BANKARSKI POSLOVI

BANKARSKI POSLOVI

U bilanci vidimo to konkretno obavlja pojedina banka.

Ovisno o uspjenosti podatak moemo vidjeti u raunu dobiti i gubitka.

Iz osnovnih financijskih izvjetaja moemo vidjeti razlog osnutka banke => DOBIT

Banka mora plasirati novac(kreditima)da bi se mogla ostvariti dobit.

Preduvjet plasmana je prikupljanje depozita.

Cilj osnivanja banke je DOBIT.

Menadment kreira poslovnu politiku banke.

Stanje na tritu, ponuda, veliina banke, utjeu na poslovnu politiku banke.

Razlika malih i velikih banaka:

Mala banka je sklonija sigurnijem ulaganju, vie je preputena sebi.

Velika banka ima image, lake premosti krau nelikvidnost.

Zakonska regulativa utjee na veliinu banke, a oituje se u bilanci.

Opseg poslovanja razlikuje se od banke do banke.

Podjela bankarskih poslova:

*prema bilanno analitikom kriteriju

1. Aktivni bankovni poslovi

2. Pasivni bankovni poslovi

3. Posredniki bankovni poslovi Neutralni poslovi

*prema ronosti:

1. kratkoroni

2. dugoroni

Neutralni poslovi

ine 30% prihoda banke, dobivaju na sve veem znaaju.

1)depo poslovi-preuzimanje na uvanje raznih vrijednosti, ili na uvanje i upravljanje

podjela:

*otvoreni depo poslovi

(vrijednosni papiri dati banci na uvanje i upravljanje)

(banka upoznana sa sadrajem)

*zatvoreni depo poslovi

(samo uvanje-trezor, banka ne zna to je u trezoru)

(banka ustupa prostor koji komitent plaa)2)poslovi platnog prometa-obavljaju kom. banke i naplauju proviziju

-dva sustava:

*Hr. sustav velikih plaanja

*nacionalni klirinki sustav (FINA, kom.banke, masovne transakcije)

3)kupnja i prodaja vrijednosnih papira, zlata, valuta, za tui raun-klasini brokerski posao(nema rizika)

*limitiranim nalogom

*nelimitiranim nalogom (najbolja trna cijena)

4)osiguranje, voenje mirovinskih fondovaCjenici-

*pravilnik o bankovnim stopama (popis aktivnih i pasivnih kamata)

*tarifa naknada za usluge-PROVIZIJA

BANKARSKI

POSLOVI

PASIVNIAKTIVNI

kratkoronidugoronikratkoronidugoroni

Emisija novcaEmisija dionicaKotokonrentni kredit

(kred. po tek.raunu)Hipotekarni kredit

Depozit po vienjuOroeni depozitiEskontni kreditInvesticijsli ktedit

Zaduenje kod drugih banakaDugor. depoziti draveLombardni kredit

Blagajniki zapisiObvezniceRambusni kredit

Eskontirane vlastite mjeniceDudor. krediti iz inozemstvaAkceptni kredit

Avalni kredit

Potroaki krediti

Pasivni poslovi

Pasivni kratkoroni poslovi ( izvor sredstava banaka)

1. Emisija novca

-pasiva u bilanci poslovnih banaka

-emitira HNB, poslovna banka prima novac

2. Depozit po vienju

-sredstva primarne likvidnosti banaka

-polaganje novca

Vrste :

*pravi (polog stvari: zlato, nakit)

*nepravi (depozit novca)

Deponent -osoba koja deponira novac

Depozitor- banka koja prima depozit

Transakcijska funkcija-novac na raunu ima mogunost plaanja, sredstva moraju biti prisutna.

Banka mora isplatiti traeni novac odmah i bez prigovora.

Karakteristike novca, razlika je u pojavnom obliku.*primarni oblik

-izvor depozita je nefinancijski sektor (fiz. osobe, poduzee, drava)

-uplata gotovine na raune

-naplata ekova, mjenica, vrijednosnih papira

*sekundarni oblik

-izvor je fin. sektor (druge banke)

-temelje se na primarnim oblicima (odobravanje kredita- multiplikacija depozita)

Uvjeti da bi banka dobila kredit:

-depozit

-novac mora biti deponiran u banci, koritenje bezgotovinskog platnog prometa3. Zaduivanje banaka kod drugih banaka

-kratkorono radi odravanja likvidnosti

-banke se radije zaduuju kod dugih banak nego kod centralne banke, jer je ona posrednik

i naplauje proviziju

Banka mora biti likvidna jer nikada ne zna koliko e depozita morati isplatiti klijentima; banka e procijeniti koliko najmanje novca mora imati da bi bila likvidna , a ostalo e uloiti.

Nelikvidnost- banka je previe investirala, no ostaje solventna, loa procjena.4. Blagajniki zapisi

-vrijednosni papir kojim banka prikuplja sredstva

-zadunica ili kreditni papir

-ugovor o kreditu

-izdaje ih drava, HNB, poslovne banke, upanije

-sigurnost je visoka i mali je rizik, te je prinos nii

-prodaju se uz diskont, a isplauju po nominalnoj vrijednosti

-rok otplate 90 dana

-one koje izdaje HNB otkupljuju samo poslovne banke

Pasivni dugoroni poslovi

1. Emisija dionica

-banka emitira dionice da bi prikupila temeljni kapital

-bolje da banka ima to vei temeljni kapital jer njime pokriva eventualne gubitke

2. Oroeni depoziti

-ugovor o odricanju raspolaganja novcem na neko vrijeme uz plaanje

odreene kamatne stope

-kamata ovisi o roku oroenja

-kvalitetni izvor za banino dugorono plasiranje

-najstabilniji izvor kreditnog potencijala banaka

-dugoroni depoziti drave, javnih ustanova,

3. Izdavanje obveznica

-upisom obveznice banka stvara dugoroni kreditni potencijal

4. Dugoroni krediti iz inozemstva

-financiranje odreenih projekata, planova

-npr. potpora privatizaciji

-dugoroan stabilan izvor financiranja banaka

Aktivni poslovi

Aktivni kratkoroni poslovi

1. Kontokorentni krediti

-kredit po tekuem raunu

-poveanje likvidnosti, prometa

-dozvoljen minus na tek. Raunu

-osnova odobravanja je ugovor kojim se definira iznos, rokovi, kamatne stope

-koriste ga graani u RH

-po ir.rn se ne moe otii u minus

-najei kratkoroni kredit

Prednosti:

Omoguava likvidnost

Automatizam kod obnavljanja

Koristi se po potrebi

Banka naplauje kamate samo za period kada se koristi

Osim kamata naplauje se pravo ulaska u kredit

Vraa se kad god je uplata

Odobrava se linearno

Nema osiguranja plaanja-kolaterala

2. Eskontni kredit

-otkup bilo kojeg vrijednosnog papira prije njegova roka dospijea plaanja uz odbijanje kamata, provizija i trokova

Diskontna stopa

-kamatna stopa po kojoj HNB odobrava kredite drugim poslovnim bankama

-u pravilu najnia kamata u okruenju

referentna stopa po kojoj se odreuju ostale kamate

Diskont

-apsolutni iznos koji se odbija od vrijednosnog papira ako se prodaje prije roka

Blagajniki zapisi se prodaju na diskont a otkupljuju po nominalnoj cijeni.

Duboki diskont

-odnosi se na dugorone obveznice

veliki diskont + dugi rok

Eskontni kredit

-kredit koji je odobrila banka na osnovi mjeninog pokria

-odobrava se na osnovi boniteta mjenice

Mjenica je mogui izbor da li se eli primiti kao sredstvo plaanja ili ne.

Mjenica se moe podnjeti banci na eskont.

-dobivanje kredita na osnovi mjenice uz odbijanje kamata, provizija i trokova

-robna mjenica, kratkorona mjenica(90 dana)

-mora imati barem tri potpisa

e

Re eskontni kredit

-jo jedan krug kada banka daje mjenicu da bi se zaduila kod druge banke (centralna banka)

Banke imaju posebne odbore koji ispituju bonitet mjenica( procjenu naplativosti).

Eskontnim kreditom se postie bolja protonost robe putem komercijalnih kredita

Prodavatelj je prodao robu , a naplatio je kada je htio ( reeskont)

3. Lombardni krediti

-stavka aktive

-kratkoroni bankovni posao odobren na temelju zaloga nekih pokretnih vrijednosti

-banka odobrava kredit na temelju procijenjene vrijednosti zaloga

-rok dospijea-do 2 tjedna

-dunik je vlasnik zaloga koji slui kao garancija plaanja

-banka moe zalog prodati na javnoj drabi kako bi se mogla naplatiti ako dunik ne podmiri obveze

-lombardna stopa +trokovi uvanja zaloga

-banka daje kredit u iznosu do 50% od vrijednosti zaloga

3. FINANCIJSKI SUSTAV KARAKTERISTIKE I ZADACIFinancijski sustav je skup trita i tehnika koje omoguavaju trgovanje novcem, a odreen je drutveno-ekonomskom strukturom svakog gospodarskog sustava. Ukljuuje fin. institucije, fin. oblike i fin. kanale.

U financijskom sustavu moemo razlikovati 3 razliita podruja:

a) financijske institucije (monetarne i nemonetarne),

b) podruje ponude potranje (javljaju se sektori koji mogu biti suficitarni i deficitarni),

c) novano potraivanje. Zadaci financijskog sustava:

mobilizairati sva novana sredstva koja mogu posluiti kao zajam i prenijeti ih transferirati od tedia onima koji ih trebaju za potronju ili za investiranje.

raspoloivi nov kap usmjeriti u one pothvate koji su profitabilni i ekonomski opravdani (alokacija)

Uz formiranje dovoljnog kapitala i njegovu uspjenu alokaciju, financijski sustav ima i slijedee funkcije:

tedna funkcija - svaki fin. sustav mora osigurati rane oblike tednje

platena funkcija - osigurati dovoljan broj alterskih mjesta i bankovnih institucija

gospodarsko-politika funkcija mora podravati temeljne strateke ciljeve gospodarske politike i mora biti u funkciji ostvarenja pune zaposlenosti

smanjivanje rizika fin. sus. mora minimalizirati rizike putem pravne regulative ili putem osnivanja potrebnih agencija

funkcija uvanja kupovne moi domae valute temeljni cilj HNBa

kreditna funkcija - dostupnost financijskih sredstava svakom gospodarskom subjektu

funkcija sigurnosti i likvidnosti - mogunost brzog pretvaranja vrijednosnih papira u novactj. pretvaranje likvidnog u nelikvidni oblik

Danas pod fin. sustavom podrazumjevamo :

-ukupnost ponude i potr. za fin. sredstvima,

-financ. oblike,

-pravnu regulativu,

-cijene(visina kamata),

-financ. trite.

Model financijskog sustava svake zemlje obuhvaa nosioce ponude i potranje, financijske instrumente potraivanja, financijske institucije i financijske tokove koji integrirani u financijskim tritima omoguavaju usmjeravanje novanih vikova na ona mjesta proizvodnje i prometa gdje su oni potrebni i koja mogu ispuniti vladajue trine uvjete.

7. FINANCIJSKA PIRAMIDA

Financijska piramida prikazuje strukturu financijske imovine neke osobe prema kriterijima sigurnosti i profitabilnosti. Portfelj imovine ureuje se tako da su pri osnovici piramide najsigurniji instrumenti manjeg prihoda kako bi se osigurala iroka i stabilna osnova piramide (imovine). Prema vrhu piramide sve manji iznosi ulau se u sve rizinije oblike imovine i sve veeg mogueg prihoda. Na samom vrhu piramide ulaganja mali su iznosi uloenik u instrumente visokog rizika.

Ovaj standardni izgled piramide svaki investitor korigira ovisno o nizu imbenika i motiva, a od velikog su znaaja dob, spol, karakterne crte, raspoloiva sredstva, stanje na tritu, preferencije likvidnosti i sl. Pri odreivanju portfelja strunu pomo investitorima pruaju profesionalni analitiari financijskog trita i savjetnici, brokerske kue i posebni bankovni odjeli.

Protfelj imovine ovisi o raznolikosti ulaganja i naim sklonostima

(likvidnost, rizik, naplativost)

junk obveze

obine dionice

preferencijalne dionice,neosigurani krediti

neosigurane obveznice, neosigurana tednja, ulozi kod banke

dravne obveznice, osigurane obveznice,hipotekarne obveznice

gotovina, osigurani rauni, transakcijski rauni

-Struktura ulaganja nekog investitora ovisi o tome to investitor preferira

* najvei iznosi se ulau u sigurno, a man i dijelovi idu u stepenice na vie, a anjmanji dio u junk obveznice

-potrebno je uvijek razmiljati o sigurnosti

-pomo pruaju strune osobe- brokeri, investicijski odvjetnici

Bonitet

- kreditna sposobnost, rang, rejting

-sposobnost da li e neka osoba biti u mogunosti otplaivati svoje kredite

Instirucije za ocijenu boniteta rade procjenu kreditnog rejtinga

Junk obveznice

-izdaju nova poduzea da bi financirala proizvodnju

-postoji ogroman rizik ali je i prihod razmjeran tomu

-visokorizini vrijednosni papiri

Preferencijalne dionice

-osiguravaju vlasniku isplatu dividende, ali mu ne nose pravo glasa

1. IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE

Direktno financiranje se odvija bez posrednika. NDJ izdaje obeanje plaanja i to obeanje plaanja kupuje NSJ. Ta obeanja plaanja NSJ ima u svojoj aktivi ( to je njemu imovina koja e donijeti prinos). NSJ je zamjenio jedan oblik svoje imovine (novac) za financijsko potraivanje (npr. dionica, obveznica). Ta izravna potraivanja NSJ prema NDJ nazivaju se i primarnim potraivanjima ili primarnim vrijednosnicama. Vrijednosnice u pravilu imaju visok stupanj utrivosti na sekundarnom financijskom tritu to im daje osobinu likvidnosti. Potraivanje uvijek ostaje jednaka obveza krajnjeg uzajmljivaa prema krajnjem pozajmljivau.

Zadnjih 10 godina uloga direktnog financiranja raste zbog toga to se:

1.otklanja problem krojenja duga, te postoji ciljna skupina za koju se emitiraju vrijednosni papiri, problem krojenja duga se stavlja na niu razinu

2.ovo trite je veleprodajno trite i kod direktnog financiranja je onemoguen pristup individualnim investitorima i dunicima.

Izravno financ. ima vie ogranienja. Teko je skrojiti takva potra. koja e investitorima odgovarati po prinosima, por. tretmanu, iznosu na koji glase, stupnju rizika, dispjeu, obliku i vr. vrijednosnica isl.

2. FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA (INDIREKTNO FINANCIRANJE)

Indirektno financiranje je nain prijenosa novanih sredstava od krajnjih pozajmljivaa krajnjim uzajmljivaima, kada se izmeu njih pojavljuje financijski posrednik ili intermedijar. Intermedijar kupuje direktna financijska potraivanja jednih karakteristika i pretvara ih u indirektna potraivanja drugih karakteristika. Ti intermedijari su financijske institucije (komercijalne banke, tedionice, tedno-kreditne zadruge, mirovinski fond, skrbnike institucije itd.), a one prikupljaju sredstva na vie naina:u obliku depozita, prodajom osiguranja, uplatom udjela kod otvorenih i zatvorenih financijskih fondova, polozima na transakcijske raune itd. Intermedijar kupuje potraivanja i pretvara ih u potraivanja drugaijih karakteristika. Odnos izmeu financijskih intermedijara i NDJ je odnos direktnog potraivanja koje intermedijari financiraju prikupljajui sredstva NSJ tj. emisijom sekundarnih obveza prema NSJ.

Kreiranje obveza prema NSJ se javlja u pasivi intermedijara, a potraivanja od NDJ su aktiva.

Glavne prednosti intermedijacije u odnosu na direktno financiranje:

1. mogunost kreiranja potraivanja razliitih denominacija ( intermedijacija denominacija

2. financijske institucije disperziraju rizik ( intermedijacija rizika

3. mogunost mijenjanja dospijea potraivanja ( intermedijacija dospijea (polozi jednog dospijea, a potraivanja drugog) omoguava ronu transformaciju sredstava

4. mijenjanje stupnja likvidnosti ( intermedijacija likvidnosti (intermedijator je u mogunosti preprodavati potraivanje) omoguava visoku likvidnost sekundarnih obveza

5. informacijska intermedijacija

Financijski posrednici su banke, tedne depozitne institucije, osiguravatelji ivota i imovine, mirovinski fondovi, fondovi zajednikog investiranja, raznolike dravne financijske institucije, stambena drutva, tj. sve one financijske institucije koje u svojoj aktivi imaju direktna financijska potraivanja, a u pasivi indirektna potraivanja kao obvezu prema tediama ili investitorima.

Intermedijari se nazivaju financijske institucije i imaju nekoliko zadaa:

1) Prikupljanje novanih sredstava

2) Plasiranje novanih sredstava

3) Pruanje financijskih usluga poslovi platnog prometa, arbitraa, depo poslovi, poslovi u kojima su banke fiskalni agenti, pekulativni poslovi, poslovi izdavanja jamstva i garancija, mjenjaki poslovi (oni su dominantni).IZRAVNO I POSREDNO FINANCIRANJE

*Eksterno financiranje

-mogue je obaviti izravno ili preko posrednika

SHAPE \* MERGEFORMAT

Posredovano trite Izravno trite

-NSJ preko Fin.posrednika dolaze do

NDJ i njihovih viaka sredstava

Izravno financiranje

NDJ i NSJ dolaze u direktan kontakt

-NDJ nude vrijednosne papire za koje dobivaju novac od NSJ koje imaju viak srdstava

-mogunost privatnog plasmana(unaprijed dogovorena transakcija)

-mogunost javne ponude ( poziv putem javnosti na kupnju vrij.papira)

*karakteristike potraivanja ostaju iste:

rokovi

kamatne stope

nominalni iznosi

sve ostaje isto osim vlasnika

Dionice-vlasniki instrument

Obveznice-kreditni intrument

Brokeri-za tui raun provizija

Dealeri-za svoj raun

Investicijski bankari

-sudionik trita vrijednosnih papira kojima trguje

-ostvaruje pravo an proviziju

Direktan sustav je netransparentan,nedostatak informacija, neusklaenost ponude i potranje.

-manje zastupljen nego posredovanje

POSREDOVANJE

-sustav u kojem posreduju financijski strunjaci

Posrednici prikupljaju novana sredstvate ih ulau u potraivanja NDJ

-informirani su o potranji i ponudi na novanom tritu

-zarauju na kamatama, provizijama

-preuzimaju rizik

-iz mnogo malih depozita mogu odobriti jedan veliki kredit

Motiv za izlazak na trite imaju svi:

NSJ-oekuje veu dobit nego da je novac u banci

NDJ-oekuju kamatu manju nego u banci

-karakteristike potraivanja se mijenjaju

- DIREKTNO FINANCIRANJE

izdavanjem vrijednosnih papira, uzimanjem kredita od drugog poduzea, nema posrednitva

- INDIREKTNO FINANCIRANJEobavlja se putem banaka i drugih posrednika

- INTERNO FINANCIRANJE (iz izvora u poduzeu)

- EKSTERNO FINANCIRANJE (uzimanje kredita iz banke, izdavanje vrijednosnih papira)

OKRUPNJAVANJE BANAKA Oblici okrupnjavanja:

1. Bankovni holding oblik okrupnajavnja u kojem jedna banka (majka) posjeduje kontrolni paket dionica s pravom glasa ili veinski udjel u drugoj ili vie dr. banaka (keri). Time vrna banka stjee odluujui utjecaj na izbor rukovodstva banke keri i kontrolira njenu politiku. Osnivanje je redovito regulirano zasebno od regulacije osnivanja i djelovanja industrijskih holding tvrtki. Banke osnivaju holding zbog izbjegavanja zakonskih propisa, zbog obavljanja onih nebankovnih finan. poslova koji su zabranjeni ili ije je obavljanje ogranieno., zbog ostvarivanja poreznih olakica, koncentracije kapitala, vee konkurentnosti, smanjivanja trokova isl. Zbog stroge regulacije banaka i zabrana njihovog sudjelovanja u nebankovnim ali financijskim i obino vrlo profitabilnim poslovima, u novije vrijeme banke se povezuju i sa drugim fin. institucijama kako bi ule u sve financ. poslove: osiguranje, leasing, potroako kreditiranje, factoring, porezno savjetovanje isl. Jednobankovni holding nastaje kada banka majka kontrolira jednu banku i vie nebankovnih financijskih podrunica.

Multibankovna holding grupa nastaje kada jedna banka ili nebankovna tvrtka posjeduje vie banaka i nebankovnih financijskih institucija.

2. Bankovni konzorcij nain okrupnjavanja kapitala ugovornim udruivanjem banaka radi ostvarivanja nekog znaajnog projekta to ga one pojedinano nisu u stanju obaviti ili ga mogu ostvariti tek uz tekoe ili vee trokove. Ciljevi mogu biti kratkoroni ili trajni. Temeljna osobina je da se osnova zbog tono definiranog cilja i traje samo dok se taj cilj ne ostvari. Za trajanja konzorcija banke zadravaju samostalnost, a u konzorcij udruuju dio potrebnog kap., kadrove, tehniku, poslovne veze. Njime rukovodi vrna banka koja se naziva gestor. Na istom principu konz. osnivaju i velika pod.

3. Multinacionalne banke su iri oblik udruivanja banaka i kapitala iz vie zemalja i one pridonose globalnoj ekonomskoj integraciji. Preko mree podrunica u vie zemalja obavljaju financijske transakcije na nacionalnim i meunarodnim tritima, ostvarujui dobit na razlikama u uvjetima na pojedinim tritima.

4. Kupovni ili bankovni sindikat - grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnika kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjele investitorima na primarnom financijskom tritu.

OKRUPNJAVANJE

- banke su okrenute okrupnjavanju zbog izrazito skupe suvremene tehnologije, nedostupne bankama srednje veliine. Proces okrupnjavanja je posebno zahvatio velike bankarske sustave kakvi su ameriki, japanski, njemaki i drugi, to je dovelo do stvaranja banaka giganata, nazvanih "mega banke". Jedan od bitnih pokretaa okrupnjavanja banaka je i ekonomija obujma - tj. sniavanje ukupnih trokova.

FUNKCIJE I KARAKTERISITKE SREDINJE BANKESredinja banka posebna, najvanija monetarna institucija i vrhovna novana vlast svake moderne drave. Po svojim funkcijama i karakteristikama bitno se razlikuje od svih drugih financijskih institucija jer kontrolira zakonima uspostavljeni jedinstveni novani, kreditni i bankovni sustav, a sve vie i sustav depozitno-kreditnih financijskih institucija. Ponekad se naziva i banka banaka.

Temeljni joj je zadatak ouvanje vrijednosti nacionalnog novca i utjecanje monetarnom politikom na gospodarska kretanja. Sredinja banka je neprofitna institucija.

Trokove poslovanja pokriva:

a) prihodima od kamata na kredite poslovnim bankama,

b) od kamata na vrijednosnice koje dri u aktivi,

c) od prihoda koje ostvari plasmanom deviznih priuva. Je centralna zbog dva monopola koja joj daje zakon: 1. emitiranje novca

2. propisana obveza bankama da kod centralne banke moraju drati odreene rezerve. Zakonski ih regulira sabor. Na temelju tih monopola sve CB izvode sljedee funkcije:1) reguliranje koliine novca u optjecaju,

2) odravanje stabilnosti domae valute,

3) upravljanje teajem,

4) upravljanje deviznim rezervama,

5) odravanje likvidnosti bankarskog sustava,

6) odravanje likvidnosti u plaanju prema inozemstvu,

7) poslovi fiskalnog agenta drave,

8) reguliranje platnog prometa.

-emisiona ustanova.

Karakteristike:

- izdavanje noca, nekada privilegija pojedinih banaka - emisiona dobit

- zadatak: stabilnost novca idravnih financija, a ona ovisi o samostalnosti inezavisnotiti sredinje banke.

- funkcije NB:1. regulira opticaj novca i emisiju kredita radi stabilnosti vrijednosti novca kao i likvidnosti i solventnosti privrednog sustava ako, ( nelikvidnost, ( pretjerana likvidnost ( inflacija.

2. vodi brigu o likvidnosti i solventnosti banaka i to kako u zemlji tako i prema inozemstvu.

3. brine o platnoj bilanci zemlje i njenoj uravnoteenosti

4. izdaje novac5. obavlja transakcije za dravu kao to su: obavljanje platnog prometa, uzimanje kredita, financiranje budeta, proraunava itd.

mjere centralne banke:a) eskontna politika

- krediti - selektivni

Hrvatska smatra da nije potrebno nita poticati kreditima

- eskontna stopa je stopa koju NB obraunava prema poslovnim bankama, uobiajeno je u svijetu da je ona parametar za koji banke nadograuju mare i formiraju kamatnu stopu; uobiajeno je u svijetu da je ona malo via od stope inflacije.

- ostale kamate na kredite obveznu rezervu itd.

- tarifa - naknada koje NB obraunava prema poslovnim bankama

b) operacije otvorenog trita

- trgovina dravnim vrijednosnim papirima (u RH trguje dragovoljnim blagajnikim zapisima)

c) utvrivanje uvjeta minimalne likvidnosti i kreditne sposobnosti banaka

d) politika obvezne rezerve i rezervi likvidnosti (banke imaju obvezu da 35% stavlja u rezerve, ostalo moe dati u kredit)

e) kvanlitativna ogranienja poslovanja banaka

- obim kredita (ne primjenjuje se u HR)

- neto domaa aktiva (ogranienje rasta izvora, ne primjenjuje se u HR, ali ga prait NBH i izvjetava MMF)

- ronost (prema vaeim propisima smije se max 15% kratkoronih izvora usmjerili u dugorone plasmane)

- devizna aktiva i pasiva

- multiplikatori - skup parametara kojima se regulira poslovanje banaka.

HRVATSKA NARODNA BANKAHNB osnovana je uredbom u prosincu 1991., a u praksi je djelovala od lipnja te godine.

1992. je doneen zakon o NBH i taj je zakon mjenjan 1995 zbog krize u bankarstvu. 1997. je promjenjen naziv NBH u HNB. U travnju 2001. doneen je novi zakon o HNB i taj je zakon uvelike koristio iskustva Europske CB. HNB je neovisna institucija i za svoje poslovanje odgovara saboru.CB je i neprofitna institucija i viak prihoda nad rashodima usmjerava u proraun. Kapital joj je oko 2,5 mrld kn, a viak prihoda nad rashodima kretao se oko 100 mil kn. Osn. je cilj HNB postizanje i odravanje stabilnosti cijena. Iz ovog je cilja izveden indirekt cilj da e HNB podupirati gosp politiku RH a da ne dovede u pitanje ostvarenje svog osnov. cilja. Zato je regulirano da HNB ne smije odobravati kred RH.

Zadaci HNB:

1.) provoenje monetarne i devizne politike

2.) dranje i upravljanje deviznim rezervama

3.) izdavanje novanica i gotovog novca

4.) poslovi nadzora i kontrole

5.) voenje rauna banaka

INSTRUMENTI HNB-a ZA REGULIRANJE KOLIINE NOVCA U OPTICAJU

Za reguliranje koliine novca u opticaju HNB primjenjuje 5 instrumenata:

1. diskontnu politiku,

2. politiku otvorenog trita,

3. politiku obvezne rezerve,

4. kvantitativnu politiku (u visokoj inflaciji limitiranje plasmana) i

5. kvalitativnu politiku (emisijom primarnog novca stimuliramo gospodarske sektore).

Provoenje monetarne i devizne politike

Ovaj zadatak HNB realizira poslovima na otvorenom tritu, odobravanjem kredita bankama, diskontnim poslovima, odreivanjem kamatnih stopa na kreditne i diskontne poslove, reguliranjem obvezne rezerve, trgovanjem stranom valutom, upravljanjem meunarodnim (deviznim) rezervama.

1.) LOMBARDNI KREDIT koji se odobrava na temelju zaloga pokretnina ili nekretnina. Taj se kred. odobrava u visini 50% od nom. vrij. kunskih blag. zapisa i 30% vrijednosti deviznih blagajnikih zapisa. Takav kredit mogu koristiti iskljuivo banke i to do 15 dana u jednom mjesecu, kamatna stopa je 9,5%. Taj kredit slui za premoivanje trenutne nelikvidnosti.

2.) KRATKORONI KREDIT ZA LIKVIDNOST koriste banke koje imaju problema s likvidnou, rok utvruje guverner HNB i moe biti do 6mj. a iznimno do 12 mj. Tu imamo dvije kamatne stope. Za kredite do 3 mj. kamatna stopa se rauna tako da se na kamatnu stopu za lombardne kredite doda 0,5 % a za kredite preko 3 mj. doda se 1% . zalog su plemeniti metali i drago kamenje, novanice i kovani novac u konvertibilnoj stranoj valuti, potrana salda u konvertibilnoj valuti, vrijednosni papiri ministarstva financija, dravne obveznice, blagajniki zapisi itd...

3.) REPO AUKCIJE koriste se radi kratkoronog premoivanja nelikvidnosti. Na aukcijama sudjeluju samo domae banke i podrunice ino-banaka. Na aukciji banka nudi nominalni iznos VP i repo stopu. Najei VP su trezorski zapisi i blagajniki zapisi. Kod reotkupa banka plaa cijenu koja se rauna na temelju repo stope na aukciji i kupovne cijene. To su poslovi na nekoliko dana, a u SAD-u over night poslovi. Na aukciji se unaprijed odreuje cijena koja se namjerava platiti.

4.) BLAGAJNIKI ZAPISI prodaju se uz diskont, kunskima je rok dospijea 35 dana a deviznima 35 i 63 dana. Devizni mogu biti samo u dolarima ili eurima. Blagajnike zapise mogu kupovati domae banke, podrunice stranih banaka, stambene tedionice i HBOR.

5.) OBVEZNA REZERVA- obveznici izdvajanja su domae banke, tedionice i podrunice stranih banaka. Visina joj je 19 %. Banke ju izdvajaju na temelju primljenih depozita i kredita u kunama, deviznih rauna, deviznih depozita i primljenih deviznizh kredita. Obraunsko razdoblje je 1 mj. 40% obvezne devizne rezerve banka mora izdvojiti na raun HNB-a. Maksimalno 60% dri na raunima likvidnih potraivanja i ta sredstva nalaze se na raunima ino banaka kao depozit po vienju. Tako drava titi pojedince. Na kunski dio obvezne rezerve HNB plaa bankama kamatu od 1,75 % godinje. Na 60% banke naplauju kamatu koja je aktualna na deviznom tritu.

6.) DEVIZNE AUKCIJE orravaju se prema diskrecijskoj odluci HNB jer banka putem tih aukcija kreira i kontrolira koliinu novca u optjecaju. Dva su osnovna cilja tih aukcija: stabilnost domae valute i likvidnost plaanja u zemlji i inozemstvo. Multiple price- banaka nudi teaj a CB ga ponderira. Pristup aukcijama imaju banke s velikim ovlatenjima.

7.) ODNOS DEVIZNIH POTRAIVANJA I DEVIZNIH OBVEZA a) postotak pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraivanjima mora biti minimalno 53%

b) banka mora imati minimalni iznos od 1 mil. USD na deviznom raunu.

Tu obvezu moraju ispunjavati banke ovlatene za poslovanje s inozemstvom. Izraunava se mjeseno.

8.) SPREAVANJE IZLOENOSTI DEVIZNE POZICIJE VALUTNOM RIZIKU- doputena izloenost moe biti maksimalno 20 % jamstvenog kapitala. Rauna se neto svaka valuta ( obveze potraivanja). Osim valute uzimamo i domau valutu indeksiranu ugovorenom valutnom klauzolom.9.) AKTIVNE KAMATNE STOPE HNB- eskontna stopa 4,5 %, lombardna 9,5% , kamatna stopa na kredit za likvidnost. PASIVNE KAMATNE STOPA HNB- stopa na izdvojene obraunske rezerve 1,75 % i za devizni dio rezerve kamatna stopa ostvarena na ino tritu.

ODRAVANJE LIKVIDNOSTI BANAKA KAO FUNKCIJA HNB-aHNB odreuje likvidnost poslovnih banaka kroz 7 mjera:

1. propisuje obveznu rezervu

2. propisuje posebnu rezervu likvidnosti za rizine poslove (za avaliranje ili garantiranje)

3. propisuje minimalni iznos sredstava koje banke moraju drati kod sebe

4. propisuje ronu strukturu izvora i plasmana

5. odobrava kredite za likvidnost poslovnim bankama

6. propisuje uvjete kreditne sposobnosti banaka

7. odreuje datum od kojega je banka nelikvidna i o tome obavjetava ZAP

ODRAVANJE MEUNARODNE LIKVIDNOSTI KAO FUNKCIJA HNBOdravanje likvidnosti prema inozemstvu HNB ostvaruje:

1. rukovanjem deviznim rezervama

2. propisuje obvezu banaka da dre odreeni iznos u devizama

3. kupuje i prodaje valutu RH u inozemstvu

4. propisuje opseg i strukturu koritenja inozemnih kredita

5. osigurava provedbu platnih ugovora s inozemstvom

6. zaduivanjem u inozemstvu

Mjere politike kojima HNB osigurava opu likvidnost prema ino. obuhvaaju: mjere devizne politike, politiku deviznih priuva i kupnju i prodaju deviza na deviznom tritu.

DEVIZNE REZERVE: STRUKTURA I VRSTEDevizne rezerve su potraivanja CB i poslovnih banaka prema bankama u inozemstvu.

Devizne rezerve imaju dva cilja: stabilnost cijena i reguliranje koliine novca u opticaju.

Dvije su vrste deviznih rezervi:

1.) tekue kad CB i poslovna banka slue za ostvarivanje ciljeva dio koji se nalazi kod poslovnih banaka slui za plaanje obveza komitenata

2.) stalne devizne rezerve koje se nalaze u trezoru CB (gotovina) slue u sluaju rata, elementarnih nepogoda, politike izolacije... u RH varira oko 100 mil $.

Slijedea podjela je na NETO I BRUTO DEVIZNE REZERVE

1.) Neto su one koje CB kupuje na deviznom tritu

2.) Bruto su obveze po aranmanima s MMFom

3.) Devizni blagajniki zapisi takoer ine dravne bruto rezerve. To je prinudno izdvajanje deviznih sredstava u vrijednosne papire koje propisuje CB.

Ukupne devizne rezerve dijele se na dvije kategorije:

a) kojima upravlja HNB: efektiva u trezoru i stalne devizne rezerve

b) kojima upravljaju ovlatene banke

HNB dolazi do deviznih rezervi:

1. kupnjom deviza od banaka na aukcijama

2. povlaenjem trani od MMF-a

3. iz prihoda od kamata na devizne depozite

4. prinosom od portfolio managementa

prodajom efektivnih kuna stranim bankama

DEVIZNA OBVEZNA REZERVA

S ta 3 dijela banka upravlja pasivno i to ne moe upotrijebiti za intervenciju. Koncem 2001. devizne rezerve za 4 glavne banke bile su 4,7 mlrd kn, a isto toliko ih je u drugim bankama ali su ta sredstva vezana. Devizne rezerve poslovnih banaka su kolateral za koritenje kratkoronih kreditnih linija, akreditiva i garancija deviznih banaka. HNB svoje devizne rezerve ulae u dravne VP: mali prinos, nerizine, likvidne. Devizne rezerve lee u depozitima inozemnih banaka. Najnii rejting takve banke je AA minus. Devizne se rezerve ulau u sporazume o reotkupu, u instrumente inozemnih CB i u portfolio management (jedan dio se preputa inozemnim bankama). Svaki dan CB mora imati u najlikvidnijem obliku raspoloivo 10 % rezervi. Optimum deviznih rezervi ovisi o visini uvoza i obvezi po kreditima.

Najvie 30 % deviznih rezervi moe se drati u jednoj zemlji i to u onoj koja ima najvii kreditni rejting AAA. Kod jedne banke moe se drati do 5%, ali ne vie od 2% kapitala te banke.

Prinos po deviznoj rezervi kod nas je bio 4, 63 %. Devizne rezerve rastu u RH po sljedeim osnovama: otkup od banaka 33 %, otkup od ministarstva financija 40 %, prinosi od inozemnih depozita 10 %, prodaja kuna 3 %, zarada na teajnim razlikama 3 %, priljev monetarnog zlata 10 %.

REGULIRANJE KREDITNIH ODNOSA SA INOZEMSTVOMPosebni utjecaj HNB na zasnivanje kreditnih odnosa s inozemstvom ogleda se u tome to:

1. propisuje obvezu obavjetavanja o namjeri zakljuivanja kreditnog posla s inozmstvom2. propisuje obvezu podnoenja prijave o zaklj. ugovoru po svim zakljuenim kred. poslovima s ino.

3. propisuje obveze podnoenja odreene dokumentacije

4. prati koritenje, otplate, eventualne raskide ugovora o kreditu

5. utvruje opseg i namjenu zaduivanja i odobravanja financijskih kredita

Pri reguliranju kreditnih odnosa s inozemstvom HNB uzima u obzir:

1. stupanj vanjske zaduenosti

2. iznos deviznih priuva

3. ronost obveza i potraivanja

4. strukturu primljenih i datih kredita po vrstama

5. druge imbenike vane za odravanje meunarodne likvidnosti

REGULIRANJE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOMU okviru ove zadae HNB:

1. osigurava provedbu platnih i financijskih ugovora s inozemstvom

2. izdaje bankama ovlatenja za obavljanje platnog prometa i kreditnih odnosa s inozemstvom (velika ovlatenja)

3. odobrava poslovanje sa stranim sredstvima plaanja u zemlji (mala ovlatenja)

4. propisuje nain i uvjete iznoenja i unoenja u zemlju domae i strane valute, ekova i drugih vrijednosnica

5. propisuje nain obavljanja mjenjakih poslova

6. odobrava posebne naine plaanja i naplate s inozemstvom, plaanja unaprijed, produljavanje rokova naplate i sl.

7. prodaje efektivne kune inozemnim bankama

8. organizira meunarodni platni promet i daje tehnika uputstva za njegovo obavljanje

KONTROLA I NADZOR BANAKAJedna od temeljnih funkcija HNB je zatita tedia i deponenata i briga za stabilnost banaka. Djeluju od 1993., dijele se na:

1.) izravni nadzor banaka i tedionica (on site kontrola): pregled poslovnih knjiga, usklaenost s odobrenjem za rad, kontrola visine adekvatnosti kapitala, obavlja se kontrola aktive i stupnja rizinosti aktive, kontrolira se raspored dobiti i kamatni, trini, devizni i operativni rizik. Nakon nadzora sastavlja se izvjee i propisuju mjere HNBa.

2.) nadzor banaka i tedionica analizom financijskih izvjea (off site kontrola). To je kontrola na temelju primljenih podataka. Takva kontrola radi analize mjesenih, tromjesenih i godinjih izvjea, analizira izvjea vanjske revizije, izrauje za svaku banku njezin bonitet na temelju BISovih standarda (Banka za financijska izravnanja), obrauje zahtjev za izdavanje odobrenja za rad banke ili za oduzimanje odobrenja i izrauje izvjea o poveanju udjela u bankama.

DEFINICIJA I OBJANJENJE BANAKABanka je financijska institucija koja je od HNB dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioniko drutvo u RH. Rije banka i njenu izvedenicu moe koristiti samo tvrtka koja je dobila odobrenje od HNB. Banka obavlja usluge, prima depozite, odobrava kredite u svoje ime i za svoj raun te izdaje elektronski novac. Kredit, depozit i elektrini novac su bankovna usluga, osim njih banka moe obavljati i financijske usluge:

izdavanje garancije i jamstva

factoring

leasing

terminski ugovori i opcije

platni promet...

Dio zakona o bankama regulira Zakon o trgovakim drutvima. Banak je samo ono poduzee koje dobije odobrenej za rad u skladu s posebnim zakonom o bankama.

Na prikupljene depozite plaa pasivnu, a na odobrene kredite naplauje aktivnu kamatu. Razlika izmeu aktivne i pasivne kam. stope je kamatna mara. Openito se banka definir akao fin. instit. koaj u pasivi ima depozite koji su po svojoj prorodi novac, a u aktivi ima kredite. Depozitni i kreditni poslovi njezino su najvanije obiljeje i ona ih obavlja isotdobni i kontinuirano kao svoje temeljne aktivnosti. Uz ove, obavlja i niz drugih poslova na financ. tritu ali to ne dovodi u pitanje navedena osnovna obiljeja. Prema ovoj definiciji, fin. instit. koja ne proma depozoite od najire javnosti, prima samo dugorone-netransakcijske depozite ili samo odobrava kredite ne bi predstavljala banku.

OKRUPNJAVANJE BANAKA Oblici okrupnjavanja:

1. Bankovni holding oblik okrupnajavnja u kojem jedna banka (majka) posjeduje kontrolni paket dionica s pravom glasa ili veinski udjel u drugoj ili vie dr. banaka (keri). Time vrna banka stjee odluujui utjecaj na izbor rukovodstva banke keri i kontrolira njenu politiku. Osnivanje je redovito regulirano zasebno od regulacije osnivanja i djelovanja industrijskih holding tvrtki. Banke osnivaju holding zbog izbjegavanja zakonskih propisa, zbog obavljanja onih nebankovnih finan. poslova koji su zabranjeni ili ije je obavljanje ogranieno., zbog ostvarivanja poreznih olakica, koncentracije kapitala, vee konkurentnosti, smanjivanja trokova isl. Zbog stroge regulacije banaka i zabrana njihovog sudjelovanja u nebankovnim ali financijskim i obino vrlo profitabilnim poslovima, u novije vrijeme banke se povezuju i sa drugim fin. institucijama kako bi ule u sve financ. poslove: osiguranje, leasing, potroako kreditiranje, factoring, porezno savjetovanje isl. Jednobankovni holding nastaje kada banka majka kontrolira jednu banku i vie nebankovnih financijskih podrunica.

Multibankovna holding grupa nastaje kada jedna banka ili nebankovna tvrtka posjeduje vie banaka i nebankovnih financijskih institucija.

2. Bankovni konzorcij nain okrupnjavanja kapitala ugovornim udruivanjem banaka radi ostvarivanja nekog znaajnog projekta to ga one pojedinano nisu u stanju obaviti ili ga mogu ostvariti tek uz tekoe ili vee trokove. Ciljevi mogu biti kratkoroni ili trajni. Temeljna osobina je da se osnova zbog tono definiranog cilja i traje samo dok se taj cilj ne ostvari. Za trajanja konzorcija banke zadravaju samostalnost, a u konzorcij udruuju dio potrebnog kap., kadrove, tehniku, poslovne veze. Njime rukovodi vrna banka koja se naziva gestor. Na istom principu konz. osnivaju i velika pod.

4. Multinacionalne banke su iri oblik udruivanja banaka i kapitala iz vie zemalja i one pridonose globalnoj ekonomskoj integraciji. Preko mree podrunica u vie zemalja obavljaju financijske transakcije na nacionalnim i meunarodnim tritima, ostvarujui dobit na razlikama u uvjetima na pojedinim tritima.

4. Kupovni ili bankovni sindikat - grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnika kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjele investitorima na primarnom financijskom tritu.

NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJEOve instit. se od banaka razlikuju po tome to ne obavljaju depozitno-kreditne poslove kao svoju osnovnu vijednost, obavljaju ih za ogranien segment trita, obavljaju samo jedan od tih poslova ili naprosto nisu odgovarajuim zakonima uvrtene u skupinu institucija koje se mogu nazvati bankama. Institucije ma koliko bile vane na tritu ili ma koliko bile sline bankama, smatraju se nebankovnim fin. instit. i podvrgnute su drugim zakonima kojima se ureuje njihovo osnivanje, poslovanje, nadzor te opseg prava i odgovornosti na financ. tritu.

Najvanije nebankovne fin. instit. su: tedne depozitne instit., ugovorne tedne organiz., invest. fondovi, financ. kompanije, invest. banke, brokeri i dealeri, stambena dru., factoring i leasing instit., isl.

EU je u okvirnu postupaka harmonizacije propisa, osim banaka utvrdila jos 5 grupa ostalih fin. institucija: tedno-kreditne, sindikati, brokerske instit., posrednici za vrijednosnice i ostale.

TEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJEJedan od tradicionalnih oblika ulaganja stanovnitva je i ulaganje kod raznovrsnih depozitnih tednih institucija. tedne depozitne institucije nadziru isti organi kao i banke. Nakon 1980. godine u veini zemalja mogu uzajmljivati od sredinje banke, ali su isto tako dune i izdvajati obveznu rezervu. Depoziti su im do odreenih limita osigurani kod posebnih dravnih institucija. U tedne depozitne institucije ubrajamo: tedionice, tednokreditne zadruge, kredittne zadruge, potanske tedionice.

TEDIONICE se javljaju prije 200 godina. Temelje se na principu uzajamnosti i meusobne pomoi. Osnivaju se na kapitalskoj osnovi i sudionici su financijskog trita. Zbog zatite malih tedia pod kontrolom su drave. Centralna banka kontrolira tedionice, te one moraju izdvajati obveznu rezervu, a negdje i osigurati depozite.

Izvori sredstava su:

a) imovinsko tedni rauni,

b) depoziti po tednim, tekuim i iro raunima,

c) udjelni rauni i

d) tedni planovi.

U aktivi su najee stambeni i osobni krediti. Odobravaju uglavnom potroake, stambene i osobne kredite graanima lanovima. Neuposlene vikove ulau u razliite plasmane, sve do financiranja izvoza. Udruuju se u sustave ( sustavi tedionica su moni financijski posrednici. Kod nas su marginalizirani (moraju se reorganizirati u poslovne banke).

TEDNO-KREDITNE ZADRUGE osnivaju se radi dodjele kredita lanicama zadruge. Sredstva prikupljaju tednim ulozima, pozajmicama i emisijom vrijednosnica. Najee su stambene tedno kreditne zadruge. Krediti su osigurani hipotekom. Osnivaju se na lokalnoj razini, u prvo vrijeme unutar odreenih zajednica ili prema djelatnosti lanova, na naelu uzajamnosti, a danas ire strukturu svojih komitenata pretvarajui se u kapitalske organizacije koje svojim dioniarima dijele dividendu. Nisu sudionici financijskog trita. Kao zadruge se najee registriraju poduzea koja se bave financijskim posredovanjem.

KREDITNE ZADRUGE su manje tedne institucije u vlasnitvu lanova tedia. U pravilu uivaju porezne olakice i neprofitne su institucije. U njih se udruuju stanovnici nekog sela, grada, etvrti, radnici tvornice, studenti sveuilita i dr. Odobravaju kredite samo lanovima. Rauni tednje u njima nazivaju se udjelni rauni na temelju kojih se stjee pravo upravljanja, ali ne dijele dividendu, ve je korist lanova u viim kamatama na tednju i niim na kredite. Svojevrsne su blagajne uzajamne pomoi kakve postoje i kod nas u pojedinim poduzeima i institucijama.

POTANSKE TEDIONICE u pravilu ne kreditiraju svoje lanove, ve se prikupljena sredstva usmjeravaju u programe komunalne infrastrukture na podruju gdje je tednja prikupljena. Uspjeh im se temeljio na rairenosti i dostupnosti potanskih altera, sigurnosti za malog tediu i ekovnom platnom prometu za iroki krug graana. Danas se preko njih graanima plasiraju i razliite dravne zadunice. U zadnje vrijeme gube na znaenju. U RH ne postoji kao posebna tedna institucija.

STAMBENA DRUTVA (BUILDING SOCIETES)Stambena drutva imaju osobine tedno-kreditne institucije, hipotekarne banke, ali i fonda zajednikog investiranja. Prikupljaju kratkorone oblike osobne tednje i plasiraju ih u dugorone stambene kredite osigurane hipotekom.

Sredstva prikupljaju:

a) raznovrsnim ted. planovima namijenjenim fiz. osobama obinim i posebnim udjelnim raunima,

b) tednim depozitima,

c) posebnim planovima s poreznim olakicama,

d) emisijama certifikata o depozitu namijenjenih poduzeima

e) pozajmicama veih iznosa na financijskom tritu.

Osim odobravanja stambenih kredita lanovima, zbog ega se i osnivaju, financiraju i farmerske objekte i industriju, ulaze u poslovanje s kredit. kart., putn. ekovima i ulau u likvidne dr. vrije. Uivaju por. olakice. Pod nadzorom su dr. koja im povremeno daje i financijsku potporu. RH je Zakonom o fondu za dugorono financiranje stanogradnje uz potporu drave i Zakonom o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje (1997. godine) omoguila osnivanje stambenih tedionica koje bi uz predvienu dravnu potporu trebale ispunjavati one ciljeve koje su u nekim zemljeme u prolosti uspjeno ostvarivala stambena drutva. UGOVORNE TEDNE INSTITUCIJE (Mirovinski fondovi i osiguravatelji)MIROVINSKI FONDOVI su institucionalni investitori, neprofitne organizacije, vrsta ugovorne tedne organizacije. Ulau sredstva da bi svojim lanovima kad odu u mirovinu poveali prihode. Najznaajniji kreditori drave i privrede. Tvrtke ulaganjem u njih izbjegavaju porezna ogranienja i ogranienja u isplaivanju nadnica. Pribavljaju sredstva iz doprinosa lanova za vrijeme radnog vijeka u zamjenu za obeanja isplate mjesene mirovine po odlasku u mirovinu. Likvidnost im nije problem jer mogu precizno predvidjeti budui priljev. Mirovinski fondovi su neprofitne institucije to znai da steenim prihodima poveavaju uplate. Mirovinskim fondovima upravljaju ili banke ili financijske kompanije. Primarna ulaganja mirovinskih fondova su:

a) dugorone korporacijske obveznice

b) sigurne obine dionice

c) dugorone hipoteke

d) depoziti kod banaka.

Prvi fond nastao je 1875. (SAD) na eljeznici - American Express Company. Kod amerikih mirovinskih fondova postoje dvije znaajke:

1.) mogu svoja sredstva prenijeti na drugu osobu,

2.) kod naputanja poduzea zadravaju pravo na uplaeni iznos.

Podjele:

1.) privatni i dravni-privatni se javljaju u indust., trg. i uslugama, a dravni u vojsci, policiji, upravi itd.

2.) funded i unfunded- funded stjeu sredstva dobrovoljnim doprin. ulanjenih u fond i njima najee upravljaju banke, a unfunded stjeu sred. iz obveznih doprinosa zapo. i najee su to dr. mir. fondovi

Mirov. fondovima moe upravljati jedan ili vie managera. Kao man. se najee javljaju trust departamenti posl. banaka ili osig. drutva. Najee ulau u dugor. korporacijske i dravne obveznice (mali prinosi, mali rizik). Oko 25 % portfelja ulau u dionice na hipotekarnom tr., na tr. opcija...

OSIGURAVATELJI IVOTA I IMOVINE prikupljaju sredstva dugoronim ugovornim aranmanima i plasiraju ih na tritu kapitala.

Osiguravatelji imaju 3 velika znaenja: gospodarsko, socijalno, psiholoko. Osnovna svrha osiguravatelja je disperzija velikih i kumuliranih rizika. Osiguravatelji takoer akumuliraju sredstva za razvoj gospodarstva.

Postoje 3 vrste osiguranja:1. ivotna i imovinska

2. dobrovoljna, obvezna, individualna i socijalna

3. granska osiguranja gdje se opasnosti ukljuuju u jednu grupu ili granu

Osiguravatelji po zakonu mogu ulagati:

a) odobravati zajmove pravnim i fizikim osobama

b) ulagati u vrijednosne papire

c) ulagati u zemljita i graevinske objekte

d) ulagati u depozite banaka.

Sva ova ulaganja su jako restriktivna (samo 20% premije mogu ulagati u zajmove). Jedino je slobodno ulaganje u 100%-tnom iznosu u dravne vrijednosne papire. U RH ima 27 osiguravajuih drutva, gro njih su mala osiguravajua drutva (15 drutva ima udjel u ukupnoj premiji manji od 3%, a 12 drutva manje od 1%).

Policom osiguranja ivota osiguravateljna tvrtka obeava platiti odreenu odtetu korisnicima u sluaju osiguranikove smrti ili samom osiguraniku iznos osiguranja ako doivi dospijee police.

Zdravstveno osiguranje omoguava nadoknadu ekonomskog gubitka zbog rizika gubitka zdravlja. Uplauju ga obino tvrtke za svoje zaposlene, ali ga mogu uplaivati i pojedinci. U sluaju bolesti, osiguravatelj nadoknauje trokove bolnikog lijeenja i sline trokove, to ovisi o opsegu zdravstvenog osiguranja.

U RH djeluje 25 drutava za osiguranje i reosiguranje i sva su dionika. U BDP-u sudjeluju sa 3 %. 10 drutava pokriva 90 % osiguravateljskog trita od ega Croatia osiguranje 50 %. Zakonom iz 1999. omogueno je strancima slobodno otvaranje osiguravajuih kua u RH. Osiguravajue drutvo mogu otvoriti fizike i pravne osobe s tim da nijedna ne moe imati vie od 15 % dionica. Imovinski cenzus za osnivanje tvrtke je 15 mil kn za ivotna osiguranja, a 6 mil kn za neivotna (pojedinano).INVESTICIJSKE BANKE I INVESTICIJSKO BANKARSTVO1933. g. odvojene su investicijska i komercijalna banka. Investicijske banke su financijski specijalisti koji pomau emitentima vrijednosnica pri njihovoj emisiji i rasprodaji na primarnom financijskom tritu.

Investicijske banke obavljaju 6 poslova:

1. otkup cjelokupne emisije, pri emu banka preuzima rizik

2. rasprodaja emisije preko dealera

3. savjetovanje emitenta i investitora (kupca) o mogunostima prodaje emisije

4. usluge klijentima na sekundarnom tritu

5. akvizicije ili stjecanje kontrole nad drugim poduzeem, fuzije i druge operacije imovinsko-financijskog restrukturiranja

6. operacije za vlastiti raun. Investicijska banka nije depozitna institucija, ne obavlja multiplikaciju depozita, nema primarnog novca, ima posredniku ulogu.

U RH ne postoji niti jedna investicijska banka, ali sve nae banke imaju sektore za investicijsko bankarstvo. Ti sektori obavljaju ovih 6 poslova. Taj proces je poeo 1975.g. i prva banka koja je stvorila nukleus bila je Privredna banka formiran je odjel za trgovanje vrijednosnim papirima.

FINANCIJSKE KOMPANIJEFinancijske kompanije osnivaju velike proizvoake i trgovake korporacije, banke, osiguravateljna drutva i druge financijske institucije.

Banke osnivaju financijske kompanije da bi ulazile u nebankovne financijske poslove koji su im obino zabranjeni ili ogrnieni. Financijske kompanije ne uzimaju depozite od iroke javnosti, ve sredstva pribavljaju na veliko emisijama komercijalnih papira i dugoronih obveznica (3/4 izvora), uzimanjem kredita od banaka i emisijom dionica. Tako pribavljene izvore plasiraju na malo u obliku kredita stanovnitvu i poduzeima. Glavni im je zadatak da kao specijalisti osiguraju kratkorone i srednjerone kredite potronji i poduzeima.

Velike korporacije osnivaju financijske kompanije da bi ule u financijske poslove. Motiv osnivanja im je financiranje prodaje proizvoda korporacije (osnivaa) kreditiranjem kupaca, financiranje vlastite proizvodnje ili zarada na financijskim transakcijama. Sve vie preuzimaju i poslove leasinga, kreditnih kartica, financiranja obnove kua i sl. Pri tom su financijske kompanije odvojene od poslovanja korporacije koja ih osniva, ali ostvaruju njezine interese.

Kroz financijske kompanije, poduzea odvijaju financiranje od proizvodnje ili prodaje, osiguravaju novani kapital za vlastite potrebe, ali obavljaju i one profitabilne financijske poslove koje inae ne bi obavljala kao proizvoaka poduzea. Financijske kompanije esto se nazivaju korporacijskim bankama, kunim banakma, a u nas bi im odgovarao naziv interne banke.

Vrste financijskih kompanija su:

1. Potroake financijske kompanije izravno odobravaju kredite potroaima uglavnom za kupnju robe. Takve kompanije obino su vlasnitvo zainteresiranih proizvoaa ili trgovaca, a mogu biti i u vlasnitvu banaka.

2. Prodajne financijske kompanije financiraju kupce uglavnom otkupom kreditnih ugovora od maloprodaje ili dealera koji prodaju proizvode tvrtke osnivaa.

3. Poslovne financijske kompanije financiraju posebne potrebe poduzea kao npr. leasing ili kupnju potraivanja uz diskont faktoringom. Najvra interesna veza uspostavlja se internim ugovorima korporacija i internih financijskih podrunica koje financiraju veleprodaju i otkupljuju potraivanja korporacija. FONDOVI ZAJEDNIKOG INVESTIRANJA - INVESTICIJSKI FONDOVIJavljaju se u V. Britaniji 1868., a u SADu 1924. Najznaajniji igrai na financijskom tritu, njihov kapital iznosi oko 8000 mlrd $, njihov rast je progresivan.

Razlozi ekspandiranja investicijskih fondova:

1.tedie su u njima prepoznali osiguranje tednje za starost

2.mali investitori su u njima prepoznali diverzifikaciju portfelja

3.smanjivanje rizika

4.nepoznavanje trita

5.smanjivanje transportnih trokova

6.porezne olakice

Oni su instit. investitori koji sred. prikupljaju od malih ulagaa i plasiraju u razl. fin. instrumente da bi ostvarilli dva cilja: efikasnost upravljanja i diverzifikaciju portfelja.

Ulaga koji kupuje udio u fondu, postaje neposredni njegov vlasnik, a posredni je vlasnik VP u koji ulae fond. Osnivai su drutva za upravljanje fondom koja su u Americi poduzea keri investicijskih banaka, a u Europi univerzalne banke i osiguravajua drutva.

Zadaci drutva za upravljanje investicijskim fondom:

1.) investicijska analiza i politika

2.) izdavanje udjela i reotkup emitiranih udjela

3.) osiguranje isplate dividendi

Vlasnik drutva zove se skrbnik fonda i skrbnik fonda ima slijedee zadatke:

1.) uvanje imovine fonda

2.) dnevno izraunavanje cijena udjela

3.) nadzor nad politikom drutva

Komisija za VP daje licencu za osnivanje fonda. Dokumenti za izdavanje licence su:

1.) statut

2.) ugovor s depozitnom bankom (skrbnikom)

3.) zahtjev za odobrenje osnivanja

4.) dokument o udjelu

Svaki fond ima trokove:

1.) trokovi drutva: naplauje naknadu za upravljanje fondom (0,2 % od imovine fonda godinje, a zna se popeti i do 5 %)

2.) troak depozitne banke: 0,3 % od imovine fonda godinje

3.) troak stjecanja i prodaje fondova: brokerske provizije naplauju se u stvarnoj visini

4.) troak tiskanja: u stvarnoj visini

5.) troak revizora: u stvarnoj visini

Naknada za upravljanje fondom je izuzeta od poreza, porezi se ne plaaju na prihode dobivene investiranjem u fond.

OTVORENI I ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVIZatvoreni fondovi kod osnivanja fond izdaje dionice, tim dionicama se trguje na sekundarnom tritu, ne izdaje dodatne dionice i ne otkupljuje vlastite dionice na zahtjev ulagaa. Dionica donosi vlasniku 2 prava:

1.) vlasniko pravo

2.) pravo sudjelovanja u dobiti

Vrijednost zatvorenih investicijskih fondova se rauna dnevno: NAV (neto vrijednost imovine) = ukupan broj VP u portfelju trina cijena tih papira + ostala aktiva (novac na raunima, odobreni krediti i dati depoziti) obveze fonda

NAV = VP cijena + ostala aktiva obveze fonda

Povijesno gledano, vrijednost zatvorenih investicijskih fondova na sekundarnom tritu je 5 do 20 % manja nego po formuli.

Otvoreni fond prilikom osnivanja on ne izdaje dionice nego udjele, udjel daje vlasniku samo pravo sudjelovanja u dobiti, spreman je u svakom trenutku prodati ili otkupiti svoje udjele po trinoj cijeni, cijena udjela: NAV broj udjela.

U RH su najznaajniji zatvoreni fondovi PIFovi (Privatizacijski investicijski fondovi), nastali su u procesu privatizacije, imovinu su stekli dobivanjem udjela u poduzeima, a rad im se svodi na prodaju te imovine jer je to nelikvidni portfelj i kupnju inozemnih i domaih VP. PIFovi su do danas prodali oko 50 % nelikvidnog portfelja.

Otvoreni invest fondovi su ZB invest (ima 4 fonda), PBZ invest (2 fonda), Erste invest i TT invest.

Fondovi koji su usmjereni iskljuivo na ulaganje u domae VP nemaju budunosti. Tu je prednost PIFova jer oni imaju mogunost ulaganja na stranom tritu neogranieno, a mirovinski fondovi do 15 % svoje imovine. Prinos hrvatskih otvorenih investicijskih fondova kod PBZ se kree 12 15,5 %, a kod ZB 6 7,7 %.

DRAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJEDravne financijske institucije preuzimaju financiranje sektora ili grana koje su od interesa za dravu. Ti sektori ne nailaze na potporu privatnog kapitala. To su: stambena izgradnja, izvoz, poljoprivreda, stipendije studenata. Svrha ovih institucija je da se ovi sektori ne financiraju iskljuivo iz proraunskih sredstava ve da se pokua ukljuiti i privatni kapital. Izvori financiranja u zatvorenima sustavima su:

a) proraunska sredstva

b) selektivni krediti centralne banke

c) doprinosi poduzea.

U otvorenim sustavima osim dravnih sredstava privlae se i sredstva iz privatnih izvora.

1. izvozne financijske institucije i osiguravatelji:

a) dravne institucije (EXIM banka-SAD, KfW-Njemaka)

b) privatne institucije u vlasnitvu banaka (AKA-Njemaka)

c) javno-privatna udruenja (Francuska,HERMES-Njemaka (osigur. izvoz. poslova)

Izvori sredstava su proraun, sredinja banka, pozajmice od poslovnih banaka, emisija obveznica, pozajmice na eurotritu. Osim osiguranja, kreditira inokupce, domae izvoznike, refinancira izvozna potraivanja,

2. financijske institucije s potporom drave bave se kreditima, garancijama, sekuritizacijom, otkupom potraivanja i emisijom obveznica. Najzaajnije su u SAD-u GSE (1996. godine su imale preko 1600 mlrd. sredstava)

EXIM banka provodi fin. politiku na podruju izvoza i uvoza. Sredstva joj osigurava drava. Kreditira zajmoprimce izvan SAD-a (poduzea, vlade). Osigurava izvozne kredite na rok od 181 dan do 5g. Da bi dala kredit zajmoprimcu trai ispunjenje dva uvjeta: a) zajmoprimac mora osigurati 15% sredstava od izvoznog posla, i b) od zajmoprimca za preostalih 85% trai pokrie u mjenici ili promesi. Kamatna stopa na njene kredite je 1% manja od kamate komercijalnih banaka. Uobiajena konstrukcija kod financiranja izvoznog posla: 15% financira kupac, 65% EXIM banka, 20 % komercijalna banka. HABOR je Hrvatska banka za obnovu i razvoj.

AKA je privatna kompanija sa ogranienom odgovornou. Vlasnici su 28 njemakih banaka. Osnovna djel. je financ. izvoza kapitalnih dobara. Izvori sredstava: 70% osiguravaju osnivai, a 30% pribavlja reeskontom mjenica kod centralne banke. Financira privatne kredite s rokom duim od jedne godine. Trai 10 15% sudjelovanja kupca u poslu. Posebno forsira kredite izravno inozemnim kupcima.

FINANCIJSKA TRITA ULOGA I FUNKCIJEFinancijska trita ine osobe, financijski instrumenti, tokovi i tehnike koji na posebnim mjestima ili u ureenim sustavima trgovanja omoguuju razmjenu novanih vikova i manjkova, tj. novca, kapitala i deviza i odreuju cijene po kojima se ta razmjena obavlja.

Financijska trita dijelimo na:

1. kreditna trita na kojima se trguje zadunicama i kreditima

2. trita vlasnikih udjela na kojima se trguje dionicama i od njih izvedenim oblicima.

Najea podjela financijskih trita je na:

trite novca i kratkoronih vrijednosnih papira, trite kapitala, devizno trite.

U praksi postoji niz trita: a) trita dionica, b) obveznica, c) dravnih vrijednosnih papira, d) kredita, e) opcija, f) futures trita, g) potraivanja po kreditnim karticama, h) leasing, i) izvozna potraivanja...

Uloga financijskog trita je:

1. rastresanje imovine imovinsko financijsko restrukturiranje (financijsko trite omoguuje da iz svoje aktive i pasive izbacimo sve rizino, nekamatonosno)

2. brisanje granica izmeu likvidnih i nelikvidnih sredstava (blagajniki zapis se moe trenutno pretvoriti u gotovinu na Zapadu, kod nas za 93 dana)

3. disperzija rizika kroz strukturiranje portfelja (krediti stanovnitvu, dravi, poduzeima)

4. prilagoavanje ronosti izvora i plasmana (mora posojati rona usklaenost izmeu kratkorone aktive i pasive i dugorone aktive i pasive)

5. dezinvestiranje odnosno bijeg iz odreenih plasmana

6. mijenjanje oblika imovine prema prinosima

7. vrednovanje sudionika tritaTrita su mjesta, instrumenti, tehnike, tokovi i osobe. Slue razmjeni financijskih vikova i manjkova i odreivanje cijene po kojoj se ta razmjena obavlja.

Podjele:

a) na primarno i sekundarno trite kapitala koje u sebi ukljuuje hipotekarno, novano i devizno trite

b) prema instrumentima na trite dionica, trite obveznica, kredita, opcija, kreditnih kartica itd.

c) na trite koje se bavi kreditnim instrumentima i trita vlasnikih udjela

Financijska trita imaju slijedee funkcije:

1.) rastresanje imovine

2.) brisanje granice izmeu likvidnosti i nelikvidnih instrumenata

3.) disperzija rizika

4.) usklaivanje rone transformacije

5.) dezinvestiranje

6.) vrednovanje sudionika na trituTRITE KAPITALA: FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTITrite kapitala je skup institucija, financijskih instumenata i mehanizama pomou kojih se dugorono slobodna sredstva tednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama koje ulau u fiksne fondove i opremu. Mnoge institucije na ovom tritu su posrednici koji povezuju kratkorona i dugorona trita. Sudionici su: investicijske banke, ustanove kreditnog rejtinga, regulatorne i nadzorne institucije, brokerske i dealerske institucije, centralna banka, poslovne banke.

Na ovom tritu kupuju se i prodaju instrumenti s dospijeem preko 1 godine. a to su:

a) korporacijske obveznice,

b) dravne obveznice,

c) obveznice lokalnih vlasti,

d) hipotekarne obveznice i note,

e) korporacijske dionice,

f) dugoroni krediti banaka (pojavljuju se kao predmet trgovanja sitnih investitora).

Dunike instumente kupuju kuanstva i pojedinci direktno preko institucionalnih investitora. Na ovom tritu se pojavljuje i komisija za odobravanje izdavanja vrijednosnih papira. Njena uloga je vana jer komisija izdaje certifikat da odreeni vrijednosni papir ispunjava uvjete kotacije na burzi.

TEDIE, INVESTITORI, INSTITUCIONALNI I INDIVIDUALNI INVESTITORItedie svoja sredstva ulau najee u obliku depoozita. inom ulaganja oni ne biraju plasman svojih sredstava, a to je temeljna razlika tedie od invest. Depoziti se pretvaraju u dep a vista i nose kamatu.

Institucionalni investitori obuhvaaju institucije koji kupunu najvei dio vrijednosnica na tritu. Za razliku od individualnih investitora disperziraju rizik i to tako da formiraju razliitu strukturu ulaganja. Institucionalni investitor kupuje najvei dio vrijednosnih papira na financijskom tritu, a veliinom utjeu na cijene i uvjete na tritu.

U uem smislu instit. invest. smatraju se invest. fondovi i ugovorne tedne organiz. u koje se udruuju individualni investitori pojedinci i kuanstva. Institucionalni investitori mogu imati razliite organizacijske oblike, to mogu biti:

banke, mirovinski fondovi, osiguravatelji, zaklade, sindikalni fondovi i trust institucije (one prikupljaju udjele i tednju od velikog broja malih investitora, i onda te male unite zajedniki plasiraju na trite kao pool).

PRIMARNO FINANCIJSKO TRITEPrimarno (emisijsko) trite je ono na kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica. Prodajom emisije vrijednosnica prikuplja se nova novana tednja ili trenutno nezaposleni novac. Novom emisijom dionica poveava se kapital izdavatelja, a novom emisijom obveznica uzajmljuju se dodatna dugorona novana sredstva. Izdavanjem vrijednosnica i njihovom rasprodajom zavrava ivot toga instrumenta na primarnom tritu, a sve ostale prodaje odvijat e se na sekundarnom tritu.

Sve poslove za poduzee na primarnom tritu obavljaju investicijske banke:

1. analiza trita,

2. ocjena,

3. odreivanje uspjeha emisije,

4. vrste i cijene vrijednosnih papira,

5. registracija emisije,

6. raspisivanje poziva na upis,

7. distribucija.

Velike investicijske banke najee otkupljuju emisiju i tako preuzimaju rizik, a emisiju prodaju na sekundarnom tritu.

Posebno znaenje na primarnom tritu imaju informacije:

a) bonitetu emitenta vrijednosnica i

b) rejtingu tvrtke.

Bonitet je izraz koji sintetiki izraava vrijednost, pouzdanost, poslovnu i kreditnu sposobnost. Ocjene o bonitetu i rejtingu emitenta slue investitorima pri ocjeni rizika, a emitentima pri utvrivanju trine pozicije, a time i cijene vrijednosnice na emisijskom tritu.

SEKUNDARNO FINANCIJSKO TRITENa sekundarnom financijskom tritu se odvija stalna kupoprodaja ve emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora doli prethodnom rasprodajom na primarnom tritu. Tu se mijenjaju vlasnici ve emitiranih vrijednosnica, odnosno vrijednosnice se prodaju prije njihovog dospijea. Zato se ovo trite zove i transakcijsko trite, ili trite druge ruke.

Sekundarno trite je posebno organizacijski i pravno regulirano da bi se zatitili sudionici. Funkcija sekundarnog financijskog trita je odravanje likvidnosti sudionika i oslobaanje novanih sredstava za plasmane. Transakcije se obavljaju najee u bankama, na burzama, na OTC tritu, i iz ruke u ruku.

BURZA VRIJEDNOSNICABurza vrijednosnica je organizirano i centralizirano fiziko mjesto trgovanja dionicama i obveznicama na kojem lanovi burze trguju prema specifinom skupu pravila i regulacije i to kao posrednici (brokeri) ili za vlastiti raun (dealeri, traderi). Organizacijska struktura je organizirana kao udruenje lanova. Trguje se samo listiranim uvrtenim vrijednosnicama.

Tvrtka mora podnositi godinja i periodina izvjea, organizirati skupove dioniara i iznositi u javnost financijske informacije. Najvei promet na sekundarnom tritu ostvaruje se preko burzovnog trita. Pri tome se na burzi najvie trguje obinim dionicama, obveznicama, a poneto i preferencijalnim dio. Burza je pokazatelj stanja i kretanja privrede. Burzovni indeksi i prosjeci pokazatelji su stanja na burzovnim tritima. Indeksi su: DJIA, S&P 500, NASDAQ i Nikkey.

Za kupnju ili prodaju vrijednosnice mora se otvoriti raun kod brokerske kue. Osim otvaranja rauna broker mora dobiti i naloge.

Vrste:

1. trini nalog nalog bez ogranienja, obavlja se po trenutnoj cijeni na tritu

2. limitirani nalog transakcija se obavlja kad cijena dosegne odreenu vrijednost

3. stopirajui nalog kupnja ili prodaja vrijednosnice po cijeni iznad ili ispod trine

4. nalog do opoziva

5. sve ili nita nalog prodaja ili svih ili niti jedne dionice

6. nalog za prodaju ili kupnju odreenog lota lot ima 100 dionica

7. nalog za kupnju dijela lota

Prednosti burze:

1.) omoguava pristup vanjskim izvorima financiranja

2.) lake je dobivanje bankarskih kredita

3.) fleksibilnija je kapitalska struktura

4.) burza moe posluiti za realizaciju dijela vlastite imovine

Nedostaci burze:

1.) obveza objavljivanja informacija o poduzeu

2.) strah od javnosti i pritisak investitora

3.) opasnost od stjecanja od strane drugog poduzea

4.) opasnost odavanja povjerljive informacije

OTC FINANCIJSKO TRITEOTC trite (over the country) drugi je vaan oblik organiziranog sekundarnog trita. Na njemu se trguje dionicama i obveznicama manjih ili novijih tvrtki koje najee nisu, ali mogu biti uvrtene i na burzama. To je dealersko trite. U svijetu ga je 1971. godine formiralo udruenje amerikih dealera kao sustav automatskih kotacija na mrei spojenih raunala (dealeru je u svakom trenutku ostvarena mogunost da sazna ponudbenu i kupovnu cijenu). Posao se zakljuuje telefonom, telefaksom ili teleksom, bez fizikog susreta sudionika.

Na amerikom OTC tritu kotira 40.000 vrijednosnih papira, od kojih je aktivno 15.000, a dnevno se trguje sa oko 3.000 vrijednosnih papira. Svaka kupovina na tritu trenutno mijenja odnos ponude i potranje. Varadinsko tr. vrijednosnica u RH ims 10 ino. izdanja obveznica 2 prema londonskom klubu u USD, 5 u EUR, 3 u JPN jenima. Na domaem tritu ima 7 obveznica i sve su nominirane u EUR vrijednosti 1 mlrd USD kam. stopa 6.5%.

NOVANO TRITE: SUDIONICI, INSTRUMENTI, GOSPODARSKE FUNKCIJETemeljni zadatak novanog trita je svakodnevna opskrba banaka novcem, a cilj je ostvarenje likvidnosti koja omoguuje tekua plaanja komitenata. Na ovom tritu se trguje bankovnim likvidnim rezervama i kratkoronim vrijed. papirima. Dospijee likvidnih rezervi banaka je od jednog do 1 godine.Centralna banka moe, a i ne mora sudjelovati na ovom tritu. U inozemstvu na ovom tritu sudjeluju i nebankovni subjekti (fondovi, osiguravatelji...). Dospijee kratkoronih vrijednosnih papira koji kotiraju na ovom tritu je od nekoliko dana do 1 godine. To su ovi instrumenti: a) blagajniki zapisi, b) certifikati o depozitu (CD), c) komercijalni papiri (CP), d) bankovni akcepti (B/A), e) sporazumi o reotkupu (REPOS).

Ima dva osnovna oblika:

1.) trite bankarskih kratkoronih likvidnih rezervi

2.) trite novanih instrumenata

U RH je to trite personalizirano, ureeno, regulira ga HNB, nalazi se na Ksaveru.

1.) likvidne rezerve mogu biti rezerve HNB i likvidne rezerve poslovnih banaka. Te likvidne rezerve se posuuju na jedan dan (daily money), preko noi, posudbe do opoziva call-money, kreditiranje na nakoliko tjedana ili mjeseci. Diskrecijsko je pravo CB da li e sudjelovati na tritu ili ne. Ne sudjeluje ako likvidni vikovi na kraju dana pokriju negativna salda.

2.) kratkorone vrijednosnice do 1 godine, imaju mali prinos, kratak rok, mali rizik i veliku utrivost. Novano trite je veleprodajno trite trguje se na rije. Primarna mu je funkcija odranje likvidnosti, a sekundarna smanjenje oportunitetnog troka dranja novanih vikova.TRGOVANJE NOVCEM - Trgovanje terminskim novcem banka se odluuje na takav oblik ukoliko je kamatna stopa koju plaa na pasivu nia od kamatne stope koju dobiva od kratkoronih ulaganja. Sustav trgovine novcem u SAD je automatiziran vikovi malih banaka se automatski ukljuuju u salda velikih banaka.

HIPOTEKARNO TRITE I SEKURITIZACIJA HIPOTEKARNIH POTRAIVANJAHipotekarno trite je podvrsta trita kapitala, ali i jedan od njegovih najvanijih pojedinanih oblika u razvijenim zemljama. Visoki iznosi i dugi rokovi hipotekarnog kredita imobiliziraju aktivu kreditora. Zato se potraivanjima osiguranim hipotekom sve ee trguje na sekundarnom tritu hipoteka. To se odnosi na standardne hipotekarne kredite, a jo vie na raznovrsne sekuritizirane oblike hipotekarnog kredita. Razvoju ovog trita kroz sustav garantiranja i osiguranja hipotekarnih kredita znatno potpomae drava. Na osnovi odobrenih hipotekarnih kredita i budueg priljeva po otplatama glavnice i kamata, hipotekarne institucije ili posebne dravne hipotekarne agencije emitiraju dugorone dunike vrijednosnice (obveznice i note) ili udjelne certifikate i rasprodaju ih javnosti.

Nagloj sekuritizaciji i razvoju sekundarnog trita pridonosi pravno reguliranje, dravna potpora i nadzor i osiguranje hipotekarnih kredita od strane drave, to i kredite i hipotekarne zadunice ini nerizinima. Vano je napomenuti da hipotekarna institucija i dalje ostaje vlasnikom hipoteka koje je stekla na osnovi dodijeljenih hipotekarnih kredita, a isplata kamata i glavnice obveznica osigurana je otplatama iz prethodno odobrenih hipotekarnih kredita. Rokovi i dinamika isplata po obveznicama usklaeni su sa rokovima i dinamikom otplata hipotekarnih kredita koji im slue kao kolateral.

SEKURITIZACIJA AKTIVESekuritizacija je pozajmljivanje na otvorenom tritu putem vrijednosnih papira. Jedna je od financ. inovacija.To je proces kreiranja utrivih vrijednosnih papira na temelju neutrive aktive. Takvo se financiranje naziva financiranje na osnovi aktive, a takve vrijednosnice su vrijednosnice osigurane aktivom. Sekuritizaciju su razvile financijske organizacije i velike korporacije da bi iz bilance izvukle potraivanja podlona promjenama kamatnih stopa, kreditnom riziku i dr. Da bi aktivu uinili nerizinom, kompletnu aktivu stavljamo na hrpu, sastavljamo pool, na temelju njega emitiramo udjelne vrij. pap. ili obv. Ti papiri moraju imati iste iznose visine anuiteta i datume dospijea kao i potra. u aktivi kompanije. Taj POOL se povjerava treoj osobi na uvanje koja se brine o naplati potraivanja, a POOL se brie iz bilance. Za uspjenu primjenu sekuritizacije nuna je raunalna tehnologija, koja omoguava uredne evidencije, sniava trokove i omoguava krojenje raznovrsnih skupova potraivanja, angaman drave (kroz sustav kupovine ili jamenja hipotekarnih kredita) i odgovarajua porezna politika.

DEVIZNO TRITEJe nepersonalno trite. Na njemu se trguje stranim devizama i valutama. Temeljni mu je zadatak opskrba sudionika za plaanje uvoza. Cijena po kojoj se obavlja razmjena je devizni teaj, a devizni teaj je cijena jedne jedinice strane valute izraena u broju jedinica domae valute. Devizni teaj formira se pod utjecajem ponude i potranje i predstavlja cijenu 1 jedinice strane valute izraenu brojem jedinica domae valute.

Svi su sudionici komunikacijski povezani. Sudionici su velike komercijalne banke (u RH su to bile banke s velikim ovlatenjem one s kapitalom preko 60 mil kn), osim njih sudinici su brokeri, dealeri, velike korporacije i sredinje banke. Na tritu ne mogu sudjelovati poduzea, male banke i filijale inozemnih banaka. Na tritu se trguje konvertibilnim devizama to je trite potpune konkurencije. Na ponudu i potranju za devizama utjee nekoliko faktora: stope inflacije u razvijenim zemljama, promjene u njihovim platnim bilancama, razina kamatnih stopa pojedinih zemalja i intervencije CB.

Kanali transakcija na deviznom tritu:

1.) poslovne banke i komitenti

2.) poslovne banke unutar zemlje

3.) poslovne banke i korespodenti u inozemstvu

4.) CB

Na deviznom tritu se formiraju dvije vrste cijena: ponudbene (ponuene) i zahtjevane cijene. Razlika izmeu ove dvije cijene je SPREAD ili devizna mara.

Devizno trite ima i funkciju zatite od deviznog rizika za to se koriste 3 vrste instrumenata:

1.) eliminiranje ili swap

2.) hedging ili zatita

3.) pokrivanje ili covering

DISINTERMEDIJACIJAJe pojava smanjivanja uloga financijskih posrednika, a karakteristika je preseljenje financijskih vikova s indirektnog na direktno trite (krajnji zajmodavci i krajnji zajmoprimci posluju izravno).

Do toga je dolo iz 3 razloga:

1.)itav niz zemalja koncem 70-ih uvodi administrativna ogranienja kamatnih stopa, koje banke obraunavaju na depozite primljene od javnosti

2.)mnoge velike tvrtke imale se bolji bonitet od banaka pa se novana potraivanja prema njima prihvaaju bez rezervi

3.)velika dunika kriza 80ih i kriza tednih institucija

TEHNOLOKA REVOLUCIJA U FINANCIJAMA, UTJECAJ ELEKTRONIKE1.) SWIFT MREA je najvea bankarska mrea na svijetu, osnovana 1973. Koriste ju centralne i poslovne banke, dnevno kroz nju proe 3 mil poruka. Ima nekoliko karakteristika:

1. sigurnost

2. neogranieni kapacitet

3. stroga podjela odgovornosti

4. niska cijena

Nema isplata dividendi jer se sva dionika dobit ulae u tehnoloki razvoj.

2.) EDIFACT PORUKEMogu se slati swift mreom. Ukljuuju obavijest o odobrenju, obavijest o zaduenju, novana doznaka i nalog za izravno zaduenje u drugoj instituciji.

3.) BANKOMATMoemo saznati stanje na raunu i podii gotovinu s rauna. Skup ureaj ali njegovim instaliranjem imamo itav niz koristi:

1. poveana tednja (da bi koristili bankomat treba imati deponirana sredstva u banci)

2. vee zadovoljstvo komitenata to rezultira veom tednjom

3. smanjena potreba za ivim radom

4. manja je mogunost pogreaka i zlouporabe

4.) ELEKTRONSKA POSLOVNICARadno vrijeme 0 24. Nema konvencionalne guve na alterima. Nije potreban prostor. Radi uplate, isplate, mjenjanica, izdaje izvatke, ekovne blankete itd.

5.) POS TERMINALI (POINT OF SALE)Omoguuju plaanje roba i usluga debitnom ili kreditnom karticom, na nain da se zaduuje raun u banci, a odobrava raun prodajnog mjesta.

6.) TELEBANKINGDaljinsko bankarstvo za raun klijenata. Transakcije se obavljaju uz pomo telefona ili rauna. Usluge koje prua su: stanje rauna, izvodi, teajevi valuta, trajni nalozi, blokiranje kartica, naruivanje ekova. Glavni problem je sigurnost, to se zasada rjeava PIN-om. Koristi su kao i kod prolih ne treba poslovni prostor, osoblje, banka time sebi die rejting.

7.) INTERNET BANKARSTVOVelika uteda u baninim procesima.

8.) ELEKTRONIKE BANKEKreditiraju klijente, plaaju za raun klijenata a klijent im doznauje gotovinsku uplatu ili bezgotovinsku doznaku.Glavni problem je sigurnost.

SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA ILI TEDNIH ULOGAU RH djeluje od 1997. a iniciran je zavretkom prve i poetkom druge bankovne krize. Taj sustav djeluje kroz dravnu agenciju za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka. Osniva agencije je drava i ona garantira za sve obveze agencije.

Sustav je koncipiran na nain da su sve banke obvezne participirati u osiguranju depozita i sustav funkcionira na principu ex ante uplata osiguranja. Agencija osigurava tednju samo fizikih osoba i to tednju koju fizika osoba ima na tednoj knjiici ili kao depozit temeljem ugovora o depozitu. Agencija ne osigurava tednju na iro i deviznim raunima fizikih osoba.

U RH su na djelu bila 2 mehan osigur: prvi je uveden 1997. i vrijedio je do polov. 1998. tednja do 30,000kn se osig 100 %, a od 30,000 do 50,000 75 %. Od 1998. tednja do 100,000kn osig se 100%.

to se tie tednje fizikih osoba pod njom podrazumijevamo tednju na svim tednim raunima u banci i to u domaoj ili inozemnoj valuti ( zbroj svih rn do 100,000 kn ). Svaka je banka duna uplatiti agenciji 0,2 % tednih depozita u banci. Agencija je duna isplatiti osiguranu tednju u roku od 180 dana od dana kada banka ode u steaj. 2 dobre strane su obvezatnost uplate i ex ante, a loe strane su: agencija je u vlasnitvu drave pa je uprava agencije iz redova dravnih dunosnika (biraju se na 6 g.) a smjenom vlade mijenja se uprava agencije, rok 180 dana je predug, svi koji su u upravi agencije nemaju osigurane uplate ali ne postoji klauzula za ue lanove obitelji takvih dunosnika, visina osigurane tednje od 100,000 kn je previsoka moralni hazard u bankama (97 % do 100,000 kn).

DRAVNI VRIJEDNOSNI PAPIRI I NJIHOVO TRITEDravni vrijednosni papiri su vrijednosnice koje izdaje drava kako bi dola do sredstava potrebnih za financiranje javnih potreba ili za pokrie proraunskog deficita. Na financijskom tritu su instrument ulaganja najmanjeg rizika jer za njih jami drava, a esto se nude i porezne olakice. U potranji za financijskim sredstvima drava izdaje vrijed. papire na tritu kapitala i tritu novca gdje se natjee s ostalim sudionicima trita.

Postoje dvije vrste dravnih vrijednosnih papira:

a) utrivi ( kojima se moe trgovati na sekundarnom tritu

b) neutrivi ( koji se izdaju neposredno dravnim agencijama, a otkupiti ih moe jedino drava.

Dravni vrijednosni papiri su:

1. GILT EDGED SECURITIES ( obveznice, vrijednosni papiri sa zlatnim rubom, sinonim ulaganja u vrijednosne papire visoke kvalitete, maksimalne sigurnosti, visoka prihoda, osloboene poreza na prinos i sl.

2. TREASURY BILL ( trezorske mjenice, blagajniki zapisi u Americi. Dospijee im je 1 godina, kotiraju na treasury marketu (specijalno trite za te vrijednosne papire)

3. BOT ( su dravne vrijednosnice Italije. To je nerizini plasman niskog prinosa, likvidne su i njima se trguje na svjetskom tritu

4. TREASURIES ( su zadunice drave. To su nerizini plasmani niskih prinosa; indikator su kretanja na tritu; izdaju ih ministarstva financija ili dravne agencije; kotiraju na Treasury marketu u SAD-u; njihov najvei izdavatelj je SAD jer je to najvei transfer za pokrie duga SAD-a; 45% javnog duga pokriva se zadunicama

55. ULOGA DRAVE NA FINANCIJSKOM TRITU Drava je najvaniji regulator financijskog sustava. Ona zakonima regulira monetarno podruje, poslovanje banaka, kreditni i novani sustav, uvjete emisije vrijednosnih papira i funkcioniranje financijskog trita. Drava obavlja nadzor monetarnom i prudencijalnom kontrolom putem centralne banke ili posebnih dravnih agencija. Osim toga, izravno sudjelovanje dr. na fin. tr. se javlja kroz politiku javnog duga. Da bi nabavila dodatna sredstva ona moe poveati poreze ili emitirati vrijed. papire kao to su blagajniki zapisi, dugorone obveznice, tedni certifikati, moe prodavati fin. aktivu (isti swap), zaduivati se kod banaka i kod centralne banke. Poseban sudionik fin. trita je ministarstvo financija koje izdaje: blagajnike zapise (do 1 godine, prodaje se s popustom ili diskontom), note (1-10 godina) i obveznice (preko 10 godina, one kao i note donose polugodinju kamatu koja se oporezuje). Dravni vrijed. papiri su zaajni jer se po njima odreuju referentne stope novanog trita. Osim dravnih vrijed. papira su izuzetno znaajne municipalne note (vrijed. papiri lokalne samouprave). Drava se na fin. tritu javlja i preko izvanproraunskih agencija za poticanje izvoza, razvoj poljoprivrede, stanogradnje itd.

56.HRVATSKI FINANCIJSKI SUSTAV STRUKTURA, PROBLEMI, PROMJENEKorjenite promjene u financijskom sustavu poele su odmah po osamostaljivanju RH. 1991. godine uinjena je valutna reforma, a po uzoru na razvijene zemlje formirana je Narodna banka Hrvatske, neovisna o dravnoj administraciji, a odgovorna Hrvatskom dravnom saboru.

Monetarno osamostaljivanje utvreno je uvoenjem privremenog novca, hrvatskog dinara u prosincu 1991. g., a krajem svibnja 1994. g. uveden je i trajni hrvatski novac kuna. U prosincu 1997. g. sredinja banka dobila je naziv HNB.

HNB je znatno izmjenila instumentarij reguliranja koliine novca u opticaju:

1. modernizacijom sustava obvezne rezerve,

2. uvoenjem prozoria - discount window-a i politike otvorenog trita,

3. kupnjom i prodajom blagajnikih zapisa, i

4. deviznim REPO operacijama.

Deviznim zakonom iz listopada 1993. g. znatno je liberaliziran devizni reim. Dolazi do reforme sustava domaih plaanja, organiziran je i sustav kreditnih odnosa sa inozemstvom. Za RH karakteristina je dominacija univerzalniha banaka, a ostale nebankovne financijske institucije ili jo ne postoje ili ne djeluju kao trine fin. institucije. Problemi iz prethodnog socijalistikog sustava u kojem su banke bile distributeri kredita, umnoeni problemima ratnih razaranja i tranzicijskim problemima bili su prisutni u naslijeenim starim hrvatskim bankama. Takvo stanje banaka nametnulo je potrebu donoenja tritu odgovarajueg zakona o bankama, ali i njihovu sanaciju i organizacijsko, kadrovsko i poslovno restrukturiranje koje je u najveim bankama otpoelo 1997. g. Prvi pravac promjena u proteklom razdoblju bio je usmjeren stvaranju zakonodavstva koje e omoguiti nastajanje i znaajniju ulogu i onih financijskih institucija koje uz banke obino ine infrastrukturu razvijenih financijskih trita. Institucionalno ureenje trita vrijednosnih papira zapoeto je Zakonom o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima kojim je utvren zadovoljavajui zakonski okvir primarnog i sekundarnog transakcijskog trita vrijednosnica.

Financijske institucije u RH: HNB, depozitne financijske institucije (banke, tedionice, tedno-kreditne zadruge, stambene tedionice), nedepozitne financijske institucije: ugovorne tedne institucije (osiguravateljne institucije, mirovinski fondovi), investicijski fondovi (investicijski fondovi univerzalnog tipa, PIF - privatizacijski investicijski fondovi), brokerske tvrtke drutva za poslovanje vrijednosnicama, ostale financijske institucije (leasing tvrtke, izdavai kreditnih kartica), ostalo (ZAP, Agencija za osiguranje depozita i sanaciju banaka, Zagrebaka burza, Trite novca, Varadinsko trite vrijednosnica, Komisija za vrijednosne papire, sredinja depozitarna agencija).

STANJE U BANKOVNOM SEKTORU REPUBLIKE HRVATSKESvi podaci su na dan 31. 12. 2001.

43 banke i sve su d. d. od toga su 24 u veinskom stranom vlasnitvu, udio aktive stranih banaka u ukupnoj aktivi iznosio je 89, 3%.

Od 43 banke njih 6 ima aktivu iznad 5 mlrd, a 14 banaka ima od 1 do 5 mlrd kn. Te 43 banke su imale 823 podrunice i poslovnice od ega 158 u zagrebakoj upaniji. Najvee su Privredna i Zagrebaka banka a u ukupnoj aktivi imaju udio od 46%, a u depozitima 49%. Koncentracija bankovnog sektora je u padu. Ukupna aktiva bankarskog sektora je 148 mlrd kn, a poveana je za 30% u odnosu na 2000. to je posljedica konverzije u eure pa su depoziti porasli 44%. Porast kredita je 28 % a portfelj VP ima negativnu stopu rasta. 70 % pasive su depoziti a od tih depozeta 75 % su devizni depoziti. U pasivi 10 % ine krediti od drugih banaka. Kapital hrvatskih banaka je 13,7 mlrd kn od ega je 9 mrld dioniki kapital. Stopa adekvadnosti kapitala hrvatskih banaka je 15,8 % a dobit na razini sustava 895 mil kn. Profitabilnost aktive je 0.9 % a profitabilnost kapitala 6,6 %. Prosjena aktivna kamatna stopa hrv banaka je 9,5 % a banke na kn depozite plaaju 2,7% godinje a na devizne 4,6 %.

U banakarskom sektoru zaposleno je 16000 radnika pa na jednog zaposlenog otpada preko 9 mil kn aktiva. Krediti hrv banaka iznose 151 mlrd i 93 % kredita je u A i B kategoriji ( nema problema s naplatom).

CILJEVI HRVATSKIH ZAKONA O BANKAMADo 1993. RH je preuzela zakon o bankama kojeg je donijela Jugoslavija. U njemu se banka prvi put definira kao d.d.

Ciljevi Zakona o bankama su:

a) privatizirati banke,

b) osloboditi banke utjecaja politike, c) iskljuiti dunike iz nadzornih odbora, d) liberalizirati ulazak inozemnog kapitala,

e) uvoenje trinog kriterija u poslovanje banaka, f) banka okrenuta trinom poslovanju,

g) razviti konkurenciju meu bankama.

I prvi i drugi zakon su raeni na temelju njemako-austrijskog modela, s tim da je podruje nadzora i kontrole banaka raeno pod utjecajem MMF-a i Banke za meunarodne obraune ili izravnanja (BIS). Njemako-austrijski model je korigiran 1998. godine smjernicama EU. Pri uvoenju Zakona se pazilo da ne izazove lomove.

DRAVNI VRIJEDNOSNI PAPIRI I NJIHOVO TRITEDravni vrijednosni papiri su vrijednosnice koje izdaje drava kako bi dola do sredstava potrebnih za financiranje javnih potreba ili za pokrie proraunskog deficita. Na financijskom tritu su instrument ulaganja najmanjeg rizika jer za njih jami drava, a esto se nude i porezne olakice. U potranji za financijskim sredstvima drava izdaje vrijed. papire na tritu kapitala i tritu novca gdje se natjee s ostalim sudionicima trita.

Postoje dvije vrste dravnih vrijednosnih papira:

c) utrivi ( kojima se moe trgovati na sekundarnom tritu

d) neutrivi ( koji se izdaju neposredno dravnim agencijama, a otkupiti ih moe jedino drava.

Dravni vrijednosni papiri su:

5. GILT EDGED SECURITIES ( obveznice, vrijednosni papiri sa zlatnim rubom, sinonim ulaganja u vrijednosne papire visoke kvalitete, maksimalne sigurnosti, visoka prihoda, osloboene poreza na prinos i sl.

6. TREASURY BILL ( trezorske mjenice, blagajniki zapisi u Americi. Dospijee im je 1 godina, kotiraju na treasury marketu (specijalno trite za te vrijednosne papire)

7. BOT ( su dravne vrijednosnice Italije. To je nerizini plasman niskog prinosa, likvidne su i njima se trguje na svjetskom tritu

8. TREASURIES ( su zadunice drave. To su nerizini plasmani niskih prinosa; indikator su kretanja na tritu; izdaju ih ministarstva financija ili dravne agencije; kotiraju na Treasury marketu u SAD-u; njihov najvei izdavatelj je SAD jer je to najvei transfer za pokrie duga SAD-a; 45% javnog duga pokriva se zadunicamaULOGA DRAVE NA FINANCIJSKOM TRITU Drava je najvaniji regulator financijskog sustava. Ona zakonima regulira monetarno podruje, poslovanje banaka, kreditni i novani sustav, uvjete emisije vrijednosnih papira i funkcioniranje financijskog trita. Drava obavlja nadzor monetarnom i prudencijalnom kontrolom putem centralne banke ili posebnih dravnih agencija. Osim toga, izravno sudjelovanje dr. na fin. tr. se javlja kroz politiku javnog duga. Da bi nabavila dodatna sredstva ona moe poveati poreze ili emitirati vrijed. papire kao to su blagajniki zapisi, dugorone obveznice, tedni certifikati, moe prodavati fin. aktivu (isti swap), zaduivati se kod banaka i kod centralne banke. Poseban sudionik fin. trita je ministarstvo financija koje izdaje: blagajnike zapise (do 1 godine, prodaje se s popustom ili diskontom), note (1-10 godina) i obveznice (preko 10 godina, one kao i note donose polugodinju kamatu koja se oporezuje). Dravni vrijed. papiri su zaajni jer se po njima odreuju referentne stope novanog trita. Osim dravnih vrijed. papira su izuzetno znaajne municipalne note (vrijed. papiri lokalne samouprave). Drava se na fin. tritu javlja i preko izvanproraunskih agencija za poticanje izvoza, razvoj poljoprivrede, stanogradnje itd.

HRVATSKI FINANCIJSKI SUSTAV STRUKTURA, PROBLEMI, PROMJENEKorjenite promjene u financijskom sustavu poele su odmah po osamostaljivanju RH. 1991. godine uinjena je valutna reforma, a po uzoru na razvijene zemlje formirana je Narodna banka Hrvatske, neovisna o dravnoj administraciji, a odgovorna Hrvatskom dravnom saboru.

Monetarno osamostaljivanje utvreno je uvoenjem privremenog novca, hrvatskog dinara u prosincu 1991. g., a krajem svibnja 1994. g. uveden je i trajni hrvatski novac kuna. U prosincu 1997. g. sredinja banka dobila je naziv HNB.

HNB je znatno izmjenila instumentarij reguliranja koliine novca u opticaju:

5. modernizacijom su