BAROKNA ARHITEKTURA

- bujni i slikoviti, kičasti oblici katolička crkva se suprostavlja racionalno-asketskom programu reformacije raskošnom arhitekturom

- slikarstvo je vodeća likovna vrsta u baroku slikovitost je osnovno načelo oblikovanja :

- intenzivni kontrasti svjetla i sjene postignuti plastičkim oblikovanjem zida (obilna upotreba pilastara, polustupova i stupova, niša, plastičnih elemenata kao što su girlande i maske, portalnih i prozorskih okvira)- šarenilo materijala – pozlata, mramor, štukature (plitki reljefi izvedeni od smjese gipsa i vapna – lako se oblikuje, brzo se stvrdne), intarzije (ukrasi dobiveni umetanjem materijala različite boje i strukture)...

- atektonski postupci – konkavno-konveksno savijanje zida (Newton – svakoj sili odgovara protusila), nagomilavanje elemenata, tordirani stupovi (spiralno zavinuti) – RAZVEDENOST, DINAMIČNOST, igra prostora i volumena

- doživljaj beskrajnog prostora – otvaranje zida ili svoda iluzionističkim freskama

- sve je podređeno jednoj glavnoj ideji – npr. bočni brodovi postaju bočne kapele i tako se podređuju glavnom brodu

- GESAMTKUNSTWERK – maksimalna povezanost arhitekture, skulpture i slikarstva u jednom prostoru – zid ili stup kontinuira preko plastički oblikovane površine u svod – iluzionističku sliku koja često predstavlja nastavak arhitekture

SVIME TIME SE POSTIŽU DRAMATIČNI EFEKTI, PATETIKA, MAKSIMUM SJAJA I POMPOZNE RASKOŠI

Vignola & Giacomo della Porta:IL GESÙ, Rim, 1568 - protobarok- matična crkva jezuita + kolegij (učilište) otjelovljenje duha protureformacije – postaje osnova barokne arhitekture, koju isusovci šire po cijeloj Europi- kompaktna jednobrodna bazilika s bočnim kapelama, nadsvođena

bačvastim svodom sa susvodnicama – jedinstvo prostora time se postiže potpuna pažnja publike na oltar i propovjedaonicu

- teatralnost ostvarena mutnim osvjetljenjem broda i obilnom svjetlošću u ist. dijelu

- ukrašena štukaturama i iluzinističkim freskamaCarlo MadernaSTA. SUSANNA

dovršava se crkva Sv. Petra – Carlo Maderna- dodavanjem brodova na zapadnom dijelu – pretvaranje u baziliku

- pročelje – naglašavanje središnjeg dijela – tipično za barok - zgusnutim stupovima, dok su drugdje pilastri, u širem razmaku

Francesco BorrominiS. CARLO ALLE QUTTRO FONTANE, Rim, 1665.- nova i uznemirujuća sintaksa- neprestana igra konkavnih i konveksnih površina prisutna u čitavoj

zgradi – u tlocrtu, na pročelju izgleda elastična, deformirana pod pritiskom

- tlocrt – «zgnječeni» oval – razvučeni grčki križ koji izgleda kao da je od gume

- dematerijalizirana kupola

S. IVO DELLA SAPIENZA,Rim - 6- kraka zvijezda, konkavno-konveksni oblici koji se nastavljaju i u

kupoli

barok je svojevrsna kombinacija renesanse (klasični elementi) i gotike (kićenost, akumulacija elemenata) – zbog čega je barok imao najbolji prijem u Austriji i Njemačkoj, jer se tamo renesansa kasnije dolazi i nikad se i nije posebno učvrstila

Balthasar NeumannCrkva VIERZENHEILIGEN, kod sela Lichtenfels, Njemačka, 1743-72- sastoji se od nekoliko centralnih dijelova (ovali, krugovi) koji se

ulijevaju i pretapaju jedan u drugi – dinamičan prostor- u središtu je oltar 14 svetaca – naglašen i arhitekturom – stupovima

koji ga okružuju- štukature razvedenih, vijugavih vitica, iluzionističke freske na svodu

– GESAMTKUNSTWERK

svjetovna arhitektura – palačaraskošno uređeni interijeri i monumentalna ogromna stepeništa, kakva se nikad prije nisu radila – glavni novi elementi eksterijer – naglašen središnji dio, a nekad i krajevi krila LOUVRE – ist. pročelje – središnji dio kao pročelje rimskog hrama, krila kao rasklopljene bočne strane

BAROK U HRVATSKOJ

- najviše utjecaja ima u sjevernoj Hrvatskoj gdje praktički nije ni bilo renesanse (15. i 16. st. – rat i razaranje, Turci, dok u 17. i 18. st. dolazi do ekonomskog oporavka, a samim tim i do pojačane graditeljske i umjetničke djelatnosti)

- najviše se odražava na arhitekturu (slikarstvo i kiparstvo sdamo ako su vezani za arh.)

SV. KATARINA, Zagreb, 1620-32- isusovačka crkva tipa Il Gesu – jednobrodna s bočnim kapelama- arhitektonska i koloristička obrada svih zidova – rozo – bijele

štukature- iluzionistička freska iza glavnog oltara – duboka perspektiva

naslikane arhitekture i pejzažauz crkvu i isusovački kolegij (danas Klovićevi dvori)- oko izduženog dvorišta 3 2-katna krila i jednokatno krilo prema trgu

(izmjenjeno u adaptaciji)

Tijekom 17. st. dolazi do BAROKIZACIJE starijih crkava – dogradnja kapela s oltarima na jednobrodne gotičke crkve, uređenje interijera u baroknom duhu, čak i nova barokna pročelja PAVLINSKA CRKVA u Remetama, Zagreb – usko visoko pročelje tipa Il Gesu, ali izduženih proporcija zbog ranije got. crkve

crkva SV. MARIJE SNJEŽNE u Belcu, 1739.- okružena CINKTOROM - trijem s arkadama s unutrašnje strane,

izvana zatvoren zidom (često za proštenjačke crkve)- gesamtkunstwerk – arhitektura, freske, namještaj i svi detalji prožeti

istim baroknim duhom i povezani u jedinstvenu cjelinu