Education and Mentoring (2009).
INTERNETSKE STRANICE
www.ethics-education.eu
http://www.rubistar.4teachers.org
http://www.ncsu.edu/midlink/ho.html
www.ethicaleducation.eu
http://www.unesco.org/new/en/social-and-human-
sciences/themes/bioethics/ethics-education-programme/
56
http://ethicseducationforchildren.org/en/
http://www.globethics.net/
https://primaryethics.com.au/about-ethics-classes/our-curriculum/
http://learning.educatetogether.ie/pluginfile.php/18522/mod_resource/content/2/Ne
w_Eth_Ed_2016.pdf