Ayurveda - vedska medicina

7/22/2019 Ayurveda - vedska medicina

1/83


2/83


3/83


4/83

Sadraj

Predgovor 9Biljeka autora 13

1. Uvod 17

1.1. Ayurveda 17

1.2. Stvaranje 181.3. Materijalna energija 241.4 Stvaranje pet grubih elemenata 241.5. ovjek i gigantski svemirski oblik viratpurua 251.6. Tri gune ili kvalitete materijalne prirode 27

2. Konstitucija ovjeka prakriti 29

2.7.Tko smo mi ? 29

2.1.1. Duhovno tijelo 292.1.2. Fino (suptilno ) materijalno tijelo 302.1.3 Grubo materijalno tijelo 32

2.2. Kako odrati zdravo materijalno tijelo? 33

2.2.1. Poznavanje materijalnog tijela 33

2.2 .1. 1. Tridoshe 332.2.1.2. Odreivanje osobne tjelesne grede 44

2.2.1.3 Strukturni elementi grubog tijela 56

3. Bolesti 67

3.1. Uvod 673.2. Uzroci nastajanja i podjela bolesti 683.3. Sklonosti ka odreenim bolestima 693.4. Vanost uravnoteenosti urina i znoja 70


5/83

3.5. Klju zdravlja i bolesti jc agni 713.6. Potisnute emocije 733.7. Bolesti uzrokovane poremeajem dosha 74

4. Dija gnoz a prae nje zbivanja u tijelu 79

4.1. Uvod 79

4.2. Dijagnoza pomou pulsa 794.3. Dijagnoza na osnovi izgleda lica 854.4. Dijagnoza na osnovi izgleda usta 86

4.5. Dijagnoza pregledom jezika 874.6. Dijagnoza pregledom noktiju 904.7. Dijagnoza po oima 924.8. Dijagnoza pregledom urina 93

4.9. Dijagnoza pregledom stolice 93

5. Preventiva i lijeenje 95

5.1 Preventiva 95

5.1.1. Uvod 95

5.1.2. Svakodnevna higijena i navike 955.1.2.1. Odmor i spavanje 965.1.2.2. Odmah nakon buenja i ustajanja 975.1.2.3. Ostale navike i higijena 1045.1.3. Trudnoa i njega djece 1065.2. Prehrana 112

5.2. 1. Kratak pregled 112

5.2.2. Vitamini 115

5.2.3. Znanstveni nain uzimanja hrane 1155.2.4. Primjeri obroka i prijedlozi 1205.2.5. Priprema hrane i lijekova u kuhinji 1285.2.6. Zaini za spreavanje neeljenog djelovanja hrane 154

Rjenik 157

Koritena literatura 161

Biljeka o piscu 162

Bhaktivedanta UZR 163

Predgovor

Knjiga Stjepana Zagara "AYURVEDA Vedska medicina", kao topodnaslov kae, donosi praktina znanja za samoozdravljenje. Ayur-

veda je znanost koja se zasniva na staroj indij skoj filozofiji. Moe seprevesti kao "znanost ivljenja". Kako je u biti znanost lijeenja, onase koncentrira na ono to je potrebno za voenje zdravog normalnogivota. Kao to kae autor nae nove knjige, njena je namjena pobolj-anje zdravlja i ljepe ivljenje. Ayurveda je savrena znanost kae au-tor, jer potjee iz savrenog izvora. Ona je razotkriveno znanje; potje-e od Apsolutne Istine, a prenosila se lancem uenikog nasljea suitelja na uenika kroz generacije, kao i sva vedska znanost. Za razli-ku od Zapadne medicine koja je preteno kurativna, vedska medici-na je preteno preventivna. Ayurveda sadri detaljne upute o osob-noj higijeni i prehrani koje omoguuju zdravlje i dugovjenost. Va-no je svakodnevno itanje ive knjige; tijela. S obzirom da je preven-cija mnogo humanija i jeftinija od lijeenja, ova knjiga doprinosi zbli-avanju drevne mudrosti i modernog znanja. Efikasnost i filozofija su

ve pri hva ene u mode rni m medi cinskim krugovima. One donoseholistiki pogled na zdravlje. Naglaavaju vanost uravnoteene dije-te, fizike aktivnosti, zdrav nain ivota, higijenu i brigu o tijelu zadug i zdrav ivot. Za razliku od moderne medicine, ayurveda tretiraosobu a ne bolest. Kae se da su iva bia su ovom materijalnom svi-

jet u spoj duhovne i materi jalne energije. ivo bi e ili duhovna dua

(duhovna energija) mora djelovati u skladu s tijelom (materijalnomenergijom) koje je dobilo. ovjek je mikrosvemir; oitovanje kozmi-ke energije i u harmoniji je s makrosvemirom, pa je stoga sklon samoizljeenju. Ayurveda eli da svaka osoba dovede svoje tijelo i duhu savrenu harmoniju s Vrhovnom svijeu.

U prirodi postoji beskonana koliina inteligencije. Tako i tijelomoemo vidjeti kao "tiki tak" inteligencije koje je sposobno da seoporavi, izlijei i ude u svoju prirodnu ravnoteu. Treba mu samo po-moi kako bi si moglo samo pomoi. Ayurveda kae kako se to moe


6/83

postii poznavanjem i pravilnim odravanjem tri fina energetska

principa; tridoshe: vata, pitta i kapka. Doshe su za svaku osobu

nepromjenjive, genetski odreene (individualni pristup) i temelj su

psihosomatske egzistencije ovjeka. Doshe odravaju tijelo u funkci-

onalnom stanju u nazonosti duhovne due. Ravnotea dosha znai

zdravlje i dug ivot, neravnotea znai bolest. Uravnoteenje dosha

(unutarnjih sila) provodi se pravilnom prehranom i navikama. U knji-

zi emo nai test pomou kojeg moemo priblino otkriti svoj osobnitip: vata, pitta, kapha. Naime, svaka osoba je kombinacija ove tri do-

she. Jedna ili dvije doshe mogu prevladavati u tijelu. Poznavanje

meusobnih odnosa (u postocima) tri doshe u tijelu je klju pravil-

nog odnosa (pravil ne prehrane, pravilnog lijeenja, itd.) prema tije-

lu odreene osobe.

Doshe, iako nepoznate Zapadnoj medicini, postoje svuda u prirodi.

Podlone su promjenama s obzirom na mjesto (more, planine, nizi-

ne), vrijeme (u godinim dobima), ivotnu dob, poloaj planeta, itd.

Ljudsko tijelo je u stanju njihovog neprekidnog utjecaja. Ono je uvi-

jek u stanju dinamike ravnotee. U knjizi se navode dugovj enost i

pomlaivanje. Kae se da oni ovise o tri jo finije esencije: prani,ojasu i tejasu. Prana je slina vati, tejas pitti, a ojas kaphi. Prana,

ojas i tejas takoer moraju biti u ravnotei. To se postie jednostavno

prehranom, yogi vjebama, nainom ivota, duhovnim vjebama i

celibatom. Prana je ivotna energija ili energija daha koja opskrblju-

je tijelo kis ikom i odrava cirkulaciju. Tejas je sutina vrlo suptilne

vatre koja podeava metaboliza m pomo u sustava enzi ma. Kae se da

je klju zdravlja vatra probave koja se u grubl jem obli ku zove agni.

Ojas je bit svih sedam dhatua ili tjelesnih tkiva. Hrana koju jedemo

stvara strukturne elemente grubog tijela, tj. dhatue. Najvaniji i

najfiniji je sjeme (piryd), kje se smatra sutinom, proima itavo tije-

lo i ini auru (isijava svjetlost). Zbog toga je naglaena vanost uva-nja sjemena ili celibat.

Dotaknuta je takoer i ayurvedska farmakologija koja se temelji na

rasi ili okusu hrane na jeziku, viryi (potencijalu) ili okusu hrane u

tijelu (uinci: toplo, hladno, teko, itd.) i vipaku ili okusu nakon to

je hrana metaboliz irana. Svaka osoba, ovisno o tome koji je tip: vata,

pilta, kapha, trebala bi birati odgovarajuu hranu za sebe vodei ra-

una o spomenutim okusima. Postoji est rasa ili okusa hrane na

jeziku (sla tko, kise lo, slano, ljuto, gorko i trpk o). Npr. ako osoba

uzima previe hrane neke od est rasa, naruit e ravnoteu tri

doshe i nastati e bolest. Osim hrane, na ravnoteu u tijelu utjeu i

druge tvari (biljke) koje jedemo. Zatim, metali, kristali, boje, glazba,

osjeanja, itd. Ayurveda bolest definira kao nered u tijelu, a zdravlje

kao red i opu ravnoteu. Dalje se kae da je bolest neugoda i patnja

u tijelu koje imamo zbog toga to se procesi u tijelu vie pravilno ne

odvijaju. Definicija zdravlja i bolesti u Zapadnoj medicini prema

Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) ne razlikuje se u osnovi

od definicije iz Sushrutasamhite. Charaka i Sushrutasamhita su

dvije drevne rasprave o kirurgiji i opoj medicini na kojima se bazi-

ra Ayurveda. Sushruta kae: "Osoba koja ima normalnu ravnoteu tridoshe, sedam tjelesnih tkiva i otpadnih produkata tijela (izmet, urin

i znoj), kao i normalni apetit, i tko je blaen u tijelu, umu i duhu je

stvarno zdrav, ostale osobe nazivaju se bolesnima". Definicija zdrav-

lja prema SZO kae: "Zdravlje je ope fiziko, psihiko i socijalno

blagost anje, a ne samo odsustvo bolesti" .

Zapaamo da je u Ayurvedi uz grubu i suptilnu materiju nazona i

duhovna dimenzija, koja je u Zapadnoj medicini zanemarena. Tzv.

psihosomatske ili psihofizike bolesti se takoer tretiraju u zapadnoji istonoj medicini. Uzrokovane su neuravnoteenou tijela i uma.

Kako je neuravnoteenost sjeme bolesti, neuravnoteenost uma mo-

e dovesti do bolesti grubog tijela i obrnuto. Kae se da postoji izrav-

na povezanost izmeu dijete, navika, okoline i osjeajnih poremea-

ja. Uz ostale uzroke, prejedanje i os jeajni poremeaji su danas glavni

uzroci neravnotee tri doshe. Poremeaji ili neravnotea uzrok su

poremeenog agnija koji ne moe probaviti svu hranu pa se stvara-

ju toksini ili ama koji krue po tijelu i nakupljaju se u slabim podru-

jima. Toksini se stvaraju i zbog osjeajnih poremeaja. Zato se kae

da je klju zdravlja i bolesti agni ili vatra probave (metabolizam). Ta-

koer se navodi vanost uravnotenog izbacivanja tri male: stoliceurina i znoja. Dijagnostika u u ovoj knjizi, preporuena za obinog

ovjeka, temelji se na stalnom praenju meusobnog djelovanja zdra-

vlja i bolest i. Lijeenje je ponovno uspostavljanj e ravnot ee. Naglaa-

va se vanost ranog otkrivanja simptoma neravnotee ili prevent ivno

djelovanje. Stoga se svakoj osobi preporua ee promatranje pulsa,

jezika, oij u, noktiju, usana, lica, mokr ae i sto lice, da bi mogla

uoiti promjene, otkriti uzroke i preventivno djelovati. Kada nastupi

bolest , osim ovih, lijenici koriste i druge metode dijagnoze. Lijeni


7/83

ka dijagnostiku i terapija su sloeni i znanstven posao i zahtijevaju

ayurvedskog strunjaka.U knjizi je naveden i poseban dio s ayurvedskim savjetima o poro-

diljstvu i pedijatriji: prehrani majke i djeteta, njega djeteta, specifi-nosti zdravlja i bolesti kod male djece. to se tie lijeenja, ova knji-ga informira itatelje o ayurvedskom nainu lijeenja bolesti. Prema

Ayurvedi, prvo treba odstraniti toks ine iz tijela pa tek onda primje

niti neki oblik lijeenja. Vano je uravnoteiti tri doshe, izluivanjeotpadnih tvari, um i tijelo. Ako se to ne uini, simptomi e se modapovui u unutranjost (povrno lijeenje esto u zapadnoj medicini),i pojaviti na drugom mjestu ili u drugom obliku. Za otklanjanje toksi-na preporuuju se dva procesa: eliminacijom i neutralizacijom. Naj-poznatiji je nain eliminacije "panchakarma" ili pet postupaka. Za-tim se pristupa lijeenju. Lijeenje se sastoji od lijekova (uglavnompripravci od biljaka), kiropraktike, masae, alopatije i dr. Ayurvedskipripravci su sigurni, efikasni, dostupni i nisu tetni a pomau tijelu unjegovom prirodnom tijeku stvaranja ravnotee ime se pomaeizlijeenje. Svrha Ayurvede je da nam kae kako moemo utjecati na

na ivot, mijenjati ga, produiti, uiniti ga kvalitetnijim. Ovaj sustavmedicine baziran je na filozofiji da duh najdublje utjee na tijelo, aivot bez bolesti ovisi o stanju nae svijesti, koja je uzrok ravnoteeili neravnotee tijela i uma. To stanje svijesti, vie od bilo koje vrsteimuniteta; stvara vie stanje zdravlja. Kao to kae autor, ova knjiga

je kratki uvod; uvoenj e u znanost o ivotu na saet i infor mativannain, dajui mali dio bogatstva ayurvedske mudrosti. Ako elimosavreno zdravlje potrebno je pobrinuti se i o dui. Trebamo je uini-ti blaenom. Ako se poveemo s Vrhovnom svijeu ili s Vrhovnomistinom koja je puna vjenosti, znanja i blaenstva, dua e postati ta-koer puna vjenosti, znanja i blaenstva.

dr. Mirjana Kue

Vodei malo vie brige o svom zdravlju u odnosu na veinu ljudi, atakoer i zbog moje prirodne privuenosti ayurvedskim znanjem,mogao sam vidjeti koliko mnogo i bespotrebno ljudi pate od razno-raznih bolesti koje nam namee suvremeno doba. Odluio sam stoganapisati ovu knjigu kako bi svakome pomogla u izlijeenju tjelesnih ipsihikih poremeaja. Do sada sam odrao nekoliko seminara i pre-davanja iz Ayurvede. Zato sam privuen upravo vedskim i ayurved-skim znanjem? Zato ga elim i drugima podariti? Sjeam se, prijedvadeset i pet godina bio sam teko bolestan. Kad sam jednom skoropao u nesvijest, zapitao sam se to ja to radim i za koga, emu tolikatrka u ivotu. Nalazi su pokazali kronini katar eluca zbog nervoze.Uestali su noni bolovi i nesanica, te sam pribjegao uzimanju apaurina. Nakon etrnaest dana oni vie nisu djelovali smirujue, a bolesteluca se zbog njih poveala. U to vrijeme sam radio u koli, za-

vravao fakultet i imao enu i djecu. Nije teko pogodit i da su to biliuzroci bolesti (preoptereenost, a zatom nervoza i tjeskoba). Nisamznao to uiniti? Jednog dana sam naao u potanskom sanduiudopisnicu koju je poslao psiholog Slavinski nudei svoju prvu knjigu"Psihiki trening yogija". Slavinski je tvrdio da pomae i u mojemsluaju. Kupio sam knjigu i prema naputku prakticirao "pranayamu"potpuno vogiko disanje. Udubio sam se u studiranje njegove filo-zofije o zdravom nainu ivljenja. Nakon dva mjeseca nervoza je

uistinu nestala. Bolest se smirila. Tada sam nabavio jo nekoliko knji-ga o yogi. Zapoeo sam s prakticiranjem hathayoge, vegetarijanstva,makrobiotike i s vremenom bolest je posve nestala. Prije osam godi-na doao sam do izvorne vedske literature koju je na Zapad prenioSri Srimad A.C. Bhaktivedana Swami Prabhupada. Tada sam potpunoutvrdio svoju vjeru u vedsku znanost. Shvatio sam da to znanje dolazis vie razine, te je uvijek relevantmo i nepromjenjlj ivo. Danas imamdugogodinje osobno iskustvo kako pravo vedsko znanje uistinu po-mae. Upravo stoga elim ga podariti i drugima. Znanje u ovoj knjizi

BILJEKA AUTORA


8/83

nije plod moje vlastite pekulacije ili tzv. osobnog dugogodinjeg

iskustva. Imajui vjeru U njega, ja sam ga samo prikupio i prema

mojim sposobnostima napisao u to vjernijem obliku. Znanje u ovojknjizi temelji se preteno na odranim predavanjima iz Ayurvede

koju je dao Sri Srimad A.C. Bhaktivedana Swami Prabhupada, a saku-

pio i napisao 1978. godine Navayauvana dasa Adhikari. Sri Srimad A.

C. Baktivedanta Swami Prabhupada je rekao: "Sve to sam dao je ori-

ginal iz Ayurvede. Moja predavanja nisu namijenjena lijenicima, vebhaktama i drugim ljudima radi poboljanja njihovog zdravlja i lje-

peg ivljenja". Ista je namjena i ove knjige. U ovoj knjizi su samo

djelii ogromnog i detaljnog ayurvedskog znanja. itatelju predlaem

da prvi puta proi ta cijelu knjigu bez preskaki vanja kako bi dobi ouvid u sadraj koji mu se nudi. Nakon prvog itanja neka ispuni pred-

loeni test u ovoj knjizi kako bi saznao koji je tip: vata, pitta, kapha

ili neka od kombinacija tri doshe. Ovo je vano za dalje detaljno studi-

ranje pojedinih dijelova ove knjige u cilju pobolj anja osobnog zdra-

vlja i sre e. Ako elit e pomoi sami sebi i drugima, a cilj ove knjige(ayurvedskog znanja) je upravo taj, tada trebate pratiti zbivanja u

vaem tijelu i paral elno studirati ovu knjigu ij e znanje e vampomoi da otkrijete, tj. saznate ili spoznate uzroke zato vas recimo

boli glava, eludac, ili zato imate zatvor, itd. I ne samo to, uz p omo znanja u ovoj knjizi nai ete lijek za otklanjanje ne samo bolesti, ve

i uzroka bolesti. I vie od ovoga, moi ete osjetiti i vidjeli simptome

bolest i prije nego to se ona i pojavi. Takoe r et e biti spos obni

shvatiti uzroke svojih problema, pronai lijek i otkloniti bolest prije

nego to se ona pojavi. A upravo to znai ivjeti ugodno i sretno utijelu bez patnji. Ayurveda kae kako bolest predstavlja neugodu i

patnju u tijelu koje imamo iz razloga to se u njemu procesi vie ne

odvijaju pravilno. Oni su narueni raznim izvanjskim utjecajima i

nainima nepravilnog ivljenja i prehrane. Za velik dio bolesti ili pa-

tnji sami snosimo krivnju zbog nepravilnog naina ivljenja i pre-hrane. U ovoj knjizi pronai ete znanje pomou kojeg ete saznati

kako zdravo i sretno, tj. prirodno ivjeti i hraniti se. Pomou ove

knjige, ako je budete paljivo studirali, otkrit ete vau istinsku priro-

du, a ona upravo predstavlja zdravlje, sklad i sreu. Zbog obimnostisadraja, knjiga izlazi u dva dijela. U drugom dijelu vie govori m o

samom lijeenju. Ispriavam se itateljima to e naii na izvjesno

arenilo u nazivima pojedinih biljaka, hrane i lijekova. Jo nisam

uspio prevesti niti objasniti sve ayurvedske (sanskrtske) nazive bilja-ka, hrane i lijekova na naem jeziku. Ta neujednaenost je naroitonazona u poglavljima: "Odlike i koritenje hrane", "Vedski dopunji

vai hra ne" i "Anupana". Ayurvedski nazivi lijekova koji su bezobjanjenja ne bi nas trebali smetati. Dovoljno je da znamo za koju su

bolest namij enjeni, a to sam nap omenuo u knjizi. Svugdje u svijetukad kupimo lijek, dobijemo uz njega naputak i objanjenje. Povoljno

je to to prema ayurveds kim ili indij skim nazivima moet e u Indijikupiti odreene lijekove kojih kod nas nema, a u Indiji nisu skupi i

vrlo su dobri. Nadam se da u ove nedos tatke uspjet i ispravit i zasljedee izdanje ove knjige.

Zahvale:

1.Mom duhovnom uitelju Srila Harikesa Swamiju za nepresta-

no poticanje slijeenja ayurvedske mudrosti i prakse.

2. Sri Srimad A. C. Bhaktivedauta Swami Prabhupada, koji je u

svojih trinaest predavanja dao osnove Ayurvede, zastupajui izvo-

rnost znanja. Navayauvana dasa Adhikari koji je sakupio i napi-sao Prabhupadina predavanja.

3 Prijateljima, Sinii Steinbergeru i Nikoli Hapau za pomo pri

pisanju teksta, Nikoli urdeviu, za tehniko ureenje knjige,

Krunoslavu urdeviu za vrlo korisne savjete, prof. Vesni krlinza lekturu teksta, dr. Mirjani Kue i tur. sci. Dragi Pleku za stru-

nu recenziju knjige, dipl. ing. Tomislavu Kardau na umnoava-

nju teksta.

Zahvaljujem se i svima ostalima koji su na razne naine pomo-gli kako bi ovu knjigu uinili uspjenom.

Autor


9/83

P O G L A V L J E I

1. Uvod

1.1. Ayurveda

Znanje sadrano u ovoj knjizi je od trajne vrijednosti. Ayurvedska

se znanost ne temelji na promjenljivim podacima, ve na vjenoj mu-

drosti riija mudraca svetih osoba koji su svojim meditacijama i

manirama dobili milost Gospodina i tako bili prosvjetljeni u srcu

ovim znanjem. Stoga je Ayurveda razotkriveno znanje. Ono nije pod-

lono nesavrenstvima i netonostima empirijske (zapadne) medicin-

ske znanosti. Ayurveda je znanje koje nije ogranieno nekim vremen-

skim razdobljem i objanjenja koja se ovdje navode posluit e i-

taocu tijekom cijelog ivota. Ayurveda je cjeloviti sustav lijeenja.

Ayu znai "ivot" a veda "znanje". Stoga Ayurveda znai "Znanost oivotu." Ayurveda je zabiljeena sanskrtom u Vedama prije 5.000

godina. Sanskrt je najdrevniji jezik Indije i ovog planeta.

Ayurveda sadri osam osnovnih grana medi cine: pedijatri ju, gine-

kologiju, primaljstvo, oftalmologiju, gerijatriju, otorinolaringologiju,

opu medicinu i kirurgiju. Svaka od tih lijenikih specijalnosti obja-

njena je u skladu s teorijama o pet ivotnih elemenata (eter, zrak, va-

tra, voda, zemlja), o doshama ili tjelesnim sokovima, o sedam dhat-

ua ili tjelesnih tkiva, o tri male (mokraa, stolica i znoj) te o ivot-

nom trojstvu tijelu, umu i duhovnoj svijesti (dui). U ovoj knjizi su

samo djelii ogromnog i detaljnog avurveskog znanja. Ayurveda ne

obuhvaa samo znanost ve i religiju (yogu) i filozofiju. Religija iliyoga oznaava put do Apsolutne Ist ine. Ayurveda smatra da je itav

ivotni put posveen. Rije filozofija odnosi se na ljubav prema Apso-

lutnoj Istini.Ayurveda je znanje o tomekako se Istina izraava u i-

votu.

itava ayurvedska literatura se temelji na sankhya filozofiji.

Sankhya znai "analitika studija materijalne prirode." Korijen rijei

sankhya su dvije rijei sanskrta: sat istina, khya znati. Za razumi-

jevanje Ayurvede pot reb no je poznavati i prihvatit i sankhya filozofi


10/83

vih bia, zbog svog granino g poloaja (nalaze se izmeu unutra nje

i izvanjske energije), svoje siunosti, siune samostalnosti (imaju

slobodnu volju ili elju) i duhovne prirode (vjeni su sluge Gospodi-

na a ne kontrolori gospodari), sklon je odabrati ivot u materijalnom

svijetu. Gospodin zbog svoje milostive prirode elio je stvoriti

svemirsku materijalnu kreaciju da bi pruio priliku, sada odvojenim

i uvjetovanim ivim biima uspavanim u zaboravu, da se vrate kui

natrag Bogu. Naime, odvojena i uvjetovana (uvjetovana zakonimamaterijalne prirode) iva bia s vremenom zaboravljaju svoj izvorni

poloaj koji su imali u duhovnom svijetu da su sluge Gospodina puni

vjenost i, znanja i blaenstva. Ovo je glavna svrha stvaranja materi-

jalne kre acij e Kad je Gospodin vidio potrebu za stvaranj em materi-

jalnog svijeta, svojom voljom inkarnirao se u svoju 1. Purusa inkar-

naciju MahaVisnua. Purusa inkarnacije su zaduene za materijalni

svijet. Od znoja MahaVisnua nastao je Uzroni ocean. MahaVisnu

lei na Uzronom oceanu i stvara materijalnu prirodu i materijalne

svemire za vrijeme svog svemirskog sna. U snu, dok izdie, iz pora

njegove koe emaniraju svi materijalni svemiri koji su nalik mjehuri-

ma od pjene i svi se sakupljaju kao grozdovi na jednoj strani obaleUzronog oceana. Na drugoj strani je duhovni svijet. Tako se na du-

hovnom neogranienom nebu vrhovnom voljom Visnua pojavio

oblak u kojem je sve mrano. To je materijalna energija zvana pm

d/uiua gdje jo nisu oitovane ili pokrenute gune sile ili kvalitete

materijalne prirode. One se u pradlumi nalaze u ravnotei. Zatim

Gospodin svojim pogledom oplouje pradhanu s vjenim vreme-

nom i ivim biima (duhovnom energijom). Vrijeme pokree tri gu-

ne. Tada meu njima nastupa uzajamno djelovanje koje zainje evolu-

ciju prvotne materije. Ovakva manifestacija materijalne energije zove

se mahattattva ili svemirski intelekt. Vrhovna je i svukupna. Dok

MahaVisnu izdie, traje materijalni svijet. Kad udie, sve ponovno

ulazi u Njega. (Pogledati Shemu stvaranja /.)

Zatim je Gospodin kao 1. Purusa pogledao unutranjost pojedinih

svemira i vidio kako je unutra sve tamno i prazno. Stoga Gospodin

ulazi u svaki pojedini svemir u obliku 2. Purusc (ili drugog Visnua),

koji isto tako lei na Uzronom oceanu svog svemira i nastavlja dalj-

nje stvaranje. Sa sobom donosi sve materijalne energije. Polovina sve-

mira je ispunjen vodom oceana a u drugoj se nastavlja stvaranje.

Ovaj 2. Purusa je izvor i neunitivo sjeme svih ivih bia i inkarnaci

ju koju je dao rii, Gospodi n Kapila, sin Devahul i a opisana je u Tre-

em pjevanju prvog dijela "Srima Bhagavalama" (dalje S.B.).

Osnovni stav Ayurvede

Osnovni stav Ayurvede je sposobnost pojedinca za samoizljeenje.

Pogoranja i bolesti osoba moe znatno smanjiti uravnoteenjem svih

energija u tijelu. "Ayurveda ui da je ovjek mikr okozmos, tj. sv emirunutar svemira... Postojanje pojedinca neodvojivo je od sveukupnog

kozmikog oitovanja. Ayurveda promatra zdravlje i bolest u cjelini,

uzevi tijesnu povezanost osobnog i kozmikog duha, osobne i koz-

mike svijesti, energije i tvari... Svatko moe nauiti praktina znan-

ja samoozdravl jenja koja su navedena u Ayurvedi. (Ayurveda, dr. Vas

ant Lad, str. 5 )

1.2. Stvaranje

Mudrac Maitreya je rekao: "Prije stvaranja postojao je samo Svevi-nji Gospodin, gospodar svih ivih bia. Samo Njegovom vrhovnom

voljom omo gueno je stvaranje i na kraju sve se stapa s Njim."

(S.B., 35.23.)

Prije stvaranja nije bilo Purusa inkarnacija ni ivih bia, niti je po-

stojala materijalna energija kojom je stvoren materijalni svijet. Sve je

bilo stoplj eno u Njemu Samom. Gospod inov om vol jom stvoren je du-

hovni i materijalni svijet. Materijalni svijet je stvoren kasnije kad je

jedan dio ivih bia poel io da ivi i slui Gospod ina odvoj eno od

Njega, izvan duhovnog svijeta. Ova odvojena iva bia su zapravo po-

bunjenici. Materijalni svijet djeluje kao popravi li te. Ova mateijal na(izvanjska) energija poznata je kao rnaya ili iluzija i samo uz pomo

nje dolazi do cjelokupne materijalne kreacije. Gospodin ima tri vrste

energija: unutranju (duhovni svijet), graninu (to smo mi siuna

iva bia) i izvanjsku (materijalnu). S obzirom da su iva bia grani-

na energija, tj. duhovna energija Gospodina, po kvaliteti jednaka su

Gospodinu vjena, puna znanja i blaenstva kao i Gospodin. Ali su

vrlo siuna veliine duhovnog atoma, dok je Gospo din ogroman

sve emanira iz Njega, sve je nastalo iz Njegovih energija. Jedan dio i


11/83

ja u svemi ru.

Mahattattva se sastoji od dvadeset i tri elementa: sveukupna mate-

rijalna energija, lani ja, zvuk, dodir, oblik, okus, miris, zemlja, voda.

vatra, zrak, ne bo (e te r ili pros tor), oko, uho, nos, jezi k, koa, ruka,

noga, organ za izbacivanje izmeta, spolni organi, govor i um. Svi se

spajaju utjecajem vremena i ponovno raspadaju tijekom vremena.

Vrijeme je Gospodinova energija i djeluje prema Njegovoj volji. Ova

energija se zove kala i predstavlja je boica Kali. Tada sve biva pokre-

nuto utjecajem vjenog vremena i ivih bia te nastaju razni oblici.

2. Purusa se dalje ekspandira u 3. Purusu, koji proima itav svemir.

Ovaj 3. Purusa kao Nadua svih ivih bia ulazi u srce svakog ivog

bia i prati ga tj. vodi kroz ivot. Gospod in kao Nadua s vje nim

vre menom ulazi ak u svaki atom i tako pro ima duhov nom energi-

jom cijel i svemir tj. ulazi u dvadeset i tri element a. Tada se zapravo

iva bia bude i poinju djelovali, i ovi elementi bivaju oblikovani i

pokrenuti. Nakon ovog pokretanja nastao je gigantski svemirski

oblik ili viratpurusa tijelo Gospodina. U ovom gigantskom obliku

sve poiva: svi planetarni sustavi i sve pokretno i nepokretno. Mi smo

kopija ovog giganskog oblika. On je tijelo, um i osjetila, dinamika si-la sveg kretanja pomou deset vrsta ivotnih energija. On je jedno

srce iz kojg potjee ivotna energija (Vidjeti Shemu stvaranja 2.). Iz

pupka 2. Puruse, u kojem je jezero stvaranja, izrastao je lotosov cvi-

jet na ij em vrhu se rodi o Brahma, prvo ivo bi e s vemira. Gosp odi n

prenosi u srce Brahme svo vesko znanje. Svaki svemir ima svog

Brahmu predsjedavajue boanstvo koji je zaduen za dalje stvara-

nje. Brahma je, nakon to je 3 Purusa proeo cjel i svemir i stvor io

uvjete za daljnje stvaranje, poeo stvarati. Tako je svakom ivom biu

dodijelio odgovarajue tijelo ili yantru (stroj), ovisno o djelima koje

je uinilo u prolosti i elji. To dodjeljivanje tijela mi nazivamo raa-

njem. ivo bie (duhovna dua, djeli Gospodina, veliine duhovnogatoma) biva prenesena, ovisno o djelima koje je uinila u prolosti i

elji, u spermu tono odreenog oca koji oplouje maternicu majke.

Zahvaljujui ivom biu, dui, u maternici majke raste odgovarajue

materijalno tijelo koje se kod ljudske vrste raa nakon devet mjeseci.

Tako su iva bia u ovom materijalnom svijetu spojevi duhovne i ma-

terijalne energije. Brahma je prema uputi Gospodina stvorio 8.400.

000 vrsta materijalnih tijela za iva bia. ivo bie mora djelovati u

skladu s tijelom koje je dobilo. Na to ga prisiljavaju (veu preko osje

UVOD STVARANJE 21

tila, uma i inteligencije) lani ja uz pomo tri gune ili sile materijalne

prirode. Lani ja nastaje spajanjem materije i duha, tj. materijalnog

tijela i due. Predstavljen je u trigune: vrlini, strasti i neznanju. Ta

energija nas prisiljava i omoguuje da se poistovjetimo s tijelom koje

smo dobili , kako bi mogli s dobi veni m tijelom izvravati svoju misiju

u ovom materijalnom svijetu (Vidjeti "Shemu stvaranja 3 ")

SHEMA STVARANJA 1.

S t v a r a n j e u s j a j u b r a h m a j y o t i j a


12/83


13/83

1.3 Materijalna energija

U Bhagavadgiti, stih 7.4., Gospodin kae: "Zemlja, voda, vatra,

zrak, eter, um, inteligencija i lani ego Moje su odvojene materijalne

energije".

Iz ove tvrdnje vidimo da se materijalna energija sastoji iz osam glav-

nih oitovanja. Prvih pet: zemlja, voda, vatra, zrak i eter nazivaju segolemim ili grubim elementima i obuhvaaju pet predmeta osjetila.

Svi su oni oitovanje fizikog zvuka, dodira, oblika, okusa i mirisa.

Um inteligencija i lani ja su fini materijalni elementi. Lani ja ("ja

sam" ili "ovo je moje") predstavlja temeljno naelo materijalnog po-

stojanja. Obuhvaa deset osjetilnih organa za vrenje materijalnih

djelatnosti. Inteligencija se odnosi na cjelokupnu materijalnu kreaci-

ju zvanu mahattattva. Tako se od Gospodinovih osam odvojenih

energija oituju dvadeset i tri elementa materijalnog svijeta. Oni su

izvorno ogranci Gospodinovih energija i odvojeni su od njega. Dva-

deset i etvrti element je ivo bie ili duhovna dua.

1.4. Stvaranje pet grubih elemenata

Mudrac Kapila je rekao (S. B., Tree pjevanje, trei dio, 26. 32):

"Kada energija Gospodina pokrene egoizam u neznanju, oituje se

suptilni element zvuk. Od zvuka nastaju etersko nebo i osjetilo slu-

ha."

Mudrac Maitreva ree (S.B., Tree pjevanje, prvi dio, 5.31 do 36):

"Nebo je proizvod zvuka, ..."

Nebo je simboliki predstavnik Vrhovne Due. Zatim je Gospodin

preao pogledom po nebu djelomino pomjeanim s vjeni m vreme-nom i izvanjskom energijom i tako se razvilo osjetilo dodira, a iz nje-

ga je stvoren zrak u nebu. Zatim je iznimno moan zrak u dodiru s

neb om proizveo oblik osjeti lnog opaanja, a opaanje oblika se pre-

obrazilo u elektricitet uslijed trenja, te u svjetlost potrebnu da bi se

vidio svijet. Kad je elekt rici tet proeo zrak i kad ga je Svevinji pogle-

dao, tada, mijeanjem proetog zraka, vjenog vemena i izvanjske

energije dolazi do stvaranja okusa i vode.

Zatim je Gospodin pogledao vodu stvorenu od zraka i elektriciteta

pomijeanu s vjenim vremenom i vanjskom energijom. Tako se

voda pr eobrazila u miris i zemlju, ija je glavna odlika miris . Ukra-

tko: zvuk se razvio u nebo, dodir u zrak, oblik u vatru, okus u vo-

du, miris u zemlju."

Na ovaj nain eter se oituje u etiri elementa: zrak, vatru, vodu

i zemlju. Iz zemlje su stvorena sva organska iva bia ukljuujui i

one iz carstva biljaka, ivotinja, te na kraju i ovjeka. Zemlja tako-

er sadri neorganske tvari koje tvore carstvo minerala. Tako je izmaternice ovih pet elemenata roena sva materija ije je stvaranje

pokrenuo MahaVisnu, Svevinji.

Temeljnih pet elemenata postoje u cijeloj materiji. Voda nam

daje klasian primjer. U krutom obliku tvori led koji je oit ovanj e

principa zemlje. Uspavana, latentna vatra u ledu topi ga i javlja se

princip vode, a tada se eventualno isparavanjem pretvori u princip

zraka. Para nestaje u eteru i tako moemo vidjeti da je temeljnih

pet elemenata eter, zrak, vatra, voda i zemlja, nazono u jednoj

supstanci. Svi ti elementi potjeu iz energije Kozmike Svijesti, tj

iz zvuka kojeg emanira Kozmika Svijest, i svih pet je prisutno u

svoj materiji u svemiru.

7.5. ovjek i gigantski svemirskioblik viratpurua

Reeno je da u gigantskom svemirskom obliku sve poiva, sva 24

elementa. Mi smo kopija tog gigantskog oblika i stoga i u nama to

sve postoji. Viratpurua je gigantski svemirski oblik a mi smo mali

svemirski oblik ili mikrosvemir

Dakle,"ovjek je mikrosvemir". Stoga pet temeljnih elemenatatakoer postoji u svakoj ivoj jedinki. U ljudskom tijelu postoji pro-

stor koji je oitovanje etera, npr. prostor u ustima, nosu, probav

nom sustavu, sustavu za disanje, kapilarama, stanicama. Prostor,

zapravo eter koji se kree, zove se zrak. On je pokretni element. U

ljudskom tijelu zrak se oituje kao pokreti miia, otkucaji srca,

irenje i skupljanje plua itd. Ukupno kretanje itavog ivanog su-

stava vodeno je tjelesnim zrakovima. Trei element je vatra. Izvor

vatre i svjetlosti u Sunevom sustavu je Sunce. U ljudskom tijelu


14/83

izvor vatre je metabolizam. Vatra se pojavljuje u probavnom sustavu.U sivim modanim stanicama materije, vatra se oituje kao inteligen-cija. Vatra takoer omoguava da vidimo svjetlost. Tako su tjelesna te-mperatura, probava, miljenje i osjet vida sve funkcije tjelesne vatre.Cijeli metabolizam i sustav enzima su kontrolirani tim elementom.

Voda je et vrt i vaan element tijela. Oituj e se kao sekr et probavnihsokova u membrani, plazmi i citoplazmi. Voda je apsolutno neopho-

dna za funkcioniranje organa i najrazliitijih tjelesnih sustava. Buduida je ovaj element tako vaan, voda se esto zove i "voda ivota". Ze-mlja je peti i posljednji element svemira nazoan u mikrosvemiru.ivot je mogu jer zemlja dri sva iva bia i neive supstanec zasvoju krutu povrinu. U tijelu krute strukture kao to su kosti, nokti,miii, koa i kosa potjeu od zemlje.

Pet elemenata se oituje i u funkciji pet osjetilnih organa u ovje-ku. Tako su pet elemenata izravno povezani s ovjekovom sposo-

bnou da percip ira vanjsku okolinu u kojoj ivi. Temeljni element isu povezani sa sluanjem, dodirivanjem, vidom, okusom i mirisom.Eter je medij kojim se prenosi zvuk. Taj eleme nt je stoga povezan sasluanjem. Uho, organ sluha se izraava i oituje kroz organ govorakoji kreira razumljiv ljudski govor zvuk. Zrak je povezan osjetomdodira, a osjetilni organ dodira je koa. Organ kroz koji se oitujedodir je prije svega ruka. Ruka je odgovorna za hvatanje, davanje iprimanje. Vatra, koja oituje svjetlost, toplinu i boju, povezana je

vidom. Oko, organ vida, prati hodanj e te je tako povezan sa stopa-lima. Oi daju smjer hodanju. Voda je povezana s osjeajem okusa.Bez vode jezik ne bi mogao kuati.

Jezik je usko povezan s funkcijama genitalija. Element zemlje je

povezan s osjetom mirisa. Nos, osjetilni organ mirisa, povezan je s

funkcijama anusa. Osoba koja pati od opstipacije, ima lo zadah iz

ustiju, a njegovo osjetilo mirisa biva tupo. Drevni rishijimuraci su

otkrili da svi ovi elementi emaniraju iz iste Vrhovne Osobe koja se

u svom izmijenjenom obliku oituje kao Apsolutna Istina. Ayurveda

eli da svaka osoba dovede svoje tijelo i duh u savreni harmonini

odnos s Vrhovnom Svijeu.

Tablica pokazuje kojim su se redoslijedom, poev od zvuka,

razvili elementi (pet elemenata: prostor zrak, vatra, voda i zeml-

ja), osjetila, osjetilni organi i njihovo djelovanje. Redoslijed od

zvuka na dalje treba itati i promatrati vodoravno i vertikalno.

1.6. Tri gune ili kvalitete materijalne prirode

Gospodin u svojoj Purusa inkarnaciji pokree materijalnu prirodu

(Jjrakritf) i tri sile, gune ili kvalitete, zvane: salva vrlina, raj OS stra-

st i tamas neznanje, s vjenim vremenom. Ovakva manifestacija ma-

terijalne energije zove se mahattattva. Vrhovna je i svukupna. Tri


15/83

kvalitete, gune, materijalne prirode proimaju cijelu mahattattvu istoga su manifestacija Gospodinove izvanjske (materijalne) energijeili moi. Zato se cjelokupna materijalna energija moe podijeliti na tri

gune ili kvalitete materijalne prirode. Ne postoji djeli koji nije pro-et s tim kvalitetama. Mijeanjem ovih odlika ili kvaliteta materijalneprirode: satve, rajasa i ta masa, razvijaju se sve osobine materijalneprirode. Sve to postoji proizvod je mijeanja tri odlike materijalne

prirode. To se moe jasno ilustrirati pomou tri osnovne boje: ute(bijele), crvene i plave. Mijeanjem ovih triju boja u raznim kombina-cijama dobiju se sve druge boje neogranieni broj. Vrlina (satva) semoe obiljeit i utom bojom, strast crvenom i neznanje plavom ilicrnom bojom. Sila vrline slui za odravanje svemira i njome uprav-lja Visnu, sila strasti (rajas) je za stvaranje i njome upravlja Brahma kreator ovog svemira, sila neznanja (tamas) je za unitenje ovematerijalne kreacije i njome upravlja Siva, jedan od najmonijih polu-

bogova. Nema predjela u svemiru gdje su neke sile (u daljnjem tekst ugune) u istom stanju. Nadmeu se mijeaju; jedna uvijek domini-ra. Tako postoji labilna ravnotea izmeu tri gune. Dok jedna raste,ostale padaju. Zbroj je npr. uvijek sto. Najbolji primjer za to je u fizici

Zakon o odranju energije. Neke odlike guna:

1. Vrlina je znanje, svjetlost, istoa, stabilnost, budnost i sutina

2. Strast je nemirno kretanje, jako nastojanje da se postignu rezul-tati u radu

3. Neznanje je statino, inertno, znanje kao proizvod pekulacije,tame i ludila, lijenost i tvar. Tako u skladu s prolim djelima i eljamaivog bia nastaje mijeanje tri gune materijalne prirode i ivo biedobiva tijelo pogodno za ispunjenje svojih elja. Ovo tijelo u kojemsada boravimo je ono to smo zaradili i eljeli. Bilo da je lijepo, ru-no, pametno ili bolesno.

P O G L A V L J E I I

2. Konstitucija ovjeka prakriti

2.1. Tko smo mi?

Mi smo duhovne due granina duhovna energija veliine duhov-nog atoma. Djelii smo Svevinje Boanske Osobe i stoga smo kvali-tativno jednaki s Njim ali smo kvantitativno razliiti od Njega. Go-spodin je Vrhovna Osoba a mi smo njegovi podreeni, uvijek odvo-

jeni djelii. Due su takoer oso be. Duhovna energija je via Gospo-dinova energija.

U uvodnom dijelu smo rekli kako ivo bie nastaje kako se rada uovom materijalnom svijetu. ivo bie duhovna dua, djeli Gospo-dina veliine duhovnog atoma uz pomo Gospodina (Naddue), bivapreneseno u spermu oca koji oplouje maternicu majke. Zahvalju-

jui ivom biu, dui, u maternici majke raste odgovaraj ue materijal-no tijelo koje se kod ljudske vrste raa nakon devet mjeseci. Tako suiva bia u ovom materijalnom svijetu spojevi duhovne i materijalneenergije.

Osam elemenata: zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um inteligencija ilani ja su nie ili materijalne Gospodinove energije. Pet grubih ele-menata su: zemlja, voda, vatra, zrak, eter, a tri fina materijalna ele-menta su: um inteligencija i lani ja. iva bia, koja koriste ovu niuenergiju su via Gospodinova energija.

Osam niih energija djeluju grubo i fino, dok via energijajiva iliivo bie djeluje kao pokretaka sila.

U ovom materijalnom svijetu ivo bieduhovna dua ima tri tijelaili tri osobna odijela: duhovno, fino ili suptilno i grubo.

2.1.1 Duhovno tijelo

Iste je kvalitete kao duhovna dua, ali je ono sada zakrljalo i treba-

mo ga razviti ako elimo vjean ivot u duhovnom svijetu. U ovom

dobu Kali najpovoljnije ga je razvijati pjevanjem mantri ili Svetog

Imena Gospodina, sluenjem Gospodina, oboavanjem Gospodina i


16/83

davanjem Gospodinu sve to imamo.

U materijalnom svijetu dobivamo privremeno materijalno tijelo da

bi mogli djelovati i zbog kojeg se pono vno raamo i umiremo. U ma-

terijalnom svijetu sve je privremeno, nae tijelo i cijeli materalni svi-

jet. U mater ija lnom svijetu izloeni smo materi jalni m bijedama iz tri

izvora:

materijalne priro de (potresi, poplave, poari, itd.)

drugih ivih bia (lava, tigra, vuka, komarca, ljudi, itd.) naeg tijela (raanja, razne bolesti i nesr ee, starosti, smrti, it d.).

Duhovnu duu i duhovno tijelo ne moemo vidjeti ni finim ni gru-

bim materi jalnim oi ma.

2.1.2. Fino (suptilno) materijalno tijelo

Sastoji se od uma, inteligencije i lanog ja. Sedam ehakri ili centara

i 72.000 nadii (suptilna tunela) kroz koje prolazi ivotni zrak pred-

stavljaju astralno ili grublje suptilno tijelo. Suptilno tijelo nastaje kad

dua dobije od Gospodina u skladu sa svojim eljama i karmom, lani

ja. Tada se is ta svjesnost i elja due prolazei kroz lani ja razlaena sedam ehakri (centara). Zbog lanog ja stvara se i materijalni um,

a inteligencija biva prekrivena iluzijom. Spoj izmeu due i materije

osigurava Naddua preko lanog ja. Chakre su energetski centri vrt

lozi, nalaze se u eteru eteralnom dijelu tijela i veza su izmeu suptil-

nog i grubog materijalnog tijela. Naddua se nalazi u visini anahata

chakre (predjelu srca). Chakra znai kota, krug, ili presjek tri glav-

na kanala prane.

Chakre su smjetene:

1.Midadhara u predjelu najnieg kimenog prljena (neki kau u

predjelu genitalija) lotos s etiri latice negativni pol. Otvara se pre-

ma dolje. Povezana je s bazinom ivotnom energijom i adrenalinom.Kontrolira vane ivotne reakcije.

2.Svadisthana u ivanom centru u predjelu iznad spolnih orga-

na (ili ispod pupka) lotos sa est latica. Povezana je sa zadovoljstvom

i osjetilnim iskustvom.

3. Manipura u ivanom centru iznad pupka plexsus Solaris

lotos s deset latica. Kontrolira dotok energije u sve unutarnje organe

ispod dijafragme.

4. Anahata u sredini grudi u predjelu srca lotos sa dvanaest lati


17/83

ca. Povezana je sa srcem, grudima i pluima.

5. Vishuddha grlena, u dnu vrata u blizini titnjae lotos sa e-

snaest latica. Povezana je s miljenjem kao i s komunikacijom i go-

vorom.

6.Ajnau sredini ela izmeu obrva tree oko lotos s dvije latice.

Povezana je s glavom, oima i openito s percepcijom. Na dubljoj ra-

zini povezana je s naom unutranjou i fiziolokim razumijeva-

njem.7.Sahasrara na vrhu glave sjedite pozitivnog pola Visnua lotos

sa tisuu latica. Otvara se prema gore. Ne djeluje samostalno ve ovi-

si o ispravnom djelovanju drugih chakri kako bi uope dobila mogu-

nost razvoja. Povezana je s duhovnim ivotom, samospoznajom, uni-

verzalnim razmi ljanjem te sami lou, bez primjesa sentime ntalno-

sti. Bit e uznemirena ako ne prihvatimo svoj pravi poloaj i ne djelu-

jemo odgovorno u nae m ivotu. Postoj i jo pet manjih centa ra, da-

kle ukupno dvanaest. Chakre se okreu, vibriraju svaka svojom

vibr aci jom. Privl anos t izmeu negativnog i pozit ivnog pola je ono

to zovemo ivot. Negativni pol je sjedite kundalini. Kundalini

energija je personificirana boginja prirode. Yogiji kau: "Visnuov sjajstalno privlai kundalini koja uvijena kao zmija eka na trenutak

kada e se moi uzdii kroz kimeni stup i sjediniti sa svojim gospo

darem Visnuom". Kundalini znai uvijena. Du kimenog stupa su

tri glavna kanala, na sanskritu: nadia. Na lijevoj strani je negativni:

idanadi. Na desnoj je pozitivni:ping alanadi. U sredini, u kimenoj

modini je sushumnanadi. Srednji je put za kundalini.

Suptilno tijelo uz pomo trigune materijalne prirode upravlja gru-

bim tij elom. Supti lno tijelo nije vidljivo oi ma ovog grub og tijela. Ri-

jet ke os obe mogu vidjeti obr ise suptilnog tijela ili auru. Supti lno tije-

lo je uzrok naeg prebivanja i patnji u materijalnom svijetu. U njemu

se stvara oblik bud ueg finog i grubog materijalnog tijela. U t renutkusmrti, tj. pri naputanju grubog materijalnog tijela nosi duu na

mjesto gdje e dobiti sljedee grubo materijalno tijelo.

2.1.3. Grubo materijalno tijelo

Chakre se okreu vibriraju i oko njih se nakuplja gruba materija

sline vibracije i tako se stvara grubo tijelo. Grubo tijelo je kopija fi-

nog materijalnog tijela i sastoji se od pet grubih materijalnih eleme

natapa nc ha mahabhutas: zemlje, vode, vatre, zraka i etera (prosto-

ra). Grubo tijelo je kao kaput, a fino kao odjea. Pokreti grubog tijela

potjeu od srca u predjelu kojeg se nalazi ivo bie, a osjetila osnae-

na s deset vrsta ivotnih zraka omoguuju sve djelatnosti tijela.

2.2. Kako odrati zdravo materijalno tijelo?

Tako da ga poznajemo i pravilno ga odravamo.

2.2.1. Poznavanje materijalnog tijela

2.2.7.7. Tridoshe

Mijeanjem trigune materijalne prirode i pet grubih elemenata (ze-

mlje, vode, vatre, zraka i etera) nastaju fini energetski principi koje

Ayurveda naziva tridosha. Tridosha je odgovorna za prirodu (gra-

u) grubog tijela svake osobe. Tridosha su tri principa ivota: vata,pilta, kapha. Pomau u stvaranju i distribuciji ivotnog zraka, ui i

sluzi da bi odrali grubo tijelo zdravim. Iz etera i zraka oituje se kao

zrak, vata princip. Vatra i voda oituju se u tijelu kao vatra, princip

nazvanpitta. Zemlja i voda oituju se kao vodeni princip poznat kao

kapha. Ova tri elementa: vata, pitta i kapha upravljaju svim biolo-

kim, psiholokim i fizikim funkcijama tijela, uma i svjesnosti. Oni

imaju konstitucionalnu i zatitnu funkciju u tijelu koje normalno fun-

kcionira. No, ukoliko se desi da su ti elementi izvan ravnotee, oni

pridonose razvoju raznih bolesti. Ti elementi su odgovorni za bue-

nje prirodnih nagona prema odreenoj vrsti hrane. Oni upravljaju

stvaranjem, odravanjem i unitavanjem tjelesnih tkiva, te odstranji-vanjem nepovol jnih produkata iz tijela . Odgov orni su i za psi holo ki

funkcije to ukljuuje emocije poput straha, ljutnje, pohlepe, te vie

razine emocija poput razumijevanja, samilosti i ljubavi. Na taj nain,

ova tri elementa su zapravo temelj psihosomatske egzistencije ovje-

ka. Temeljna konstitucija tih elemenata kod svake osobe dogaa se

ve u vrij eme za ea. Op enit o postoji deset osnovnih konstit ucio

nalnih tipova iju shemu prikazujemo na sljedeoj strani.

Izmeu ovih deset openitih tipova postoji nebrojeno mnogo sup


18/83

tilnih varijacija koje ovise o postotku vatapil takapha elemenata.

Temeljna konstitucija pojedinca ostaje ista lijekom cijelog ivota jer

je genets ki odreena. Kombinacija el emena ta koji su nazoni u trenu-

tku roenja, ostaje konstantno zapisana. Meutim, kombinacija ele

menata, koji prate konstantne tjelesnopatoloke promjene u tijelu,

odgovara promjenama okoline. Tijekom ivota postoje brojne inter-

akcije izmeu unutarnje i vanjske okol ine. Vanjska okoli na obuhvaa

kozmike sile (makrokozmos), dok su unutarnje sile (mikrokozmos)

voene principi ma vatapittakapha. Temeljni princip avurvedskog

lijeenja dri da osoba moe uravnoteiti unutarnje sile promjenom

prehrane i ivotnih navika i tako uspjeno odoljeti promjenama u

njenoj vanjskoj okolini (promjena vremena, godinjih doba, dolazakbolest i, itd.).

Razumijevanje tridosha

U skladu s nauavanjem avurvedske medicine, prvi zahtjev u

samoizljeenju i lijeenju drugih jest pravilno razumijevanje ove tri

closhe. Koncept vatapittakapha je temelj Ayurvede i sadri u sebi

potencijal s kojima je sposobna uiniti pravu revoluciju u tradi-

cionalnom sustavu lijeenja na Zapadu. Ipak, ovaj koncept tridoshe,

nama Zapadnjacima, teko je objasniti na lak i prihvatljiv nain. Zdra-

vi smo kad su sve tri doshe u naem tijelu u ravnotei. Ako je nekadosha poveana ili smanjena, mi smo bolesni.

1. Vata je pokretaki princip; ono to pokree je vata. Ona je ivo-

tna energija iliprana (ivotni zrak) koji pokree. Smjetena je uglav-

nom u debelom crijevu i upljinama zdjelice. Ako vata nije zrak ka-

kav mi znamo, to je onda;1 SrimadBhagavatam naziva vatu "ivot-

nom energijom" (S.B.,3.6.9). U objanjenju znaenja ovog stiha, re-eno je da su ove ivotne energije u obliku deset vrsta ivotnih zraka

koji cirkuliraju tijelom.

Deset vrsta vata ili zraka se opisuju na sljedei nain: glavni pro-

lazi kroz nos disanjem i naziva seprana. Onaj koji prolazi kroz crije-va, kao zrak koji izba cuje ili izluuje, naziva se apana. Zrak koji regu-

lira hranu u elucu i ponekad se uje kao podrigivanje je samana.

Onaj koji prolazi kroz grlo i ije zaustavljanje izaziva guenje se nazi-

va udana. Zrak koji krui itavim tijelom se naziva vyana zrak.

Takoer postoji i pet suptilniji od gore spomenuti pet zraka. Onaj ko-

ji omoguava otvaranje oiju, usta, itd. naziva se naga zrak. Onaj koji

poveava apetit se naziva krkava, a onaj koji pomae grenje se nazi-

va kuruna. Zrak koji pomae oputanjc kad irom otvorimo usta (pri


19/83

zijevunju) se naziva devadatta zrak, a onaj koji pomae odravanju

se naziva dhananjayna zrak. Svi ovi zraci potiu iz centra srca. Ayur-

veda opisuje svojstva vate, kao i nain na koji se oituje u tijelu. Kao

to zrak u atmosferi moe biti primjeen samo kada stupi u odnos s

predmetom koji dodiruje (npr. vjetar, prolazei kroz drvo pokree li-

stove), tako se i vata oituje u tijelu kao kretanje i bol. Stanina po-

kretljivost (pokretanje individualnih stanica), impulsi na ivanim

zavrecima, senzorne i motorne aktivnosti (osjetljivost osjetila i kre-tanje), respiracija i probava su rezultati vata principa. Bol i zadovo-

ljstvo se osjeaju uslijed vate.

Svojstva vate su sljedea:

1. najlaka je od sve tri doshe

2. nevidljiva i bezbojna

3. suha, hladna i gruba

4. najkrai val od sve tri doshe

5. nalazi se u prostoru ili vakumu (naunik Washore, stanini

biol og je dokazao da oko svake stani ce postoji vakum, pozna t kaostanina vakuola. Vata se nalazi u ovom prostoru oko stanice.)

6. osjea se u tijelu kao kretanje i bol.

Vata, ili ivotni zrak, proima itavo tijelo. Postoje i naroita mjes-

ta u kojima je vata koncentrirana. Ova mjesta, kako je reeno u Ayur-

veda su sljedea (Vidi si. 1 na str. 43):

1.Pakasahya pankreas i uaoenum (ovo je glavno sredite vate

u tijelu)

2. Kathi karlini pojas

3. Sakthi svi zglobovi4.Shotra ui

5.Asthi kosti

6. Sparshaindriya koa

Postoje podjele ili vrste vate (ivotnog zraka) prema funkciji. Ove

podjele i njihove funkcije ukratko su opisane u objanjenju znaenja

SrimadBhagavatama (2.3.9). Pet glavnih ivotnih zraka se naziva-

ju: praua. udana, vyana, sama na i apana.

Prana je smjetena u glavi. Podruje njenog djelovanja je od glave

do grla, od grla do grudi i natrag prema glavi.

Navest emo funkcije prane.

A) fine (suptilne) funkcije:

1. uva ili obuhvaa buddhi (inteligenciju)

2. uva ili obuhvaa manas (um)3. upravlja radom (otkucajima) srca4. upravlja aktivnostima deset osjetila5. strah6. tjeskoba7. praznina8. nepostojanost

B) grube funkcije:

1. disanje (udisanje)

2. gutanje3. eruktacija ili podrigivanje4. kihanje5. izbacivanje pljuvake i sluzi

Udana je smjetena u grudima. Podruje njenog djelovanja je od

nosa do grla, od grla do pupka i natrag.

Navest emo funkcije udane.

A) fine funkcije:

1. ouvanje memorije (kada je udana poremeena dolazi do amne-

zije)

B) grub e funkcije:

1. disanje (izdisanje)

2. govor i vokalizacija

3. snaga za dranje predmeta (stisak, zahvat)

4. sposobnost osjeanja jezikom

5. sjaj koe


20/83

Vyana je smjetena u srcu. Putuje dijagonalno kroz tijelo (preko

pupka) prema potrebama tijela.

Navest emo funkcije vyane.

A) fine funkcije:

1. omoguuje svjesnosti da se za vrijeme spavanja povue iz tijela

u oblast srca i da se pri buenju vrati u cijelo tijelo

B) grube funkcije

1. regulira disanje i prilagoava tjelesne funkcije za vrijeme

vjebanja kako bi sprij eila pre mor

2. omoguuje savijanje (nagib) glave i trupa3. otvaranje i zatvaranje onih kapaka

4. upravlja autonomnim ivanim sustavom

Samana je smjetena u tankom crevu, putuje sustavom za probavu

od eluca do duodenuma, te do crijeva i guterae. Ona regulira va-tru probave.

Navest emo funkcije samane.

1. nepre kidno odrava vatru probave (poznat u kaofataragni)

2. regulira apetit

3. gura probavljenu hranu (rasa) u limfne kanale za dalju distribu-

ciju tijelom

4. izdvaja fekalni sadraj od rase

5. nareuje apana vayu da dalje odnese fekalni sadraj kako bi bio

izbaen.

Apana vayu (dalje apana) smjetena je u rektumu (debelom crije-

vu). Putuj e do anusa, mara) , mokra nog mjehura i uret re (mokra-

ovoda), te natrag do rektuma (zadnjeg crijeva).

Navest emo funkcije apane.

1. regulira izbacivanje fekalnog sadraja

2. odrava fetus u materici3. regulira kontrakcije pri poroaju i gura bebu niz poroajni kanal

za vrijeme poroaja (pobaaj i carski rez su uzrokovani nepravil-

nim djelovanjem apane).

Ovo je pet glavnih dijeljena vate, tjelesnih ivotnih zraka.

Sljedei energetski princip koji nastaje jepitta.

2. Pitta je toplotna energija (sok koji stvara toplinu) izraena utekuem obliku.

Njene odlike su sljedee:

1. svjetla je

2. topla ili vrua i prodirua3. ukasta po boji i uljnata

4. stvara otar, gorui osjeaj kiselog mirisa

5. po karakteru je vrela, viskozna (gusta) tvar, pokretna

6. daje boju koi i auri oko tijela

7. moe se vidjeti osjetilom vida8. neprijatnog okusa

9. u tijelu se osjea kao toplina. Kao i ivotni zrakovi, i pitta putu-

je kro z t ijelo (ona je topli nska energija u svakoj stani ci) , ali ima

i naruita sredita u kojima je smjetena.

Sredita pitte su sljedea (Vidi si,1, str. 43):

1.Nabhi pupak

2.Samashi tanko crijevo i eludac

3.veda znojne ljezde

4.Rudiram krv5.Rasa limfa

6. Srak vid (oi)

7.Sparshaindriya koa

Postoji pet vrsta pitta prema funkciji. To su: pachak, ranjak,

sadak, alochak i brajak.

1. Pachak pitta je smjetena u guterai (prolazi od eluca do gu-

terae) i u unim kanalima. Njena uloga je da pomae vatru pro


21/83

bave.

2.Ranjak pitta je smjetena poglavito u unoj kesici i elucu. Boji

rasu (limfu) ukastom bojom. Stvara tjelesnu temperaturu. U viku,

stvara temperaturu viu od normalne. Izaziva glad i ed.

3.Sadak pitta ostaje samo u oblasti srca. Ima nekoliko vanih finih

uloga. Pomae inteligenciji u moi rasuivanja, stvara snagu volje i

odlunost, daje snagu lanom ja, ali i istoj inteligenciji, ve prema

elji pojedinca. Izaziva srdbu, mrnju i zavist.4.Alochakpitta je smjetena u oima. Omoguuje boju oiju i du-

binu vidnog polja, te opaanje.

5.Brajakpitta se nalazi pod koom. Regulira temperaturu povri-ne tijela, upravlja znojnim lijezdama i pomae vati u osiguravanjusjaja koe.

Trea i posljednja dosha to se stvara je kapha.

3. Kapha je vrst energetski princip. Moe se usporediti s amino

kiselinama i bjelanevinama koje izgrauju grubo tijelo.

Osobine kaphe su sljedee:

1. najtea je i najsporija od sve tri doshe2. vrsta je, uljana, sluzava

3. meka je i hladna

4. nosi pittu i vatu u sebi

5. opaa se kao svijetlea, bijela, viskozna tvar.

Kapha je smjetena u tijelu na sljedeim mjestima

(Vidi si. 1, str. 43):

1. Uruhu grudi (glavno sredite kaphe)

2. Kantha grlo

3.Sirah glava

4. Klome debelo crijevo i eludac

5.Avarana sinovijalne membrane (u velikim zglobovima)6. Grahanam nosl.Jihva jezik

8. Medha salo

Kao kod vate i pit te, i kod kaphe postoji pet podjela:

l.Avalambak kapha se nalazi u grudima, akumulator je energije i

daje snagu, daje stabilnost i oblik grudnom zidu i vitalnim organima

(srcu, pluima i jednjaku) smjetenim u grudima. Takoer djeluje

kao nadzornik za cijelo tijelo i upuuje kaphu u podruja gdje je

potrebno. Upravlja privrenou, posesivnou i opratanjem.

2. Kladak kapha je smjetena u elucu. Kada hrana doe u elu-dac iz jednjaka u neprobavljenom obliku ova kapha preuzima hranu,

mjesi je u tjestastu masu i predaje dalje jataragni, vatri probave.

3. Bodha kapha je smjetena na jeziku. Daje mo razdvajanja na

hrane, na onu koja je ukusna i na onu koju ne treba jesti. Mjesto je

pohlepe.

4. Tarpak kapha je smjetena u glavi gdje radi na podmazivanju

mainerije osjetilnih organa (uiju, oiju, nosa itd.).

5. Slashak kapha se nalazi u svim zglobovima tijela. Podmazujezglobove u obliku viskozne uljevite tekuine poznate kao sinovijalna

tekuina.

Ovo su mjesta na kojima su smjetene tri doshe, te njihove podjele

i funkcije kako su opisane u ayurvedi. Doshe odravaju tijelo u fun-

kcionalnom stanju u nazonosti duhovne due. Kada su jedna ili vie

dosha van ravnotee, javlja se bolest. Prema tome, zdravlje i duina

ivota ovise o ravnotei tri doshe.

Da bi se odrala ravnotea ayurveda naglaava pet faktora:

1. odgovarajua dijeta, gladovanje, ajevi i izbor odgovarajue hra-

ne

2. tjeles ne vjebe: asane i pranayama Qiathayogd)3. reguliranje (ili apstinencija) od spolnih odnosa, ivotna sadha

na

4. odgovarajua mentalna aktivnost: meditacija, mantre, koncentra-

cija

5. nezagaena okolina: zrak, voda, hrana.

Ravnotea izmeu tridoshe je vrlo vana za nae zdravlje. Npr.

princip zraka je potreban za tjelesnu vatru, ali voda je nuna da kon


22/83

trolira vatru. Inae bi tjelesna vatra spalila tkivo. Vata pokree ka-

pha i pittu jer su one nepokretne. Vata je glavna tzv. "kraljica"

dosha. Doshe imaju tri osnovne funkcije:

1. Vata kontrolira kretanje

2.Pitta kontrolira metabolizam

3. Kapha kontrolira strukturu tijela

One zajedno upravljaju svim metabolikim aktivnostima:

1. anabo lik e aktivnosti kapha

2.katabolike aktivnosti vata

3. metabolike aktivnosti pitta


23/83

Ukoliko se desi da je u naem organizmu naruena vata, to e rezul-

tirati poveanjem katabolizma koji e utjecati na slom raznih funkci-

ja u tijelu. Poras tpitte naruava metabolizam, porast kaphe poveava

anabolizam, a porast vate dovodi do istroenosti i iscrpljenosti katab-

olizma. U naem djetinjstvu, anabolizam i kapha element dominira-

ju bud ui da je to vrijeme naglog fizikog rasta. U odrasl ih je domi-

nantan pitta element jer je u to vrijeme tijelo zrelo i stabilno., U

starosti prevladava vata element i katabolizam jer tijelo poinjepropadati. Svaka osoba u sebi posjeduje kombinaciju sva tri elemen-

ta, ali uvijek jedan od njih prevladava u tijelu.

1.Anabolik hrana koja potie anabolizam. Anabolizam su kon

strukivni, stvaralaki procesi u tijelu .

2. Katabolik hrana koja potie katabolizam. Katabolizam je vid

metabolizma koji razgrauje.

3. Metabolizam je ukupnost biofizikih i kemijskih procesa pri

pretvorbi hrane pomou kojih ivi organizam odrava ivot i djeluje.

Doshe imaju prirodan odnos ravnotee u odnosu

8:4:2, (vata:pitta:kapha).

2.2.1.2. Odreivanje osobne tjelesne grae

Uvod

Pruamo vam detaljan opis tri tipa konstitucije. Vano je zapamtiti

da su ovi opisi odraz istog gledita svakog graevnog elementa, a ni-

jedna osobn a graa nije graena samo od jednog jed ino g element a.

Svaka osoba je kombinacija sva tri elementa, s jednim ili vie eleme-

nata koji prevladavaju.

Ove karakteristike tipova konstitucije su prilagoene prema rasnimtendencijama i kulturolokim sklonostima, jer razliite rase i kulture

imaju prirodne sklonosti za odreenom konstitucijom tijela i karak-

teristinom nainu ivota.

Na primjer, Afrikanci imaju tamnu kou, a Indijci jedu ljutuhranu.

Stoga upozoravamo itatelje da ne donose konane zakljuke o sebi

temeljene na ovim konstitucionalnim opisima. Odreivanje tipa kon-

stitucije koritenjem tablice, trebalo bi sluiti samo za openito pred-

znanje koje e upotrijebiti u razliitim podrujima ivota, kao to je

npr. prehrana, u cilju odabiranja pravilnog naina ivljenja koje e

razvijati dobro zdravlje.

DOSHA PRAKRITI

Dosha prakriti je sanskrtski naziv glavnog shvaanja Ayurvede.

Prakrit i znai priroda odreenog tijela, priroda okoline, supstanca

ili bolest. Dosha, kao to smo ve objasnili, tri su energetska princi-pa nazvana vata, pitta i kapha. Iako ih zapadna medicina ne pozna-

je i ne priznaje kao takve, ove doshe postoje svuda u materijalnoj pri-

rodi kao transformacija tri oblika prirode.

Okolina i doshe

Doshe u tijelu su aktivne. Postoje doshe i u naoj okolini. Imajui

na umu da se vata princip odnosi na princip ivotnih zraka, pitta

dosha na princip toplotne energije, a kapha dosha na princip vrste

materije, moemo razumjeti da promjene u okolini takoer uzrokuju

i promjene u ravnotei dosha. Ayurveda kontrolira sve prema ovomkonceptu. Na primjer, planinski kraj ima prevladavajuu vata doshu

u zraku, morska obala ima prevladavajuu kapha doshu u zraku, dok

pustinja ima prevladavajuu pitta doshu u svom zraku. Ito tako

izvorska voda je kapha, kinica je vata, a rijena voda je vie pitta po

svojoj prirodi. " *

Vrijeme i doshe

Kada zapue hladan, suh vjetar, u vama reagira vata, jer je ona ta-

kve prirode. Svaka dosha prepoznaje odreenu vrst vremena koje je

potie, prema principu "slino govori slinom."Kapha sezona pada u proljee od sredine oujka do sredina lip-

nja. Pitta sezona pada u ljeto i ranu jesen od sredine lipnja do sredi-

ne listopada. Vatasezona pada u kasnu jesen i zimu od sredine listo-

pada do sredine oujka. Kalendarsko godinje doba koje se apsorbira

jes t jesen . Podijel jena je izmeu dviju dosha. Jesen se smatrapi tt om

tako dugo dok pevladava toplo vrijeme, a vatom im se pretvori u

hladno, suho i vjetrovto. Zato ovjek treba biti paljiv da bi usposta-

vio cjel ogodi nju ravnot eu. Tri ayurvedske sez one samo su pribli


24/83

no odreene i moraju se prilagoditi lokalnim uvjetima. Nije kalen-dar nego je priroda ta koja nam govori kad dolazi do utjecaja na odre-enu doshu. Svaki vlaan, hladan, oblaan dan uzrokovat e porastkaphe, bez obzira dogaa li se to u jesen, zimi ili u proljee. Doshesu vrlo osjetljive na vrijeme. Hladno, suho vrijeme zajedno s vjetromakumulira vatu. Toplo vrijeme akumulira pittu, naroito ako je vla-no. Hladno, vlano vrijeme ili snijeg akumulira kaphu. Rije "aku-mulira" znai da se poveava u skladu s utjecajem iz okoline. Ako

previe poraste, akumulacija prerasta u pogoranje, ozbiljno stanjeneravnotee. Razlog zato dosha moe biti poremeena i izvan njenesezone je taj to postoji odgoda ili prelijevanje, kao npr. kada osje-ate prehladu u ljeti. Potrebno je neko vrijeme da se dosha akumuli-ra do toke kada poinje ometati tjelesno funkcioniranje. Jo jednastvar koja utjee na doshe je vrijeme tijekom dana, shodno poloajuSunca u odnosu na Zemlju. Neposredno prije izlaska Sunca, sat itridesetest minuta, je brahmamuhurta vrijeme kada su sve doshe

jednako uravnot eene. Ayurveda kae da je to najbolje vri jeme zayoga sadhanu, prakticiranje yoge ili pobonih (rtvenih) obreda.Jutro, od izlaska sunca do 10 sati ili podneva, najbolje je vrijeme za

aktivnost. Tijekom ovog vremena moe se kontrolirati vata dosha.Takoer je poveana kapha dosha. Od 10 sati ili podneva do pri-blino 16 sati poveava se aktivnost pitta doshe. Pitta, poto je to-plinska energija, ini da je vatra probave najjaa u ovo doba dana.Tijekom ovog vremena pojaana je i e. Od 16 sati popodne do 19pred veer (do zalaska sunca), poveava se kapha i vata dosha. Tije-kom ovog vremena ne treba spavati. Nakon 19 sati, tj. zalaska suncado sljede eg jutra, poveava se vata dosha. Tada treba biti manjeaktivan, uzimati tople napitke ili vrlo lak obrok i odmarati se. Isto ta-ko od zalaska sunca pa do izlaska nije samo vrijeme vate. Npr. od za-laska sunca do 22 sata ponovno je i vrijemkaphe, hladan zrak, vrije-me inercije s malo energije. Od 22 uveer do 2 ujutro vrijeme je ipit

te kada se hrana probavlja. Od 2 ujutro do izlaska sunca ponovno jevrij eme vate. Vata regulira kretanje, i im se ljudi probude izluujuotpadne tvari. Najpovoljnije je da odmah im ustanemo izluimootpade tvari. Lake emo obavljati jutarnje dunosti. Stoga trebamotijelo naviknuti na to. Dakle, doshe se mijenjaju tijekom 24 sata, alise sve tri mijenjaju i tijekom 12 sati. Utjecajnij e su promje ne tijekomsvakih 12 sati i njih se treba pridravati. Dorukovati treba rano uju-tro imedu 7 i 8 sati (ljudi vata ipitta grade). Ljudi kapha grade ne

bi trebali dorukovati, je r jedenje u vri jeme kaphe poveava kaphu.

Najbolje doba dana za ruak je od 10 do 14 sati. Dobro je jesti kada

je su nce visoko na nebu, je r je sunce blizak prijatel j ovjeku, daje

vatru. Veerat i bi trebal o do 18 sati , laganu hranu. Do 21 sat elu dac

e biti prazan, a san zdrav. Jedenje kasno naveer naruit e doshe i

san e biti poremeen, probudt ete se neodmorni.

Utjecaj sunca i mjeseca

Sunce jaa pittu i ljudi koji pate od bolesti povezanih s pittom

mogu imati vie problema ljeti. Mjesec je povezan s ljudskim umom.

Boica vode je ta koja vlada kaphom. Osobine su: hladno, bijelo,

polagano i gusto. To su i osobine kaphe. Pun mjesec pojaava kaphu

u tijelu i izaziva plimu u moru, a poveano je prisustvo vode u svim

oblicima ivota. U to vrijeme poveat e se sve bolesti ljudi vezane za

kaphu.

Utjecaj razdoblja ljudskog ivota

Ayurveda ui da postoj e tri vana razdobl ja ivota: djetinjstvo, zrel o

doba i starost. Djetinjstvo je doba kaphe. Zato djeca mogu patiti od

mnogih bolesti kaphe: kongestija, prehlada, kaalj i izluivanje sluzi.

U to vrijeme hrana malog djeteta je majno ili kravlje mlijeko koje

moe poveati kaphu. Majino mlijeko, ako se majka pravilnoayur

vedski hrani, je izbalansirano i ne bi trebalo poveavati kaphu. Ovaj

vremens ki peri od t raje do 16 godina. Zrelo doba je od 16 do 50 godi-

na. To je vrijemepitte kada je ovjek aktivan i pun vitalnosti. U ovom

dobu este su tegobe vezane uz poremeaj pitte. Starost je doba va-

te. Tegobe starosti mogu biti vata poremeaji: drhtanje, slabljenje,

gubitak daha, artritis, gubitak sjeanja i bore. Kako bi ovjek mogao

odreditiprakriti ili prirodu svoga tijela, ayurveda iznosi mnoge odli-ke razliitih vrsta tijela. Tablice u testu koja slijedi daju samo kratak

pregled ovih odlika. Naravno, ni jedno tijelo nije samo jedna od ovih

priroda: vata, pitta, kapha. Svako ima pomijeaneprakriti, s tim da

jedna ili dvije prevladavaju.


25/83

OTKRIVANJE TJELESNOG TIPA ILI PRIRODE

Upute za koritenje tesla

Za otkrivanje vaeg tipa predloena su dva pomagala. Prvi je test

koji je sastavljen od tvrdnji koje su priroda samo vata, pitta i kapha

tipova, iako smo ranije rekli da prema Avurvedi im deset osnovnih ti-

pova. Treba samo znati odabrati pravu kombinaciju. Test koji slijediupravo to omoguuje. Va izbor odreenih tvrdnji bit e upravo va

tip. Sve ovisi o vaem pravom izboru.

Drugo pomagalo je popis bolesti koji je naveden u poglavlju 3.7.(str. 73). Kako se koristi ovo pomagalo, objanjeno je uz sam popisbolest i.

Prakriti tvrdnje su prirodni ayurvedski opisi tipova: vata, pitta,kapha; naravno, vrlo skraeno.

Naredni test podijeljen je u tri odjeljka: vata, pitta i kapha. U nje-

mu su navedene tvrdnje grubih i suptilnih fizikih osobina i osobine

ponaanja, za svaki tip (vata, pitta i kapha). Te tvrdnje su priroda

(prakriti) za svaki tip. Izbor grubih fizikih osobina bit e oit ili la-gan. Tee ete se opredjeljivati kod finih fizikih osobina, osjeaja,

miljenja itd. Najtee se opredjeljivati kod osobina ponaanja.

Moete odgovarati na dva naina:

1. Da prema sjeanju identificirate i ocijenite (bodovima od 1 do 6)

navedene tvrdnje za stanje kad ste zdravi, tijekom svog ivota ili ba-

rem zadnjih nekoliko godina.

2. Da prema sjeanju identificirate i ocijenite (bodovima od 1 do 6)

navadene tvrdnje za vae stanje kad ste bolesni, zadnjih nekoliko go-

dina. Dobit ete dva rezultata jednog testa.

Prikaz zdravog stanja je vaa priroda, prirodna konstitucija. Kon-

stitucija vaeg bolesnog stanja je narueno stanje koje treba popravi-

ti, tj. vratiti vas u vae prirodno stanje. Ona dosha koja ima vie bodo-

va u naruenom ili bolesno m stanju je por emeena i na nju treba dje-

lovati, tj. vratiti je u zdravo ili prirodno slanje. Tada e vae bolesti

nestali. Ako niste u mogunosti odgovoriti na dva naina, odgovorite

na jedan, va nain. I to e biti dobro, iako malo nepreciznije. Prije

ispunjavanja testa pitanja ili tvrdnje trebate proitati paljivo. Najpri-

je ponit e s pitanj ima koja se odnos e na vata doshu.

Bodujte svako pitanje ili tvrdnju bodovima od 0 do 6.

Znaenje:

0 uope se ne odnosi na meneOd1do 2 = uglavnom ne odgovara (neto se malo odnosi na mene)Od 3 do 4 = djelomino odgovara (moe se djelomino odnositi na mene)Od 5 do 6 = najvie odgovara ili najvie se odnosi na mene, gotovo uvijek

Npr. ako prvom pitanju date 6 bodova, drugom 4 a treem 2, va

zbroj do tog pitanja bio bi 6+4+2=12. Na isti nain zbrojite bodove

cijelog odjeljka i tako ete dobiti zbroj vata bodova. Ne zaboravite da

to uinite dva puta: za zdravo i bolesno slanje. Zatim tako nastavite s

pitanjima za pittu i pitanjima za kapku. Kad zavrite imati ete tri,

odnosno 6 razliitih zbrojeva. Za svaku doshu posebno (dva). To je

va osobni tjelesni tip. Jed an tip je u zdravom ili pri rodnom stanju, a

drugi u bolesnom ili neprirodnom stanju. Ako elite moete i za svo-

ju bebu napraviti test. Sada hrabr o naprij ed.

T E S T O V I

Vata pr akri ti

1. Za bebe

Prakriti tvrdnje Ne odgovara Djelomino odgovara Najvie odgovara

1. tjelesna teina pri roenju

ispod 3 kg o 1 2 3 4 5 6

2. mrave grae 1 2 3 4 5 6

3. nou loe sanja . 1 2 3 4 5 6

4. sklonost ka eluanim bolovima 1 2 3 4 S 6

5. moraju se tjerati na sisanje , 1 2 3 4 5 6

Ukupno vata bodova:


26/83

2. Za odrasle Pitta prakriti


27/83

Ako ste na kraju test iranj a dobili ove bodove: vata=S0, pitta=75,

kapha=S5, tada ste trodani tip koji je vrlo rijedak. Stoga ponovite i

provjerite svoje odgovore. Moda ste dvodani tip koji je najei.

Ako nist e sigurni, pitajte ayurvedskog lij eni ka.

U Ayurvedi su iznesene detaljno mnoge kombinacije ovih trijuosnovnihprakriti. Na je cilj da ovdje predstavimo ovaj osnovni kon-

cept. Postoje i odlike koje ukazuju na viak ili manjak u svakoj od

ovih dosha. Neke od tih odlika su sljedee:

Previe vate moe da dovesti do groznice, drhtanja, napuhnutog

trbuha, insomni je (nemogu nos ti da se zaspi), slabosti , razgovorlji

vosti, nedos tatka samopouzdanja. Da bi se kont rol ira o viak vate tre-

ba uzimati lake ali est e obr oke slatke, kise le i slane hrane, masau

cijelog tijela sezamovim uljem, cnemu toplom vodom i ricinusovim


28/83

uljem, snehan i svedan. Takoer loptice vate natopljene toplim uljemutapkati po glavi.

Viak pitte moe dovesti do jake edi i gladi, osjeaja gorenja, po-remeenog ili isprekidanog sna, ukastog obojenja koe, oiju, mo-krae i stolice. Da bi se kontrolirao viakpitte, prehrana treba obu-hvatiti slatku, gorku, oporu i hladnu hranu, ruinu vodici, ghi i mlije-ko. Takoer pomae pasta od sandalo vine na elu, na rukama (aka-

ma) i nogama (stopalima), noenje cvjetnog vijenca, vata natopljenahladnim mlijekom i stavljena preko onih kapaka, hladna kupka, bla-gi laksativ i proista krvi (kao to je sok od draguca). Takoer sepreporuuje trljanje stopala ghijem i malo soli pomou predmeta odnehrajueg elika.

Viak kaphe moe dovesti do nedostatka apetita, lijenosti, otealosti, tekog disanja, predugog spavanja, kalja, hladnih udova i bljeoe koe. Da bi se kontrolirao viek kaphe, preporuuje se laka dije-ta ili gladovanja.Trebali bi prevladavati gorki, ljuti i opori (trpki)okusi. Vrua juha sa zainima i proso su dobre namirnice. Treba uzi-mati vrlo malo ili nimalo sira, slatkia ili penice. Tjelovjeba trebapostati dio svakodnevne rutine; najbolje je brzo hodanje.

Doshe moga biti u tijelu i u nedostatku.

Nedostatak vate moe dovesti do premora, mentalnih poremea-

ja, trnjenja udova, nespos obno sti osjetilnih organa.

Nedostatak pitte moe dovesti do gubitka sjaja, nedostatka apeti-

ta i niske tjelesne temperature.

Nedostatak kaphe moe dovesti do nesvjestice, slabosti u zglobo-

vima i osje aja pra znin e u glavi.

Takoer, doshe se mogu i poremetiti. Ovo je poznato kao kaupi

ta dosha.

Kada je vata poremeena, smjer ivotnih zraka je suprotan.

Kada je pitta poremeena dolazi do krvarenja.

Kada je kapha poremeena dolazi do kome.

Ghi uvijek neutralizira pit tu. Hladan vjetri i hladna tekua voda

stvaraju mir u sve tri doshe. Fotografija gole ene uznemiruje sve tri

doshe. Kobrin otrov ulazi u vata doshu i iri se kroz cijeli ivani sus

tav. Topla voda s dodatkom limuna i meda, ili s pra hom dumbi ra,

kontrolira viak vate, raspruje kapha i otklanjapit tu stvarajui znoj

i mokrau. Hladna voda kontrolira viakpitte, a poveava vatu ika-

pku. Ledeno hladna voda remeti vatu. Sva voda ukoliko se pretho-

dno prokuha bit e laka i pomoi e uravnoteenju dosha. U Avurvedi nisu samo analizir ani tijelo i i nio ci ovjekove sredine , ve su i

pojedini organi i pojedine patologije (oboljenja) objanjeni prema

svojoj prakriti. I opet, na cilj ovdje nije da ulazimo u dubinu, naro-

ito zbog toga to, ukoliko se ovjek ne koluje za primjenu ovih

znanja, moe zloupotrijebit i svoje ogr ani eno znanje.

Samo informacije radi, navodi se tablica glavnih organa i njihovih

prevladavajuih dosha (Vidi si. 1, str. 43 Unutranji organi grubog

tijela).


29/83

Organi imaju svoje prevladavajue doshe, ali u bolesnom stanju bi-

lo koja od dosha se moe poremetiti. Na primjer, una vreica je

pitta organ. Ali moe izazvati poremeaj vata doshe, koji izaziva

smetnju kao to je una kolika (bolni grevi crijeva). Ukolikopittaizazove poremeaj une vreice, moe doi tlo akutne utice. A uko-

liko je kapha dosha poremeena, moe se razviti uno kamenje.

Vidimo da su dijagnoza i lijeenj e sloen pos ao za onog tko je ui o

aynrvedsku medicinu, stoga ih treba ostaviti za onu nekolicinu kojisu kvalificirani. Umne spekulacije nee zadovoljiti.

2.2.1.3 Strukturni elementi grubog tijela

1. DHATU

Nae tijelo se sastoji od sedam osnovnih i vitalnih tkiva zvanih dha

tui. Sanskrtska rije dhatu znai "graevni element". Tih sedam

dhatua je odgovorno za cijelu strukturu tijela. Dhatui odravaju fun-

kcije razliitih organa, sustava i vitalnih dijelova tijela. Igraju bitnu

ulogu u razvoju i hranjenju tijela. Dhatui su dio biolokog obrambe-

nog mehanizma. Uz pomo agnija odgovaraju za imunoloki meha-nizam. Kad je jedan dhatu oteen, on utjee na sljedei dhatu, \cvsvaki dhatu prima hranu od prethodnog dhatua. Dhatu stvara hra-

na koju jedemo. Nakon probave, upotrebljiv dio hrane postaje rasa(limfa), koja je prvi dhatu Od rase (limfe) stvara se drugi dhatu,

rakta (krv). Rakta i rasa u kombinaciji zajedno stvaraju trei dhatu.

mamsa (miie). Ovim procesom se dalje stvaraju ostali dhatui. Oni

su, po redu:

1.Rasa (plazma) sadri hranjive tvari iz probavljene hrane i hranisva tkiva, organe i sustave, posebno odrava normalnu funkcijumjesenice u maternici i izluivanje mlijeka

2. Rakta (krv) upravlja dovodom kisika u sva tkiva i vitalne organei odrava ivot, krvne ile i miina tkiva

3.Mamsa (mii) prekriva osjetljive vitalne organe, odrava glatke

miie i kou, pokree zglobove i odrava fiziku snagu tijela

4. Meda (masnoa) odrava potkonu mast, nauljenost i podmazanost svih tkiva i znojenje

5.Asthi (kost) nosei je dio tjelesne strukture; odrava zube, noktei kosu

6.Madhya (ivci i kotana modina) ispunjava kosti i prenosi motoroke i senzorike impulse, te odrava djelovanje suznih lijezda

7. Shukra i arthav ili virya, sjeme (reproduktivna tkiva), sadresastojke svih tkiva i odgovorni su za reprodukciju; odrava djelovanjespolnih organa.

Shukra, poznata i kao virya, ivotna je sutina, bit. Virya ne osta-je samo u spol nim organi ma, ve obuhvaa itavo tijelo i isijava svje-

tlost kao tjelesni sjaj, ili auru. Sauvana virya daje snagu, hrabrost iodlunost. Izgubljena uludo ili potroena, virya izaziva slabost, kuka-

viluk, nekoncetrir anu intel igenciju. Ayurveda naglaava da muka-rac treba uvati svoje sjeme. Stoga ayurveda upozorava da sjeme ne

bi trebalo gubiti bez svrhe. Svrhu seksa Bhagavadgita definira kaoharmu, ili religiozni princip seksualnog ivota radi potomstva kojebi bilo spa eno od drugog roenja u materi jalnom svijetu.

Sedam dhatua trebamo shvatiti kao prirodni, bioloki, postupnired izraavanja. Nakon probave hrane, "hranjiva plazma", ahara ra-

sa sadri hranjivost za sve dhatue. Ta "hranjiva plazma" se trans-formira i oplemenjuje uz pomo topline nazvane dhatuagni, tj.agnijem svakog dhatua prije nego to je dotini dhatu koristi. Kaoto je ve spomenuto rasa se pretvara u raktu, koja se dalje oitujeu mamsu, medu itd. To pretvaranje se dogaa uz tri osnovne radnje:

1. Navodnjavanje ili hranidba hranjive tvari se pre nos e do

sedam dhatua kroz krvne ile.

2. Izbor svaki dhatu izdvaja hranjive tvari koje su mu potrebne

da bi se njegove fizioloke funkcije odvijale.

3. Izravno pretvaranje kako hranjive tvari prolaze kroz svakidlHitu, stvara se hrana za gradnju narednog dhatua.

Ta tri procesa (navodnjavanje, izbor i pretvaranje) istod obno se

odvijaju u tvorbi sedam dhatua. Dhatui se hrane i preobraavaju dabi odrali normalne fizioloke funkci je razliiti h tkiva, organa i sus-

tava. Kada postoji poremeaj u ravnotei vatapittakaphe, dhatui

su izravno zahvaeni. Uznemirene doshe (vata, pitta ili kapha) i

oteeni dhatui su uvijek izravno ukljueni u procesu bolesti.

Zdravlje dhatua se moe odrali poduzimajui korake za odranje

vatapittakaphe u ravnotei kroz pravilnu dijetu, vjebu i program

pomlaenja.


30/83

2. AGNI

Agni je sedam vrsta agnis ili toplinskih energija u tijelu. Od ovihsedam, Jataragni, ili vatra probave je najvanija. U Bhagavad^Ui(dalje BG.), se kae kako je Gospodin sam Jataragni: aham vais*vanavo bhutva, "Ja sam vatra probave u svakom ivom tijelu." (B G.15.14). Svaki dhatu, ili element, ima vlastitu vatru prisutnu u sebi.

Svaka od sedam agnis pomae tom dhatuu u preobraavanju u na-rednu dhatu (limfa u krv, krv u miie itd.). Vatra krajnjeg elemen-ta, shukra ili virya, transformira toplinsku energriju u svjetlo, te i-

vo tijelo stvara sjaj (au ru) . Agni je bioloka vatra koja upravlja meta-bol izmom. Slina je u svojoj funkcijipitti i moe se smatrati sastav-nim dijelomp/Yta sustava u tijelu, koja funkcionira kao katalitika si-la u probavi i metabolizmu. Pitta sadri energiju zagrijavanja kojapomae probavi. Ta energija zagrijavanja je agni. Pitta i agni su, u

biti, isto s jedno m supt ilno m razlikom: pitta je ono to sadri, aagni je sadraj. Pitta se oituje u elucu kao eluana vatra, agni.

Agni je kiselost u prirodi i njegovo djelovanje razgrauje hranu i po-tie probavu. On je takoer suptilno povezan s pokretima vate jer

tjelesni zrak uzrokuje plamen tjelesne vatre. U svakom tkivu i stanicije naz oan agni i potreban je za odravanje prehrane tkiva i odra-nje autoimunolokog mehanizma. Agni unitava mikroorganizme,strane bakterije i toksine u elucu i crijevima. Na taj nain titi floruu tim organima. Dug ivot ovisi o agniju. Inteligencija, shvaanje,percepcija i razumijevanje su takoer funkcije agnija. Boja koe seodrava pomou agnija, a sustav enzima i metabolizma potpunoovisi o njemu. Sve dok agnipravilno funkcionira, procesi razgradnjehrane, apsorbiranje i asimilacija te hrane u tijelo e se odvijati glatko.

3. EST RASA

Za vrijeme trudnoe u majinoj maternici, utelovljena dua razvija

svih sedam dhatua. U poetku su oni posueni od majke, ali nakon

etvrtog mjeseca tijelo poinje stvarati svoje vlastite. Pri kraju fetal-

nog ivota, nakon to je formirano svih sedam dhatua, formiraju se

osjetilne kvrice na jeziku. Da bi odrao dhatue van maternice, jezik

mora biti u mogunosti da razlikuje rase ili okuse, te tako primi hra*

nu koja e prehranjivati njegovo tijelo. Osnova okusa je poelo vode.

Jezik mora biti vlaan da bi se njime moglo kuati. Pokuajte osuiti

jezik i tada stavit e na nj mali komadi eer a ili malo papra. Nee te

moi osjetiti okus. Mokar jezik je neophodan za osjeanje okusa.

Postoji est okusa: kiselo, slatko, slano, ljuto, gorko i trpko.

Tih je est osnovnih okusa izvedeno iz pet elemenata:

1. Slatki okus sadri zemlju i vodu

2. Kiseli zemlju i vatru

3. Slani vodu i vatru

4. Ljuti okus vatru i zrak5. Gorki zrak i eter

6. Trpki zrak i zemlju.

Osobe s vata konstitucijom trebaju izbjegavati pretjerano

uzimanje gorkog, ljutog i trpkog, zbog toga to te tvari pojaavaju

vatu a to dovodi do stvaranja plinova. Tvari koje sadre slatko, kise-

lo i slano, dobre su za osobe vata grae.

Osobe s pitta konstitucijom trebaju izbjegavati kiselo, slano

i ljuto. Te tvari pojaavaju tjelesnu vatru. Slatko, gorko i trpko blago-

tvorno je zapitta konstituciju.

Osobe s kapha konstitucijom trebaju izbjegavati hranu sla-tkog, kiselog i slanog okusa, jer ona poveava tjelesnu tekuinu.

Neka uzimaju hranu ljutog, gorkog i trpkog okusa. Ovaj termin "ra-

sa" nije isti kao i termin opisan u prethodnom poglavlju kao dhatu

zvana limfa. Termin "okus" ne odnosi se samo na osjeanje okusa

kvricama smjetenim na jeziku, ve i na krajnju reakciju hrane u

kiseloj sredini eluca. Stoga se okus u ustima naziva svau, dok se

okus u elucu naziva paka. Na primjer, ayurveda svrstava capati

(vrsta peciva od punog peninog brana, vode i soli) u madhura

rasu ili slatkog okusa, premda okus u ustima nije sladak na nain na

koji mi prepoznajemo slatko. Ipak, njegova reakcija u elucu ga ini

slatkim.Avurvedska farmakologij a temelji se na pojmovima: rasa, virya i

vipak. Ti se pojmovi odnose na okus te na tople i hladne uinke hra-

ne. Organske i anorganske tvari izazivaju razliite okuse i toplinske

osjete pri svom prolazu kroz usta, eludac, tanko i debelo crijevo.

Kada tvar stavimo na jezik, prvo kuanje okusa zove se rasa, a kada

se hrana proguta i ue u eludac, osjet vrueg ili hladnog odmah ili

malo poslije toga naziva se virya. Stoga, virya su osjeti povezani sa

svojstvima tvari da griju ili hlade.


31/83

Hrana ima i postprobavno djelovanje koje se naziva vipak. Tako

hrana koja sadri najvie kroba (itarice i krumpir) nakon vakanja i

probave postaje slatka, te je njeno postprobavno djelovanje (vipak)

slatko. Tako se est rasa razlae tijekom probave na tri postprobavna

efekta: slatko, kiselo i ljuto, zvano vipak (Vidi tablicu ispod).

Iako je avurvedska farmakologija zasnovana na shvaanju tvari suk-

ladno djelovanjima zvanim rasa, virya i vipak, u svakodnevnom iv-

otu nalazimo brojne tvari koje imaju specifino, neobjanjeno dje-lovanje na tijelo. Tu je iznimku od pravila ili specifinu akciju koja

oznaava odstupanje od rase, virye i vipaka, gospodin Charak, dre-

vni ayurvedski lijenik, nazvaoprabhav (iznimka). Pojmovi rasa, vi-

rya i vipak ne primjenjuju se samo na hranu ili biljke ve i na sve

ostalo: kristale, metale, boje :glazbu (zvukove); ak na duh i emocije.

Prem Ayiirvedi slijedi tabela koja daje opa pravila za odrei-vanje meus obnih odnosa rase, virye i vipaka. Dat je primjer zapra-bhav ili izuzetak za svaki od est okusa kod neke vrste hrane.

Tako iz tabele vidimo da tvari slatkog i slanog okusa imaju slatki

vipak, kiselog okusa kiseli vipak, a ljutog, gorkog i oporog ljuti vi-

pak. Ta tri okusa (vipak) ne mogu biti prepoznata s osjetilom jezika.

Prema tome rasa i vipak u neposrednoj su vezi s okusom tvari, dok

je virya u svezi s njenim vruim i hladnim djelovanjem. To troje,

rasa, virya i vipak, neposredno utjee na tridosha, a isto tako utje

e na prehranu i transformaciju tjelesnog tkiva (dhatua).

Rase trebaju biti izbalansirane u prehrani radi optimuma hran

ljivosti i zdravlja. Znanost o prehrani je osnovala Ayurveda. Ova zna-

nost se zasniva na balansiranju est okusa. U bolesnim stanjima, okus

(to znai vie od osjeaja jezika) biljnih lijekova i dijeta su takoer

lerapeutski faktori. Na primjer kada je ovjek zaraen, prvi lijek koji

aleopateski lijenik daje obino je penicilin. Kakav je okus tog lije-

ka? Vrlo je gorak tikta rasa. U istom bi sluaju ayurvedski lijenikprepisao trave i dijetu koji imaju gorak okus kako bi se infekcija stavi-

la pod kontrolu.

Pri oboljenju naroito treba voditi rauna da se uzima hrana koja

sadri rase koje e pomoi stanju pacijenta, a izbjegava ona hrana

iji ga ukusi razdrauju. Stoga je oigledno da lijenici ili drugi koji

prepisuju jednu " univerzalnu" dijetu za sve svoje pacij ente zapravo

ne poznaju nauku o prehrani. Za ope zdravstveno stanje i radi

spreavanja bolesti moe se dati jedna opa dijeta za svakoga. Ova

dijeta, koja e u glavnim crtama biti prikazana u sljedeem poglavlju,

treba sadravati preteno madhura rasu (slatko), jer je to rasa koja

izgrauje tijelo.

Ostale rase trebaju biti zastupljene u manjim omjerima. U kuiuglednog indijskog gospodina gostu se nudi thali (tanjur) koji sadri

prasadam sastavljen od svih est rasa.

Da bi nam pomogla u prepoznavanju rasa, ayurveda daje neposre-

dne reakcije koje svaka od rasa stvara na jeziku:

1. Madhura rasa (slatko):o. daje prijatan osjeaj osjetilimab. ako padne na pod, mravi se skupljaju oko nje

2. Amla rasa (kiselo):

a.dovodi do reakcije u ustimab.uzrokuje podizanje obrvac. moe otetiti zube

3. Lavana rasa (slano):

o. stvara apetitb.izaziva luenje sline i pljuvake


32/83

4. Katu rasa (ljuto):

a. uzrokuje suenje oiju

b. uzrokuje osjeaj gorenja u ustima i na vrhu jezika

5.Tikta rasa (gorko):

a.nije prijatno na jeziku

b.mala koliina moe podstaknuti apetit

c. ukus na jeziku ostaje due nego kod drugih rasa.

6. Kashaya rasa (oporo):

o. izaziva suhou jezika

b.dovodi do promjene u disanju

Unutar tijela rase imaju sljedee efekte:

1. Madhura rasa (slatko liladi):

Izgrauje svih sedam dhatua, daje tijelu snagu podmazuje i zado-voljava osjet ila. Naroi to je potr ebna trudnicama i majkama koje do-je . Poveava koliinu mlijeka u grudima i neoph odna je za djecu i sta-

re ljude. Poveava rase, vodu i ojas, stvara toplinu, smiruje tijelo,hladno je. Anabolik, stvara kapha doshu, a razara vatu i pittu.

Viak madhura rase stvara preobilnu kaphu koja je uzrok mnogihdegenerativnih oboljenja, ukljuujui i eernu bolest, upalu zglobo-

va, obol jenj a srca i tumore, kao i gubu (gl jiv ice) na koi, glavobojljc,oboljenja mokranih organa itd. Kod djece moe doi do pojave gli-sta. Poveava debljinu, teinu, uzrokuje pospanost, letargiju, kaalj,e i pretjerani rast miia.

2. Arnla rasa (kiselo grije):

Anabol ik, pobolj ava okus i apetit , poma e u izbacivanju izmeta i

uzrokuje slinjenje. Djeluje kao srani tonik (pomae sranoj regu-laciji) i potpaljuje Jataragni (vatru vrenja). Izotrava duh i osjetila.

Lagano je vrue i uljasto. Smanjuje vatu a poveava pittu i kaphu.

Lagano je vr ue i uljasto. Viak amla rase stvara takta pittu (krvne

neistoe), svrab, gnoj, ireve, k

Documents

Ayurveda - vedska medicina