HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE

ODJEL ZA SESTRINSTVO

Kristina Škalec

NAMJERA ZA EMIGRACIJU MEĐU STUDENTIMA SESTRINSTVA NA HRVATSKOM KATOLIČKOM

SVEUČILIŠTU

Diplomski rad

Zagreb, listopad, 2018.

HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE

ODJEL ZA SESTRINSTVO

Kristina Škalec

NAMJERA ZA EMIGRACIJU MEĐU STUDENTIMA SESTRINSTVA NA HRVATSKOM KATOLIČKOM

SVEUČILIŠTU

Diplomski rad

Zagreb, listopad, 2018.

Ovaj diplomski rad izrađen je na Odjelu za sestrinstvo pod vodstvom prof.dr.sc. Darko Ropac,

prim, spec. epidemiolog i predan je na ocjenu u akademskoj godini 2017/2018.

KRATICE

WHO- World Health Organization

OECD- Organisation for Economic Co-operation and Development

RH- Republika Hrvatska

EU- Europska unija

HKS- Hrvatsko katoličko sveučilište

BNP- Bruto nacionalni proizvod

SADRŽAJ

1. UVOD

1.1. POJAM MIGRACIJA

1.2. MEDICINSKE SESTRE I MEDICINSKI TEHNIČARI U REPUBLICI

HRVATSKOJ

1.3. MEDICINSKE SESTRE U SVIJETU

1.4. VODEĆI PROBLEMI U SESTRINSTVU U HRVATSKOJ

2. CILJ ISTRAŽIVANJA

3. MATERIJAL I METODE

4. REZULTATI

5. RASPRAVA

6. ZAKLJUČAK

7. LITERATURA

8. ŽIVOTOPIS

9. PRILOZI

SAŽETAK

Zdravstevni sustav u Republici Hrvatskoj, kao i u svijetu, potresa nedostatak

zdravstvenih radnika. Dodatne poteškoće predstavalja ulazak Republike Hrvatske u

Europsku uniju te se time omogućuje slobodno kretanje zdravstvenih radnika. Od tog

trenutka zdravstveni sustav napušta sve veći broj zdravstvenih radnika, među kojima

je najveći broj medicinskih sestra. U zdravstvenom sustavu u RH nedostaje više tisuća

medicinskih sestara, što narušava kvalitetu zdravstvene skrbi. Razlozi za emigraciju

su različiti, među kojima se ističe nezadovoljstvom radnim uvjetima, razinom

primanja, nezadovoljstvo u mogučnosti napredovanja... Iz tog razloga, u ovom

diplomskom radu ispitani su stavovi studenata sestrinstva o namjeri za emigraciju iz

RH. Cilj je bio utvrditi moguće razlike u stavovima o namjeri emigracije između

studenata prediplomskog studija sestrinstva i diplomskog studija sestrinstva, ima li

razlike u spremnosti za napuštanje RH između redovnih studenata i izvanrednih

studenata odnoso između onih koji su zaposleni i oni koji to još nisu te razlike u

stavovima ovisno o obiteljskom statusu, ispitati razloge za namjeru odlaska u neku

drugu zemlju, u kojoj mjeri su studenti sestrinstva na HKS-u zainteresirani za

odlaskom iz RH. Temeljna hipoteza je da ne postoje značajne razlike u pogledu

namjere odlaska iz RH između studenata prediplomskog studija i diplomskog studija

sestrinstva, te da je namjera odlaska studenata sestrinstva iz RH povezana je s dobi,

radnim i obiteljskim statusom. Ispitivanje je provedeno anketnim upitnicima na

ukupno 149 osoba, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Ispitano je ukupno 135

ženske osobe i 14 muških osoba. Svi ispitanici bili su u dobi od 18 i više od 36 godina.

Prosječna životna dob svih ispitanika bila je više od 36 godina. Rezultati provedenog

istraživanja su pokazali da nema značajnih razlika u namjeri odlaska iz RH između

studenata preddiplomskog i diplomskog studija sestrinstva (χ2=0,69, p>0.05), kao ni

između zaposlenih i nezaposlenih studenata (χ2=3,864, p>0.05). Dobiveno je da

postoje značajne razlike povezane s dobi, tako što značajno veći udio mlađih od 30

godina planira odlazak u odnosu na ispitanike starije od 36 godina (χ2=14,14,

p<0.05). Utvrđena je statistički značajna razlika u varijabli bračnog statusa pri čemu

neoženjeni značajno češće planiraju odlazak iz RH (χ2=13.197, p<0.01). Zaključak je

da ispitanici mlađi od 30 godina koji nisu u braku planiraju i razmišljaju o emigraciji

znatno češće od strarijih ispitanika koji su u braku.

Ključne rijeći: zdravstveni sustav, emigracija, medicinske sestre, studenti

sestrinstva

SUMMARY

Healthcare in Croatia, as well as in other countries is experiencing a serious

decline in its workforce. Seen as one of the main culprits of this situation, the

European Union of which Croatia is a member, enables and allows free movement to

all of its helthcare workers. From the moment that Croatia has been accepted to the

European Union, many of its helthcare workers have left the country. Among which

the most prominent group is the nursing workforce. Currently, Croatia faces a shortage

of more than a thousand male and female nurses, a problem that has seriously

undermined the quality of Croatian health care. Causes for healthcare workers to

emigrate are plenty. Most notable among them are low income rates, workplace

dissatisfaction and little to none advancement options. It is for this reason that the

purpose of this research is to question the opinions of undergraduate and postgraduate

nursing students of the Croatian Catolich University in regards to the possibility of

finding work abroad. The research draws a clear distinction between employed and

unemployed students as well as students who are financed by the state and those who

personally finance themselves. The main thesis implies that the intention of emigrating

is a result of the students age, his or hers employment status as well as his or hers

relationship and family situation. The research has been conducted in the form of a

short survey. A total of 135 female and 14 male students responded, with the average

age being that of 36 and above. The results show that there is no significant differnece

of opinion between employed and unemployed students (χ2=3,864, p>0.05). The same

can be said for the undergraduate and postgraduate students (χ2=0,69, p>0.05).

However, the results show that there is a significant difference of opinion age wise,

implying that a larger number of those younger than 30 are planning on leaving, in

comparison to those who are older than 36 (χ2=14,14, p<0.05). The results also show

that a larger number of students who are currently not married or in a relationship are

more willing to search work abroad (χ2=13.197, p<0.01). The study thus concludes

that those students under the age of 30 and without a serious relationship are more

prone to planning their future abroad.

Key words: Healthcare, emigration, nursing students, nursing

1. UVOD

U uvodnim dijelovima mnogih tekstova o zaposlenima u zdravstvu, kojima

treba naglasiti važnost teme odnosno „problema“, često se može pročitati kako je u

procesu pružanja zdravstvene zaštite i u nastojanju da se očuva i poboljša zdravlje

ljudski rad i dalje nezamjenjiv, a pri tome zdravstveni djelatnici imaju najvažniju

ulogu (1). Zdravstveni djelatnici su neizostavan dio zdravstvenog sustava. U

posljednje vrijeme mediji sve više ukazuju na problematiku nedostatka liječnika i

medicinskih sestara i opisuju njihovu emigraciju u razvijenije zemlje Europe i svijeta.

Također, svjetske organizacije poput World Health Organization-a i Organisation for

Economic Co-operation and Development uveliko upozoravaju na sve izraženiji

nedostatak zdravstvenih djelatnika, koji će za nekoliko desetaka godina postati još

značajniji. Nedostatak zdravstvenih djelatnika problematika je diljem svijeta, stoga niti

Republika Hrvatska nije i neće biti pošteđena takvih promjena. Dakako, dodatni

izazov predstavlja ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, ulaskom je

omogućeno ponajprije slobodno kretanje zdravstvenih radnika. Stručnjaci upozoravaju

da su posebno alarmantne zemlje u tranziciji, jedna od njih je i Republika Hrvatska,

zbog elitne migracije koja se odnosi na emigraciju znanstvenika, visokokvalificiranih

osoba u područjima zdravstvene zaštite i drugih djelatnosti. U zdravstvenom se

sektoru za razdoblje do 2025. godine očekuje porast od 1,8 milijuna radnih mjesta (8,1

%) u Europskoj uniji, dok je u Hrvatskoj očekivani rast čak 18 %. U istom se

razdoblju očekuje da će 50 % zdravstvenih djelatnika u Europskoj uniji otići u

mirovinu ili napustiti sektor zdravstva stvarajući 11,6 milijuna radnih mjesta što je

više nego u bilo kojem drugom sektoru (2).

Prema podacima o broju liječnika iz 2009. godine, Hrvatska (0,27% na

1.000 stanovnika) zaostaje za zemljama Europske unije (0,33% na 1.000 stanovnika),

ali i zemljama regije (0,3 % na 1.000 stanovnika). Slično je i s brojem medicinskih

sestara kojih je u Hrvatskoj 2009. godine bilo 0,51% na 1.000 stanovnika dok je

prosjek EU zemalja bio 0,82 % na 1.000 stanovnika (3).

Podatci iz prosinca 2017. godine pokazuju da na Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje bilo je 1019 nezaposlenih medicinskih sestara/medicinskih tehničara i

76 liječnika. Dok, u evidenciji nezaposlenih osoba hrvatskog zavoda za zapošljavanje

krajem kolovoza 2018. godine bilo je 106 nezaposlenih osoba u zanimanju doktor/ica

medicine te 746 nezaposlenih osoba zanimanja medicinska sestra/medicinski tehničar

(4). Evidentno je da se broj nezaposlenih u zanimanju medicinske sestre/medicinski

tehničar smanjio.

Jedan od razloga koji je doveo do smanjenja nezaposlenosti medicinskih

sestara/medicinskih tehničara je dakako emigracija ovog kadra iz Rebuplike Hrvatske.

U posljednih pet godina, od ulaska Republike Hrvatske u EU, emigriralo je 926

medicinskih sestara dok ih je 1829 zatražilo potvrde radne licence s ciljem rada izvan

Republike Hrvatske (5). Prema nekim procjenama u Hrvatskoj nedostaje 8.000 do

12.000 medicinskih sestara (6).

Starenjem stanovništva, napredak medicinske tehnologije, također dobna

struktura medicinskog osoblja u RH je starija, stanovništvo je sve zahtjevnije u

pogledu zdravstva jer su sve više informirani o svojim pravima, liječenju i zdravstvu.

Sve navedeno doprinosi sve većoj zdravstvenoj potražnji što rezultira i sve većoj

potrebi za medicinskim osobljem. Također, povećana su očekivanja glede rada

zdravstvenih radnika.

Zadnjih nekoliko godina sve se više raspravlja o potrebi jačanja politika koje se

odnose na zdravstvene radnike, sa ciljem poboljšanja uspješnosti zdravstvenih sustava.

Time bi se zdravstvenim radnicima omogućilo pružanje dostupnijih, sigurnijih i

učinkovitijih usluga. Opredjeljenje za strategiju unapređenja kvalitete zdravstvenih

radnika sasvim je očito jer bez dobrog rada zaposlenih nema niti uspješnog

zdravstvenog sustava (3).

1.1. POJAM MIGRACIJA

Riječ migracija dolazi od latinske riječi migratio što znači seljenje, seoba.

Migracije nisu nove pojave. Seoba stanovništva karakteristična je za ljudsko društvo

od njegovog postanka pa sve do danas. Migracija ili mehaničko kretanje stanovništva

(emigracija i imigracija), uz prirodno je kretanje stanovništva (natalitet i mortalitet),

glavna odrednica broja stanovnika na nekom području, a time i potencijalne količine

rada (7). Ne postoji univerzalno prihvaćena definicija migracije. Pojam migracija

podrazumijeva prostornu pokretljivost ili prostornu mobilnost stanovništva. Svaka

migracija uključuje dva odvojena događaja: emigraciju i imigraciju. Pojam emigracija

se odnosi na iseljavanje to jest odseljavanje, dok se pojam imigracija odnosi na

useljavanje odnosno doseljavanje.

Uzroci migracije se mogu podijeliti na prirodne (razne epidemije, vremenske

nepogode), društvene (ratovi, politička nestabilnost, vjerska netrpeljivost) i

ekonomske (glad, siromaštvo, mogućnost boljeg zaposlenja, stjecanje većeg dohotka,

bolji životni uvjeti i slično) (8). U današnjem svijetu najintezivnije su upravo

ekonomske emigracije, koje se odvijaju relativno brzo.

U Velikoj Britaniji 1962. godine po prvi put opisuje se pojam „odljev

mozgova“. Kraljevsko statističko društvo (Royal Statistical Society) pod pojmom

„odljev mozgova“ označilo je odlazak znanstvenika, inženjera i tehničkih kadrova iz

Velike Britanije u Sjevernu Ameriku i od tada je pojam u općoj uporabi. Razlozi su

migriranja obrazovanog stanovništva: razlika u visini zarade,razlike u mogućnostima i

uvjetima rada u znanstveno-tehničkim i drugim znanstvenim istraživanjima, razlika u

izgledima za napredovanje u struci, tj. u izgledima za radnu karijeru migranata, razlike

u uvjetima stanovanja, mogućnostima školovanja djece, mogućnostima korištenja

slobodnoga vremena, puniji kulturni život (9,10). Svjedoci smo globalnog nedostatka

medicinskih djelatnika, što nije nikakva nova pojava. Uz doktore medicine najveći

interes za emigracijom pokazuju i medicinske sestre. Trenutačni deficit medicinskih

sestara i tehničara u Hrvatskoj se sve više povečava zbog lakog zapošljavanja u

Europskim država u kojima je također prisutan deficit tog kadra. Evidentni nedostatak

medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj dovesti će do toga da će se zdravstveni

sustav uskoro morati suočiti sa ozbiljnim problemom migracije medicinskih sestara u

druge Europske države.

1.2. MEDICINSKE SESTRE I MEDICINSKI TEHNIČARI U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Medicinske sestre i medicinski tehničari su „stup zdravstva“ jer čine

najbrojniju profesionalnu skupinu u zdravstvenom sustavu. Nerijetko ih nazivaju i

„ kralježnica zdravstva“. Ta činjenica dokazuje kako je profesija sestrinstva nositelj

velike količine tereta zdravstvenog sustava. Sestrinstvo je profesija koja je iznimno

važna za zdravlje pučanstva. Temeljna je zadaća medicinskih sestara i tehničara

očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, pomoć u bolesti ili mirnoj smrti, a sve na način kako

bi to čovjek činio sam kada bi za to imao potrebnu snagu, znanje ili volju (12).

Upravo su medicinske sestre i medicinski tehničari ti koji čine sponu između

liječnika i pacijenata.

Broj medicinskih sestra i tehničara u zdravstvenom sustavu kroz povijest

Republike Hrvatske se mijenjao. Posljednih tridesetak godina potreba za medicinskim

sestrama i tehničarima je različita. U razdoblju od 1980. do 2011. godine taj se broj

kretao od 386 do 579 na 100.000 stanovnika (13). 1980. godine broje medicinskih

sestara zaposlenih na neodređeno iznosi 386. Tada se dešava značajni porast broja

zaposlenih medicinskih sestara do 1985. godine, iznosi 481. Porast broja zaposlenih

medicinskih sestara i dalje raste sve do 1990. godine i ono iznosi 506 na 100.000

stanovnika. Već 1991. godine Republiku Hrvatsku potresa Domovinski rat, usred tih

zbivanja došlo je do pada broja zaposlenih medicinskih sestara na 455 na 100.000

stanovnika. Nadalje, u periodu do 1995. dolazi do postupnog, a 1995. i do još jednog

većeg pada broja medicinskih sestara koji je tada iznosio 404 na 100.000 stanovnika.

Od 1995.-2000. dolazi do velikog rasta i oporavka na prijeratnu razinu od 506 na

100.000 stanovnika (13). Period od 2000.-2005. godine obilježen je vrlo malim rastom

broja medicinskih sestara. 2005. godine broj zaposlenih medicinskih sestara iznosi 517

na 100.000 stanovnika. Do 2010. godine se dešava tendencija porasta broja

medicinskih sestara i tehničara te ona iznosi 566 na 100.000 stanovnika. Do 2012.

godine tedencija broja zaposlenih medicinskih sestara se nije mijenjala, na 100.000

stanovnika iznosio 566. Zatim do 2015. godine dolazi do porasta broja zaposlenih

medicinskih sestara i tehničara te ono iznosi 617 na 100.000 stanovnika (navedeni

podatci prikazani su na Slici 1.).

Slika 1. Kretanje broja medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj s ugovorom na

neodređeno radno vrijeme u sustavu zdravstva od 1985.-2011., prema razini

stručne spreme i ukupno. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Prosječna godišnja stopa rasta broja medicinskih sestara do 1991. godine bila je

13,7 medicinskih sestara na 100.000 stanovnika. U razdoblju od 1995.-2007. godine

prosječna godišnja stopa rasta bila je 10,1 medicinskih sestara na 100.000 stanovnika.

Početkom trećeg tisućljeća stopa rasta broja medicinskih sestara iznosi iznosi 3,4

medicinske sestre na 100.000 stanovnika, vrlo slična je i stopa rasta broja liječnika.

Linije trendova kretanja broja liječnika i medicinskih sestara su gotovo paralelne u

stalnom uzlaznom kretanju obilježenom malom stopom prosječnog godišnjeg rasta od

samo 3 liječnika i 3,4 medicinske sestre na 100.000 stanovnika prvih sedam godina

trećeg tisućljeća. Obzirom na visinu izdvajanja za zdravstvo u europskim zemljama

opaža se kako zemlje s većim brojem medicinskih sestara imaju manji udio Bruto

nacionalni proizvoda u troškovima za zdravstvenu zaštitu, no što je to srazmjerno

visini njihovog BNP-a. Može se zaključiti da ulaganje u veći broj medicinskih sestara

ne povećava ukupne troškove zdravstva, srazmjerno povećanju BNP. To potvrđuje

primjer Finske, Irske, Švedske i Velike Britanije. Nasuprot tome, zemlje s nižim

brojem medicinskih sestara imaju proporcionalno veću zdravstvenu potrošnju

(Njemačka, Francuska, Austrija, Grčka) (14).

Slika 2. Kretanje broja medicinskih sestara i liječnika s ugovorom na neodređeno

radno vrijeme u sustavu zdravstva na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj od 1985.-

2013. Izvor: WHO Health for All Database i Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Slika 3. Udio medicinskih sestara i tehničara na 1000 stanovnika. Izvor: Health at

glance, Europska komisija, 2016

Prema popisu stanovnika u Republici Hrvatskoj 2011. godine u Hrvatskoj je

prebivalo 4.284,889 stanovnika. Broj medicinskih sestara na 100.000 stanovnika

iznosi 579, dok u zemljama Europske unije iznosi 836 na 100.000 stanovnika (15). U

2015. godini i dalje je u trendu znatan deficit ovog profila zdravstvenih radnika u

Republici Hrvatskoj, u odnosu na prosjek država Europe. Broj medicinskih sestara na

100.000 stanovnika iznosi 617, dok je europski prosjek 858 na 100.000 stanovnika.

Radi se o nedostatku od 28% u odnosu na prosjek. Manji broj medicinskih

sestara/primalja od Republike Hrvatske na broj stanovnika imaju Turska (253), Grčka

(347), Španjolska (515), Poljska (583) te Slovačka (608). Preko 1.000 na 100.000

imaju Danska, Irska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švedska i Švicarska. Zemlje

koje vape za ovim profitom zdravstvenih radnika svakako su Španjolska (515), Italija

(637), Slovenija (862), Austrija (817) i Francuska (987) pa bi to mogle biti zemlje

destinacije medicinskih sestara, premda potrebu za njima pokazuju i one zemlje koje

imaju veći broj po stanovniku (16).

Prema statističkim podatcima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za

2016. godinu u sustavu zdravstva zaposleno je 52.231 zdravstvenih radnika.

Najbrojniju profesionalnu skupinu unutar zdravstva čine medicinske sestre i

medicinski tehničari, kojih je 30.413, što je 44,4% od ukupno zaposlenih zdravstvenih

radnika i suradnika. U skupini medicinskih sestara i tehničara, 11,3% su muškarci.

Prema podacima o zanimanju tj. prema radnom mjestu, koje dostavljaju zdravstvene

organizacijske jedinice, diplomiranih medicinskih sestara bilo je 265,

prvostupnika/prvostupnica sestrinstva 6.289, a onih sa srednjom razinom obrazovanja

23.859. Ovi podaci o ukupnom broju medicinskih sestara navedeni su bez primalja,

kojih je krajem 2016. godine bilo 1.838 (17). Dosadašnji podatci u 2018. godini,

prema podatcima i stanju u bazi podataka Nacionalnog registra pružatelja zdravtsvene

zaštite, u sustavu zdravstva zaposleno je 31.244 medicinskih sestara. Od toga je

diplomiranih sestara 240, prvostupnika/prvostupnica 6.889, a srednje obrazovne razine

24.115. (18).

Slika 4. Broj medicinskih sestara s ugovorom na neodređeno radno vrijeme

prema stupnju stručne spreme od 1980.-2016. Izvor: Hrvatski zavod za javno

zdravstvo

1.3. MEDICINSKE SESTRE U SVIJETU

WHO već 2006. godine je ukazivala na nedostatak zdravstvenih radnika,

medicinskih sestara i tehničara koji će biti gorući problem u cijelom svijetu te

riješavanje tog problema postavila je kao prioritet. Statističkim podatcima prikazuju da

je u svijetu sve više više starijeg stanovništva kojemu je potrebna zdravstvena skrb i

njega. Mlada populacija daje prednost i upisuju škole u kojima mogu napredovati u

karijeri, a i gdje će im egzistencijska pitanja biti riješena (19).

Svaka država i njezino zdravstvo odgovorni su za globalan nedostatak

medicinskog osoblja jer kroz niz propisa, zakona te zdravstvene politike utječu na

emigraciju i imigraciju zdravstvenih radnika. Postoje faktori „push“ i „pull“ koji

potiču medicinsku migraciju zdravstvenih djelatnika. Državna uprava za zdravstvenu

politiku, regulaciju i zakonodavstvo dramatično pomaže stvoriti te "faktore guranja" i

„čimbenike povlačenja“. Potrebno je koordinirano globalno reagiranje, pri čemu su

pojedine državne nacije prepoznale utjecaj njihove zdravstvene politike, propisa i

zakonodavstva na globalnu zajednicu kroz medicinsku migraciju zdravstvenih

djelatnika (11). Push faktori ili čimbenici guranja su uvjeti koji mogu prisiliti ljude da

napuste svoje domove odnosno zemlju iz koje će osoba emigrirati. Push faktori

uključuju nedostupnost dovoljnih sredstava za život odnosno niska primanja,

siromaštvo, loši radni uvjeti, nedostatak sredstava za rad, nemogućnost napredovanja

na poslu, brz rast populacije koji nadilazi raspoložive resurse, primitivni ili siromašni

životni uvjeti, ograničene mogućnosti za učenje, ekonomske nestabilnosti u zemlji,

gladi, suše, strah od političkog progona, nedostupnost zdravstvenih usluga, prirodne

katastrofe (20). Pull faktori ili čimbenici privlačenja upravo su suprotni od push

faktora. Pull faktori privlače ljude na određeno mjesto. Tipični primjeri čimbenika

privlačenja mjesta su sa prilikom za osobni i profesionalni razvoj, s boljim

primanjima, mogućnosti zapošljavanja i bolji životni uvjeti; lako dostupnost zemljišta

za naseljavanje i poljoprivredu, bolji uvjeti rada, političku i / ili vjersku slobodu,

spolna sloboda, vrhunski obrazovni sustavi, vrhunska socijalna skrb, bolji transportni i

komunikacijski objekti, bolji zdravstveni sustav, mogučnost kulturalnog uzdizanja,

atraktivan okoliš i sigurnost, prilika za putovanje (21,22).

Nedavni trendovi pokazuju povećanje kretanja medicinskih sestara između

razvijenih i nerazvijenih zemalja svijeta (23). Značajno je povećan međunarodni

protok medicinskih sestara u posljednjih nekoliko godina. Pojavila se je velika briga o

utjecaju migracija na radnu snagu medicinskih sestara na zdravstveni sustav u

zemljama izvorišta odnosno u zemljama od kud medicinske sestre emigriraju i u

zemljama odredišta u koje medicinske sestre imigriraju (24). Jedno od temeljnih prava

Europske unije je slobodno kretanje stanovništva. Stoga je nekim državama olakšana

potražnja zdravstvenih radnika kroz mobilnost radne snage. Kroz mobilnost radne

snage nastoji se djelovati na potražnju radne snage odnosno smanjiti nezaposlenost, no

to može dovesti do problematike u državima gdje zdravstveni radnici emigriraju što

dovodi do velikog nedostatka ovog kadra. Potražnju za novim zdravstvenim radnicima

neke države su riješile tu problematiku sa imigracijom: Švicarska, Švedska, Velika

Britanija i Irska, izvan Europe Australija, Sjedinjene Američke Države, Novi Zeland i

Kanada. Europskim zemljama s visokom emigracijom zdravstvenih radnika pripadaju

primjerice Poljska, Mađarska i Rumunjska (3). U Europskoj je uniji u razdoblju 2008.-

2010. godine u sektoru zdravstva zaposleno 369 tisuća ljudi, od čega se 14%

zdravstvenih radnika zaposlilo izvan zemlje rođenja ili školovanja (3).

Velika Britanija ima dugu povijest aktivnog zapošljavanja zdravstvenih radnika

i jedna je od vodećih država u zapošljavanju zdravstvenih radnika iz drugih država.

Između kasnih 1990-ih i sredinom 2000-ih, naglo se je povećao broj stranih liječnika i

medicinskih sestara koji emigriraju u Veliku Britaniju jer je Ministarstvo zdravstva

regrutiralo zdravstvene djelatnike iz inozemstva kao dio pokušaja da riješe problem

oko nedostatka medicinskog osoblja (25). OECD 2008. godine provodi istraživanje u

kojima navode da u razdoblju od 2005. do 2020. godine Velika Britanija će imati će

potrebu za 50 %-tnim povećanjem medicinskih sestara i tehničara te liječnika) (3). U

svijetu jednu od najveću emigraciju zdravstvenih radnika imaju Filipini i to prema

Kanadi (26). Također, je i Indija glavna zemlja izvoznica zdravstvenih radnika.

Emigracija medicinskih sestara u Indiji je značajna, procjenjuje se da u rasponu od 20

do 50% indijske medicinske sestre namjeravaju potražit bolje životne uvjete u Europi i

svijetu (27). Mobilnost medicinskih sestara nešto je manje izražena jedino u Australiji,

dok na Novom Zelandu i Irskoj njihov udio prelazi 15% (7). U razdoblju 2007. -

2010. broj zaposlenih u američkim bolnicama i sektoru zdravstvenih usluga povećan je

za 855 tisuća od čega se 15% odnosilo na inozemne zdravstvene radnike. U razdoblju

od 2020.-2025. godine Sjedinjene Američke države imat će potrebu za 22% novih

zdravstvenih radnika (3).

1.4. VODEĆI PROBLEMI U SESTRINSTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ

Posljednjih desetak godina obilježeno je značajnim promjenama u sestrinstvu.

Implementirano je trogodišnje visokoškolsko sestrinsko obrazovanje, značajno je

povećan broj viših medicinskih sestara, usvojen je Zakon o sestrinstvu, osnovana je

Hrvatska komora medicinskih sestra, uvedene su licence, propisano trajno

usavršavanje, započelo je obrazovanje na specijalističkim diplomskim stručnim

studijima. Zadnjih godina uveden je dvogodišnji sveučilišni diplomski studij

sestrinstva koji osigurava medicinskim sestrama edukaciju najviše razine. Prethodno

navedeno dovelo je do prepoznavanja i uočavanja novih uloga medicinskih sestra koje

moraju biti temeljene na primjerenom obrazovanju (28). Mnogo toga se je promijenilo

u profesiji sestrinstva u posljednjih desetljeća, no međutim prisutne su još mnogi

problemi i prepreke.

Europska unija pred profesiju sestrinstva stavlja određene zahtjeve i smjernice

prema kojima bi se sestrinstvo trebalo formirati. Osim prilagođavanja obrazovanja

potrebno je dostići određeni udio visokoobrazovanih sestara u sustavu. Udio

visokoobrazovanih sestara u EU iznosi 50:50 dok je kod nas udio visokoobrazovanih

sestara jedva nešto viši od 10%. Također je potrebno naglasiti da je omjer medicinskih

sestara u odnosu na broj liječnika u EU 4:1 dok je kod nas 2:1 (29). Vodeći problem

sestrinstva je svakako nedostatak medicinskih sestara. Sve manje učenika se odlučuju

upisati srednje medicinske škole. Do školske godine 2010./2011. medicinske sestre

opće njege su se obrazovale kroz četverogodišnje srednje medicinske škole. Tada je

uveden petogodišnji program obrazovanja za medicinske sestre/tehničare opće njege

(30). Problem kod petogodišnjeg programa obrazovanje je taj da medicinske sestre

koje su završile petogodišnji medicinski program ne mogu konkurirati za radna mjesta

izvan Hrvatske, u Republici Hrvatskoj će biti slabije plaćene od sestara prvostupnica, a

ako se odluče za daljnje školovanje odnosno upis na studij sestrinstva na razini

prvostupnika, školovanje će im trajati godinu dana duže. Nailaze na još jedan problem

u vezi daljnjeg školovanja, a taj problem je polaganje državne mature. Prve dvije

godine petogodišnjeg programa obrazovanja temelje se na općem obrazovanju, a

slijedeće tri godine se baziraju samo na stručnim predmetima. Sa takvim načinom

obrazovanja učenici petogodišnjeg programa teško konkuriraju na državnoj maturi te

nisu u ravnopravnom položaju sa pristupnicima koji su završili gimnaziju. Učenicima

gimnazije državna matura je omogučila da upisuju studij sestrinstva i time zauzimaju

uveliko mjesta učenicima medicinskih škola, a upravo je taj studij namjenjen

učenicima medicinskih škola kako bi svoje dosadašnje obrazovanje mogli nadograditi.

Problem nedostatka medicinskih sestara, osim što je povazan sa manjim

brojem učenika koji se upisuju u škole za medicinske sestre i sa svim problemima na

koje nailaze tijekom školovanja, je i sa sve večim potrebama za zdravstvenim

uslugama medicinskih sestara, a nema dovoljno medicinskih sestara da podnesu sav

teret, potrebe i zahtjeve zdravstvenog sustava. Nerijetko možemo čuti kako jedna

medicinska sestra radi za tri medicinske sestre. Zatim je problem u neadekvatnim

radnim uvjetima, prezatrpanosti s poslom, birokratskim i administrativnim

problemima, što im uvelike otežava rad, ograničenim mogućnostima napredovanja u

poslu, niskim prihodima u odnosu na druga zanimanja. Neto plaća medicinske sestre

ne doseže prosječnu neto plaću u Hrvatskoj. Od 2000. godine uveliko je narušen je

dotad relativno dobro riješen sustav vrednovanja sestrinskoga rada. Posebnosti radnih

mjesta nisu prepoznata, prihvačena i dovoljno plačena. Kod toga su sramotno zakinute

više medicinske sestre koje preuzimaju najveći dio profesionalne odgovornosti.

Najveću degradaciju doživjele su glavne sestre zdravstvenih ustanova pa i bolnica u

kojima bi sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti trebale biti dio uprave (31). Sve veći

problem je i masovni odlazak medicinskih sestara u druge zemlje EU koje im

omogućuju daleko bolje i veće plaće i bolje uvjete rada.

Ne priznavanje kvalifikacija stečenih obrazovanjem je slijedeći u nizu

problema jednog dijela medicinskih sestara u Hrvatskoj koje su završile stručne i

sveučilišne preddiplomske studije sestrinstva, kao i specijalističke i sveučilišne

diplomske studije sestrinstva. Pa tako jedan dio sestara i dalje ima koeficijent kao da

nisu završile višu ili visoku razinu obrazovanja (13).

Sve češće se pojavljuje i nedostatak motivacije zdravstvenih radnika zbog

prevelikog obima poslova, zbog sve nižeg dohotka i zbog nedostatka opreme. Treba

naglasiti da starenjem stanovništva i produljenjem života očekivani problemi u

sestrinstvu su još širi (31).

Medicinske sestre nisu pasivni promatrači niti „pomagačko osoblje” u

kliničkim zbivanjima oko bolesnika, već su u potpunosti ravnopravni članovi tima koji

aktivno i neposredno sudjeluju u ostvarivanju najbolje moguće dobrobiti za bolesnika.

Pokušamo li analizirati doskorašnji odnos između liječnika i medicinskih sestara,

mogli bismo ga opisati kao pretežito paternalistički, autoritativan i autokratski (32).

Svakodnevno, na mnogim radilištima možemo vidjeti upravo ovakve odnose, gdje se

ostatak tima prema medicinskim sestrama odnosi kao „pomagačko osoblje“.

Dodatna frustracija su ugovori koje medicinske sestre i medicinski tehničari

dobivaju na određeno vrijeme, osobito kod mladih medicinskih sestara i tehničara. Ta

stavka im donosi dodatne životnje problem jer ne mogu na kvalitetan način planirati

dugoročno mjesto boravka, rješenje stambenog pitanja, a tako ni planiranje obitelji.

2. CILJ ISTRAŽIVANJA I HIPOTEZE

Cilj istraživanja je utvrditi stavove o namjeri emigracije iz Republike Hrvatske

među studentima sestrinstva na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Nadalje, cilj je

utvrditi moguće razlike u stavovima o namjeri emigracije između studenata

prediplomskog studija sestrinstva i diplomskog studija sestrinstva, ima li razlike u

spremnosti za napuštanje Republike Hrvatske između redovnih studenata i izvanrednih

studenata, odnoso između onih koji su zaposleni i oni koji to još nisu, te razlike u

stavovima ovisno o obiteljskom statusu. Zatim cilj je ispitati razloge za namjeru

odlaska u neku drugu zemlju, u kojoj mjeri su studenti sestrinstva na HKS-u

zainteresirani za odlaskom iz Republike Hrvatske.

H1 – Prva hipoteza u istraživanju je da ne postoje značajne razlike u pogledu

namjere odlaska iz Republike Hrvatske između studenata prediplomskog studija i

diplomskog studija sestrinstva.

H2 – Druga hipoteza je da je namjera odlaska studenata sestrinstva iz Republike

Hrvatske povezana s dobi, radnim i obiteljskim statusom.

3. ISPITANICI I METODE

Kao instrument istraživanja upotrijebljen je anonimni anketni upitnik za čiju je

provedbu dobiveno etičko odobrenje od strane Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Anonimni anketni upitnik se je sastajao od ukupno 27 pitanja zatvorenog tipa (Prilog

1.). Pitanja su obuhvaćala osobne podatke te podatke o stavovima nakane/spremnosti

za emigraciju iz Republike Hrvatske. Ukupan broj ispitanika bio je 149, od čega je

muškog spola njih 14, a ženskog spola njih 135. Svi ispitanici bili su u dobi od 18 te u

dobnoj skupini >36 godina. Prosječna životna dob svih ispitanika bila je >36 godina.

Svi ispitanici su studenti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Ispitivanje je

provedeno u razdoblju od svibnja do lipnja 2018. godine.

Podaci su prikazani u prikladnim tablicama i grafikonima, dok je značajnost

razlike pojedinih varijabli ispitana primjenom χ2 testa, a značajnost je određena na

razini p < 0,01. Za obradu podataka korišten je statistički paket SPSS 23.

4. REZULTATI

U istraživanju je sudjelovalo 149 ispitanika, od čega je 14 muškaraca a 135

žena. Osnovni deskriptivni podatci prikazani su u tablici 1.

Tablica 1. Prikaz ispitanika prema varijablama dob, razina studija i godina studija

Varijable Kategorije N Postotak X2 p

Dob 18-24 godina

25-30 godina

31-35 godina

>36 godina

40

39

22

48

26,8%

26,2%

14,8%

32,2%

9,63 <0,01

Razina

studija

Preddiplomski sveučilišni studij

sestrinstva-redovni studij

Preddiplomski sveučilišni studij

sestrinstva-izvanredni studij

Diplomski sveučilišni studij

sestrinstva

30

67

52

20,1%

45%

34,9%

13,95 <0,01

Godina

studija

Prva godina preddiplomskog

sveučilišnog studija sestrinstva,

Druga godina preddiplomskog

sveučilišnog studija sestrinstva,

Treća godina preddiplomskog

sveučilišnog studija sestrinstva,

Prva godina diplomskog

sveučilišnog studija sestrinstva,

Druga godina diplomskog

sveučilišnog studija sestrinstva.

59

11

27

22

30

39,6%

7,4%

18,1%

14,8%

20,1%

42,78 <0,01

Kao što se može vidjeti, najviše ispitanika u dobnoj skupini >36 godina,

studiraju preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva izvanredno, te je najviše

ispitanika na prvoj godini preddiplomskog studija sestrinstva. Na slici 5. prikazan je

broj ispitanika s obzirom na državu rođenja. Većina ispitanika (59%) rođena je u

Zagrebu, a njih 62,4% i živi u Zagrebu.

Slika 5. Prikaz broja ispitanika s obzirom na državu rođenja

U Republici Hrvatskoj je rođeno 87,9% , u Bosni i Hercegovini 6,7% , 3,4% u

Njemačkoj te po 0,7% u Austriji, Poljskoj te Švicarskoj. Potom su u tablici 2.

Prikazani podatci za varijable koje se odnose na obiteljska obilježja.

Tablica 2. Prikaz broja i udio odgovora po kategorijama za varijable koje se

odnose na obiteljska obilježja

Varijable Kategorije N Udio X2 p

Bračni status U braku

Samac/samkinja

U vezi

62

45

42

41,6%

30,2%

28,2%

4,69 0,09

Da li je vaš suprug -

partner zaposlen

Da

Ne

87

17

83,7%

16,3%

47,11 <0,01

Broj djece Nemam djece

1

95

16

63,8%

10,7%

187,81 <0,01

2

3

4 i više

26

8

4

17,4%

5,4%

2,7%

Broj članova kućanstva Živim sam/a

2

3

4

5

6

7 i više

9

25

28

46

24

11

6

6%

16,8%

18,8%

30,9%

16,1%

7,4%

4%

54,85 <0,01

Približni mjesečni

prosječni prihod po članu

obitelji

1 000 – 2 000 kn

2 000 – 3 500 kn

3 500 – 5 000 kn

5 000 – 7 500 kn

7 500 – 10 000 kn

>10 1000 kn

4

25

41

43

16

20

2,7%

16,8%

27,5%

28,9%

10,7%

13,4%

45,38 <0,01

Na temelju rezultata prikazanih u tablici 2. može se zaključiti da je podjednak

broj ispitanika u braku, u vezi ili samac/samkinja. Od ispitanika koji su u vezi ili

braku, većini ih suprug/a zaposlen/a i većina nema djece. Najveći broj ispitanika broji

četri člana u obitelji, a većini su prihodi između 3.500 i 7.500 kuna. Izračunat je X2 test

i dobiveno je da postoje značajne razlike u broju ispitanika za sve varijable osim

bračnog statusa (p<0,01).

U tablici 3 prikazani su podaci koji se odnose na radni status i radno iskustvo

ispitanika.

Tablica 3. Broj i udio odgovora po kategorijama za varijable koje se odnose na

rad

Varijable Kategorije N Postotak

Radni status Zaposlen/a

Nezaposlen/a

120

29

80,5%

19,5%

Vrsta zaposlenja Određeno

Neodređeno

20

102

16,4%

83,6%

Radno iskustvo Nemam radnog iskustva

0-5 godina

6-12 godina

13-20 godina

21-25 godina

>25 godina

26

44

24

22

17

16

17,4%

29,5%

16,1%

14,8%

11,4%

10,7%

Na temelju rezultata u tablici 3. može se vidjeti da je većina ispitanika

zaposlena na neodređeno vrijeme te ima do pet godina iskustva. Izračunat je hi kvadrat

test i dobiveno je da postoje značajne razlike u broju ispitanika za sve tri varijable

(p<0,01).

Potom je zadatak ispitanika bio da odgovore na pitanje o općem zadovoljstvu

sa stanjem u RH na skali od 1 (izrazito nezadovoljan/na) do 5 (izrazito zadovoljan).

Samo dvoje ispitanika je označilo da ne mogu ocijeniti svoje zadovoljstvo. Na slici 6.

prikazana je raspodjela odgovora na ovom pitanju. Prosječni rezultat na ovom pitanju

iznosi 2,44 (SD=0,91) što ukazuje na to da su ispitanici u prosjeku manje zadovoljni

situacijom u RH.

Slika 5. Raspodjela odgovora ispitanika na pitanje o zadovoljstvu stanjem u RH

U idućem dijelu biti će prikazani podatci za varijable koje se odnose na

emigriranje.

Tablica 4. Prikaz broja i udjela odgovora po kategorijama za varijable koje se

odnose na emigriranje

Varijable Kategorije N Postotak

Planirate li napustiti RH u idućih

nekoliko godina?

Ne planiram

Razmišljam o tome

Planiram

65

62

22

43,6%

41,6%

14,8%

Glavni motivi za emigraciju Zaposlenje

Daljnje školovanje

Pridruživanje obitelji ili

prijateljima

Učenje stranih jezika

Upoznavanje novih ljudi

Drugo

63

2

5

2

1

13

73,3%

2,3%

5,8%

2,3%

1,2%

15,1%

Koliko dugo namjeravate

emigrirati?

Do 6 mjeseci

Do godinu dana

Do dvije godine

Do pet godina

Više od pet godina

U slučaju emigracije ne

bih se vraćao/la u RH

1

3

3

23

1

39

1,2%

3,5%

3,5%

27,1%

18,8%

45,9%

Koje strane jezike koristite? Engleski

Njemački

Španjolski

Francuski

Talijanski

Drugo

73

31

2

2

0

1

48,8%

19%

1,4%

1,4%

0%

0,7%

U kojem stupnju koristite strani

jezik?

Svakodnevno

Često

Rijetko

8

42

29

9,4%

49,4%

34,1%

Vrlo rijetko

Nikada

4

2

4,7%

2,4%

Da li bi sa sobom poveli obitelj (u

slučaju da ju imate)?

Da

Ne

59

25

70,2%

29,8%

Namjeravani ostanak u inozemstvu? Trajni

Privremeni

41

44

48,2%

51,8%

Je li netko od vaših prijatelja ili

rodbine napustio RH u posljednjih

nekoliko godina?

Da

Ne

75

10

88,2%

11,8%

Biste li se mogli osloniti u

planiranoj destinaciji iseljavanja

na nekoga tko je emigrirao tamo?

Da

Ne

67

18

78,8%

21,2%

U kojoj mjeri očekujete da će vam

školovanje na HKS-u pomoći u

slučaju da napustite RH?

Nimalo

U određenoj mjeri

U velikoj mjeri

12

53

20

14,1%

62,4%

23,5%

Proveden je hi kvadrat test i dobiveno je da postoje značajne razlike za sve

varijable (p<0,01), osim namjere ostanka u inozemstvu. Na temelju dobivenih

rezultata, prikazanih u tablici 4, može se zaključiti da većina ispitanika ili ne planira ili

razmišlja o napuštanju RH u idućih nekoliko godina. Najčešći motiv je zaposlenje i

većina se ne bi vraća nazad u RH. Najčešće korišteni jezik je engleski i ispitanici ga

koriste često. Većina bi povela obitelj sa sobom, a većina ima prijatelje ili rodbinu koji

su napustili RH u posljednjih nekoliko godina. Također bi se većina ispitanika mogla

osloniti na nekoga tko je emigrirao u neku od zemalja. Na kraju, većina ispitanika

smatra da će im školovanje na HKS-u u određenoj mjeri pomoći u slučaju da napuste

RH. Odgovori na prvo pitanje daju odgovor jedan od ciljeva istraživanja i to:

„Utvrditi u kojoj su mjeri studenti sestrinstva na HKS-u zainteresirani za odlazak iz

RH“. Izgleda da postoji podjednak udio ispitanika koji nisu zainteresirani za odlazak

kao i onih koji razmišljaju o tome. Manjina je već sada zainteresirana za odlazak.

Na slici 6. prikazan je broj ispitanika koji su naveli različite željene zemlje u

koje bi emigrirali.

Slika 6. Prikaz broja ispitanika koji bi emigrirali u druge zemlje

Na temelju dobivenih odgovora može se vidjeti da su najpopularnije zemlje

Njemačka, Irska, Austrija te Velika Britanija, što odgovara općem trendu emigracija iz

Republike Hrvatske.

Kako bi se utvrdile razlike u namjeri odlaska iz RH u idućih nekoliko godina s

obzirom na dob, status zaposlenja i obiteljski status izračunati su Hi kvadrat testovi.

Dobiveno je da postoje značajne razlike u namjeri odlaska iz RH s obzirom na

dobne kategorije. Udjeli za svaku kategoriju prikazani su u tablici 6.

Tablica 6. Prikaz udjela ispitanika i namjere odlaska iz RH s obzirom na dob

Planirate li napustiti RH u idućih nekoliko godina?

Dob Ne planiram Razmišljam o tome Planiram

18-24 godina 20% 30,6% 36,4%

25-30 godina 18,5% 30,6% 36,4%

31-35 godina 13,8% 16,1% 13,6%

>36 godina 47,7% 22,6% 13,6%

X2 18,38 3,68 4,54

p <0,01 0,29 0,21

Značajno veći udio ispitanika starijih od 36 godina koji ne planiraju napuštanje

RH u odnosu na mlađe kategorije ispitanika, dok s druge strane više ispitanika mlađih

od 30 godina razmišlja ili planira napuštanje RH (premda za ove dvije varijable razlike

nisu statistički značajne). Unutar pojedine kategorije odgovora na pitanje o planiranju

odlaska iz RH u idućih nekoliko godina Hi kvadrat test je pokazao da postoje razlike

samo u kategoriji „ne planiram“ tako što je značajno veći udio starijih od 36 godina

koji ne planiraju dolazak (X2=18,38, p<0,01).

Potom je ispitano postoje li razlike u namjeri odlaska s obzirom na radni status,

a rezultat je pokazao da postoji značajna razlika (X2=36,94, p<0,01). Rezultati su

prikazani u tablici 7.

Tablica 7. Radni status ispitanika i planiranje napuštanja RH

Radni status Planirate li

napustiti RH?

Ne planiram

Zaposlen/a 87,7%

Nezaposlen/a 12,3%

X2 36,94

p <0,01

Kao što se može vidjeti znatno veći udio zaposlenih ispitanika ne planira

napustiti RH. Na kraju je ispitano postoje li razlike u namjeri odlaska s obzirom na

bračni status. Dobiveno je da postoje značajne razlike (X2=13.197, p<0.01). Rezultati

su prikazani u tablici 8.

Tablica 8. Prikaz udjela ispitanika koji namjeravaju otići izvan RH s

obzirom na bračni status

Planirate li napustiti RH u idućih nekoliko godina?

Bračni status Ne planiram Razmišljam o tome Planiram

U braku 56,9% 30,6% 27,3%

Samac/samkinja 26,2% 30,6% 40,9%

U vezi 16,9% 38,7% 31,8%

X2 17,11 0,81 0,64

p 0,01 0,67 0,73

Dobiveno je da značajno više ispitanika koji su u braku ne planira odlazak u

odnosu na ispitanike koji su u vezi ili one koji nisu u vezi. Unutar kategorije ispitanika

koji razmišljaju i onih koji koji planiraju napustiti RH u idućih nekoliko godina nema

značajnih razlika.

5. RASPRAVA

U istraživanju je sudjelovalo 149 ispitanika, od toga 14 osoba muškog spola i

135 osoba ženskog spola. Medijan dobi kod muškaraca je u dobnoj skupini 25-30

godina. Četiri muške osobe je u kategoriji 18-24 i 25-30 godina. Tri muške osobe su u

kategoriji od 31-35 godina i >36 godina. Kod žena je medijan ista dobna skupina 25-

30 godina. U kategoriji od 18-24 je 36 ženskih osoba, u kategoriji od 25-30 je 35

ženskih osoba, a 19 ženskih osoba je u kategoriji 31-35, 45 ih je u kategoriji >36.

Najviše ispitanika bilo je u dobnoj skupini >36 godina i to 32,3%. U dobi od 31-35

godina 14,8%, u dobi od 25-30 godina 26,2%, a ispitanika u dobi od 18-24 godine

26,8%. U istraživanju je korišten anonimni anketni upitnik. U obradi statističkih

podataka u sklopu istraživanja korišten je Hi-kvadrat test.

Na pitanje koju razinu studija pohađaju 20,1% ispitanika je odogovorilo da

pohađaju Preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva-redovni studij, 45% ispitanika je

odogovorilo Preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva-izvanredni studij, a njih

34,9% je odgovorilo da pohađaju Diplomski sveučilišni studij sestrinstva. Statističkom

obradom značajnosti razlike pomoću Hi-kvadrat testa, p<0,01, χ2=13,95, utvrđeno je

da postoje značajne razlike u broju ispitanika između Preddiplomskog sveučilišnog

studij sestrinstva-redovni studij, Preddiplomskog sveučilišnog studija sestrinstva-

izvanredni studij i Diplomskog sveučilišnog studija sestrinstva. Također, statističkom

analizom značajnosti, p<0,01, χ2=42,78 utvrđeno je da postoje značajne razlike u

broju ispitanika ovisno o godini studija. Prvu godinu Preddiplomskog sveučilišnog

studija sestrinstva pohađa 39,6 % ispitanika, drugu godinu pohađa 7,4% ispitanika, a

treću godinu pohađa 18,1% ispitanika. Prvu godinu Diplomskog sveučilišnog studija

sestrinstva pohađa 14,8% ispitanika, a 20,1% ispitanika pohađa drugu godinu.

Većina ispitanika je rođeno u Hrvatskoj 87,9%, u Bosni i Hercegovini je

rođeno 6,7%, u Njemačkoj 3,4% te po 0,7% ispitanika je rođeno u Austriji, Poljskoj i

Švicarskoj. Također, većina ispitanika je rođeno u Zagrebu, a njih 62,4% i živi u

Zagrebu.

Nadalje, na pitanje o bračnom statusu, 41,6% ispitanika je odgovorilo da su u

braku, 30,2% ispitanika su dali odgovor da su samac/samica te 28,2 % ispitanika je

odgovorilo da su u vezi. Nije uočena statistički značajna razlika u odgovorima na ovo

pitanje (p=0,99, χ2=4,69). Može se zaključiti da je podjednak udio ispitanika u braku,

u vezi ili samac/samica. Na pitanje da li je suprug/partner zaposlen pozitivno je

odgovorilo 83,7% ispitanika, što je statistički značajna razlika (χ²=47,11; p<0,01). Na

pitanje o broju djece njih 63,8% je odgovorilo da nemaju djecu, 10,7% je odgovorilo

da imaju jedno dijete, 17,4% je odgovorilo da imaju dvoje djece, 5,4% troje djece, a

četri i više ima 2,7%. I u ovoj varijabli je utvrđena značajnost razlike (χ²=187,81;

p<0,01). Od ispitanika koji su u vezi/braku, većina supruga/a zaposlen/a i većina nema

djece.

Na pitanje koliko Vaše kućanstvo ima članova, 6% isipitanika žive sam/a,

16,8% kućanstva broji dva člana, 18,8% ispitanika je odgovorilo da njihovo kućanstvo

broji tri člana, četri člana u kućanstvu ima 30,9% ispitanika, 16,1% ispitanika je

odgovorilo da njihovo kućanstvo broji pet člana, 7,4% ispitanika tvrde da se njihovo

kućanstvo sastoji od 6 člana, a 4% ispitanika ima sedam ili više članova u kućanstvu.

Statističkom obradom značajnosti razlike pomoću Hi-kvadrat testa utvrđena je

značajna razlika (p<0,01; χ²=54,85,) pri čemu je najčešća četveročlano kućanstvo.

Na pitanje o mjesečnim prosječnim prihodima po članu obitelji 2,7% ispitanika

je odgovorilo da to iznosi 1.000-2.000 kuna, njih 16,8% je odgovorilo da je to 2.000-

3.500 kuna, kod 27,5% ispitanika prosječni prihod po članu obitelji iznosi 3.500-5.000

kuna, 28,9% ispitanika je odgovorilo da je to 5.000-7.500 kuna, 10,7% je odgovorilo

da iznosi 7.500-10.000, a njih 13,4% je odgovorilo da iznosi više od 10.000 kuna.

Proveden je Hi-kvadrat test i dobiveno je da postoje značajne razlike u odgovorima s

obzirom na mjesečni prihod po članu obitelji (χ²=45,38; p<0,01). Kod većine

ispitanika mjesečni prosječni prihod po članu u obitelji iznosi 5.000-7.500 kuna.

Utvrđujući značajnost razlike prema radnom statusu ispitanika vrijednost testa

χ²=55,58 uz p<0,01, dakle uočena je statistički značajna razlika za promatranu

varijablu. Zaposlenih ispitanika ima 80,5%, a nezaposlenih 19,5%. Na vrstu

zaposlenja 16,4% ispitanika je odgovorilo da su zaposleni na određeno, dok je njih

83,6% ispitanika odgovorilo da su zaposleni na neodređeno, što je statistički značajno

uz p<0,01. Na pitanje o dužini radnog statusa 17,4% ispitanika nema radnog iskustva,

29,5% ispitanika ima radnog iskustva do pet godina, od 6-12 godina radnog iskustva

ima 16,1% ispitanika, 14,8% ispitanika ima radnog iskustva 13-20 godina, 11,4%

ispitanika ima radnog iskustva 21-15 godina, a više od 25 godina iskustva ima 10,7%

ispitanika. Statističkom obradom značajnosti razlike pomoću Hi-kvadrat testa, uz

p<0,01 i χ²=20,81, uočena je značajna razlika u odgovoru na pitanje kolika je dužina

radnog iskustva. Većina ispitanika zaposlena je na neodređeno radno vrijeme i ima do

pet godina radnog iskustva.

Potom zadatak ispitanika je bilo da odgovore na pitanja o općem zadovoljstvu

sa stanjem u Republici Hrvatskoj na skali od 1 (izrazito nezadovoljan/na) do 5

(izrazito zadovoljan). Samo dvoje ispitanika je označilo da ne mogu ocijeniti zvoje

zadovoljstvo ili nezadovoljstvo. Prosječan rezultat na ovom pitanju iznosi 2,44

(SD=0,91) što ukazuje na to da su ispitanici u prosjeku manje zadovoljni sa situacijom

u Republici Hrvatskoj.

U daljnjem istraživanju slijede pitanja o nakani/spremnosti za emigraciju iz

Republike Hrvatske. Na pitanje planirate li napustiti Republiku Hrvatsku u idućih

nekoliko godina, 43,6% ispitanika je odgovorilo da ne planira, o tome činu razmišlja

41,6% ispitanika, dok 14,8% ispitanika planira napustiti Republiku Hrvatsku.

Proveden je Hi-kvadrat test dobiveno je da postoje značajne razlike u broju ispitanika

koji planira, ne planira i razmišlja napustiti Republiku Hrvatsku (p<0,01; χ²=23,21).

Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da većina ispitanika ili ne planira

odnosno tek razmišlja o napuštanju Republike Hrvatske u idućih nekoliko godina.

Slijede pitanja koja se odnose na ispitanike koji razmišljaju ili planiraju

napustiti Republiku Hrvatsku. Glavni motiv za emigraciju kod 73,3% ispitanika je

zaposlenje, daljnje školovanje 2,3%, pridruživanje obitelji ili prijateljima navelo je

5,8% ispitanika, 2,3% ispitanika navelo je kao glavni motiv emigracije učenje stranih

jezika, upoznavanje novih ljudi 1,2%, a kao druge razloge za emigraciju navelo je

15,1% ispitanika. Statističkom obradom značajnosti razlike pomoću Hi-kvadrat testa,

uz p<0,01 i χ²=205,07, uočena je značajna razlika u odgovoru na pitanje koji je glavni

motiv za emigraciju, a to je želja za zaposlenjem u nekoj drugoj zemlji.

Na pitanje na koliko dugo ispitanici namjeravaju emigrirati njih 1,2% ih je

navelo do 6 mjeseci, 3,5% je navelo do godinu dana, 3,5% ispitanika je navelo da

namjeravju emigrirati do dvije godine, 27,1% ispitanika namjeravaju emigrirati do 5

godina, više od 5 godina namjeravaju emigrirati 18,8%, a u slučaju emigracije njih

45,9% se ne bih vraćalo u Republiku Hrvatsku. Utvrđujući značajnost razlike na

pitanje koliko dugo ispitanici namjeravaju emigrirati vrijednost testa χ²=79,2 uz

p<0,01, što znači da je uočena statistički značajna razlika kod promatrane varijable s

obzirom na dužinu namjere emigracije. Najćešći motiv za emigraciju je zaposlenje i

većina ispitanika se ne bi vraćali nazad u Republiku Hrvatsku.

Zatim slijedi pitanje koje strane jezike ispitanici koriste. Engleski jezik koristi

njih 48,8%, njemački jezik 19% ispitanika, španjolski jezik 1,4%, francuski jezik

1,4%, talijanski jezik 0%, a druge jezike 0,7%. Proveden je Hi-kvadrat test i dobiveno

je da postoje značajne razlike u odgovorima na pitanje koje strane jezike koriste

(χ²=78,23; p<0,01). Na pitanje u kojem stupnju koristite strani jezik 9,4% ispitanika

koristi strani jezik svakodnevno, 49,4% često, 34,1% rijetko, 4,7% vrlo rijetko, a 2,4%

ispitanika nikada ne koriste strani jezik. Statističkom obradom značajnosti razlike

pomoću Hi-kvadrat testa, uz p<0,01 i χ²=73,18, uočena je značajna razlika u

odgovorima na pitanje u kojem stupnju koristite strani jezik. Na temlju dobivenih

rezultata najčešće govoreni jezik je engleski i ispitanici ga govore često.

Najčešći odgovori na pitanje zemlje u koju bi ispitanici emigrirali su

Njemačka, Irska, Austrija te Velika Britanija, što odgovara općem trendu emigracija u

Republici Hrvatskoj.

Zatim na pitanje da li bi sa sobom poveli obitelj (u slučaju da je imaju), 70,2%

ispitanika je odgovorilo da bi, 29,8% ispitanika je odgovorilo da obitelj ne bi poveli sa

sobom. Proveden je Hi-kvadrat test i dobiveno je da postoje značajne razlike u

odgovorima na pitanje da li bi sa sobom ispitanici poveli obitelj, p<0,01 i χ²=13,76.

Utvrđujući značajnost razlike prema namjeravanom ostanku ispitanika u inozemstvu, u

odgovoru na isto pitanje, vrijednost testa χ²=0,11 uz p=0,75, dakle uočena je da

statistički nije značajna razlika kod promatrane varijable s obzirom na namjeravani

ostanak u inozemstvo. Trajno bi ostalo u inozemstvu 48,2% ispitanika, a privremeno

bi ostalo 51,8%. Na pitanje je li netko od Vaših prijatelja ili rodbine napustio

Republiku Hrvatsku u posljednjih nekoliko godina potvrdno je odgovorilo 88,2%, a

negativno 11,8% ispitanika. Proveden je Hi-kvadrat test i dobiveno je da postoje

značajne razlike u broju ispitanika kojima je netko od prijatelja ili obitelji napustio

Republiku Hrvatsku (p<0,01; χ²=49,71). Većina ispitanika bi povela obitelj sa sobom

u inozemstvo i većina ispitanika ima prijatelja ili rodbinu koji su napustili Republiku

Hrvatsku u posljednih nekoliko godina. Na pitanje biste li se mogli osloniti u

planiranoj destinaciji iseljavanja na nekoga tko je već emigrirao tamo 78,8% ispitanika

je odgovorilo pozitivno, a 21,2% ispitanika je odgovorilo negativno. Statističkom

obradom značajnosti razlike pomoću Hi-kvadrat testa, uz p<0,01 i χ²=28,25, uočena je

značajna razlika u odgovorima i na ovo pitanje.

U kojoj mjeri očekujete da će Vam školovanje na HKS-u pomoći u slučaju da

napustite Republiku Hrvatsku? Na to pitanje 14,1% ispitanika je odgovorilo nimalo,

62,4% smatraju da će im školovanje pomoći u određenoj mjeri i 23,5% ispitanika

smatraju da će im školovanje na HKS-u pomoći u velikoj mjeri. Izračunat je Hi-

kvadrat test i dobiveno je da postoje značajne razlike u odgovorima na ovo pitanje

(p<0,01; χ²=33,34). Većina ispitanika smatra da će im školovanje na HKS-u u

određenoj mjeri pomoći u slučaju da napuste Republiku Hrvatsku.

Kako bi se utvrdile razlike u namjeri odlaska iz RH u idućih nekoliko godina s

obzirom na dob, status zaposlenja i obiteljski status izračunati su Hi kvadrat testovi.

Dobiveno je da postoje određene razlike u namjeri odlaska iz RH s obzirom na dobne

kategorije (χ²=14,14; p<0,05). Značajno veći udio (na razini p<0,05) ispitanika starijih

od 36 godina ne planira napuštanje RH u odnosu na mlađe, dok s druge strane

značajno više ispitanika mlađih od 30 godina razmišlja ili planira napuštanje RH.

Potom je ispitano postoje li razlike u namjeri odlaska s obzirom na zaposlenje,

a rezultati su pokazali da postoje značajnih razlika (χ²=36,94, p<001). Oni ispitanici

koji su u stalnom radnom odnosu značajno češće ne razmišljaju o odlasku iz RH, u

odnosu na one koji nemaju stalni radni odnos.

Na kraju je ispitano postoje li razlike u namjeri odlaska s obzirom na bračni

status. Dobiveno je da postoje značajne razlike (χ²=13,197, p<0.01). Ispitanici koji su

u braku njih 56,9% ne planira napustiti RH u idućih nekoliko godina, 30,6% razmišlja

o tome i 27,3% ispitanika planira napustiti RH u idućih nekoliko godina. Ispitanici

koji su samci, njih 26,2% ne planira napustiti RH u idućih nekoliko godina, 30,6%

razmišlja o tome, 40,9% ispitanika planira napustiti RH u idućih nekoliko godina.

Ispitanici koji su u vezi, njih 16,9% ne planira napustiti RH u idućih nekoliko godina,

38,7% razmišlja o tome, a 31,8% ispitanika planira napustiti RH u idućih nekoliko

godina. Dobiveno je da značajno više ispitanika koji su u braku ne planira odlazak u

odnosu na ostale ispitanike.

6. ZAKLJUČAK

Ozbiljni problem za zdravstveni sustav je manjak zdravstvenih radnika u većini

eurposkih zemalja. Zdravstveni sustav je suočen s demografskim starenjem, sve veća

potražnja je za zdravstvenim potrebama i njegom, pri čemu se neke zemlje uspješnije,

a neke teže suočavaju sa novonastalim okolnostima. Razvijene zemlje riješavaju

problem nedostatka s imigracijom zdravstvenih radnika dok u zemljama gdje

zdravstveni radnici emigriraju osjećaju se negativne posljedice zbog odljeva stručnjaka

pa čak i zdravstvene krize u pojedinim regijama. Nedostatk medicinskog osoblja

jedan je od gorućih izazova za zdravstveni sustav Republike Hrvatske. Trenutačni

trend u Republici Hrvatskoj je emigracija medicinskih sestara koje odlaze u razvijenije

zemlje Europe zbog boljih radnih uvjeta, većih primanja, osobnog i profesionalnog

razvoja. Svjedoci smo kako je nedostatak medicinskih sestara sve izraženiji i taj

problem uzima sve veći mah.

Na osnovi provedenog istraživanja utvrđeno je da nema značajnih razlika u

namjeri odlaska iz RH između studenata preddiplomskog i diplomskog studija. Zatim

utvrđeno je da značajno veći udio ispitanika odnosno medicinskih sestara/tehničara

straijih od 36 godina ne planira napustiti Republiku Hrvatsku, no međutim mlađi od 30

godina planiraju ili razmišljaju u idućih nekoliko godina napustiti RH. Medicinske

sestre/tehničari koji su u braku znatno rjeđe planiraju odlazak iz RH, oni koji u vezi ili

su samci značajno češće planiraju ili razmišljaju da u sljedećih nekoliko godima

emigriraju iz RH. U namjeri odlaska s obzirom na status zaposlenja utvrđeno je da

ispitanici u stalnom radnom odnosu znatno rjeđe razmišljaju o odlasku iz RH.

Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti da je potvrđena hipoteza H1 -

da ne postoje značajne razlike u pogledu namjere odlaska iz Republike Hrvatske

između studenata prediplomskog studija i diplomskog studija sestrinstva.

Jednako tako potvrđena je hipoteza H2 – da je namjera odlaska studenata

sestrinstva iz Republike Hrvatske povezana s dobi, radnim i obiteljskim statusom.

Na kraju, temeljem dobivenih rezultata u ovom istraživanju, medicinska

sestra/tehničar koji namjerava emigrirati iz RH u neku drugu zemlju imao bi sljedeće

osobine: osoba mlađa od 30 godina, izvan braka, nezaposlena, koja ocjenjuje općenito

stanje u RH lošijim. Zemlja emigracije bila bi Irska ili Njemačka. Najčešće bi

emigracija trajala do pet godina. Oni u braku poveli bi sa sobom svoju obitelj,

računajući da će im pomoći poznanici ili rođaci koji su već emigrirali u dotičnu

zemlju. Ispitanici koji namjeravaju napustiti RH smatraju da im završetak studija na

Hrvatskom katoličkom sveučilištu može biti od pomoći. Dakako, razlog emigriranja

bio bi zapošljavanje u stranoj zemlji.

LITERATURA

1. Trošelj M., Registar zdravstvenih djelatnika. Hrvatski časopis za javno zdravstvo

2005;1(3):1-5.

2. Strateške smjernice razvoja sestrinstva u republici Hrvatskoj za razdoblje 2017.-

2017. Zagreb: Hrvatska komora medicinskih sestara, 2017.

3. Barić V, Smolić Š. Strategija ljudskih resursa u hrvatskom zdravstvu-izazovi

ulaska u Europsku uniju. Razvojna strategija malog nacionalnog gospodarstva u

globaliziranom svijetu, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,

2012;209-26.

4. Registrirane nezaposlene osobe-doktori i medicinske sestre u RH 2017. i 2018.

Godine. Hrvatski zavod za zapošljavanje (dobiveno na osobni zahtjev).

5. Broj medicinskih sestara koje su emigrirale iz RH do 2018. godine. Hrvatska

komora medicinskih sestara (dobiveno na osobni zahtjev).

6. Posljedice odlaska u inozemstvo i mirovinu: Bolnice traže medicinske sestre i

doktore. 2015. Večernji hr. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/bolnice-

traze-medicinske-sestre-i-doktore-1033453, pristupljeno 10.09.2018.

7. Ravlić D. Sklonosti radnoj migraciji učenika srednje zdravstvene škole u Splitu.

Split: Ekonomski fakultet Split, 2017.

8. Penava M. Utjecaj krize na imigracijsku politiku EU. Ekonomski fakultet,

Sveučilište u Zagrebu, Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj, 2011;

113-28.

9. Marić Brumini G. Stav zdravstvenih djelatnika prema postupku informatizacije

bolničkih ustanova (disertacija). Rijeka: Medicinski fakultet, 2007;1-68

10. Wertheimer - Baletić A. Stanovništvo i razvoj. Mate-Zagreb, Biblioteka

Gospodarska misao, Zagreb, 1999.

11. Smith DS. The global workforce shortages and the migration of

medicalprofessions: the Australian policy response. Australia and New Zealand

Health Policy, 2008.

12. Strateške smjernice razvoja sestrinstva u republici Hrvatskoj za razdoblje 2017.-

2017. Zagreb: Hrvatska komora medicinskih sestara, 2017.

13. Mihajlović A. Broj medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj - jučer, danas, sutra.

Zagreb: Medicinski fakultet, diplomski studij sestrinstva, 2014;1-36.

14. Smoljanović M. Broj liječnika i medicinskih sestara u Europi u odnosu na bruto

nacionalni proizvod (BNP) i zdravstvenu potrošnju na početku trećeg tisućljeća.

Hrvatski časopis za javno zdravstvo 2009;5(18):1-7.

15. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2016. godinu. Zagreb: Hrvatski zavod

za javno zdravstvo, 2016.

16. Stašević I, Mesar M, Eljuga K. Zdravstveni radnici u Republici Hrvatskoj u

odnosu na druge Europske države. Bjelovar: Visoka tehnička škola, Studij

sestrinstva, 2015.

17. Vlačić A. Stavovi medicinskih sestara i tehničara prema profesionalnoj karijeri i

migraciji iz RH. Osijek: Medicinski faluktet Osijek, Sveučilišni diplomski studij

sestrinstva, 2017;1-28.

18. Broj zaposlenih medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu po obrazovnoj razini

u 2018. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (dobiveno na osobni zahtjev).

19. World Health Organization. Workers' health: global plan of action. World Health

Organization: Geneva, 2007.

20. Buchan J. Migration of health workers in Europe: policy problem or policy

solution? Eurohealth 2007:6-9.

21. Lee E. A Theory of Migration. Demography 1996;47-57.

22. Lorenzo F, Galvez-Tan J, Icamina K, Javier L. Nurse Migration from a Source

Country Perspective: Philippine Country Case Study. Health Servvice Resarch

2007;1406-18.

23. Dywill S, Bonner A, O`brien L. Why do nurses migrate? – a review of recent

literature. Journal of Nursing Managment 2013;3:511-20.

24. Bucahn J, Sochalski J. The migration of nurses: trends and policies. Bull World

Health Organ. 2004;82(8):587-94

25. Buchan J, McPake B, Mensah K, Rae G. Does a code make a difference –

assessing the English code of practice on international recruitment. Human

Resources for Health 2009;7:33.

26. Ronquillo C, Boschma G, Wong S.T, Quiney L. Beyond greener pastures:

exploring contexts surrounding Filipino nurse migration in Canada through oral

history. Nursing Inquiry 2011;18(3):262–75.

27. Walton-Roberts M, Runnels V, Rajan I, Sood A, Nair S, Thomas P, et al. Causes,

consequences, and policy responses to the migration of health workers: key

findings from India. Human Resources for Health 2017.

28. Čukljak S. Usklađivanje visokoškolskog sestrinskog obrazovanja sa promjenama u

sestrinstvu. Zbornik radova, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, 2009:1-10.

29. Rotim K. Uvođenje promjena u sustavatizaciji radnih mjesta medicinskih sestara.

Zbornik radova, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, 2009, 11-5

30. Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne

kvalifikacije/zanimanja medicinska sestra/tehničar opće zdravstvene njege u

obrazovni sektor zdravstvo i socijalna skrb. Zagreb: Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta, Uprava za srednje obrazovanje, 2010.

31. Matas SN. Očekivanje medicinskih sestara/tehničara tijekom studiranja u odnosu

na status nakon zapošljavanja. Split: Sveučilište u Splitu: diplomski sveučilišni

studij sestristvo, 2015:1-7.

32. Kalauz S. Bioetika u sestrinstvu. Medicina Fluminensis 2008;44(2):129-34.

7. ŽIVOTOPIS

Rođena sam 08.06.1993. u Zagrebu, gdje sam završila osnovnu školu Antuna

Mihanovića. Također, u Zagrebu 2008. godine upisala sam srednju školu, III.

gimnaziju Zagreb koju sam završila 2012. godine. Nakon završene srednje škole

upisujem preddiplomski stručni studij sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu Zagreb

(2012.-2015.). Potom sam odradila pripravnički staž u Klinici za infektivne bolesti

"Dr. Fran Mihaljević". Odmah nakon položenog državnog stručnog ispita 2016.

godine počela sam raditi u Ustanovi za zdravstvenu njegu u kući - Medialis. Te iste

godine upisujem diplomski studij sestrinstva na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Datuma 01.06.2018. počinjem raditi kao medicinska sestra u mobilnom palijativnom

timu Velika Gorica.

8. PRILOZI

ANKETA

NAMJERA ZA EMIGRACIJU MEĐU STUDENTIMA NA HRVATSKOM

KATOLIČKOM SVEUČILIŠTU

Ovaj anketni upitnik izrađen je isključivo za potrebe diplomskog rada na diplomskom

sveučilišnom studiju sestrinstva i u druge svrhe neće se koristiti. Namijenjen je

isključivo studentima sestrinstva. Svaki Vaš odgovor je važan kako bismo dobili što

bolju sliku o namjeri emigracije.

Upitnik je anoniman. Pristup podacima dobivenih na temelju upitnika imati će

isključivo istraživač. Ovo istraživanje će provoditi studentica diplomskog studija

sestrinstva, Kristina Škalec. Istraživanje je u okviru diplomskog rada pod mentorstvom

prof. dr. sc. Darka Ropca. Upitnik će obuhvatiti pitanja o Vašim općim podatcima i

podatke o namjeri/spremanosti za emigraciju.

Od ulaska RH u EU zdravstveni sustav je napustio veliki broj zdravstvenih djelatnika.

Među njima se ističe profesija medicinske sestre koje u sve većem broju napuštaju

Republiku Hrvatsku.

Cilj upitnika je utvrditi u kojoj mjeri su studenti studija sestrinstva na HKS-u

zainteresirani za odlaskom iz RH u neku od zemalja EU, ispitati razloge za namjeru

odlaska u neku drugu zemlju EU, utvrditi ima li razlike u nakani, odnosno spremnosti,

za napuštanje RH između redovitih i izvanrednih studenata preddiplomskog i

diplomskog studija, odnosno između onih koji su u radnom odnosu i onih koji to još

nisu.

Molimo Vas da izdvojite nekoliko minuta svog slobodnog vremena kako bi ispunili

upitnik. Hvala.

1. SPOL: M Ž

2. DOB:

a) 18-24,

b) 25-30,

c) 31-35,

d) >36

3. RAZINA STUDIJA:

a) Preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva-redovni studij,

b) Preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva-izvanredni studij,

c) Diplomski sveučilišni studij sestrinstva.

4. GODINA STUDIJA:

a) Prva godina preddiplomskog sveučilišnog studija sestrinstva,

b) Druga godina preddiplomskog sveučilišnog studija sestrinstva,

c) Treća godina preddiplomskog sveučilišnog studija sestrinstva,

d) Prva godina diplomskog sveučilišnog studija sestrinstva,

e) Druga godina diplomskog sveučilišnog studija sestrinstva.

5. MJESTO I DRŽAVA ROĐENJA: ______________________________________

6. MJESTO STALNOG PREBIVALIŠTA:__________________________________

7. BRAČNI STATUS:

a) U braku,

b) Samac/samica,

c) U vezi.

8. ZANIMANJE SUPRUGA/PARTNERA: ________________________________

9. DA LI JE VAŠ SUPRUG/PARTNER ZAPOSLEN?

a) DA,

b) NE.

10. BROJ DJECE:

a) Nemam djece,

b) 1,

c) 2,

d) 3,

e) 4 i više.

11. KOLIKO VAŠE KUĆANSTVO IMA ČLANOVA?

a) Živim sam/sama,

b) 2 člana,

c) 3 člana,

d) 4 člana,

e) 5 članova,

f) 6 članova,

g) 7 članova i više.

12. KOLIKI JE PRIBLIŽNI MJESEČNI PROSJEČNI PRIHOD PO ČLANU VAŠE

OBITELJI?

a) 1 000 - 2 000 kn,

b) 2 000 - 3 500 kn,

c) 3 500 - 5 000 kn,

d) 5 000 - 7 500 kn,

e) 7 500 - 10 000 kn,

f) >10 000 kn.

13. RADNI STATUS:

a) Zaposlen/a,

b) Nezaposlen/a.

14. AKO STE ZAPOSLENI, DA LI STE ZAPOSLENI NA:

a) Određeno,

b) Neodređeno.

15. DUŽINA RADNOG ISKUSTVA:

a) Nemam radnog iskustva,

b) 0-5 godina,

c) 6-12 godina,

d) 13-20 godina,

e) 21-25 godina,

f) >25 godina.

16. KOLIKO STE, OPĆENITO, ZADOVOLJNI SA STANJEM U HRVATSKOJ?

a) izrazito nezadovoljan/na,

b) uglavnom nezadovoljan/na,

c) ni nezadovoljan/na, ni zadovoljan/na,

d) uglavnom zadovoljan/na,

e) izrazito zadovoljan/na,

f) ne znam, ne mogu ocjeniti.

PODACI O NAKANI/SPREMNOSTI ZA EMIGRACIJU

1. PLANIRATE LI NAPUSTITI RH U IDUĆIH NEKOLIKO GODINA?

a) Ne planiram,

b) Razmišljam o tome,

c) Planiram.

AKO RAZMIŠLJATE ILI PLANIRATE NAPUSTITI RH:

2. GLAVNI MOTIVI ZA EMIGRACIJU:

a) Zaposlenje,

b) Daljnje školovanje,

c) Pridruživanje obitelji ili prijateljima,

d) Učenje stranih jezika,

e) Upoznavanje novih ljudi,

f) Drugo.

3. KOLIKO DUGO NAMJERAVATE EMIGRIRATI?

a) Do 6. mjeseci,

b) Do godinu dana,

c) Do dvije godine,

d) Do pet godina,

e) Više od 5 godina,

f) U slučaju emigracije ne bih se vračao/la u RH.

4. KOJE STRANE JEZIKE KORISTITE?

a) Engleski,

b) Njemački,

c) Španjolski,

d) Francuski,

e) Talijanski,

f) Drugo.

5. U KOJEM STUPNJU KORISTITE STRANI JEZIK?

a) Svakodnevno,

b) Često,

c) Rijetko,

d) Vrlo rijetko,

e) Nikada.

6. U KOJU ZEMLJU EU BI EMIGRIRALI?

7. DA LI BI SA SOBOM POVELI OBITELJ (U SLUČAJU DA JE IMATE)?

a) DA,

b) NE.

8. NAMJERAVANI OSTANAK U INOZEMTSVU?

a) Trajni,

b) Privremeni.

9. JE LI NETKO OD VAŠIH PRIJATELJA ILI RODBINE NAPUSTIO RH U

POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA?

a) DA,

b) NE.

10. AKO JE NETKO OD VAŠIH ČLANOVA OBITELJI ILI PRIJATELJA

EMIGRIRAO DA LI BIH SE NA NJIH MOGLI OSLONITI U PLANIRANOJ

DESTINACIJI ISELJAVANJA?

a) DA,

b) NE.

11. U KOJOJ MJERI OČEKUJETE DA ĆE VAM ŠKOLOVANJE NA HKS-U

POMOĆI U SLUČAJU DA NAPUSTITE RH?

a) Nimalo,

b) U određenoj mjeri,

c) U velikoj mjeri.