Univerzitet u Sarajevu Arhitektonski fakultet u Sarajevu Katedra za arhitektonsko projektovanje Projektovanje 1

Seminarski rad:

BAUHAUS ARHIVAMUZEJ UMJETNOSTI

STUDENT: AHMED KURI Ass: mr El a Turku i , dipl.ing.arh. Prof: dr Nina Ugljen Ademovi , dipl.ing.arh.1

SAD

Uv Bauhaus 1919 1933........................................................................................................... Z ada Bauhaus arhiv........................................................................................................ Muzej........................................................................................................................ ............ Zaklju ak..................................................................................................... .......................... Literatura................................................................................................................... ........... Prilozi............................................................................. .......................................................

2

AJ3 4 6 11 14 15 15

1. UvodBauhaus je bila kola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Njema koj (1919.-1933.), gdje nastaju poku aji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja upotrebnih predmeta - dizajn. Rije Bauhaus bi u prijevodu bi mogao zna iti ku ogradnja ili gradnja doma. Osnovao ju je arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru, te se preselila u Dessau i tamo trajala do 1933. god. Za to vrijeme kola je izvr ila revoluciju u arhitekturi i estetskim konceptima, kao i praksi. Gra evine koje su izgradili ili ukrasili profesori ove kole (Walter Gropius, Hannes Meyer, Laslo Mholy-Ngy i Vasilij Kandinski) sna no su utjecali na modernu arhitekturu 20. stolje a. Od 1996. god., zgrade Bauhausa u Weimaru i Dessau su upisane na UNESCO popis mjesta svjetske ba tine u Europi. Arhiv bauhausa je osnovan 1960 godine od straneHans Maria Wingler u Darmstadt-u, kako bi se napravila baza podataka o djelovanju Bauhausa ciji su se spisi i djela poslije 1933. nalazila na razlicitim lokacijama.

Lijevo: Josef Albers, Hinnerk Scheper, Georg Muche, Lszl Moholy-Nagy, Herbert Bayer, Joost Schmidt, Walter Gropius, Marcel Breuer, Wassily Kandinsky, Paul Klee, Lyonel Feininger, Gunta Stlzl und Oskar Schlemmer.

3

2. B uh us 1919

Kraje 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljep ali industrijski proizvodi, a uni tili imitacije i ki . Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and Crafts ve krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u Mnchenu je osnovan Njema ki avez obrtnih i indu trijskih proizvo a a (Deutsche Werkbund). Jedna od struja u tom udru enju te ila je standardizaciji (ujedna avanju) industrijskih proizvoda najbolje prilago enih namjeni, te novim materijalima i tehnikama.Djelatnost Werkbunda unapre u je i razvija Walter Gropius, te osniva specijaliziranu kolu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja B uh us, 1919. u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijal-demokrati, (Weimarska Republika). S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim pedagozima (L. Feininger, G. Muncha, Paul Klee, Oscar Schlemmer, Vasilij Kandinski, Laslo Mholy- gy itd.) vodio je dva te aja: - materijali i tehnike obrade (ru ne i strojne); - crtanje, projektiranje i teorija oblika. kola je djelovala u tri Njema ka grada; Weimaru ( od 1919. do 1925.), Dessau ( od 1925. do 1932.) i Berlinu ( od 1932. do 1933.), pod ravnanjem tri razli ita arhitekta, direktora: Walter Gropius ( od 1919. do 1927.), Hannes Meyer (od 1927. do 1930.) i Ludwig Mies van der Rohe od ( 1930. do 1933.), tada je kola zatvorena, od strane nacista. Promjene direktora, rezultirale su i promjenama programa, tehnikama, nastavnicima i politi kim oprijedjeljenjima kole. Prilikom preseljenja u Dessau, ukinut je kerami arski odjel, za ravnateljsva Miesa kola je pretvorena u privatnu kolu, a pristalicama biv eg ravnatelja Hannesa Meyera, zabranjen je rad u koli. kola je napustila Weimar, radi gubitka potpore, koju su u ivali za vr ijeme vladavine socijal-demokrata. U Dessau je prema projektu Gropiusa, 1926. dovr ena zgrada Bauhausa. Sama zgrada je prijelomno djelo moderne arhitekture u kojemu oblik slijedi namjenu ( form follows function). Meyer koji je postao direktor, poslije Gropiusove ostavke 1928., donio je Bauhausu dvije najunosnije projektne narud be, obadvije postoje i danas, a to su: pet stambenih zgrada u gradu Dessau, i upravna zgrada Savezne kole za njema ke sindikate (ADGB) u Bernau. Meyer je inzistirao na egzaktnosti kalkulacija i prezentacija, prefabriciranim gra evinskim elementima za smanjenje tro kova gradnje, time je pove ao broj narud ba za kolu. Tako je kola pod njegovim ravnateljstvom prvi put ostvarila profit 1929. Ali Meyer je bio i uzro nik velikih sukoba na koli. Kao radikalni funkcionalist, on nije imao suvi e razumjevanja za estetitizirane programe, i natjerao je Herberta Bayera, Marcela Breuera, i neke druge nastavnike da podnesu ostavke. Kao deklarirani komunist, podr ao je osnivanje studentske komunisti ke organizacije, i doveo kolu u opasnu politi ku poziciju. Time je, po mi ljenju Gropiusa, ugrozio i sam opstanak kole, koji mu zbog toga uru io otkaz 1930.

4

1933

kola se 1932. seli iz Dessaua u Berlin, ali bauhausovce zbog njihova modernizma(ravni krov), internacionalizma, liberalizma i brige za ovjeka nacisti optu uju za komunizam i socijalni liberalizam. Po dolasku Hitlera na vlast, pritisak se poja ava, kolu optu uju za kozmopolitski modernizam, utjecaj idova, i ne - njema ki utjecaj i kona no zatvaraju kolu u travnju, 1933. Mies van der Rohe je protjeran iz Njema ke, Gropius seli u Ameriku. Djela profesora i studenata Bauhausa sna no su utjecala na industrijsku proizvodnju i na razvoj industrijskog dizajna u Europi i Americi. Cilj te kole bio je stvaranje novog udru enja obrtnika -umjetnika pod vodstvom umjetnikanastavnika u zajedni kom traganju, i s u iteljske i s u eni ke strane, za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje e se primjenjivati na arhitekturu, namje taj i uporabne predmete. U Bauhausu su se odr avali te ajevi stolarstva, tkala kog i kerami kog zanata, slikarstva, grafike i fotografije. Prakti nom su radu bili pridodani teorijski predmeti o percepciji i boji, i to prema programima vrlo naprednim za to vrijeme, s kona nim ciljem da u u enicima oslobode stvarala ku energiju. Iz mnogostrukih kolektivnih aktivnosti koje je razvijao Bauhaus, u raspolo enju velikog zanosa, od zamisli do ostvarenja, proizlazi moderni industrijski dizajn. Fotografija i grafika ponovno se otkrivaju u Bauhausu gdje se eksperimentira s beskona nim mogu nostima vezanima uz upotrebu fotografskog aparata: kola , fotomonta a, dvostruka ekspozicija, uve anje negativa i ostala tehni ka sredstva koja su danas u svakodnevnoj upotrebi. Tipografski rez dobiva moderan izgled, uravnote en i neukra en. Arhitektura, namje taj i razni predmeti dizajniraju se po na elu funkcionalnosti. Estetska vrijednost nekog predmeta mora proizlaziti iz savr enog stapanja oblika i funkcije. Cijela je Bauhausova produkcija obilje ena najve om mogu om jednostavno u. Prema shva anju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ru ne i bezobli ne dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep, umjetni ki na in i predmet e biti lijep sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti (ekspresionizma, kubizma i osobito nekih grana apstraktne umjetnosti), koji su te ili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo zna enje postizanje funkcionalnosti predmeta kao kreativan in. Ideje Bauhausa po tuju se i danas u na elima industrijskog dizajna: jedinstvo namjene (funkcije), po tivanja materijala i procesa serijske proizvodnje. Bauhaus je oblikovanje i kontroliranje plasti no -prostorne okoline postavljao kao idealan cilj. Program Bauhausa je bio otkrivanje osnova kreativnosti, zatim h umanizacija funkcija predmeta, racionaliziranje novih oblika i na kraju priprema za industrijsko oblikovanje. No dru tvo nije bilo zrelo da prihvati takve predmete i Bauhaus je ostao samo genijalna kola priprema za budu i industrijski dizajn .5

3. Zgrada Bauhaus arhivaZgrada je kasno remek djelo Walter Gropiusa, osnivaca Bauhausa.Gropius je i ranije pretendirao na to da Arhiv bauhasa mora kao institucija imati svoju nezavisnu zgradu a ne da bude u sklopu nekih drugih institucija. Smatrao je a i znao iz licnog iskustva da se bitne i va ne odluke donose samo u jedinstvenoj institucij. Nakon to je Mies van der Rohe radio i nacrte za Novu nacionalnu galeriju u Berlinu 1962 i izazvao veliku euforiju direktor Bauhaus arhive Hans Maria Wingler nudi Gropiusu da uradi nacrte za zgradu Bauhausarhiva. Gropius, znaju i da e oko ovoga objekta vladati veiko medijsko i dru tveno zanimanje, nije mogao odbiti ponudu Winglera. Tako je Prvobitno je bilo planirano da se muzej izgradi u Darmstadtu 1964. ali zbog nedostatka novca i bez dovoljne politicke podr ke odustalo se od gradnje. Vjerovatno je vladala zavidnost pojedninih politickih krugova u Darmstadtu jer je objekat trebao biti smjesten na uzvi enju pored Darmstadta odakle se pruza prelijep pogled na grad pa je gospoda odlucila da ipak jedna tek formirajuca institucija ne zasluzuje takvu poziciju. Objekat je trabao da bude oblika H u osnovi i zbog osvijetljenja izlozbenog prostora Gropius je predlozio izdignuti krov to Wingler naravno prihvata. Tek 1971. godine Walter Gropius odlazi na putovanje u Berlin i susrece se sa ministrom za gra evinu i prostorno planiranje Rolf Schwendlerom koji je pokazao odredeno zanimanje za izvedbu cjelopkupnog projekta. Zahvaljujuci ministru senat Berlina je usvojio odluku o finansiranju ovog projekta te su isti odlucili da se muzej gradi u Berlinu a ne u D armstadtu. Zbog prilago avanje prvobitnog projekta Walter Gropiusa novim uslovima izgradnja zapocinje 1976. Godine. Proces adaptacije novim uslovima vodio je njegov saradnik Alex Cvijanovic zajedno sa Hans Bandelom. Ispostavio se da je ovaj proces bioizuzetno naporan ali je na kraju ovaj projekat ipak zavrsen 1979. godine. Od tog prvobitnog nacrta jedini sna no istaknuta silueta podsjeca na Gropiusov nacrt, ostalo je skoro pa sve izmjenjeno. Na sve anom otvorenju u decembru 1979. ljudi su bili poprilicno iznenadeni vi enim. Mediji su imali prete no pozitivne kritike osim Max Bill-a koji je nazvao zgradu Bauhauarhiva zastarjelim djelom. Naravno i obicni ljudi su se cudili ali svako arhitektonsko djelo zasija tek nakon nekoliko godina tako je i ovo djelo danas remek djelo koje je 1997 uvrsteno na UNESCO vu svjetsku listu zasticenih zasticenih spomenika. Do danas ovo je jedan od najposjecenijih muzeja svijeta.

6

Presjek kroz objekat

Osnova

7

Osnova kata

8

9

10

4. MuzejMuzej umjetnosti Bauhaus-arhiv u Berlinu istra uje utjecaj najzna anije kole 20. Stolje a za arhitekturu, dizajn i slikarstvo te prikazuje historiju Bauhausa od 1919-1933. Muzej prikazuje kolekciju cjelokupnog djelovanja Bauhausa od arhitekture,mobilijara, keramike, metala, fotografije, scene pa sve do djela poznatih profesora Walter Gropiusa, Johannes Itten-a, Paul Klee-a, Lyonel Feininger-a, Wassily Kandinsky-og, Josef Albers-a, Oskar Schlemmer-a, Lszl Moholy-Nagy-ija i Ludwig Mies van der Rohe-a. I danas dan su neka djela kao Wassily stolica ili tapeta Bauhausa moderni klasici koji su nezamjenljivi u nekim dizajnerskim rje enjima. Ova kolekcija slika, skica, crte a, nacrta, skulptura, maketa predstavlja slikovit dokaz utjecaja profesora te studenata Bauhausana cjelokupan umjetni ki smjer. y Umjetnost Muzej raspola e sa mno tvo umjetni kih djela izme u ostalog iz slikarstva, kiparstva itd. Djela su od studenata i profesora Bauuhausa izem u ostalih svoj su potpis tu ostavili: Albers, Feininger, Itten, Klee, Kandinsky, Muche, MoholyNagy, Schlemmer i Schreyer. Mnogo djela koja se trenutno nalaze u muzeju su za vrijeme II svjetskog rata bila zagubljena ali zahvaljujuci prvenstveno donatorima, organizovanim rukovodstvom djela su se najzad nasla u muzeju. Grafi ka kolekcija broji preko 8 500 djela. Tu su akvareli, crte i grafitnom olovkom i dr.

1

Eugen Bratz, Prostorni utjecaj forme i boje

11

y Radionice Kolekcija obuhvata radove iz razli itih radionica te svih razvojnih faza Bauhausa: od rukom napravljenih komada i prototipapa do industrijski zavrsenih serijskih radova. Tu se nalazi raznovrstan mobilijar od namje taja, lampi, metalnih obloga, keramike te primjeri eksperimentisanja sa tekstilom.

Christian Dell, Vr za vino, 1922

Wassily stolica

12

y Arhite tura Sr ove kolekcije ine 200 radova iz nastave na koli za arhitekturu. Naro ito su tu istaknuti radovi za vrijeme Mies van der Rohe-a koji se pozabavio sveobuhvatnom studiom od razvijanja osje aja za prostor, zatim analize tlocrta pa do oblikovanja do dizajniranje pro elja. Tu su i radovi Gropiusa zatim Wils Ebert, Helmut Heide, Gustav Hassenpflug, Fritz Kaldenbach, Karl Keller, Franz Singer, Hans Soeder, te Philipp Tolziner. Trenutno se tu nalazi preko 8000 radova te studija. Pored ovih istaknutih arhitekata tu su i izlo eni radovi studenata.

y Fotografija Centar kolekcije su fotografije su djela velikih profesora Lucia Moholy, Lszl Moholy-Nagy i Walter Peterhans-a. To su radovi iz 20-tih i 30-tih godina, odnosno fotografije ekperimentalne za to vrijeme. Pravili su pokuse sa objektivima, svjetlosnim efektima, samom kompozicijom itd. Otprilike se tu nalazi preko 5000 fotografija od toga su 1000 fotografija u vintage printu dok su oko 4000 u modern printu, tu su takoder zastupljeni 1500 negativa.

Herbert Bayer, Fahrrad, 1928, Bauhaus-Archiv Berlin

Farkas Molnr, Nacrt stambene ku e, Bauhaus-Archiv Berlin

13

5. Zaklju akista glava i jasne linije u arhitekturi to je bio izvorni koncept osniva a Bauahusa Waltera Gropiusa. On je elio prekinuti s bogatim ukrasima jugendstila i svojim stilom obilje io itavo XX stolje e. Iako bi mu pristajala titula prve zvijezde arhikteture, on bi takvu titulu vjerov atno odbio. Walter Gropius, otac moderne arhitekture, nikada nije volio takva tituliranja. Bilo mu je strano svako prenemaganje, svaki kult li nosti. Osniva Bauhausa je slijedio sasvim druga iji koncept: on je jo prije formiranja Bauhausa u Weimaru zagov arao arhitekturu u kojoj nestaje osobnost . Njegov ideal je bio timski rad.U umjetni koj koli Bauhaus, osnovanoj 1919. godine u Weimaru, to je na elo dosljedno realizirano. kola je zami ljena kao svojevrsni laboratorij u kojem nitko nije zadavo pravac r azmi ljanja, ve se njegovala kultura intelektualne razmjene u kojoj je su u itelji i u enici u ili jedni od drugih. Gropius je sam govorio: Meni je bilo posebno stalo do onoga to sam nazvao autonomijom procesa u enja. To zna i da se studenta prije i da imitira svog profesora. Cilj je bio da se mladim ljudima predo e stvarne injenice ivota, na osnovi kojih e oni izgraditi sami sebe. Ogromna injenica je ta da je pokret Bauhausa izazvao ve u samom formiranju 1919 godine veliko zanimanje kako umjetnika, inzinjera tako i obi nih ljudi koji i nisu bili toliko upu eni u taj svijet formi i boja. Tako i ne udi ta borba oko formiranje arhiva jer on na najbolji mogu i na in oslikava ono to je bilo superiorno tokom 20. stolje a.

14

6. Literaturay y y y http://wikipedia.org http://bauhaus.de http://www.wsws.org/articles/1999/nov1999/bau-n23.shtml Od Beuhausa do na eg vremena, Tom Wolfe

7. Prilozi

y y

http://bauhaus.de http://www.bauhaus-dessau.de/inde .php?en

15