S a d r a j Predgovor 9 Bi l jeka autora 13

1. Uvod 17

1.1. Ayurveda 17 1.2. Stvaranje 18 1.3. Materijalna energija 24 1.4 Stvaranje pet grubih elemenata 24 1.5. ovjek i gigantski svemirski oblik virat-purua 25 1.6. Tri gune ili kvalitete materijalne prirode 27

2. Konst i tuc i ja ovjeka - prakr i t i 29

2.7. Tko smo mi ? 29

2.1.1. Duhovno tijelo 29 2.1.2. Fino (suptilno ) materijalno tijelo 30 2.1.3- Grubo materijalno tijelo 32

2.2. Kako odrati zdravo materijalno tijelo? 33

2.2.1. Poznavanje materijalnog tijela 33

2.2.1.1. Tri-doshe 33 2.2.1.2. Odreivanje osobne tjelesne grede 44 2.2.1.3- Strukturni elementi grubog tijela 56

3. Boles t i 67

3.1. Uvod 67 3.2. Uzroci nastajanja i podjela bolesti 68 3.3. Sklonosti ka odreenim bolestima 69 3.4. Vanost uravnoteenosti urina i znoja 70

3.5. Klju zdravlja i bolesti jc agni 71 3.6. Potisnute emocije 73 3.7. Bolesti uzrokovane poremeajem dosha 74

4. Di jagnoza - p r a e n j e zbivanja u tijelu 79

4.1. Uvod 79 4.2. Dijagnoza pomou pulsa 79 4.3. Dijagnoza na osnovi izgleda lica 85 4.4. Dijagnoza na osnovi izgleda usta 86 4.5. Dijagnoza pregledom jezika 87 4.6. Dijagnoza pregledom noktiju 90 4.7. Dijagnoza po oima 92 4.8. Dijagnoza pregledom urina 93

4.9. Dijagnoza pregledom stolice 93

5. Prevent iva i l i jeenje 95

5.1 Preventiva 95

5.1.1. Uvod 95 5.1.2. Svakodnevna higijena i navike 95 5.1.2.1. Odmor i spavanje 96 5.1.2.2. Odmah nakon buenja i ustajanja 97 5.1.2.3. Ostale navike i higijena 104 5.1.3. Trudnoa i njega djece 106 5.2. Prehrana 112

5.2.1. Kratak pregled 112 5.2.2. Vitamini 115 5.2.3. Znanstveni nain uzimanja hrane 115 5.2.4. Primjeri obroka i prijedlozi 120 5.2.5. Priprema hrane i lijekova u kuhinji 128 5.2.6. Zaini za spreavanje neeljenog djelovanja hrane 154

Rjenik 157 Koritena literatura 161 Biljeka o piscu 162 Bhaktivedanta UZR 163

P r e d g o v o r

Knjiga Stjepana Zagara "AYURVEDA - Vedska medicina", kao to podnaslov kae, donosi praktina znanja za samoozdravljenje. Ayurveda je znanost koja se zasniva na staroj indijskoj filozofiji. Moe se prevesti kao "znanost ivljenja". Kako je u biti znanost lijeenja, ona se koncentrira na ono to je potrebno za voenje zdravog normalnog ivota. Kao to kae autor nae nove knjige, njena je namjena poboljanje zdravlja i ljepe ivljenje. Ayurveda je savrena znanost kae autor, jer potjee iz savrenog izvora. Ona je razotkriveno znanje; potjee od Apsolutne Istine, a prenosila se lancem uenikog nasljea s uitelja na uenika kroz generacije, kao i sva vedska znanost. Za razliku od Zapadne medicine koja je preteno kurativna, vedska medicina je preteno preventivna. Ayurveda sadri detaljne upute o osobnoj higijeni i prehrani koje omoguuju zdravlje i dugovjenost. Vano je svakodnevno itanje ive knjige; tijela. S obzirom da je prevencija mnogo humanija i jeftinija od lijeenja, ova knjiga doprinosi zbliavanju drevne mudrosti i modernog znanja. Efikasnost i filozofija su ve prihvaene u modernim medicinskim krugovima. One donose holistiki pogled na zdravlje. Naglaavaju vanost uravnoteene dijete, fizike aktivnosti, zdrav nain ivota, higijenu i brigu o tijelu za dug i zdrav ivot. Za razliku od moderne medicine, ayurveda tretira osobu a ne bolest. Kae se da su iva bia su ovom materijalnom svijetu spoj duhovne i materijalne energije. ivo bie ili duhovna dua (duhovna energija) mora djelovati u skladu s tijelom (materijalnom energijom) koje je dobilo. ovjek je mikrosvemir; oitovanje kozmike energije i u harmoniji je s makrosvemirom, pa je stoga sklon sa-moizljeenju. Ayurveda eli da svaka osoba dovede svoje tijelo i duh u savrenu harmoniju s Vrhovnom svijeu.

U prirodi postoji beskonana koliina inteligencije. Tako i tijelo moemo vidjeti kao "tiki - tak" inteligencije koje je sposobno da se oporavi, izlijei i ude u svoju prirodnu ravnoteu. Treba mu samo pomoi kako bi si moglo samo pomoi. Ayurveda kae kako se to moe

postii poznavanjem i pravilnim odravanjem tri fina energetska principa; tridoshe: vata, pitta i kapka. Doshe su za svaku osobu nepromjenjive, genetski odreene (individualni pristup) i temelj su psihosomatske egzistencije ovjeka. Doshe odravaju tijelo u funkcionalnom stanju u nazonosti duhovne due. Ravnotea dosha znai zdravlje i dug ivot, neravnotea znai bolest. Uravnoteenje dosha (unutarnjih sila) provodi se pravilnom prehranom i navikama. U knjizi emo nai test pomou kojeg moemo priblino otkriti svoj osobni tip: vata, pitta, kapha. Naime, svaka osoba je kombinacija ove tri doshe. Jedna ili dvije doshe mogu prevladavati u tijelu. Poznavanje meusobnih odnosa (u postocima) tri doshe u tijelu je klju pravilnog odnosa (pravilne prehrane, pravilnog lijeenja, itd.) prema tijelu odreene osobe.

Doshe, iako nepoznate Zapadnoj medicini, postoje svuda u prirodi. Podlone su promjenama s obzirom na mjesto (more, planine, nizine), vrijeme (u godinim dobima), ivotnu dob, poloaj planeta, itd. Ljudsko tijelo je u stanju njihovog neprekidnog utjecaja. Ono je uvijek u stanju dinamike ravnotee. U knjizi se navode dugovjenost i pomlaivanje. Kae se da oni ovise o tri jo finije esencije: prani, ojasu i tejasu. Prana je slina vati, tejas pitti, a ojas kaphi. Prana, ojas i tejas takoer moraju biti u ravnotei. To se postie jednostavno prehranom, yogi vjebama, nainom ivota, duhovnim vjebama i celibatom. Prana je ivotna energija ili energija daha koja opskrbljuje tijelo kisikom i odrava cirkulaciju. Tejas je sutina vrlo suptilne vatre koja podeava metabolizam pomou sustava enzima. Kae se da je klju zdravlja vatra probave koja se u grubljem obliku zove agni. Ojas je bit svih sedam dhatua ili tjelesnih tkiva. Hrana koju jedemo stvara strukturne elemente grubog tijela, tj. dhatue. Najvaniji i najfiniji je sjeme (piryd), kje se smatra sutinom, proima itavo tijelo i ini auru (isijava svjetlost). Zbog toga je naglaena vanost uvanja sjemena ili celibat.

Dotaknuta je takoer i ayurvedska farmakologija koja se temelji na rasi ili okusu hrane na jeziku, viryi (potencijalu) ili okusu hrane u tijelu (uinci: toplo, hladno, teko, itd.) i vipaku ili okusu nakon to je hrana metabolizirana. Svaka osoba, ovisno o tome koji je tip: vata, pilta, kapha, trebala bi birati odgovarajuu hranu za sebe vodei rauna o spomenutim okusima. Postoji est rasa ili okusa hrane na jeziku (slatko, kiselo, slano, ljuto, gorko i trpko). Npr. ako osoba

uzima previe hrane neke od est rasa, naruit e ravnoteu tri doshe i nastati e bolest. Osim hrane, na ravnoteu u tijelu utjeu i druge tvari (biljke) koje jedemo. Zatim, metali, kristali, boje, glazba, osjeanja, itd. Ayurveda bolest definira kao nered u tijelu, a zdravlje kao red i opu ravnoteu. Dalje se kae da je bolest neugoda i patnja u tijelu koje imamo zbog toga to se procesi u tijelu vie pravilno ne odvijaju. Definicija zdravlja i bolesti u Zapadnoj medicini prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) ne razlikuje se u osnovi od definicije iz Sushruta-samhite. Charaka i Sushruta-samhita su dvije drevne rasprave o kirurgiji i opoj medicini na kojima se bazira Ayurveda. Sushruta kae: "Osoba koja ima normalnu ravnoteu tri doshe, sedam tjelesnih tkiva i otpadnih produkata tijela (izmet, urin i znoj), kao i normalni apetit, i tko je blaen u tijelu, umu i duhu je stvarno zdrav, ostale osobe nazivaju se bolesnima". Definicija zdravlja prema SZO kae: "Zdravlje je ope fiziko, psihiko i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti".

Zapaamo da je u Ayurvedi uz grubu i suptilnu materiju nazona i duhovna dimenzija, koja je u Zapadnoj medicini zanemarena. Tzv. psihosomatske ili psihofizike bolesti se takoer tretiraju u zapadnoj i istonoj medicini. Uzrokovane su neuravnoteenou tijela i uma. Kako je neuravnoteenost sjeme bolesti, neuravnoteenost uma moe dovesti do bolesti grubog tijela i obrnuto. Kae se da postoji izravna povezanost izmeu dijete, navika, okoline i osjeajnih poremeaja. Uz ostale uzroke, prejedanje i osjeajni poremeaji su danas glavni uzroci neravnotee tri doshe. Poremeaji ili neravnotea uzrok su poremeenog agnija koji ne moe probaviti svu hranu pa se stvaraju toksini ili ama koji krue po tijelu i nakupljaju se u slabim podrujima. Toksini se stvaraju i zbog osjeajnih poremeaja. Zato se kae da je klju zdravlja i bolesti agni ili vatra probave (metabolizam). Takoer se navodi vanost uravnotenog izbacivanja tri male: stolice urina i znoja. Dijagnostika u u ovoj knjizi, preporuena za obinog ovjeka, temelji se na stalnom praenju meusobnog djelovanja zdravlja i bolesti. Lijeenje je ponovno uspostavljanje ravnotee. Naglaava se vanost ranog otkrivanja simptoma neravnotee ili preventivno djelovanje. Stoga se svakoj osobi preporua ee promatranje pulsa, jezika, oiju, noktiju, usana, lica, mokrae i stolice, da bi mogla uoiti promjene, otkriti uzroke i preventivno djelovati. Kada nastupi bolest, osim ovih, lijenici koriste i druge metode dijagnoze. Lijeni-

ka dijagnostiku i terapija su sloeni i znanstven posao i zahtijevaju ayurvedskog strunjaka.

U knjizi je naveden i poseban dio s ayurvedskim savjetima o porodiljstvu i pedijatriji: prehrani majke i djeteta, njega djeteta, specifinosti zdravlja i bolesti kod male djece. to se tie lijeenja, ova knjiga informira itatelje o ayurvedskom nainu lijeenja bolesti. Prema Ayurvedi, prvo treba odstraniti toksine iz tijela pa tek onda primje-niti neki oblik lijeenja. Vano je uravnoteiti tri doshe, izluivanje otpadnih tvari, um i tijelo. Ako se to ne uini, simptomi e se moda povui u unutranjost (povrno lijeenje esto u zapadnoj medicini), i pojaviti na drugom mjestu ili u drugom obliku. Za otklanjanje toksina preporuuju se dva procesa: eliminacijom i neutralizacijom. Najpoznatiji je nain eliminacije "panchakarma" ili pet postupaka. Zatim se pristupa lijeenju. Lijeenje se sastoji od lijekova (uglavnom pripravci od biljaka), kiropraktike, masae, alopatije i dr. Ayurvedski pripravci su sigurni, efikasni, dostupni i nisu tetni a pomau tijelu u njegovom prirodnom tijeku stvaranja ravnotee ime se pomae izlijeenje. Svrha Ayurvede je da nam kae kako moemo utjecati na na ivot, mijenjati ga, produiti, uiniti ga kvalitetnijim. Ovaj sustav medicine baziran je na filozofiji da duh najdublje utjee na tijelo, a ivot bez bolesti ovisi o stanju nae svijesti, koja je uzrok ravnotee ili neravnotee tijela i uma. To stanje svijesti, vie od bilo koje vrste imuniteta; stvara vie stanje zdravlja. Kao to kae autor, ova knjiga je kratki uvod; uvoenje u znanost o ivotu na saet i informativan nain, dajui mali dio bogatstva ayurvedske mudrosti. Ako elimo savreno zdravlje potrebno je pobrinuti se i o dui. Trebamo je uiniti blaenom. Ako se poveemo s Vrhovnom svijeu ili s Vrhovnom istinom koja je puna vjenosti, znanja i blaenstva, dua e postati takoer puna vjenosti, znanja i blaenstva.

dr. Mirjana Kue

Vodei malo vie brige o svom zdravlju u odnosu na veinu ljudi, a takoer i zbog moje prirodne privuenosti ayurvedskim znanjem, mogao sam vidjeti koliko mnogo i bespotrebno ljudi pate od raznoraznih bolesti koje nam namee suvremeno doba. Odluio sam stoga napisati ovu knjigu kako bi svakome pomogla u izlijeenju tjelesnih i psihikih poremeaja. Do sada sam odrao nekoliko seminara i predavanja iz Ayurvede. Zato sam privuen upravo vedskim i ayurvedskim znanjem? Zato ga elim i drugima podariti? Sjeam se, prije dvadeset i pet godina bio sam teko bolestan. Kad sam jednom skoro pao u nesvijest, zapitao sam se to ja to radim i za koga, emu tolika trka u ivotu. Nalazi su pokazali kronini katar eluca zbog nervoze. Uestali su noni bolovi i nesanica, te sam pribjegao uzimanju apau-rina. Nakon etrnaest dana oni vie nisu djelovali smirujue, a bolest eluca se zbog njih poveala. U to vrijeme sam radio u koli, zavravao fakultet i imao enu i djecu. Nije teko pogoditi da su to bili uzroci bolesti (preoptereenost, a zatom nervoza i tjeskoba). Nisam znao to uiniti? Jednog dana sam naao u potanskom sanduiu dopisnicu koju je poslao psiholog Slavinski nudei svoju prvu knjigu "Psihiki trening yogija". Slavinski je tvrdio da pomae i u mojem sluaju. Kupio sam knjigu i prema naputku prakticirao "pranayamu"-potpuno vogiko disanje. Udubio sam se u studiranje njegove filozofije o zdravom nainu ivljenja. Nakon dva mjeseca nervoza je uistinu nestala. Bolest se smirila. Tada sam nabavio jo nekoliko knjiga o yogi. Zapoeo sam s prakticiranjem hatha-yoge, vegetarijanstva, makrobiotike i s vremenom bolest je posve nestala. Prije osam godina doao sam do izvorne vedske literature koju je na Zapad prenio Sri Srimad A.C. Bhaktivedana Swami Prabhupada. Tada sam potpuno utvrdio svoju vjeru u vedsku znanost. Shvatio sam da to znanje dolazi s vie razine, te je uvijek relevantmo i nepromjenjljivo. Danas imam dugogodinje osobno iskustvo kako pravo vedsko znanje uistinu pomae. Upravo stoga elim ga podariti i drugima. Znanje u ovoj knjizi

BILJEKA AUTORA

nije plod moje vlastite pekulacije ili tzv. osobnog dugogodinjeg iskustva. Imajui vjeru U njega, ja sam ga samo prikupio i prema mojim sposobnostima napisao u to vjernijem obliku. Znanje u ovoj knjizi temelji se preteno na odranim predavanjima iz Ayurvede koju je dao Sri Srimad A.C. Bhaktivedana Swami Prabhupada, a sakupio i napisao 1978. godine Navayauvana dasa Adhikari. Sri Srimad A. C. Baktivedanta Swami Prabhupada je rekao: "Sve to sam dao je original iz Ayurvede. Moja predavanja nisu namijenjena lijenicima, ve bhaktama i drugim ljudima radi poboljanja njihovog zdravlja i ljepeg ivljenja". Ista je namjena i ove knjige. U ovoj knjizi su samo djelii ogromnog i detaljnog ayurvedskog znanja. itatelju predlaem da prvi puta proita cijelu knjigu bez preskakivanja kako bi dobio uvid u sadraj koji mu se nudi. Nakon prvog itanja neka ispuni predloeni test u ovoj knjizi kako bi saznao koji je tip: vata, pitta, kapha ili neka od kombinacija tri doshe. Ovo je vano za dalje detaljno studiranje pojedinih dijelova ove knjige u cilju poboljanja osobnog zdravlja i sree. Ako elite pomoi sami sebi i drugima, a cilj ove knjige (ayurvedskog znanja) je upravo taj, tada trebate pratiti zbivanja u vaem tijelu i paralelno studirati ovu knjigu ije znanje e vam pomoi da otkrijete, tj. saznate ili spoznate uzroke zato vas recimo boli glava, eludac, ili zato imate zatvor, itd. I ne samo to, uz pomo znanja u ovoj knjizi nai ete lijek za otklanjanje ne samo bolesti, ve i uzroka bolesti. I vie od ovoga, moi ete osjetiti i vidjeli simptome bolesti prije nego to se ona i pojavi. Takoer ete biti sposobni shvatiti uzroke svojih problema, pronai lijek i otkloniti bolest prije nego to se ona pojavi. A upravo to znai ivjeti ugodno i sretno u tijelu bez patnji. Ayurveda kae kako bolest predstavlja neugodu i patnju u tijelu koje imamo iz razloga to se u njemu procesi vie ne odvijaju pravilno. Oni su narueni raznim izvanjskim utjecajima i nainima nepravilnog ivljenja i prehrane. Za velik dio bolesti ili patnji sami snosimo krivnju zbog nepravilnog naina ivljenja i prehrane. U ovoj knjizi pronai ete znanje pomou kojeg ete saznati kako zdravo i sretno, tj. prirodno ivjeti i hraniti se. Pomou ove knjige, ako je budete paljivo studirali, otkrit ete vau istinsku prirodu, a ona upravo predstavlja zdravlje, sklad i sreu. Zbog obimnosti sadraja, knjiga izlazi u dva dijela. U drugom dijelu vie govorim o samom lijeenju. Ispriavam se itateljima to e naii na izvjesno arenilo u nazivima pojedinih biljaka, hrane i lijekova. Jo nisam

uspio prevesti niti objasniti sve ayurvedske (sanskrtske) nazive biljaka, hrane i lijekova na naem jeziku. Ta neujednaenost je naroito nazona u poglavljima: "Odlike i koritenje hrane", "Vedski dopunji-vai hrane" i "Anupana". Ayurvedski nazivi lijekova koji su bez objanjenja ne bi nas trebali smetati. Dovoljno je da znamo za koju su bolest namijenjeni, a to sam napomenuo u knjizi. Svugdje u svijetu kad kupimo lijek, dobijemo uz njega naputak i objanjenje. Povoljno je to to prema ayurvedskim ili indijskim nazivima moete u Indiji kupiti odreene lijekove kojih kod nas nema, a u Indiji nisu skupi i vrlo su dobri. Nadam se da u ove nedostatke uspjeti ispraviti za sljedee izdanje ove knjige.

Zahvale:

1. Mom duhovnom uitelju Srila Harikesa Swamiju za neprestano poticanje slijeenja ayurvedske mudrosti i prakse.

2. Sri Srimad A. C. Bhaktivedauta Swami Prabhupada, koji je u svojih trinaest predavanja dao osnove Ayurvede, zastupajui izvornost znanja. Navayauvana dasa Adhikari koji je sakupio i napisao Prabhupadina predavanja.

3- Prijateljima, Sinii Steinbergeru i Nikoli Hapau za pomo pri pisanju teksta, Nikoli urdeviu, za tehniko ureenje knjige, Krunoslavu urdeviu za vrlo korisne savjete, prof. Vesni krlin za lekturu teksta, dr. Mirjani Kue i tur. sci. Dragi Pleku za strunu recenziju knjige, dipl. ing. Tomislavu Kardau na umnoavanju teksta.

Zahvaljujem se i svima ostalima koji su na razne naine pomogli kako bi ovu knjigu uinili uspjenom.

Autor

POGLAVLJE I 1. Uvod

1.1. Ayurveda

Znanje sadrano u ovoj knjizi je od trajne vrijednosti. Ayurvedska se znanost ne temelji na promjenljivim podacima, ve na vjenoj mudrosti riija - mudraca - svetih osoba koji su svojim meditacijama i manirama dobili milost Gospodina i tako bili prosvjetljeni u srcu ovim znanjem. Stoga je Ayurveda razotkriveno znanje. Ono nije podlono nesavrenstvima i netonostima empirijske (zapadne) medicinske znanosti. Ayurveda je znanje koje nije ogranieno nekim vremenskim razdobljem i objanjenja koja se ovdje navode posluit e itaocu tijekom cijelog ivota. Ayurveda je cjeloviti sustav lijeenja. Ayu znai "ivot" a veda "znanje". Stoga Ayurveda znai "Znanost o ivotu." Ayurveda je zabiljeena sanskrtom u Vedama prije 5 .000 godina. Sanskrt je najdrevniji jezik Indije i ovog planeta.

Ayurveda sadri osam osnovnih grana medicine: pedijatriju, ginekologiju, primaljstvo, oftalmologiju, gerijatriju, otorino-laringologiju, opu medicinu i kirurgiju. Svaka od tih lijenikih specijalnosti objanjena je u skladu s teorijama o pet ivotnih elemenata (eter, zrak, vatra, voda, zemlja), o doshama ili tjelesnim sokovima, o sedam dhatua ili tjelesnih tkiva, o tri male (mokraa, stolica i znoj) te o ivotnom trojstvu - tijelu, umu i duhovnoj svijesti (dui). U ovoj knjizi su samo djelii ogromnog i detaljnog avurveskog znanja. Ayurveda ne obuhvaa samo znanost ve i religiju (yogu) i filozofiju. Religija ili yoga oznaava put do Apsolutne Istine. Ayurveda smatra da je itav ivotni put posveen. Rije filozofija odnosi se na ljubav prema Apsolutnoj Istini. Ayurveda je znanje o tome kako se Istina izraava u ivotu.

itava ayurvedska literatura se temelji na sankhya filozofiji. Sankhya znai "analitika studija materijalne prirode." Korijen rijei sankhya su dvije rijei sanskrta: sat - istina, khya - znati. Za razumijevanje Ayurvede potrebno je poznavati i prihvatiti sankhya filozofi-

vih bia, zbog svog graninog poloaja (nalaze se izmeu unutranje i izvanjske energije), svoje siunosti, siune samostalnosti (imaju slobodnu volju ili elju) i duhovne prirode (vjeni su sluge Gospodina a ne kontrolori - gospodari), sklon je odabrati ivot u materijalnom svijetu. Gospodin zbog svoje milostive prirode elio je stvoriti svemirsku materijalnu kreaciju da bi pruio priliku, sada odvojenim i uvjetovanim ivim biima uspavanim u zaboravu, da se vrate kui natrag Bogu. Naime, odvojena i uvjetovana (uvjetovana zakonima materijalne prirode) iva bia s vremenom zaboravljaju svoj izvorni poloaj koji su imali u duhovnom svijetu da su sluge Gospodina puni vjenosti, znanja i blaenstva. Ovo je glavna svrha stvaranja materijalne kreaci je Kad je Gospodin vidio potrebu za stvaranjem materijalnog svijeta, svojom voljom inkarnirao se u svoju 1. Purusa inkarnaciju - Maha-Visnua. Purusa inkarnacije su zaduene za materijalni svijet. Od znoja Maha-Visnua nastao je Uzroni ocean. Maha-Visnu lei na Uzronom oceanu i stvara materijalnu prirodu i materijalne svemire za vrijeme svog svemirskog sna. U snu, dok izdie, iz pora njegove koe emaniraju svi materijalni svemiri koji su nalik mjehurima od pjene i svi se sakupljaju kao grozdovi na jednoj strani obale Uzronog oceana. Na drugoj strani je duhovni svijet. Tako se na duhovnom neogranienom nebu vrhovnom voljom Visnua pojavio oblak u kojem je sve mrano. To je materijalna energija zvana pm-d/uiua gdje jo nisu oitovane ili pokrenute gune - sile ili kvalitete materijalne prirode. One se u pradlumi nalaze u ravnotei. Zatim Gospodin svojim pogledom oplouje pradhanu s vjenim vremenom i ivim biima (duhovnom energijom). Vrijeme pokree tri gune. Tada meu njima nastupa uzajamno djelovanje koje zainje evoluciju prvotne materije. Ovakva manifestacija materijalne energije zove se mahat-tattva ili svemirski intelekt. Vrhovna je i svukupna. Dok Maha-Visnu izdie, traje materijalni svijet. Kad udie, sve ponovno ulazi u Njega. (Pogledati Shemu stvaranja /.)

Zatim je Gospodin kao 1. Purusa pogledao unutranjost pojedinih svemira i vidio kako je unutra sve tamno i prazno. Stoga Gospodin ulazi u svaki pojedini svemir u obliku 2. Purusc (ili drugog Visnua), koji isto tako lei na Uzronom oceanu svog svemira i nastavlja daljnje stvaranje. Sa sobom donosi sve materijalne energije. Polovina svemira je ispunjen vodom oceana a u drugoj se nastavlja stvaranje. Ovaj 2. Purusa je izvor i neunitivo sjeme svih ivih bia i inkarnaci-

ju koju je dao rii, Gospodin Kapila, sin Devahuli a opisana je u Treem pjevanju prvog dijela "Srima Bhagavalama" (dalje S.B.).

Osnovni stav Ayurvede

Osnovni stav Ayurvede je sposobnost pojedinca za samoizljeenje. Pogoranja i bolesti osoba moe znatno smanjiti uravnoteenjem svih energija u tijelu. "Ayurveda ui da je ovjek mikrokozmos, tj. svemir unutar svemira... Postojanje pojedinca neodvojivo je od sveukupnog kozmikog oitovanja. Ayurveda promatra zdravlje i bolest u cjelini, uzevi tijesnu povezanost osobnog i kozmikog duha, osobne i kozmike svijesti, energije i tvari... Svatko moe nauiti praktina znanja samoozdravljenja koja su navedena u Ayurvedi. (Ayurveda, dr. Vas-ant Lad, str. 5 )

1.2. Stvaranje

Mudrac Maitreya je rekao: "Prije stvaranja postojao je samo Svevinji Gospodin, gospodar svih ivih bia. Samo Njegovom vrhovnom voljom omogueno je stvaranje i na kraju sve se stapa s Njim."

(S.B., 3-5.23.)

Prije stvaranja nije bilo Purusa inkarnacija ni ivih bia, niti je postojala materijalna energija kojom je stvoren materijalni svijet. Sve je bilo stopljeno u Njemu Samom. Gospodinovom voljom stvoren je duhovni i materijalni svijet. Materijalni svijet je stvoren kasnije kad je jedan dio ivih bia poelio da ivi i slui Gospodina odvojeno od Njega, izvan duhovnog svijeta. Ova odvojena iva bia su zapravo pobunjenici. Materijalni svijet djeluje kao popravilite. Ova mateijalna (izvanjska) energija poznata je kao rnaya ili iluzija i samo uz p o m o nje dolazi do cjelokupne materijalne kreacije. Gospodin ima tri vrste energija: unutranju (duhovni svijet), graninu (to smo mi siuna iva bia) i izvanjsku (materijalnu). S obzirom da su iva bia granina energija, tj. duhovna energija Gospodina, po kvaliteti jednaka su Gospodinu vjena, puna znanja i blaenstva kao i Gospodin. Ali su vrlo siuna - veliine duhovnog atoma, dok je Gospodin ogroman -sve emanira iz Njega, sve je nastalo iz Njegovih energija. Jedan dio i-

ja u svemiru. Mahat-tattva se sastoji od dvadeset i tri elementa: sveukupna mate

rijalna energija, lani ja, zvuk, dodir, oblik, okus, miris, zemlja, voda. vatra, zrak, nebo (eter ili prostor), oko, uho, nos, jezik, koa, ruka, noga, organ za izbacivanje izmeta, spolni organi, govor i um. Svi se spajaju utjecajem vremena i ponovno raspadaju tijekom vremena. Vrijeme je Gospodinova energija i djeluje prema Njegovoj volji. Ova energija se zove kala i predstavlja je boica Kali. Tada sve biva pokrenuto utjecajem vjenog vremena i ivih bia te nastaju razni oblici. 2. Purusa se dalje ekspandira u 3. Purusu, koji proima itav svemir. Ovaj 3. Purusa kao Nad-ua svih ivih bia ulazi u srce svakog ivog bia i prati ga tj. vodi kroz ivot. Gospodin kao Nad-ua s vjenim vremenom ulazi ak u svaki atom i tako proima duhovnom energijom cijeli svemir tj. ulazi u dvadeset i tri elementa. Tada se zapravo iva bia bude i poinju djelovali, i ovi elementi bivaju oblikovani i pokrenuti. Nakon ovog pokretanja nastao je gigantski svemirski oblik ili virat-purusa - tijelo Gospodina. U ovom gigantskom obliku sve poiva: svi planetarni sustavi i sve pokretno i nepokretno. Mi smo kopija ovog giganskog oblika. On je tijelo, um i osjetila, dinamika sila sveg kretanja pomou deset vrsta ivotnih energija. On je jedno srce iz kojg potjee ivotna energija (Vidjeti Shemu stvaranja 2 . ) . Iz pupka 2. Puruse, u kojem je jezero stvaranja, izrastao je lotosov cvijet na ijem vrhu se rodio Brahma, prvo ivo bie svemira. Gospodin prenosi u srce Brahme svo vesko znanje. Svaki svemir ima svog Brahmu - predsjedavajue boanstvo koji je zaduen za dalje stvaranje. Brahma je, nakon to je 3- Purusa proeo cjeli svemir i stvorio uvjete za daljnje stvaranje, poeo stvarati. Tako je svakom ivom biu dodijelio odgovarajue tijelo ili yantru (stroj), ovisno o djelima koje je uinilo u prolosti i elji. To dodjeljivanje tijela mi nazivamo raanjem. ivo bie (duhovna dua, djeli Gospodina, veliine duhovnog atoma) biva prenesena, ovisno o djelima koje je uinila u prolosti i elji, u spermu tono odreenog oca koji oplouje maternicu majke. Zahvaljujui ivom biu, dui, u maternici majke raste odgovarajue materijalno tijelo koje se kod ljudske vrste raa nakon devet mjeseci. Tako su iva bia u ovom materijalnom svijetu spojevi duhovne i materijalne energije. Brahma je prema uputi Gospodina stvorio 8 .400. 0 0 0 vrsta materijalnih tijela za iva bia. ivo bie mora djelovati u skladu s tijelom koje je dobilo. Na to ga prisiljavaju (veu preko osje-

UVOD - STVARANJE 21

tila, uma i inteligencije) lani ja uz p o m o tri gune ili sile materijalne prirode. Lani ja nastaje spajanjem materije i duha, tj. materijalnog tijela i due. Predstavljen je u tri gune: vrlini, strasti i neznanju. Ta energija nas prisiljava i omoguuje da se poistovjetimo s tijelom koje smo dobili, kako bi mogli s dobivenim tijelom izvravati svoju misiju u ovom materijalnom svijetu (Vidjeti "Shemu stvaranja 3 " )

SHEMA STVARANJA 1.

S t v a r a n j e u s j a j u b r a h m a j y o t i j a

1.3 Materijalna energija

U Bhagavad-giti, stih 7.4., Gospodin kae: "Zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i lani ego Moje su odvojene materijalne energije".

Iz ove tvrdnje vidimo da se materijalna energija sastoji iz osam glavnih oitovanja. Prvih pet: zemlja, voda, vatra, zrak i eter nazivaju se golemim ili grubim elementima i obuhvaaju pet predmeta osjetila. Svi su oni oitovanje fizikog zvuka, dodira, oblika, okusa i mirisa. Um inteligencija i lani ja su fini materijalni elementi. Lani ja ("ja sam" ili "ovo je moje") predstavlja temeljno naelo materijalnog postojanja. Obuhvaa deset osjetilnih organa za vrenje materijalnih djelatnosti. Inteligencija se odnosi na cjelokupnu materijalnu kreaciju zvanu mahat-tattva. Tako se od Gospodinovih osam odvojenih energija oituju dvadeset i tri elementa materijalnog svijeta. Oni su izvorno ogranci Gospodinovih energija i odvojeni su od njega. Dvadeset i etvrti element je ivo bie ili duhovna dua.

1.4. Stvaranje pet grubih elemenata

Mudrac Kapila je rekao (S. B., Tree pjevanje, trei dio, 26 . 3 2 ) : "Kada energija Gospodina pokrene egoizam u neznanju, oituje se suptilni element zvuk. Od zvuka nastaju etersko nebo i osjetilo sluha."

Mudrac Maitreva ree (S.B., Tree pjevanje, prvi dio, 5.31 do 3 6 ) : "Nebo je proizvod zvuka, ..."

Nebo je simboliki predstavnik Vrhovne Due. Zatim je Gospodin preao pogledom po nebu djelomino pomjeanim s vjenim vremenom i izvanjskom energijom i tako se razvilo osjetilo dodira, a iz njega je stvoren zrak u nebu. Zatim je iznimno moan zrak u dodiru s nebom proizveo oblik osjetilnog opaanja, a opaanje oblika se preobrazilo u elektricitet uslijed trenja, te u svjetlost potrebnu da bi se vidio svijet. Kad je elektricitet proeo zrak i kad ga je Svevinji pogledao, tada, mijeanjem proetog zraka, vjenog vemena i izvanjske energije dolazi do stvaranja okusa i vode.

Zatim je Gospodin pogledao vodu stvorenu od zraka i elektriciteta

pomijeanu s vjenim vremenom i vanjskom energijom. Tako se voda preobrazila u miris i zemlju, ija je glavna odlika miris. Ukratko: zvuk se razvio u nebo, dodir u zrak, oblik u vatru, okus u vodu, miris u zemlju."

Na ovaj nain eter se oituje u etiri elementa: zrak, vatru, vodu i zemlju. Iz zemlje su stvorena sva organska iva bia ukljuujui i one iz carstva biljaka, ivotinja, te na kraju i ovjeka. Zemlja takoer sadri neorganske tvari koje tvore carstvo minerala. Tako je iz maternice ovih pet elemenata roena sva materija ije je stvaranje pokrenuo Maha-Visnu, Svevinji.

Temeljnih pet elemenata postoje u cijeloj materiji. Voda nam daje klasian primjer. U krutom obliku tvori led koji je oitovanje principa zemlje. Uspavana, latentna vatra u ledu topi ga i javlja se princip vode, a tada se eventualno isparavanjem pretvori u princip zraka. Para nestaje u eteru i tako moemo vidjeti da je temeljnih pet elemenata eter, zrak, vatra, voda i zemlja, nazono u jednoj supstanci. Svi ti elementi potjeu iz energije Kozmike Svijesti, tj iz zvuka kojeg emanira Kozmika Svijest, i svih pet je prisutno u svoj materiji u svemiru.

7.5. ovjek i gigantski svemirski oblik virat-purua

Reeno je da u gigantskom svemirskom obliku sve poiva, sva 24 elementa. Mi smo kopija tog gigantskog oblika i stoga i u nama to sve postoji. Virat-purua je gigantski svemirski oblik a mi smo mali svemirski oblik ili mikrosvemir

Dakle,"ovjek je mikrosvemir". Stoga pet temeljnih elemenata takoer postoji u svakoj ivoj jedinki. U ljudskom tijelu postoji prostor koji je oitovanje etera, npr. prostor u ustima, nosu, probav-nom sustavu, sustavu za disanje, kapilarama, stanicama. Prostor, zapravo eter koji se kree, zove se zrak. On je pokretni element. U ljudskom tijelu zrak se oituje kao pokreti miia, otkucaji srca, irenje i skupljanje plua itd. Ukupno kretanje itavog ivanog sustava vodeno je tjelesnim zrakovima. Trei element je vatra. Izvor vatre i svjetlosti u Sunevom sustavu je Sunce. U ljudskom tijelu

izvor vatre je metabolizam. Vatra se pojavljuje u probavnom sustavu. U sivim modanim stanicama materije, vatra se oituje kao inteligencija. Vatra takoer omoguava da vidimo svjetlost. Tako su tjelesna temperatura, probava, miljenje i osjet vida sve funkcije tjelesne vatre. Cijeli metabolizam i sustav enzima su kontrolirani tim elementom. Voda je etvrti vaan element tijela. Oituje se kao sekret probavnih sokova u membrani, plazmi i citoplazmi. Voda je apsolutno neophodna za funkcioniranje organa i najrazliitijih tjelesnih sustava. Budui da je ovaj element tako vaan, voda se esto zove i "voda ivota". Zemlja je peti i posljednji element svemira nazoan u mikrosvemiru. ivot je mogu jer zemlja dri sva iva bia i neive supstanec za svoju krutu povrinu. U tijelu krute strukture kao to su kosti, nokti, miii, koa i kosa potjeu od zemlje.

Pet elemenata se oituje i u funkciji pet osjetilnih organa u ovjeku. Tako su pet elemenata izravno povezani s ovjekovom sposobnou da percipira vanjsku okolinu u kojoj ivi. Temeljni elementi su povezani sa sluanjem, dodirivanjem, vidom, okusom i mirisom. Eter je medij kojim se prenosi zvuk. Taj element je stoga povezan sa sluanjem. Uho, organ sluha se izraava i oituje kroz organ govora koji kreira razumljiv ljudski govor - zvuk. Zrak je povezan osjetom dodira, a osjetilni organ dodira je koa. Organ kroz koji se oituje dodir je prije svega ruka. Ruka je odgovorna za hvatanje, davanje i primanje. Vatra, koja oituje svjetlost, toplinu i boju, povezana je vidom. Oko, organ vida, prati hodanje te je tako povezan sa stopalima. Oi daju smjer hodanju. Voda je povezana s osjeajem okusa. Bez vode jezik ne bi mogao kuati.

Jezik je usko povezan s funkcijama genitalija. Element zemlje je povezan s osjetom mirisa. Nos, osjetilni organ mirisa, povezan je s funkcijama anusa. Osoba koja pati od opstipacije, ima lo zadah iz ustiju, a njegovo osjetilo mirisa biva tupo. Drevni rishiji-muraci su otkrili da svi ovi elementi emaniraju iz iste Vrhovne Osobe koja se u svom izmijenjenom obliku oituje kao Apsolutna Istina. Ayurveda eli da svaka osoba dovede svoje tijelo i duh u savreni harmonini odnos s Vrhovnom Svijeu.

Tablica pokazuje kojim su se redoslijedom, poev od zvuka, razvili elementi (pet elemenata: prostor zrak, vatra, voda i zemlja), osjetila, osjetilni organi i njihovo djelovanje. Redoslijed od zvuka na dalje treba itati i promatrati vodoravno i vertikalno.

1.6. Tri gune ili kvalitete materijalne prirode

Gospodin u svojoj Purusa inkarnaciji pokree materijalnu prirodu (Jjrakritf) i tri sile, gune ili kvalitete, zvane: salva - vrlina, raj OS - strast i tamas - neznanje, s vjenim vremenom. Ovakva manifestacija materijalne energije zove se mahat-tattva. Vrhovna je i svukupna. Tri

kvalitete, gune, materijalne prirode proimaju cijelu mahat-tattvu i stoga su manifestacija Gospodinove izvanjske (materijalne) energije ili moi. Zato se cjelokupna materijalna energija moe podijeliti na tri gune ili kvalitete materijalne prirode. Ne postoji djeli koji nije proet s tim kvalitetama. Mijeanjem ovih odlika ili kvaliteta materijalne prirode: satve, rajasa i ta masa, razvijaju se sve osobine materijalne prirode. Sve to postoji proizvod je mijeanja tri odlike materijalne prirode. To se moe jasno ilustrirati pomou tri osnovne boje: ute (bijele), crvene i plave. Mijeanjem ovih triju boja u raznim kombinacijama dobiju se sve druge boje - neogranieni broj. Vrlina (satva) se moe obiljeiti utom bojom, strast - crvenom i neznanje - plavom ili crnom bojom. Sila vrline slui za odravanje svemira i njome upravlja Visnu, sila strasti (rajas) je za stvaranje i njome upravlja Brahma - kreator ovog svemira, sila neznanja (tamas) je za unitenje ove materijalne kreacije i njome upravlja Siva, jedan od najmonijih polubogova. Nema predjela u svemiru gdje su neke sile (u daljnjem tekstu gune) u istom stanju. Nadmeu se - mijeaju; jedna uvijek dominira. Tako postoji labilna ravnotea izmeu tri gune. Dok jedna raste, ostale padaju. Zbroj je npr. uvijek sto. Najbolji primjer za to je u fizici Zakon o odranju energije. Neke odlike guna:

1. Vrlina je znanje, svjetlost, istoa, stabilnost, budnost i sutina 2. Strast je nemirno kretanje, jako nastojanje da se postignu rezul

tati u radu 3. Neznanje je statino, inertno, znanje kao proizvod pekulacije,

tame i ludila, lijenost i tvar. Tako u skladu s prolim djelima i eljama ivog bia nastaje mijeanje tri gune materijalne prirode i ivo bie dobiva tijelo pogodno za ispunjenje svojih elja. Ovo tijelo u kojem sada boravimo je ono to smo zaradili i eljeli. Bilo da je lijepo, runo, pametno ili bolesno.

POGLAVLJE II 2. Konstitucija ovjeka - prakriti

2.1. Tko smo mi?

Mi smo duhovne due - granina duhovna energija veliine duhovnog atoma. Djelii smo Svevinje Boanske Osobe i stoga smo kvalitativno jednaki s Njim ali smo kvantitativno razliiti od Njega. Gospodin je Vrhovna Osoba a mi smo njegovi podreeni, uvijek odvojeni djelii. Due su takoer osobe. Duhovna energija je via Gospodinova energija.

U uvodnom dijelu smo rekli kako ivo bie nastaje - kako se rada u ovom materijalnom svijetu. ivo bie - duhovna dua, djeli Gospodina veliine duhovnog atoma uz p o m o Gospodina (Nad-due), biva preneseno u spermu oca koji oplouje maternicu majke. Zahvaljujui ivom biu, dui, u maternici majke raste odgovarajue materijalno tijelo koje se kod ljudske vrste raa nakon devet mjeseci. Tako su iva bia u ovom materijalnom svijetu spojevi duhovne i materijalne energije.

Osam elemenata: zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um inteligencija i lani ja su nie ili materijalne Gospodinove energije. Pet grubih elemenata su: zemlja, voda, vatra, zrak, eter, a tri fina materijalna elementa su: um inteligencija i lani ja. iva bia, koja koriste ovu niu energiju su via Gospodinova energija.

Osam niih energija djeluju grubo i fino, dok via energija jiva ili ivo bie djeluje kao pokretaka sila.

U ovom materijalnom svijetu ivo bie-duhovna dua ima tri tijela ili tri osobna odijela: duhovno, fino ili suptilno i grubo.

2.1.1 Duhovno tijelo

Iste je kvalitete kao duhovna dua, ali je ono sada zakrljalo i trebamo ga razviti ako elimo vjean ivot u duhovnom svijetu. U ovom dobu Kali najpovoljnije ga je razvijati pjevanjem mantri ili Svetog Imena Gospodina, sluenjem Gospodina, oboavanjem Gospodina i

davanjem Gospodinu sve to imamo. U materijalnom svijetu dobivamo privremeno materijalno tijelo da

bi mogli djelovati i zbog kojeg se ponovno raamo i umiremo. U materijalnom svijetu sve je privremeno, nae tijelo i cijeli materalni svijet. U materijalnom svijetu izloeni smo materijalnim bijedama iz tri izvora:

- materijalne prirode (potresi, poplave, poari, itd.) - drugih ivih bia (lava, tigra, vuka, komarca, ljudi, itd.) - naeg tijela (raanja, razne bolesti i nesree, starosti, smrti, itd.). Duhovnu duu i duhovno tijelo ne moemo vidjeti ni finim ni gru

bim materijalnim oima.

2.1.2. Fino (suptilno) materijalno tijelo

Sastoji se od uma, inteligencije i lanog ja. Sedam ehakri ili centara i 7 2 . 0 0 0 nadii (suptilna tunela) kroz koje prolazi ivotni zrak predstavljaju astralno ili grublje suptilno tijelo. Suptilno tijelo nastaje kad dua dobije od Gospodina u skladu sa svojim eljama i karmom, lani ja. Tada se ista svjesnost i elja due prolazei kroz lani ja razlae na sedam ehakri (centara). Zbog lanog ja stvara se i materijalni um, a inteligencija biva prekrivena iluzijom. Spoj izmeu due i materije osigurava Nad-dua preko lanog ja. Chakre su energetski centri - vrt-lozi, nalaze se u eteru - eteralnom dijelu tijela i veza su izmeu suptilnog i grubog materijalnog tijela. Nad-dua se nalazi u visini anahata chakre (predjelu srca). Chakra znai kota, krug, ili presjek tri glavna kanala prane.

Chakre su smjetene: 1. Midadhara u predjelu najnieg kimenog prljena (neki kau u

predjelu genitalija) - lotos s etiri latice - negativni pol. Otvara se prema dolje. Povezana je s bazinom ivotnom energijom i adrenalinom. Kontrolira vane ivotne reakcije.

2. Svadisthana u ivanom centru u predjelu iznad spolnih organa (ili ispod pupka) - lotos sa est latica. Povezana je sa zadovoljstvom i osjetilnim iskustvom.

3. Manipura u ivanom centru iznad pupka - plexsus Solaris -lotos s deset latica. Kontrolira dotok energije u sve unutarnje organe ispod dijafragme.

4. Anahata u sredini grudi u predjelu srca - lotos sa dvanaest lati-

ca. Povezana je sa srcem, grudima i pluima. 5. Vishuddha - grlena, u dnu vrata u blizini titnjae - lotos sa e

snaest latica. Povezana je s miljenjem kao i s komunikacijom i govorom.

6. Ajna u sredini ela izmeu obrva - tree oko - lotos s dvije latice. Povezana je s glavom, oima i openito s percepcijom. Na dubljoj razini povezana je s naom unutranjou i fiziolokim razumijevanjem.

7. Sahasrara na vrhu glave - sjedite pozitivnog pola - Visnua - lotos sa tisuu latica. Otvara se prema gore. Ne djeluje samostalno ve ovisi o ispravnom djelovanju drugih chakri kako bi uope dobila mogunost razvoja. Povezana je s duhovnim ivotom, samospoznajom, univerzalnim razmiljanjem te samilou, bez primjesa sentimentalnosti. Bit e uznemirena ako ne prihvatimo svoj pravi poloaj i ne djelujemo odgovorno u naem ivotu. Postoji jo pet manjih centara, dakle ukupno dvanaest. Chakre se okreu, vibriraju svaka svojom vibracijom. Privlanost izmeu negativnog i pozitivnog pola je ono to zovemo ivot. Negativni pol je sjedite kundalini. Kundalini energija je personificirana boginja prirode. Yogiji kau: "Visnuov sjaj stalno privlai kundalini koja uvijena kao zmija eka na trenutak kada e se moi uzdii kroz kimeni stup i sjediniti sa svojim gospo-darem Visnuom". Kundalini znai uvijena. Du kimenog stupa su tri glavna kanala, na sanskritu: nadia. Na lijevoj strani je negativni: ida-nadi. Na desnoj je pozitivni:pingala-nadi. U sredini, u kimenoj modini je sushumna-nadi. Srednji je put za kundalini.

Suptilno tijelo uz pomo tri gune materijalne prirode upravlja grubim tijelom. Suptilno tijelo nije vidljivo oima ovog grubog tijela. Rijetke osobe mogu vidjeti obrise suptilnog tijela ili auru. Suptilno tijelo je uzrok naeg prebivanja i patnji u materijalnom svijetu. U njemu se stvara oblik budueg finog i grubog materijalnog tijela. U trenutku smrti, tj. pri naputanju grubog materijalnog tijela nosi duu na mjesto gdje e dobiti sljedee grubo materijalno tijelo.

2.1.3. Grubo materijalno tijelo

Chakre se okreu - vibriraju i oko njih se nakuplja gruba materija sline vibracije i tako se stvara grubo tijelo. Grubo tijelo je kopija finog materijalnog tijela i sastoji se od pet grubih materijalnih eleme-

natapancha maha-bhutas: zemlje, vode, vatre, zraka i etera (prostora). Grubo tijelo je kao kaput, a fino kao odjea. Pokreti grubog tijela potjeu od srca u predjelu kojeg se nalazi ivo bie, a osjetila osnaena s deset vrsta ivotnih zraka omoguuju sve djelatnosti tijela.

2.2. Kako odrati zdravo materijalno tijelo?

Tako da ga poznajemo i pravilno ga odravamo.

2.2.1. Poznavanje materijalnog tijela

2.2.7.7. Tri-doshe

Mijeanjem tri gune materijalne prirode i pet grubih elemenata (zemlje, vode, vatre, zraka i etera) nastaju fini energetski principi koje Ayurveda naziva tri-dosha. Tri-dosha je odgovorna za prirodu (grau) grubog tijela svake osobe. Tri-dosha su tri principa ivota: vata, pilta, kapha. Pomau u stvaranju i distribuciji ivotnog zraka, ui i sluzi da bi odrali grubo tijelo zdravim. Iz etera i zraka oituje se kao zrak, vata princip. Vatra i voda oituju se u tijelu kao vatra, princip nazvan pitta. Zemlja i voda oituju se kao vodeni princip poznat kao kapha. Ova tri elementa: vata, pitta i kapha upravljaju svim biolokim, psiholokim i fizikim funkcijama tijela, uma i svjesnosti. Oni imaju konstitucionalnu i zatitnu funkciju u tijelu koje normalno funkcionira. No, ukoliko se desi da su ti elementi izvan ravnotee, oni pridonose razvoju raznih bolesti. Ti elementi su odgovorni za buenje prirodnih nagona prema odreenoj vrsti hrane. Oni upravljaju stvaranjem, odravanjem i unitavanjem tjelesnih tkiva, te odstranjivanjem nepovoljnih produkata iz tijela. Odgovorni su i za psiholoki funkcije to ukljuuje emocije poput straha, ljutnje, pohlepe, te vie razine emocija poput razumijevanja, samilosti i ljubavi. Na taj nain, ova tri elementa su zapravo temelj psihosomatske egzistencije ovjeka. Temeljna konstitucija tih elemenata kod svake osobe dogaa se ve u vrijeme zaea. Openito postoji deset osnovnih konstitucio-nalnih tipova iju shemu prikazujemo na sljedeoj strani.

Izmeu ovih deset openitih tipova postoji nebrojeno mnogo sup-

tilnih varijacija koje ovise o postotku vata-pil ta-kapha elemenata. Temeljna konstitucija pojedinca ostaje ista lijekom cijelog ivota jer je genetski odreena. Kombinacija elemenata koji su nazoni u trenutku roenja, ostaje konstantno zapisana. Meutim, kombinacija ele-

menata, koji prate konstantne tjelesno-patoloke promjene u tijelu, odgovara promjenama okoline. Tijekom ivota postoje brojne interakcije izmeu unutarnje i vanjske okoline. Vanjska okolina obuhvaa kozmike sile (makrokozmos), dok su unutarnje sile (mikrokozmos) voene principima vatapitta-kapha. Temeljni princip avurvedskog lijeenja dri da osoba moe uravnoteiti unutarnje sile promjenom prehrane i ivotnih navika i tako uspjeno odoljeti promjenama u njenoj vanjskoj okolini (promjena vremena, godinjih doba, dolazak bolesti, itd.).

Razumijevanje tri-dosha

U skladu s nauavanjem avurvedske medicine, prvi zahtjev u samoizljeenju i lijeenju drugih jest pravilno razumijevanje ove tri-closhe. Koncept vatapitta-kapha je temelj Ayurvede i sadri u sebi potencijal s kojima je sposobna uiniti pravu revoluciju u tradicionalnom sustavu lijeenja na Zapadu. Ipak, ovaj koncept tri-doshe, nama Zapadnjacima, teko je objasniti na lak i prihvatljiv nain. Zdravi smo kad su sve tri doshe u naem tijelu u ravnotei. Ako je neka dosha poveana ili smanjena, mi smo bolesni.

1. Vata je pokretaki princip; ono to pokree je vata. Ona je ivotna energija ili prana (ivotni zrak) koji pokree. Smjetena je uglavnom u debelom crijevu i upljinama zdjelice. Ako vata nije zrak kakav mi znamo, to je onda;1 Srimad-Bhagavatam naziva vatu "ivotnom energijom" (S.B., 3.6.9). U objanjenju znaenja ovog stiha, reeno je da su ove ivotne energije u obliku deset vrsta ivotnih zraka koji cirkuliraju tijelom.

Deset vrsta vata ili zraka se opisuju na sljedei nain: glavni prolazi kroz nos disanjem i naziva se prana. Onaj koji prolazi kroz crijeva, kao zrak koji izbacuje ili izluuje, naziva se apana. Zrak koji regulira hranu u elucu i ponekad se uje kao podrigivanje je samana. Onaj koji prolazi kroz grlo i ije zaustavljanje izaziva guenje se naziva udana. Zrak koji krui itavim tijelom se naziva vyana zrak. Takoer postoji i pet suptilniji od gore spomenuti pet zraka. Onaj koji omoguava otvaranje oiju, usta, itd. naziva se naga zrak. Onaj koji poveava apetit se naziva krkava, a onaj koji pomae grenje se naziva kuruna. Zrak koji pomae oputanjc kad irom otvorimo usta (pri

zijevunju) se naziva devadatta zrak, a onaj koji pomae odravanju se naziva dhananjayna zrak. Svi ovi zraci potiu iz centra srca. Ayurveda opisuje svojstva vate, kao i nain na koji se oituje u tijelu. Kao to zrak u atmosferi moe biti primjeen samo kada stupi u odnos s predmetom koji dodiruje (npr. vjetar, prolazei kroz drvo pokree listove), tako se i vata oituje u tijelu kao kretanje i bol. Stanina pokretljivost (pokretanje individualnih stanica), impulsi na ivanim zavrecima, senzorne i motorne aktivnosti (osjetljivost osjetila i kretanje), respiracija i probava su rezultati vata principa. Bol i zadovoljstvo se osjeaju uslijed vate.

Svojstva vate su sljedea:

1. najlaka je od sve tri doshe 2. nevidljiva i bezbojna 3. suha, hladna i gruba 4. najkrai val od sve tri doshe 5. nalazi se u prostoru ili vakumu (naunik Washore, stanini

biolog je dokazao da oko svake stanice postoji vakum, poznat kao stanina vakuola. Vata se nalazi u ovom prostoru oko stanice.)

6. osjea se u tijelu kao kretanje i bol.

Vata, ili ivotni zrak, proima itavo tijelo. Postoje i naroita mjesta u kojima je vata koncentrirana. Ova mjesta, kako je reeno u Ayurveda su sljedea (Vidi si. 1 na str. 43):

1. Pakasahya - pankreas i uaoenum (ovo je glavno sredite vate u tijelu)

2. Kathi - karlini pojas 3. Sakthi - svi zglobovi 4. Shotra - ui 5. Asthi - kosti 6. Sparsha-indriya - koa Postoje podjele ili vrste vate (ivotnog zraka) prema funkciji. Ove

podjele i njihove funkcije ukratko su opisane u objanjenju znaenja SrimadBhagavatama (2 .3 .9) . Pet glavnih ivotnih zraka se nazivaju: praua. udana, vyana, sama na i apana.

Prana je smjetena u glavi. Podruje njenog djelovanja je od glave

do grla, od grla do grudi i natrag prema glavi.

Navest emo funkcije prane.

A) fine (suptilne) funkcije:

1. uva ili obuhvaa buddhi (inteligenciju) 2. uva ili obuhvaa manas (um) 3. upravlja radom (otkucajima) srca 4. upravlja aktivnostima deset osjetila 5. strah 6. tjeskoba 7. praznina 8. nepostojanost

B) grube funkcije:

1. disanje (udisanje) 2. gutanje 3. eruktacija ili podrigivanje 4. kihanje 5. izbacivanje pljuvake i sluzi

Udana je smjetena u grudima. Podruje njenog djelovanja je od nosa do grla, od grla do pupka i natrag.

Navest emo funkcije udane.

A) fine funkcije:

1. ouvanje memorije (kada je udana poremeena dolazi do amnezije)

B) grube funkcije:

1. disanje (izdisanje) 2. govor i vokalizacija 3. snaga za dranje predmeta (stisak, zahvat) 4. sposobnost osjeanja jezikom 5. sjaj koe

Vyana je smjetena u srcu. Putuje dijagonalno kroz tijelo (preko pupka) prema potrebama tijela.

Navest e m o funkcije vyane.

A) fine funkcije:

1. omoguuje svjesnosti da se za vrijeme spavanja povue iz tijela u oblast srca i da se pri buenju vrati u cijelo tijelo

B) grube funkcije

1. regulira disanje i prilagoava tjelesne funkcije za vrijeme vjebanja kako bi sprijeila premor

2. omoguuje savijanje (nagib) glave i trupa 3. otvaranje i zatvaranje onih kapaka 4. upravlja autonomnim ivanim sustavom

Samana je smjetena u tankom crevu, putuje sustavom za probavu od eluca do duodenuma, te do crijeva i guterae. Ona regulira vatru probave.

Navest e m o funkcije samane.

1. neprekidno odrava vatru probave (poznatu kao fataragni) 2. regulira apetit 3. gura probavljenu hranu (rasa) u limfne kanale za dalju distribu

ciju tijelom 4. izdvaja fekalni sadraj od rase 5. nareuje apana vayu da dalje odnese fekalni sadraj kako bi bio

izbaen.

Apana vayu (dalje apana) smjetena je u rektumu (debelom crijevu). Putuje do anusa, mara), mokranog mjehura i uretre (mokraovoda), te natrag do rektuma (zadnjeg crijeva).

Navest e m o funkcije apane.

1. regulira izbacivanje fekalnog sadraja 2. odrava fetus u materici 3. regulira kontrakcije pri poroaju i gura bebu niz poroajni kanal

za vrijeme poroaja (pobaaj i carski rez su uzrokovani nepravilnim djelovanjem apane).

Ovo je pet glavnih dijeljena vate, tjelesnih ivotnih zraka.

Sljedei energetski princip koji nastaje je pitta.

2. Pitta je toplotna energija (sok koji stvara toplinu) izraena u tekuem obliku.

Njene odlike su sljedee:

1. svjetla je 2. topla ili vrua i prodirua 3. ukasta po boji i uljnata 4. stvara otar, gorui osjeaj kiselog mirisa 5. po karakteru je vrela, viskozna (gusta) tvar, pokretna 6. daje boju koi i auri oko tijela 7. moe se vidjeti osjetilom vida 8. neprijatnog okusa 9. u tijelu se osjea kao toplina. Kao i ivotni zrakovi, i pitta putu

je kroz tijelo (ona je toplinska energija u svakoj stanici), ali ima i naruita sredita u kojima je smjetena.

Sredita pitte su sljedea (Vidi si, 1, str. 43):

1. Nabhi - pupak 2. Samashi - tanko crijevo i eludac 3. veda - znojne ljezde 4. Rudiram - krv 5. Rasa - limfa 6. Srak - vid (oi) 7. Sparsha-indriya - koa

Postoji pet vrsta pitta prema funkciji. To su: pachak, ranjak, sadak, alochak i brajak.

1. Pachak pitta je smjetena u guterai (prolazi od eluca do guterae) i u unim kanalima. Njena uloga je da pomae vatru pro-

bave. 2. Ranjak pitta je smjetena poglavito u unoj kesici i elucu. Boji

rasu (limfu) ukastom bojom. Stvara tjelesnu temperaturu. U viku, stvara temperaturu viu od normalne. Izaziva glad i ed.

3. Sadak pitta ostaje samo u oblasti srca. Ima nekoliko vanih finih uloga. Pomae inteligenciji u moi rasuivanja, stvara snagu volje i odlunost, daje snagu lanom ja, ali i istoj inteligenciji, ve prema elji pojedinca. Izaziva srdbu, mrnju i zavist.

4. Alochakpitta je smjetena u oima. Omoguuje boju oiju i dubinu vidnog polja, te opaanje.

5. Brajakpitta se nalazi pod koom. Regulira temperaturu povrine tijela, upravlja znojnim lijezdama i pomae vati u osiguravanju sjaja koe.

Trea i posljednja dosha to se stvara je kapha.

3. Kapha je vrst energetski princip. Moe se usporediti s amino-kiselinama i bjelanevinama koje izgrauju grubo tijelo.

Osobine kaphe su sljedee:

1. najtea je i najsporija od sve tri doshe 2. vrsta je, uljana, sluzava 3. meka je i hladna 4. nosi pittu i vatu u sebi 5. opaa se kao svijetlea, bijela, viskozna tvar.

Kapha je smjetena u tijelu na sljedeim mjestima (Vidi si. 1, str. 43):

1. Uruhu - grudi (glavno sredite kaphe) 2. Kantha - grlo 3. Sirah - glava 4. Klome - debelo crijevo i eludac 5. Avarana - sinovijalne membrane (u velikim zglobovima) 6. Grahanam - nos l.Jihva jezik 8. Medha - salo

Kao kod vate i pit te, i kod kaphe postoji pet podjela:

l.Avalambak kapha se nalazi u grudima, akumulator je energije i daje snagu, daje stabilnost i oblik grudnom zidu i vitalnim organima (srcu, pluima i jednjaku) smjetenim u grudima. Takoer djeluje kao nadzornik za cijelo tijelo i upuuje kaphu u podruja gdje je potrebno. Upravlja privrenou, posesivnou i opratanjem.

2. Kladak kapha je smjetena u elucu. Kada hrana doe u eludac iz jednjaka u neprobavljenom obliku ova kapha preuzima hranu, mjesi je u tjestastu masu i predaje dalje jataragni, vatri probave.

3. Bodha kapha je smjetena na jeziku. Daje mo razdvajanja na hrane, na onu koja je ukusna i na onu koju ne treba jesti. Mjesto je pohlepe.

4. Tarpak kapha je smjetena u glavi gdje radi na podmazivanju mainerije osjetilnih organa (uiju, oiju, nosa itd.).

5. Slashak kapha se nalazi u svim zglobovima tijela. Podmazuje zglobove u obliku viskozne uljevite tekuine poznate kao sinovijalna tekuina.

Ovo su mjesta na kojima su smjetene tri doshe, te njihove podjele i funkcije kako su opisane u ayurvedi. Doshe odravaju tijelo u funkcionalnom stanju u nazonosti duhovne due. Kada su jedna ili vie dosha van ravnotee, javlja se bolest. Prema tome, zdravlje i duina ivota ovise o ravnotei tri doshe.

Da bi se odrala ravnotea ayurveda naglaava pet faktora:

1. odgovarajua dijeta, gladovanje, ajevi i izbor odgovarajue hrane

2. tjelesne vjebe: asane i pranayama Qiatha-yogd) 3. reguliranje (ili apstinencija) od spolnih odnosa, ivotna sadha-

na

4. odgovarajua mentalna aktivnost: meditacija, mantre, koncentracija

5. nezagaena okolina: zrak, voda, hrana.

Ravnotea izmeu tri-doshe je vrlo vana za nae zdravlje. Npr. princip zraka je potreban za tjelesnu vatru, ali voda je nuna da kon-

trolira vatru. Inae bi tjelesna vatra spalila tkivo. Vata pokree kapha i pittu jer su one nepokretne. Vata je glavna tzv. "kraljica" dosha. Doshe imaju tri osnovne funkcije:

1. Vata kontrolira kretanje 2. Pitta kontrolira metabolizam 3. Kapha kontrolira strukturu tijela

One zajedno upravljaju svim metabolikim aktivnostima:

1. anabolike aktivnosti - kapha 2. katabolike aktivnosti - vata 3. metabolike aktivnosti - pitta

Ukoliko se desi da je u naem organizmu naruena vata, to e rezultirati poveanjem katabolizma koji e utjecati na slom raznih funkcija u tijelu. Porast pitte naruava metabolizam, porast kaphe poveava anabolizam, a porast vate dovodi do istroenosti i iscrpljenosti katabolizma. U naem djetinjstvu, anabolizam i kapha element dominiraju budui da je to vrijeme naglog fizikog rasta. U odraslih je dominantan pitta element jer je u to vrijeme tijelo zrelo i stabilno., U starosti prevladava vata element i katabolizam jer tijelo poinje propadati. Svaka osoba u sebi posjeduje kombinaciju sva tri elementa, ali uvijek jedan od njih prevladava u tijelu.

1. Anabolik - hrana koja potie anabolizam. Anabolizam su kon-strukivni, stvaralaki procesi u tijelu .

2. Katabolik - hrana koja potie katabolizam. Katabolizam je vid metabolizma koji razgrauje.

3. Metabolizam je ukupnost biofizikih i kemijskih procesa pri pretvorbi hrane pomou kojih ivi organizam odrava ivot i djeluje.

Doshe imaju prirodan odnos ravnotee u odnosu 8:4:2, (vata:pitta:kapha).

2.2.1.2. Odreivanje osobne tjelesne grae

Uvod

Pruamo vam detaljan opis tri tipa konstitucije. Vano je zapamtiti da su ovi opisi odraz i s t o g gledita svakog graevnog elementa, a nijedna osobna graa nije graena samo od jednog jedinog elementa. Svaka osoba je kombinacija sva tri elementa, s jednim ili vie elemenata koji prevladavaju.

Ove karakteristike tipova konstitucije su prilagoene prema rasnim tendencijama i kulturolokim sklonostima, jer razliite rase i kulture imaju prirodne sklonosti za odreenom konstitucijom tijela i karakteristinom nainu ivota.

Na primjer, Afrikanci imaju tamnu kou, a Indijci jedu ljutu hranu. Stoga upozoravamo itatelje da ne donose konane zakljuke o sebi temeljene na ovim konstitucionalnim opisima. Odreivanje tipa konstitucije koritenjem tablice, trebalo bi sluiti samo za openito predznanje koje e upotrijebiti u razliitim podrujima ivota, kao to je

npr. prehrana, u cilju odabiranja pravilnog naina ivljenja koje e razvijati dobro zdravlje.

DOSHA PRAKRITI

Dosha prakriti je sanskrtski naziv glavnog shvaanja Ayurvede. Prakrit i znai priroda odreenog tijela, priroda okoline, supstanca ili bolest. Dosha, kao to smo ve objasnili, tri su energetska principa nazvana vata, pitta i kapha. Iako ih zapadna medicina ne poznaje i ne priznaje kao takve, ove doshe postoje svuda u materijalnoj prirodi kao transformacija tri oblika prirode.

Okolina i doshe

Doshe u tijelu su aktivne. Postoje doshe i u naoj okolini. Imajui na umu da se vata princip odnosi na princip ivotnih zraka, pitta dosha na princip toplotne energije, a kapha dosha na princip vrste materije, moemo razumjeti da promjene u okolini takoer uzrokuju i promjene u ravnotei dosha. Ayurveda kontrolira sve prema ovom konceptu. Na primjer, planinski kraj ima prevladavajuu vata doshu u zraku, morska obala ima prevladavajuu kapha doshu u zraku, dok pustinja ima prevladavajuu pitta doshu u svom zraku. Ito tako izvorska voda je kapha, kinica je vata, a rijena voda je vie pitta po svojoj prirodi. " *

Vrijeme i doshe

Kada zapue hladan, suh vjetar, u vama reagira vata, jer je ona takve prirode. Svaka dosha prepoznaje odreenu vrst vremena koje je potie, prema principu "slino govori slinom."

Kapha sezona pada u proljee - od sredine oujka do sredina lipnja. Pitta sezona pada u ljeto i ranu jesen - od sredine lipnja do sredine listopada. Vata sezona pada u kasnu jesen i zimu - od sredine listopada do sredine oujka. Kalendarsko godinje doba koje se apsorbira jest jesen. Podijeljena je izmeu dviju dosha. J e s e n se smatrapittom tako dugo dok pevladava toplo vrijeme, a vatom im se pretvori u hladno, suho i vjetrovto. Zato ovjek treba biti paljiv da bi uspostavio cjelogodinju ravnoteu. Tri ayurvedske sezone samo su pribli-

no odreene i moraju se prilagoditi lokalnim uvjetima. Nije kalendar nego je priroda ta koja nam govori kad dolazi do utjecaja na odreenu doshu. Svaki vlaan, hladan, oblaan dan uzrokovat e porast kaphe, bez obzira dogaa li se to u jesen, zimi ili u proljee. Doshe su vrlo osjetljive na vrijeme. Hladno, suho vrijeme zajedno s vjetrom akumulira vatu. Toplo vrijeme akumulira pittu, naroito ako je vlano. Hladno, vlano vrijeme ili snijeg akumulira kaphu. Ri je "akumulira" znai da se poveava u skladu s utjecajem iz okoline. Ako previe poraste, akumulacija prerasta u pogoranje, ozbiljno stanje neravnotee. Razlog zato dosha moe biti poremeena i izvan njene sezone je taj to postoji odgoda ili prelijevanje, kao npr. kada osjeate prehladu u ljeti. Potrebno je neko vrijeme da se dosha akumulira do toke kada poinje ometati tjelesno funkcioniranje. J o jedna stvar koja utjee na doshe je vrijeme tijekom dana, shodno poloaju Sunca u odnosu na Zemlju. Neposredno prije izlaska Sunca, sat i trideset-est minuta, je brahma-muhurta vrijeme kada su sve doshe jednako uravnoteene. Ayurveda kae da je to najbolje vrijeme za yoga sadhanu, prakticiranje yoge ili pobonih (rtvenih) obreda. Jutro, od izlaska sunca do 10 sati ili podneva, najbolje je vrijeme za aktivnost. Tijekom ovog vremena moe se kontrolirati vata dosha. Takoer je poveana kapha dosha. Od 10 sati ili podneva do priblino 16 sati poveava se aktivnost pitta doshe. Pitta, poto je toplinska energija, ini da je vatra probave najjaa u ovo doba dana. Tijekom ovog vremena pojaana je i e. Od 16 sati popodne do 19 pred veer (do zalaska sunca), poveava se kapha i vata dosha. Tijekom ovog vremena ne treba spavati. Nakon 19 sati, tj. zalaska sunca do sljedeeg jutra, poveava se vata dosha. Tada treba biti manje aktivan, uzimati tople napitke ili vrlo lak obrok i odmarati se. Isto tako od zalaska sunca pa do izlaska nije samo vrijeme vate. Npr. od zalaska sunca do 22 sata ponovno je i vrijem kaphe, hladan zrak, vrijeme inercije s malo energije. Od 22 uveer do 2 ujutro vrijeme je i pit-te kada se hrana probavlja. Od 2 ujutro do izlaska sunca ponovno je vrijeme vate. Vata regulira kretanje, i im se ljudi probude izluuju otpadne tvari. Najpovoljnije je da odmah im ustanemo izluimo otpade tvari. Lake e m o obavljati jutarnje dunosti. Stoga trebamo tijelo naviknuti na to. Dakle, doshe se mijenjaju tijekom 24 sata, ali se sve tri mijenjaju i tijekom 12 sati. Utjecajnije su promjene tijekom svakih 12 sati i njih se treba pridravati. Dorukovati treba rano ujutro imedu 7 i 8 sati (ljudi vata i pitta grade). Ljudi kapha grade ne

bi trebali dorukovati, jer jedenje u vrijeme kaphe poveava kaphu. Najbolje doba dana za ruak je od 10 do 14 sati. Dobro je jesti kada je sunce visoko na nebu, jer je sunce blizak prijatelj ovjeku, daje vatru. Veerati bi trebalo do 18 sati, laganu hranu. Do 21 sat eludac e biti prazan, a san zdrav. Jedenje kasno naveer naruit e doshe i san e biti poremeen, probudt e te se neodmorni.

Utjecaj sunca i mjeseca

Sunce jaa pittu i ljudi koji pate od bolesti povezanih s pittom mogu imati vie problema ljeti. Mjesec je povezan s ljudskim umom. Boica vode je ta koja vlada kaphom. Osobine su: hladno, bijelo, polagano i gusto. To su i osobine kaphe. Pun mjesec pojaava kaphu u tijelu i izaziva plimu u moru, a poveano je prisustvo vode u svim oblicima ivota. U to vrijeme poveat e se sve bolesti ljudi vezane za kaphu.

Utjecaj razdoblja ljudskog ivota

Ayurveda ui da postoje tri vana razdoblja ivota: djetinjstvo, zrelo doba i starost. Djetinjstvo je doba kaphe. Zato djeca mogu patiti od mnogih bolesti kaphe: kongestija, prehlada, kaalj i izluivanje sluzi. U to vrijeme hrana malog djeteta je majno ili kravlje mlijeko koje moe poveati kaphu. Majino mlijeko, ako se majka pravilno-ayur-vedski hrani, je izbalansirano i ne bi trebalo poveavati kaphu. Ovaj vremenski period traje do 16 godina. Zrelo doba je od 16 do 50 godina. To je vrijeme pitte kada je ovjek aktivan i pun vitalnosti. U ovom dobu este su tegobe vezane uz poremeaj pitte. Starost je doba vate. Tegobe starosti mogu biti vata poremeaji: drhtanje, slabljenje, gubitak daha, artritis, gubitak sjeanja i bore. Kako bi ovjek mogao odrediti prakriti ili prirodu svoga tijela, ayurveda iznosi mnoge odlike razliitih vrsta tijela. Tablice u testu koja slijedi daju samo kratak pregled ovih odlika. Naravno, ni jedno tijelo nije samo jedna od ovih priroda: vata, pitta, kapha. Svako ima pomijeane prakriti, s tim da jedna ili dvije prevladavaju.

OTKRIVANJE TJELESNOG TIPA ILI PRIRODE

Upute za koritenje tesla

Za otkrivanje vaeg tipa predloena su dva pomagala. Prvi je test koji je sastavljen od tvrdnji koje su priroda samo vata, pitta i kapha tipova, iako smo ranije rekli da prema Avurvedi im deset osnovnih tipova. Treba samo znati odabrati pravu kombinaciju. Test koji slijedi upravo to omoguuje. Va izbor odreenih tvrdnji bit e upravo va tip. Sve ovisi o vaem pravom izboru.

Drugo pomagalo je popis bolesti koji je naveden u poglavlju 3.7. (str. 73). Kako se koristi ovo pomagalo, objanjeno je uz sam popis bolesti.

Prakriti tvrdnje su prirodni ayurvedski opisi tipova: vata, pitta, kapha; naravno, vrlo skraeno.

Naredni test podijeljen je u tri odjeljka: vata, pitta i kapha. U njemu su navedene tvrdnje grubih i suptilnih fizikih osobina i osobine ponaanja, za svaki tip (vata, pitta i kapha). Te tvrdnje su priroda (prakriti) za svaki tip. Izbor grubih fizikih osobina bit e oit ili lagan. Tee e te se opredjeljivati kod finih fizikih osobina, osjeaja, miljenja itd. Najtee se opredjeljivati kod osobina ponaanja.

Moete odgovarati na dva naina:

1. Da prema sjeanju identificirate i ocijenite (bodovima od 1 do 6) navedene tvrdnje za stanje kad ste zdravi, tijekom svog ivota ili barem zadnjih nekoliko godina.

2. Da prema sjeanju identificirate i ocijenite (bodovima od 1 do 6) navadene tvrdnje za vae stanje kad ste bolesni, zadnjih nekoliko godina. Dobit e te dva rezultata jednog testa.

Prikaz zdravog stanja je vaa priroda, prirodna konstitucija. Konstitucija vaeg bolesnog stanja je narueno stanje koje treba popraviti, tj. vratiti vas u vae prirodno stanje. Ona dosha koja ima vie bodova u naruenom ili bolesnom stanju je poremeena i na nju treba djelovati, tj. vratiti je u zdravo ili prirodno slanje. Tada e vae bolesti nestali. Ako niste u mogunosti odgovoriti na dva naina, odgovorite na jedan, va nain. I to e biti dobro, iako malo nepreciznije. Prije

ispunjavanja testa pitanja ili tvrdnje trebate proitati paljivo. Najprije ponite s pitanjima koja se odnose na vata doshu.

Bodujte svako pitanje ili tvrdnju bodovima od 0 do 6.

Znaenje:

0 uope se ne odnosi na mene Od 1 do 2 = uglavnom ne odgovara (neto se malo odnosi na mene) Od 3 do 4 = djelomino odgovara (moe se djelomino odnositi na mene) Od 5 do 6 = najvie odgovara ili najvie se odnosi na mene, gotovo uvijek

Npr. ako prvom pitanju date 6 bodova, drugom 4 a treem 2, va zbroj do tog pitanja bio bi 6+4+2=12. Na isti nain zbrojite bodove cijelog odjeljka i tako ete dobiti zbroj vata bodova. Ne zaboravite da to uinite dva puta: za zdravo i bolesno slanje. Zatim tako nastavite s pitanjima za pittu i pitanjima za kapku. Kad zavrite imati ete tri, odnosno 6 razliitih zbrojeva. Za svaku doshu posebno (dva). To je va osobni tjelesni tip. Jedan tip je u zdravom ili prirodnom stanju, a drugi u bolesnom ili neprirodnom stanju. Ako elite moete i za svoju bebu napraviti test. Sada hrabro naprijed.

TESTOVI

Vata prakr i t i 1. Za bebe

Prakriti tvrdnje Ne odgovara Djelomino odgovara Najvie odgovara

1. tjelesna teina pri roenju ispod 3 kg o 1 - 2 3 - 4 5 - 6

2. mrave grae 1 - 2 3 - 4 5 - 6

3. nou loe sanja . 1 - 2 3 - 4 5 - 6 4. sklonost ka eluanim bolovima 1 - 2 3 - 4 S - 6

5. moraju se tjerati na sisanje , 1 - 2 3 - 4 5 - 6

Ukupno vata bodova:

2. Za odrasle Pitta prakri t i

Ako ste na kraju testiranja dobili ove bodove: vata=S0, pitta=75, kapha=S5, tada ste trodani tip koji je vrlo rijedak. Stoga ponovite i provjerite svoje odgovore. Moda ste dvodani tip koji je najei. Ako niste sigurni, pitajte ayurvedskog lijenika.

U Ayurvedi su iznesene detaljno mnoge kombinacije ovih triju osnovnih prakriti. Na je cilj da ovdje predstavimo ovaj osnovni koncept. Postoje i odlike koje ukazuju na viak ili manjak u svakoj od ovih dosha. Neke od tih odlika su sljedee:

Previe vate moe da dovesti do groznice, drhtanja, napuhnutog trbuha, insomnije (nemogunosti da se zaspi), slabosti, razgovorlji-vosti, nedostatka samopouzdanja. Da bi se kontrolirao viak vate treba uzimati lake ali este obroke slatke, kisele i slane hrane, masau cijelog tijela sezamovim uljem, cnemu toplom vodom i ricinusovim

uljem, snehan i svedan. Takoer loptice vate natopljene toplim uljem utapkati po glavi.

Viak pitte moe dovesti do jake edi i gladi, osjeaja gorenja, poremeenog ili isprekidanog sna, ukastog obojenja koe, oiju, mokrae i stolice. Da bi se kontrolirao viak pitte, prehrana treba obuhvatiti slatku, gorku, oporu i hladnu hranu, ruinu vodici, ghi i mlijeko. Takoer pomae pasta od sandalo vine na elu, na rukama (akama) i nogama (stopalima), noenje cvjetnog vijenca, vata natopljena hladnim mlijekom i stavljena preko onih kapaka, hladna kupka, blagi laksativ i proista krvi (kao to je sok od draguca). Takoer se preporuuje trljanje stopala ghijem i malo soli pomou predmeta od nehrajueg elika.

Viak kaphe moe dovesti do nedostatka apetita, lijenosti, otea-losti, tekog disanja, predugog spavanja, kalja, hladnih udova i blje-oe koe. Da bi se kontrolirao viek kaphe, preporuuje se laka dijeta ili gladovanja.Trebali bi prevladavati gorki, ljuti i opori (trpki) okusi. Vrua juha sa zainima i proso su dobre namirnice. Treba uzimati vrlo malo ili nimalo sira, slatkia ili penice. Tjelovjeba treba postati dio svakodnevne rutine; najbolje je brzo hodanje.

Doshe moga biti u tijelu i u nedostatku.

Nedostatak vate moe dovesti do premora, mentalnih poremeaja, trnjenja udova, nesposobnosti osjetilnih organa.

Nedostatak pitte moe dovesti do gubitka sjaja, nedostatka apetita i niske tjelesne temperature.

Nedostatak kaphe moe dovesti do nesvjestice, slabosti u zglobovima i osjeaja praznine u glavi.

Takoer, doshe se mogu i poremetiti. Ovo je poznato kao kaupi-ta dosha.

Kada je vata poremeena, smjer ivotnih zraka je suprotan. Kada je pitta poremeena dolazi do krvarenja. Kada je kapha poremeena dolazi do kome.

Ghi uvijek neutralizira pit tu. Hladan vjetri i hladna tekua voda stvaraju mir u sve tri doshe. Fotografija gole ene uznemiruje sve tri doshe. Kobrin otrov ulazi u vata doshu i iri se kroz cijeli ivani sus-

tav. Topla voda s dodatkom limuna i meda, ili s prahom dumbira, kontrolira viak vate, raspruje kapha i otklanjapittu stvarajui znoj i mokrau. Hladna voda kontrolira viak pitte, a poveava vatu i kapku. Ledeno hladna voda remeti vatu. Sva voda ukoliko se prethodno prokuha bit e laka i pomoi e uravnoteenju dosha. U Avur-vedi nisu samo analizirani tijelo i inioci ovjekove sredine, ve su i pojedini organi i pojedine patologije (oboljenja) objanjeni prema svojoj prakriti. I opet, na cilj ovdje nije da ulazimo u dubinu, naroito zbog toga to, ukoliko se ovjek ne koluje za primjenu ovih znanja, moe zloupotrijebiti svoje ogranieno znanje.

Samo informacije radi, navodi se tablica glavnih organa i njihovih prevladavajuih dosha (Vidi si. 1, str. 43 - Unutranji organi grubog tijela).

Organi imaju svoje prevladavajue doshe, ali u bolesnom stanju bilo koja od dosha se moe poremetiti. Na primjer, una vreica je pitta organ. Ali moe izazvati poremeaj vata doshe, koji izaziva smetnju kao to je una kolika (bolni grevi crijeva). Ukoliko pitta izazove poremeaj une vreice, moe doi tlo akutne utice. A ukoliko je kapha dosha poremeena, moe se razviti uno kamenje. Vidimo da su dijagnoza i lijeenje sloen posao za onog tko je uio aynrvedsku medicinu, stoga ih treba ostaviti za onu nekolicinu koji su kvalificirani. Umne spekulacije nee zadovoljiti.

2.2.1.3- Strukturni elementi grubog tijela

1. DHATU

Nae tijelo se sastoji od sedam osnovnih i vitalnih tkiva zvanih dha-tui. Sanskrtska rije dhatu znai "graevni element". Tih sedam dhatua je odgovorno za cijelu strukturu tijela. Dhatui odravaju funkcije razliitih organa, sustava i vitalnih dijelova tijela. Igraju bitnu ulogu u razvoju i hranjenju tijela. Dhatui su dio biolokog obrambenog mehanizma. Uz pomo agnija odgovaraju za imunoloki mehanizam. Kad je jedan dhatu oteen, on utjee na sljedei dhatu, \cv svaki dhatu prima hranu od prethodnog dhatua. Dhatu stvara hrana koju jedemo. Nakon probave, upotrebljiv dio hrane postaje rasa (limfa), koja je prvi dhatu Od rase ( l imfe) stvara se drugi dhatu, rakta (krv). Rakta i rasa u kombinaciji zajedno stvaraju trei dhatu. mamsa (miie). Ovim procesom se dalje stvaraju ostali dhatui. Oni su, po redu:

1. Rasa (plazma) sadri hranjive tvari iz probavljene hrane i hrani sva tkiva, organe i sustave, posebno odrava normalnu funkciju mjesenice u maternici i izluivanje mlijeka

2. Rakta (krv) upravlja dovodom kisika u sva tkiva i vitalne organe i odrava ivot, krvne ile i miina tkiva

3. Mamsa (mii) prekriva osjetljive vitalne organe, odrava glatke miie i kou, pokree zglobove i odrava fiziku snagu tijela

4. Meda (masnoa) odrava potkonu mast, nauljenost i pod-mazanost svih tkiva i znojenje

5. Asthi (kost) nosei je dio tjelesne strukture; odrava zube, nokte i kosu

6. Madhya (ivci i kotana modina) ispunjava kosti i prenosi mo-toroke i senzorike impulse, te odrava djelovanje suznih lijezda

7. Shukra i arthav ili virya, sjeme (reproduktivna tkiva), sadre sastojke svih tkiva i odgovorni su za reprodukciju; odrava djelovanje spolnih organa.

Shukra, poznata i kao virya, ivotna je sutina, bit. Virya ne ostaje samo u spolnim organima, ve obuhvaa itavo tijelo i isijava svjetlost kao tjelesni sjaj, ili auru. Sauvana virya daje snagu, hrabrost i odlunost. Izgubljena uludo ili potroena, virya izaziva slabost, kukaviluk, nekoncetriranu inteligenciju. Ayurveda naglaava da mukarac treba uvati svoje sjeme. Stoga ayurveda upozorava da sjeme ne bi trebalo gubiti bez svrhe. Svrhu seksa Bhagavad-gita definira kao harmu, ili religiozni princip seksualnog ivota radi potomstva koje bi bilo spaeno od drugog roenja u materijalnom svijetu.

Sedam dhatua trebamo shvatiti kao prirodni, bioloki, postupni red izraavanja. Nakon probave hrane, "hranjiva plazma", ahara rasa sadri hranjivost za sve dhatue. Ta "hranjiva plazma" se transformira i oplemenjuje uz pomo topline nazvane dhatu-agni, tj. agnijem svakog dhatua prije nego to je dotini dhatu koristi. Kao to je ve spomenuto rasa se pretvara u raktu, koja se dalje oituje u mamsu, medu itd. To pretvaranje se dogaa uz tri osnovne radnje:

1. Navodnjavanje ili hranidba hranjive tvari se prenose do sedam dhatua kroz krvne ile.

2. Izbor - svaki dhatu izdvaja hranjive tvari koje su mu potrebne da bi se njegove fizioloke funkcije odvijale.

3. Izravno pretvaranje - kako hranjive tvari prolaze kroz svaki dlHitu, stvara se hrana za gradnju narednog dhatua.

Ta tri procesa (navodnjavanje, izbor i pretvaranje) istodobno se odvijaju u tvorbi sedam dhatua. Dhatui se hrane i preobraavaju da bi odrali normalne fizioloke funkcije razliitih tkiva, organa i sustava. Kada postoji poremeaj u ravnotei vata-pitta-kaphe, dhatui su izravno zahvaeni. Uznemirene doshe (vata, pitta ili kapha) i oteeni dhatui su uvijek izravno ukljueni u procesu bolesti. Zdravlje dhatua se moe odrali poduzimajui korake za odranje vata-pitta-kaphe u ravnotei kroz pravilnu dijetu, vjebu i program pomlaenja.

2. AGNI

Agni je sedam vrsta agnis ili toplinskih energija u tijelu. Od ovih sedam, Jataragni, ili vatra probave je najvanija. U Bhagavad-^Ui (dalje BG.) , se kae kako je Gospodin sam Jataragni: aham vais* vanavo bhutva, "Ja sam vatra probave u svakom ivom tijelu." ( B G . 15.14) . Svaki dhatu, ili element, ima vlastitu vatru prisutnu u sebi. Svaka od sedam agnis pomae tom dhatuu u preobraavanju u narednu dhatu (limfa u krv, krv u miie itd.). Vatra krajnjeg elementa, shukra ili virya, transformira toplinsku energriju u svjetlo, te ivo tijelo stvara sjaj (auru). Agni je bioloka vatra koja upravlja metabolizmom. Slina je u svojoj funkciji pitti i moe se smatrati sastavnim dijelomp/Yta sustava u tijelu, koja funkcionira kao katalitika sila u probavi i metabolizmu. Pitta sadri energiju zagrijavanja koja pomae probavi. Ta energija zagrijavanja je agni. Pitta i agni su, u biti, isto s jednom suptilnom razlikom: pitta je ono to sadri, a agni je sadraj. Pitta se oituje u elucu kao eluana vatra, agni. Agni je kiselost u prirodi i njegovo djelovanje razgrauje hranu i potie probavu. On je takoer suptilno povezan s pokretima vate jer tjelesni zrak uzrokuje plamen tjelesne vatre. U svakom tkivu i stanici je nazoan agni i potreban je za odravanje prehrane tkiva i odranje autoimunolokog mehanizma. Agni unitava mikroorganizme, strane bakterije i toksine u elucu i crijevima. Na taj nain titi floru u tim organima. Dug ivot ovisi o agniju. Inteligencija, shvaanje, percepcija i razumijevanje su takoer funkcije agnija. Boja koe se odrava pomou agnija, a sustav enzima i metabolizma potpuno ovisi o njemu. Sve dok agnipravilno funkcionira, procesi razgradnje hrane, apsorbiranje i asimilacija te hrane u tijelo e se odvijati glatko.

3. EST RASA

Za vrijeme trudnoe u majinoj maternici, utelovljena dua razvija svih sedam dhatua. U poetku su oni posueni od majke, ali nakon etvrtog mjeseca tijelo poinje stvarati svoje vlastite. Pri kraju fetalnog ivota, nakon to je formirano svih sedam dhatua, formiraju se osjetilne kvrice na jeziku. Da bi odrao dhatue van maternice, jezik mora biti u mogunosti da razlikuje rase ili okuse, te tako primi hra* nu koja e prehranjivati njegovo tijelo. Osnova okusa je poelo vode. Jezik mora biti vlaan da bi se njime moglo kuati. Pokuajte osuiti

jezik i tada stavite na nj mali komadi eera ili malo papra. Neete moi osjetiti okus. Mokar jezik je neophodan za osjeanje okusa.

Postoji est okusa: kiselo, slatko, slano, ljuto, gorko i trpko. Tih je est osnovnih okusa izvedeno iz pet elemenata: 1. Slatki okus sadri zemlju i vodu 2. Kiseli zemlju i vatru 3. Slani vodu i vatru 4. Ljuti okus vatru i zrak 5. Gorki zrak i eter 6. Trpki zrak i zemlju.

Osobe s vata konstitucijom trebaju izbjegavati pretjerano uzimanje gorkog, ljutog i trpkog, zbog toga to te tvari pojaavaju vatu a to dovodi do stvaranja plinova. Tvari koje sadre slatko, kiselo i slano, dobre su za osobe vata grae.

Osobe s pitta konstitucijom trebaju izbjegavati kiselo, slano i ljuto. Te tvari pojaavaju tjelesnu vatru. Slatko, gorko i trpko blagotvorno je za pitta konstituciju.

Osobe s kapha konstitucijom trebaju izbjegavati hranu slatkog, kiselog i slanog okusa, jer ona poveava tjelesnu tekuinu. Neka uzimaju hranu ljutog, gorkog i trpkog okusa. Ovaj termin "rasa" nije isti kao i termin opisan u prethodnom poglavlju kao dhatu zvana limfa. Termin "okus" ne odnosi se samo na osjeanje okusa kvricama smjetenim na jeziku, ve i na krajnju reakciju hrane u kiseloj sredini eluca. Stoga se okus u ustima naziva svau, dok se okus u elucu naziva paka. Na primjer, ayurveda svrstava capati (vrsta peciva od punog peninog brana, vode i soli) u madhura rasu ili slatkog okusa, premda okus u ustima nije sladak na nain na koji mi prepoznajemo slatko. Ipak, njegova reakcija u elucu ga ini slatkim.

Avurvedska farmakologija temelji se na pojmovima: rasa, virya i vipak. Ti se pojmovi odnose na okus te na tople i hladne uinke hrane. Organske i anorganske tvari izazivaju razliite okuse i toplinske osjete pri svom prolazu kroz usta, eludac, tanko i debelo crijevo. Kada tvar stavimo na jezik, prvo kuanje okusa zove se rasa, a kada se hrana proguta i ue u eludac, osjet vrueg ili hladnog odmah ili malo poslije toga naziva se virya. Stoga, virya su osjeti povezani sa svojstvima tvari da griju ili hlade.

Hrana ima i postprobavno djelovanje koje se naziva vipak. Tako hrana koja sadri najvie kroba (itarice i krumpir) nakon vakanja i probave postaje slatka, te je njeno postprobavno djelovanje (vipak) slatko. Tako se est rasa razlae tijekom probave na tri postprobavna efekta: slatko, kiselo i ljuto, zvano vipak (Vidi tablicu ispod).

Iako je avurvedska farmakologija zasnovana na shvaanju tvari sukladno djelovanjima zvanim rasa, virya i vipak, u svakodnevnom ivotu nalazimo brojne tvari koje imaju specifino, neobjanjeno djelovanje na tijelo. Tu je iznimku od pravila ili specifinu akciju koja oznaava odstupanje od rase, virye i vipaka, gospodin Charak, drevni ayurvedski lijenik, nazvao prabhav (iznimka). Pojmovi rasa, virya i vipak ne primjenjuju se samo na hranu ili biljke ve i na sve ostalo: kristale, metale, boje

: glazbu (zvukove); ak na duh i emocije.

Prem Ayiirvedi slijedi tabela koja daje opa pravila za odreivanje meusobnih odnosa rase, virye i vipaka. Dat je primjer za prabhav ili izuzetak za svaki od est okusa kod neke vrste hrane.

Tako iz tabele vidimo da tvari slatkog i slanog okusa imaju slatki vipak, kiselog okusa kiseli vipak, a ljutog, gorkog i oporog ljuti vipak. Ta tri okusa (vipak) ne mogu biti prepoznata s osjetilom jezika. Prema tome rasa i vipak u neposrednoj su vezi s okusom tvari, dok je virya u svezi s njenim vruim i hladnim djelovanjem. To troje, rasa, virya i vipak, neposredno utjee na tri-dosha, a isto tako utje-

e na prehranu i transformaciju tjelesnog tkiva (dhatua). Rase trebaju biti izbalansirane u prehrani radi optimuma hran-

ljivosti i zdravlja. Znanost o prehrani je osnovala Ayurveda. Ova znanost se zasniva na balansiranju est okusa. U bolesnim stanjima, okus (to znai vie od osjeaja jezika) biljnih lijekova i dijeta su takoer lerapeutski faktori. Na primjer kada je ovjek zaraen, prvi lijek koji aleopateski lijenik daje obino je penicilin. Kakav je okus tog lijeka? Vrlo je gorak - tikta rasa. U istom bi sluaju ayurvedski lijenik prepisao trave i dijetu koji imaju gorak okus kako bi se infekcija stavila pod kontrolu.

Pri oboljenju naroito treba voditi rauna da se uzima hrana koja sadri rase koje e pomoi stanju pacijenta, a izbjegava ona hrana iji ga ukusi razdrauju. Stoga je oigledno da lijenici ili drugi koji prepisuju jednu " univerzalnu" dijetu za sve svoje pacijente zapravo ne poznaju nauku o prehrani. Za ope zdravstveno stanje i radi spreavanja bolesti moe se dati jedna opa dijeta za svakoga. Ova dijeta, koja e u glavnim crtama biti prikazana u sljedeem poglavlju, treba sadravati preteno madhura rasu (slatko), jer je to rasa koja izgrauje tijelo.

Ostale rase trebaju biti zastupljene u manjim omjerima. U kui uglednog indijskog gospodina gostu se nudi thali (tanjur) koji sadri prasadam sastavljen od svih est rasa.

Da bi nam pomogla u prepoznavanju rasa, ayurveda daje neposredne reakcije koje svaka od rasa stvara na jeziku:

1. Madhura rasa (slatko): o. daje prijatan osjeaj osjetilima b. ako padne na pod, mravi se skupljaju oko nje

2. Amla rasa (kiselo): a. dovodi do reakcije u ustima b. uzrokuje podizanje obrva c. moe otetiti zube

3. Lavana rasa (slano): o. stvara apetit b. izaziva luenje sline i pljuvake

4. Katu rasa (ljuto): a. uzrokuje suenje oiju b. uzrokuje osjeaj gorenja u ustima i na vrhu jezika

5.Tikta rasa (gorko): a. nije prijatno na jeziku b. mala koliina moe podstaknuti apetit c. ukus na jeziku ostaje due nego kod drugih rasa.

6. Kashaya rasa (oporo): o. izaziva suhou jezika b. dovodi do promjene u disanju

Unutar tijela rase imaju sljedee efekte:

1. Madhura rasa (slatko - liladi): Izgrauje svih sedam dhatua, daje tijelu snagu podmazuje i zado

voljava osjetila. Naroito je potrebna trudnicama i majkama koje doje. Poveava koliinu mlijeka u grudima i neophodna je za djecu i stare ljude. Poveava rase, vodu i ojas, stvara toplinu, smiruje tijelo, hladno je. Anabolik, stvara kapha doshu, a razara vatu i pittu. Viak madhura rase stvara preobilnu kaphu koja je uzrok mnogih degenerativnih oboljenja, ukljuujui i eernu bolest, upalu zglobova, oboljenja srca i tumore, kao i gubu (gljivice) na koi, glavobojljc, oboljenja mokranih organa itd. Kod djece moe doi do pojave glista. Poveava debljinu, teinu, uzrokuje pospanost, letargiju, kaalj, e i pretjerani rast miia.

2. Arnla rasa (kiselo - grije): Anabolik, poboljava okus i apetit, pomae u izbacivanju izmeta i

uzrokuje slinjenje. Djeluje kao srani tonik (pomae sranoj regulaciji) i potpaljuje Jataragni (vatru vrenja). Izotrava duh i osjetila. Lagano je vrue i uljasto. Smanjuje vatu a poveava pittu i kaphu. Lagano je vrue i uljasto. Viak amla rase stvara takta pittu (krvne neistoe), svrab, gnoj, ireve, kiselinu, garavicu, temperaturu, ma-lokrvnost i otok (zadravanje vode). Poveava e, osjetljivost zubi, zatvaranje oiju.

3- tavana rasa (slanogrije): f Anabolik, smanjuje vatu a poveava pittu i kapha. Teko je uljasto

i vrue. Poboljava apetit i probavu, djeluje protiv greva i kao la-ksaliv, potie luenje sline. Pomae u izgradnji elija i odstranjuje zaepljenja U tjelesnim kanalima. Ponitava djelovanje svih ostalih okusa. Viak izaziva kona oboljenja kao to su leukoderma (albini-zam) i guba, osjeaj svraba, peckanja, gubitaka koe i pojavu bora. Takoer moe uiniti osobu osjetljivu na otrove, moe izazvati otok (zadravanje vode) i uzrokovati jako krvarenje iz maternice. Remeti krv i uzrokuje slabost i vruinu tijela. Uzrokuje upale, visok krvni pritisak, ir, osip i krvna oboljenja

4. Katu rasa (ljuto - grije): Katabolik, smanjuje kaphu a poveava vatu i pittu. Lagano je vru

e i uljasto. Smanjuja otok i pomae u odstranjivanju sala. Prekida svrab i pomae kod konih oboljenja. Poboljava apetit i proiava usnu upljinu i itavo tijelo. Ubija gliste, pomae u izljeenju konih ireva, potpomae zgrliavanju krvi i odstranjivanje ugruaka. Viak unitava kaphu u zglobovima (sinovijalnim membranama) , majinom mlijeku, sjemenu i salu. Moe izazvati ivanu bolest, vrtoglavicu i nesvjesticu, bolove u predjelu karlice; iscrpljuje tijelo. Poveava temperaturu, znojenje i slabost, izaziva peenje u grlu, elucu i srcu. Moe uzrokovati ir u elucu.

5. Tikta rasa (gorko - hladi): Katabolik, unitava pitta i kapha dos/ie, pojaava vatu. Lagano i

hladno. Poboljava ostale okuse. Smanjuje kapha otekline (zadravanje vode) i koristi se kao tonik za onemoalu jetru. Ubija parazite (gliste) i unitava otrove. Pomae u odstranjivanju svraba i peenja. Obuzdava muku i povraanje. Proiava majino mlijeko i treba je dati majkama koje doje iz ovog razloga, te da bi se balansirala madhura rasa bebine prehrane. Koristi i kod poviene temperature, kao i kod upale grla. Viak isuuje sve tjelesne tekuine, poveava mravljenje, umanjuje tjelesnu snagu i poveava grubost. Moe izazvati vata oboljenja i unititi sedam dhatiisa. Smanjuje kotanu sr i sjeme, moe uzrokovati vrtoglavicu.

6. Kashaya rasa (oporo ili trpko-hladi): Katabolik, proiava krv i upravlja pitta i kapha doshama. Suho,

grubo i hladno. Pomae probavi, djeluje sealivno i koristan je u kon-

troli proljeva. Proiava otrove pod koom. Viak dovodi do stvaranja plinova (irenja trbuha), uzrokuje stezanje krvnih ila, zgruava-nje krvi i bol u predjelu srca, zatvor, iscrpljenost, ed i impotentnost. Poveava suhou u ustima, napuhavanje, govorne smetnje.

Ovdje su neki primjeri uobiajene hrane, zaina i metala i njihovih prevladavajuih rasa:

Sve rase su kombinacije pet grubih elemenata Gospodinove materijalne energije. Svaka od rasa sadri u sebi svih pet elemenata, ali dva prevladavaju. Ovo se naziva prakriti rasa. One su sljedee:

Madhura rasa (slatko) - zemlja i voda Amla rasa (kiselo) zemlja i vatra Lavana rasa (slano) - voda i vatra Tikta rasa (gorko) - zrak i eter-prostor Katu rasa (ljuto) - zrak i vatra Kashaya rasa (oporo) - zemlja i zrak

Madhura, amala i lavana rasa poveavaju kapha dosha, a kontroliraju vata doshu.

Tikta, katu i kashaya rasa poveavaju vata doshu, a kontroliraju kapha doshu.

Amla, lavana i katu rasa poveavaju pitta doshu. Madhura, tikta i kashaya rasa kontroliraju pitta doshu.

Uzete po jed inano, rase imaju sljedei utjecaj na doshe:

Madhura: poveava kaphu i kontrolira vatu i pittu Lavana: poveava kaphu i pittu; kontrolira vatu Amla: poveava kaphu i pittu Tikta: poveava vatu; kontrolira kaphu i pit tu Katu: povaava vatu i pittu; kontrolira kaphu Kashaya: poveeva vatu; kontrolira kaphu i pit tu

BOLESTI 67

POGLAVLJE III 3. Bolesti

3.1. Uvod Rije bolest znai lienost svjeine, ugode i zdravlja i dolazak pa

tnje kao bolesti. Zato, prije nego to govorimo o bolesti, moramo razumjeti svjeinu, udobnost i zdravlje. "Zdravlje je red; bolest je nered ", kae dr. Vasant Lad u svojoj Avurvedi. Unutar tijela postoji stalna interakcija reda i nereda. Mudar ovjek ui biti potpuno svjestan nazonosti nereda u svom tijelu i tada ponovno eli uspostaviti red. Unutarnja okolina tijela stalno reagira na vanjsku okolinu. Nered se pojavljuje kada to dvoje nije u ravnotei. Za mijenjanje unutarnje okoline u cilju dovoenja u ravnoteu s vanjskom okolinom, osoba mora shvatiti kako se pojavljuje proces bolesti unutar psihosomatskog bia. Ayurveda daje znanje koje omoguuje povratak reda i zdravlja iz nereda i tvrdi kako e u zdravom stanju:

- tijelo, um i svijest djelovati harmonino kao jedno - osjetila djelovati normalno, - vatra probave (agni) djelovati u ravnotei, - tjelesni sokovi (vata, pitta, kapha) biti u ravnotei, - tri otpadna produkta probave (mokraa, izmet i znoj) izluivat e

se u normalnom stupnju i ravnotei. S tim razumijevanjem i znanjem dovodimo spomenute doshe i

ostale funkcije u normalnu ravnoteu. Ravnotea spomenutih sokova (vata, pitta i kapha) i drugih funkcija u tijelu odgovorni su za prirodnu zatitu i imunitet. Ako je ta ravnotea uspostavljena ak ni zarazne bolesti ne mogu utjecati na osobu koja je dobrog zdravlja. Tako su neuravnoteenosti tijela i uma odgovorne za fiziku i psiholoku bol i probleme.

3.2. Uzroci nastajanja i podjela bolesti

Nastajanje bolest i

Ayurveda kae da bolest nastaje kad u naem tijelu dode do neravnotee:

- na gruboj fizikoj razini - na suptilnoj ili umnoj razini - na razini svjesnosti.

to moe poremetiti nau ravnoteu?

1. Uzimanje hrane koja nija dobra za na tip tijela (vata, pitta, kapha). Prekomjerno ili preesto uzimanje hrane. Ako dobro ne sava-emo hranu. Ako nepotrebno predugo zadravamo otpadne produkte u tijelu (izmet, mokrau i znoj).

2. Uznemireni um i osjetila (osjeaji) remete rsvnoteu, kao to su: ljutnja, gnjev, strah, tjeskoba, nervoza, ljubomora, posesivnost, pohlepa, prevelika buka, previsoka ili preniska temperatura, itd.

Um i osjetila e biti uznemireni zbog patnji koje dolaze iz tri izvora: r

- od naeg tijela (raanja, bolesti, starosti i smrti grubog tijela) - od prirodnih nepogoda (poplava, potres, poar, sua, velika hla

dnoa i vruina) - od drugih ivih bia (ratovi, nanoenje fizike boli, nepravda,