Biljana Agić • Ana Lopac Groš • Ozrenka Meštrović • Tanja ...¡afran visibaba 14 4. Zaokruži slovo ispred dviju točnih tvrdnji. a) Mahovine često možemo naći na osunčanom

Živi svijet 6radna bilježnica iz prirode za šesti razred škole

Biljana Agić • Ana Lopac Groš • Ozrenka Meštrović • Tanja Petrač

IzdavačProfil InternationalZagreb, Bužanova 20A

Za IzdavačaDaniel Žderić

Direktorica izdavaštva i razvojaIvančica Knapić

Glavna urednicaMarija Odak Zidanić, prof.

Stručna suradnicadr. sc. Tamara Čačev

Recenzenti Mirjana Valjak-Porupski, prof.Jasenka Meštrović, prof.

Lektori Anita Poslon, prof.Petar Vuković, prof.

Fotografije Getty ImagesScience Photo LibraryArhiva Profila

Likovno-grafičko oblikovanjeStudio 2M

Naslovnica Studio 2M

Prijelom Antonija Sarjanović

TisakProfil

Zagreb, Hrvatska, 2013.

© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove radne bilježnice ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.

Profil je član Europskog udruženja

izdavača udžbenika

Živi svijet 6radna bilježnica iz prirode za šesti razred škole

Biljana Agić • Ana Lopac Groš • Ozrenka Meštrović • Tanja Petrač

4

Sadržaj1. Živa bića, stanište i životni uvjeti ..................... 6

Živa bića i stanište .....................................................................................6Uređenost živoga svijeta u prirodi ..............................................................9

2. Životne zajednice šuma .....................................11Rasprostranjenost šuma u Hrvatskoj................................................ 11

Životna zajednica kontinentalne listopadne šume ............................. 13Vrste u prizemnom sloju šume ........................................................... 13Vrste u sloju grmlja šume ..................................................................... 15Vrste u sloju drveća šume .................................................................... 18

Životne zajednice kontinentalne vazdazelene šume .......................... 22Vrste u prizemnom sloju šume ........................................................... 22Vrste u sloju grmlja šume ..................................................................... 24Vrste u sloju drveća šume .................................................................... 27

Životna zajednica primorske listopadne šume .................................... 30Vrste u prizemnom sloju šume ........................................................... 30Vrste u sloju grmlja šume ..................................................................... 31Vrste u sloju drveća šume .................................................................... 33

Životna zajednica primorske vazdazelene šume ................................ 35 Vrste u prizemnome sloju šume ......................................................... 35Vrste u sloju grmlja šume ..................................................................... 37Vrste u sloju drveća šume .................................................................... 39

Povezanost organizama u šumama ....................................................... 43Korist od šuma i gospodarenje šumama ............................................... 46Onečišćenje šuma i utjecaj čovjeka na okoliš ....................................... 47Ugrožene i zaštićene biljne vrste .............................................................. 49Ugrožene i zaštićene životinjske vrste .................................................... 50Zaštićeni dijelovi prirode u Hrvatskoj ...................................................... 53

3. Energija i njezini oblici ......................................55Energija ..................................................................................................... 55

Neobnovljivi izvori energije ........................................................................ 57

Draga učenice i dragi učeniče,

radna bilježnica koja je pred tobom pomoći će ti da upamtiš i primijeniš znanja koja si stekla/stekao učeći gradivo prirode u šestom razredu.Primijetit ćeš da su brojevi ispred nekih zadataka drugačije označeni: 3.To su zadatci koji će te potaknuti na snažniju aktivnost, razmišljanje i kreativnost.

Nadamo se da će ti rješavanje zadataka biti zabavno!

Autorice

5

Obnovljivi izvori energije ............................................................................. 59Štednja energije ............................................................................................ 61

4. Životne zajednice mora i kopnenih voda....63Životni uvjeti u moru i vodama na kopnu ......................................... 63

Živa bića priobalnog i obalnog područja ................................................ 65Životna zajednica mora ........................................................................ 65Živa bića morskoga dna ....................................................................... 67Živa bića otvorenoga mora .................................................................. 69

Povezanost organizama u moru .............................................................. 72Životna zajednica kopnenih voda ............................................................. 74

Živa bića kopnenih voda tekućica ...................................................... 74Živa bića obalnoga područja ............................................................... 77Živa bića u vodi i izvan nje .................................................................... 79Živa bića na površini vode .................................................................... 82Živa bića unutar vode stajaćice ......................................................... 85

Povezanost organizama u kopnenim vodama ..................................... 87Korist od mora i kopnenih voda ................................................................ 90Onečišćenje i zaštita mora i voda na kopnu .......................................... 92

5. Životne zajednice travnjaka i oranica .........94Rasprostranjenost travnjaka i oranica u Hrvatskoj ........................ 94

Kontinentalni travnjaci ............................................................................... 97 Biljke kontinentalnih travnjaka ............................................................. 97Životinje kontinentalnih travnjaka .....................................................100

Primorski travnjaci .....................................................................................103Biljke primorskih travnjaka .................................................................103Životinje primorskih travnjaka ...........................................................105

Biljke i životinje oranica .............................................................................108 Povezanost organizama na travnjacima i oranicama.......................110Iskorištavanje i zaštita travnjaka i oranica ...........................................112

6

1. Živa bića, stanište i životni uvjeti

Živa bića i stanište

1. a) Na crte napiši nazive različitih staništa koja prepoznaješ na fotografijama. b) Navedi i opiši neke životne uvjete uz fotografiju svakoga staništa.

a) naziv staništa: ____________________________

b) opis životnih uvjeta na staništu:

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

a) naziv staništa: ____________________________


______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

a) naziv staništa: ____________________________


______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

šuma

more

livada

različita količina svjetlosti ovisno o vrsti šume;

ovisno o geografskoj rasprostranjenosti

mijenjaju se klimatski uvjeti

temperatura mora mijenja se sezonski;

svjetlost, sile u vodi, svojstva vode – određuju

životne uvjete u moru

dosta je svjetlosti, promjenjiva temperatura,

jače strujanje zraka (vjetar) nego u šumi,

plodno je tlo, obilnije oborine, ali manje nego u

šumama

7

2. Koje životinje prepoznaješ na fotografijama? Navedi prilagodbe koje su životinje razvile s obzirom na životne uvjete staništa.

a) ______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

b) ______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

3. Opiši kruženje vode u prirodi. Neka ti pri opisu pomognu strelice na crtežu.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

a)

b)

Gušter se prilagodio bojom tijela, suhom

rožnatom kožom i načinom kretanja

(podizanje nogu od podloge).

Troše se zalihe masti nakupljene ljeti – šišmiši

spavaju zimski san.

Voda kruži u prirodi: isparava iz rijeka, jezera, mora, diže se u oblake kao

vodena para, nakuplja se te hlađenjem pada u obliku kiše, vraća se u jezera; dio

voda dospijeva u podzemne vode i dalje u more ili jezero.

8

4. Mjeri, promatraj i bilježi u tablicu životne uvjete na odabranom staništu u blizini svoje kuće ili škole. Odaberi vrijeme praćenja tijekom različitih godišnjih doba tako da bar tri puta u mjesecu bilježiš zapažanja. Podatke možeš bilježiti slikovno ili pojmovima (primjerice, crtež sunca ili riječ sunčano).

Kad završiš istraživanje, pokušaj iz dobivenih podataka zaključiti kako se tijekom godine mijenjaju životni uvjeti na tom staništu i kako to utječe na organizme koji u njemu obitavaju.

Vrsta staništa na kojem se provodi praćenje životnih uvjeta: __________________.

životni uvjet datum

rujan prosinac ožujak lipanj

količina svjetlosti

temperatura zraka

(i doba dana)

jačina vjetra (jak/slab /umjeren)

vrsta i količina oborina

Zaključak: _________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________.

Ovisi o praćenim zapažanjima. Potrebno je usporediti promjene

životnih uvjeta tijekom godišnjih doba u određenim mjesecima.

9

Uređenost živoga svijeta u prirodi

1. a) Na crte ispod fotografija napiši razinu uređenosti živoga svijeta koja je njome predstavljena.

potrošač II. reda

_____________________ ______________________ ______________________ _____________________

b) Svaki opis dopuni pojmom koji označuje razine uređenosti živoga svijeta.

Svako je živo biće _______________________________________________________________.

Više jedinki iste vrste na istom staništu čine ___________________________________.

Sva živa bića na nekom staništu čine __________________________________________.

Živi je svijet s pripadajućim staništem _________________________________________.

Svi su ekološki sustavi na Zemlji obuhvaćeni u ________________________________.

2. a) Dopuni prikaz hranidbenoga lanca nazivima članova toga lanca.

_________________ _________________ ____________________ _________________

b) Navedi primjer hranidbenoga lanca tako da povežeš primjere vrsta organizama u jedan hranidbeni lanac.

_________________ _________________ ____________________ _________________

c) Što se događa s uginulim organizmima u prirodi?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

jedinka populacija životna zajednica

jedinka

ekološki sustav

populaciju

životnu zajednicu

ekološki sustav

biosferu

proizvođač

maslačak gujavica poljski miš škanjac mišar

Uginuli se organizmi razlažu djelovanjem bakterija uz oslobađanje energije

koja se izmjenjuje između organizma i okoliša.

potrošač I. reda

potrošač III. reda

10

d) Obrazloži povezanost proizvođača, potrošača i razlagača.

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

3. Pogrešne dijelove prekriži crvenom bojom. Zatim tekst ispravno prepiši na crte.

U procesima kruženja tvari i protjecanja energije potrošači se koriste Sunčevom energijom, a proizvođači i razlagači koriste se energijom potrošača. Biljke i alge (i neke bakterije) – potrošači u procesu disanja, energiju Sunca ugrađuju u spojeve bogate energijom – u bjelančevine. Potrošači iskorištavaju energiju iz bjelančevina, a dio bjelančevina pohranjuju u svom tijelu. Pojede li potrošač biljku ili algu, on će u svoj organizam unijeti i hranjive tvari te iz njih iskoristiti energiju.

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Proizvođači stvaraju hranu fotosintezom. Hranjive tvari dobiva od njih niz

potrošača (I., II. i III. reda). Uginule organizme razlažu bakterije truljenja i neke

gljive. Razlaganjem hranjivih tvari oslobađa se energija.

U procesima kruženja tvari i protjecanja energije proizvođači se koriste

Sunčevom energijom, a potrošači i razlagači koriste se energijom proizvođača.

Biljke i alge (i neke bakterije) - proizvođači u procesu fotosinteze, energiju Sunca

ugrađuju u spojeve bogate energijom – u ugljikohidrate. Potrošači iskorištavaju

energiju iz ugljikohidrata, dio ugljikohidrata pohranjuju u svome tijelu. Pojede li

biljku ili algu potrošač, on će u svoj organizam unijeti i hranjive tvari te iz njih

iskoristiti energiju.

11

2. Životne zajednice šuma

Rasprostranjenost šuma u Hrvatskoj

1. Imenuj slojeve šume označene slovima a), b) i c).

a) _______________________________________________

b) _______________________________________________

c) _______________________________________________

2. Brojeve ispred naziva vrste drveća napiši na praznu crtu ispred njihovih staništa.

1. hrast kitnjak __________ brežuljkasti tereni do 150 m nadmorske visine

2. obični grab __________ na kiselom tlu

3. bukva __________ iznad 150 – 350 m nadmorske visine

4. pitomi kesten __________ iznad 350 – 400 m nadmorske visine

5. jela __________ iznad 400 m nadmorske visine

6. hrast lužnjak

3. Navedene vrste drveća razvrstaj u pripadajuće zajednice šuma.

jela, smreka, hrast kitnjak, alepski bor, pitomi kesten, hrast medunac, bukva, hrast crnika, bijeli grab, obični bor, dalmatinski crni bor, hrast lužnjak, obični grab

Kontinentalna listopadna šuma

Kontinentalna vazdazelena

šuma Primorska

listopadna šuma Primorska

vazdazelena šuma

a)

b)

c)

sloj drveća

sloj grmlja

prizemni sloj

6., 2.

4.

1., 2

3.

3., 5.

hrast kitnjak

pitomi kesten

bukva

hrast lužnjak

obični grab

jela

smreka

obični bor

hrast medunac

hrast crnika

bijeli grab

alepski bor

dalmatinski crni

bor

12

4. Prepoznaj i navedi vrste drveća uz njihove fotografije.

________________________________

________________________________

________________________________

________________________________

________________________________

hrast lužnjak

hrast kitnjak

hrast crnika

alepski bor

obični grab

13

Životna zajednica kontinentalne listopadne šume

Vrste u prizemnom sloju šume

1. Pojmovima u lijevome stupcu pridruži slova ispred opisa u desnome stupcu.

a) manji broj životinjskih vrsta u prizemnom sloju

svijetla šuma ________________ b) prizemni sloj siromašan biljnim vrstama c) šume bukve d) prizemni sloj bogat biljnim vrstamasjenovita šuma ______________ e) mnoštvo životinja u prizemnom sloju f) šume hrasta

2. Imenuj vrste proljetnica prikazane na fotografijama.

______________________ _______________________ ___________________ ___________________

Što misliš, zašto se proljetnice razvijaju prije nego što šuma prolista?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Dopuni rečenice pojmovima koji nedostaju.

Otpadanjem lišća nastaje _________________. On je vrlo važan za prizemni sloj šume

jer osigurava povoljne životne uvjete. Njegovom razgradnjom nastaje humus.

Humus stvaraju ___________________, a u šumi su to ponajprije __________________.

d, e, f

a, b, c

bijela šumarica

Proljetnice rastu u prizemnome sloju šume. Ako bi šuma rano prolistala, ne bi bilo dovoljno

svjetlosti za njihov razvoj. Zbog toga se one razvijaju prije nego što šuma prolista.

jaglac

listinac

razlagači bakterije i gljive

šafran visibaba

14

4. Zaokruži slovo ispred dviju točnih tvrdnji.

a) Mahovine često možemo naći na osunčanom kamenju.

b) Mahovine i paprati nalazimo na vlažnom tlu.

c) Oslad je naša najljepša mahovina.

d) Mahovine pomažu u zadržavanju čestica tla i tako sprečavaju eroziju.

e) Paprati se razvijaju iz nadzemne stabljike.

5. Imenuj vrste gljiva prikazane na fotografijama.

_____________________________ ____________________________ ____________________________

Zašto je potreban veliki oprez pri samostalnom prikupljanju gljiva?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Kako gujavice svojim načinom života i prehranom olakšavaju život drugim

podzemnim organizmima? Navedi tri primjera.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

7. Pročitaj sljedeći tekst i na crte prepiši rečenice s ispravljenim pogreškama.

Pjegavi daždevnjak vrsta je gmaza. Hrani se gujavicama i puževima. U ustima ima žlijezde kojima stvara otrov. Ostale životinje upozorava svojom bojom tijela – crn je s crvenim mrljama.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

lisičica

Oblik i boja tijela jestivih i otrovnih gljiva mogu biti vrlo slični pa ako nismo dobar

poznavatelj vrsta, možemo ih lako zamijeniti i otrovati se.

Gujavice svojim tunelima prozračuju tlo. Kopanjem tunela rahle tlo i olakšavaju

kretanje drugim podzemnim životinjama. Hrane se uginulim organizmima i suhim

lišćem te tako stvaraju humus.

Pjegavi je daždevnjak vrsta vodozemca. U koži ima žlijezde kojima stvara

otrov. Ostale životinje upozorava svojom bojom tijela – crn je sa žutim mrljama.

vrganj muhara

15

8. Crvendać je malena ptica skitalica koja se gnijezdi na tlu. Zbog toga je često u opasnosti. Koje su prilagodbe razvile ptice koje se gnijezde na tlu kako bi zaštitile sebe, svoja jaja i mlade od grabežljivaca?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

9. Odredi prehranu navedenih životinjskih vrsta. Životinjama u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) razni plodovi, kukci i njihove ličinke _________ jež

b) gujavice, kukci, pauci, jaja ptica _________ pjegavi daždevnjak

c) gujavice, puževi i razni kukci _________ gujavica

d) uginuli organizmi i suho lišće _________ crvendać

10. Među navedenim vrstama zaokruži one koje su zakonom zaštićene.

gujavica jaglac

muhara pjegavi daždevnjak

šafran vrganj

jež crvendać

Vrste u sloju grmlja šume

1. a) Imenuj vrste prikazane na fotografijama. Na drugu crtu navedi nazive njihovih plodova.

_____________________ _____________________ _____________________ _____________________

_____________________ _____________________ _____________________ _____________________

Ptice koje gnijezde na tlu bojom svoga perja najčešće nalikuju na boju tla, kao i

perje njihovih mladih. Ljuska je jaja najčešće pjegava i krem, smeđih tonova kako

bi se što bolje uklopila u okoliš.

glog

gloginje

kupina

kupina

divlja ruža

šipak

lijeska

lješnjak

b

c

d

a

16

b) Kako se oprašuju prikazane vrste? _____________________________________________

__________________________________________________________________________________

c) Koje su prilagodbe za oprašivanje razvile prikazane vrste biljaka? Obrazloži

svoj odgovor.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

d) Kako se rasprostranjuju navedene vrste? Obrazloži svoj odgovor.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Objasni zašto se ličinka glogova bijelca smatra štetočinom, a odrasla jedinka ne.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Služeći se udžbenikom, dopuni sljedeće rečenice.

Najpoznatija je ptica pjevica ___________________________________ . Gnijezdi se na

_______________________, zbog toga joj je ljuska jaja _______________________. Hrani

se ____________________, ____________________ i __________________________. Ne smije

se uzimati za kućnoga ljubimca jer je __________________________________________.

4. Navedi tri razloga ugroženosti slavuja.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Lijeska se oprašuje vjetrom, a ostale se

vrste oprašuju kukcima.

Lijeska ima cvatove koji se razviju prije lišća pa vjetar može lako raznositi pelud.

Pelud je lagana i lako leti te tako vjetar pomaže oprašivati. Ostale vrste imaju

mirisne cvjetove lijepih boja kojima privlače kukce. Kukac se dođe hraniti na

cvijet te usput prenese i pelud na drugi cvijet.

Prikazane vrste imaju hranjive plodove koji privlače životinje i ljude koji pomažu

u rasprostranjivanju vrste.

Ličinke se glogova bijelca hrane pupovima grmlja i drveća i tako uništavaju biljke.

Odrasli se glogovi bijelci hrane nektarom i ne stvaraju nikakvu štetu.

slavuj

tlu pjegava

gujavicama kukcima raznim plodovima

zaštićen

Slavuj je ugrožen zato što ga ljudi love zbog lijepoga pjeva, nestaje njegovo

stanište i štete mu pesticidi kojima se uništavaju kukci (njihova hrana).

17


a) Lješnjak je čest u prehrani jer je bogat vitaminom C.

b) Srna lovi u sumrak i noću, a hrani se miševima i pticama.

c) Plod kupina boba je tamnoplave boje.

d) Mužjak crnokape grmuše zavodi ženku svojim pjevom.

e) Veličinu populacije glogova bijelca kontroliraju ptice.

6. Među navedenim vrstama zelenom bojom oboji proizvođače, žutom bojom potrošače prvoga reda, a crvenom bojom potrošače viših redova.

lijeska slavuj divlja ruža glogov bijelac

srna crnokapa grmuša lisica kos

glog kupina

7. Pročitaj sljedeći tekst i na crte prepiši rečenice s ispravljenim pogreškama.Srna je plah mesožder. Hrani se u sumrak i noću. Živi u skupini s više mužjaka. Razvila je prilagodbu na godišnja doba. Zimi ima tamnu, kratku i debelu dlaku, a ljeti dugu, svijetlu dlaku.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) gujavice, kukci i razni plodovi ________ lisica

b) trava, lišće i razni plodovi ________ crnokapa grmuša

c) miševi, puhovi, zečevi, ptice ________ slavuj

d) voće i kukci ________ srna

Srna je plah biljožder. Živi u skupini s više ženki. Zimi ima svijetlu, dugu i debelu

dlaku, a ljeti kratku, tamnu dlaku.

c

d

a

b

18

9. Bjesnoća je zarazna virusna bolest koja napada središnji živčani sustav. Uzročnik bjesnoće nalazi se u slini zaražene životinje, a prenosi se ugrizom prilikom napada. Lisica može biti prijenosnik bjesnoće, a protiv nje se moraju cijepiti psi. Što misliš, zašto se protiv bjesnoće cijepe psi, ali ne i mačke?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Vrste u sloju drveća šume

1. Biljkama u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) debela, izbrazdana kora štiti od hladnoće ________ bukva

b) žirovi s vrlo kratkom peteljkom ________ pitomi kesten

c) rasprostranjuje se okriljenim sjemenkama ________ hrast kitnjak

d) debla sa sivom glatkom korom ________ obični grab

e) cvate bijelim cvatom ________ hrast lužnjak

2. Imenuj vrste drveća prikazane na fotografijama.

a) __________________________________ b) __________________________________

c) __________________________________ d) __________________________________

e) __________________________________

a) d)b) c) e)

Psi mnogo češće i dalje lutaju po svome okruženju. Teritorijalne su životinje pa

često dolaze u sukob s drugim životinjama, pri čemu se mogu ozlijediti i lakše

zaraziti.

hrast lužnjak

obični grab

pitomi kesten

bukva

hrast kitnjak

d

e

b

c

a

19

3. Zaokruži slovo T ako tvrdnju smatraš točnom ili slovo N ako je smatraš netočnom.

Hrast lužnjak raste na vlažnom tlu. T N

Pitomi ćemo kesten naći tek na visinama višim od 500 m. T N

Unutar ovojnice ploda bukve razvijaju se tri bukvice. T N

Bukva uvijek raste na kiselim tlima. T N

Hrast kitnjak rast će na brežuljkastom području. T N


a) Potkornjaci i strizibube hrane se deblom stabala.

b) Zelena žuna hrani se odraslim jelencima.

c) Leptir gubar pravi tunele ispod kore stabala.

d) Jelenak provede deset godina u obliku ličinke.

e) Ličinka leptira gubara hrani se hrastovim lišćem.

5. Što misliš, zašto je važno u šumama na tlu ostavljati trupce odumrlog drveća?

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

6. Kako zelena žuna pomaže u očuvanju šume?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Jelenak, naša zaštićena vrsta, ima vrlo složen razvoj. Gotovo pet godina

provede u obliku ličinke. U tih pet godina ličinka se hrani trulim drvetom. Ako u

šumi imamo trupce odumrloga drveća, jelenci će se imati gdje razvijati.

Zelena se žuna hrani ličinkama potkornjaka. Potkornjaci se inače hrane deblom

i buše tunele ispod kore stabla. Kad se zelena žuna hrani potkornjacima, ona

smanjuje njihovo djelovanje na stabla i čuva zdravlje šume.

20

7. Promotri fotografiju. Nabroji koje su prilagodbe jastrebu omogućile da postane jedan od najboljih grabežljivaca.

___________________________________________________

___________________________________________________

___________________________________________________

___________________________________________________

___________________________________________________

___________________________________________________

___________________________________________________


hrast lužnjak jelenak vjeverica jastreb

leptir gubar zelena žuna pitomi kesten bukva

kuna bjelica potkornjak obični grab zeba


a) hrani se trulim drvetom i biljnim sokom _______ kuna bjelica

b) hrani se potkornjacima i njihovim ličinkama _______ jastreb

c) hrani se jajima, miševima, kukcima i bukvicama _______ vjeverica

d) hrani se žirovima, bukvicama i lješnjacima _______ jelenak

e) hrani se pticama, zečevima, vjevericama _______ zelena žuna

Jastreb je ptica grabljivica. Ima jako dobar vid

kojim lako uoči plijen. Gnijezdo svija na najvišemu

stablu u šumi kako bi imao što bolju preglednost.

Ima oštre pandže i oštri, svinuti kljun. Vrlo je brz

letač i brzo se obrušava pri lovu.

c

e

d

a

b

21

10. Promotri fotografiju i nabroji prilagodbe zelene žune koje joj omogućuju lakše hranjenje.

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

11. Ljudi su često lovili kune radi njihova krzna. Kako bi se sačuvala dobra brojnost populacija, danas su one zaštićene lovostajem. Lovostaj se najčešće propisuje u razdoblju kad ženka nosi mlade ili se brine za njih.

Promisli i odgovori zašto je važno imati lovostaj baš u tom razdoblju.

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

____________________________________________

_____________________________________________

______________________________________________

Ako bi lov bio dopušten u vrijeme

razmnožavanja, postojala bi velika

mogućnost da noseće kune ili one koje su

postale majke nastradaju. Ako bi majke

nastradale, malena je mogućnost da će

mladi bez majčine brige preživjeti. Lovostaj

u vrijeme razmnožavanja osigurava veće

preživljavanje mladih i osigurava brojnost

populacije.

Oštrim kljunom buši otvore u kori i ljepljivim jezikom

lovi potkornjake. Dok se hrani, na stablo se oslanja

repnim perjem i pridržava se pandžicama za koru.

22

Životne zajednice kontinentalne vazdazelene šume


1. Zaokruži slova ispred točnog opisa kontinentalne vazdazelene šume.

a) stari listovi otpadaju tek kada se razviju novi

b) igličasti listovi smanjuju gubitak vode

c) svijetle šume, prizemni sloj bogat vrstama

d) debela kora i smola štite stablo od hladnoće

e) sjenovite šume, prizemni sloj siromašan vrstama

f) listovi se izmjenjuju prema godišnjim dobima

2. Promisli i navedi tri razloga zašto je u kontinentalnim vazdazelenim šumama prizemni sloj siromašan vrstama.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Lišajeve ćemo u šumi pronaći na _______________________ i ______________________.

Lišajevi su zajednica _______________________ i ________________________. Zajednica organizama različitih vrsta u kojoj oba organizma imaju koristi naziva se

_____________________________.


a) Lišajevi su životna zajednica mahovina i gljiva.

b) Mahovine svojim rastom sprečavaju ispiranje tla.

c) Lišajevi rastu na zagađenim područjima.

d) Odrasli su listovi paprati uvinuti i perasti.

e) Paprati ćeš naći na vlažnom šumskom tlu.

Vazdazelene su šume sjenovite šume. Guste krošnje tijekom cijele godine smanjuju

prodor svjetlosti u šumu te je zato prizemni sloj siromašniji vrstama. Siromašnije

su humusom pa je tlo manje plodno. Samo tlo je i kiselo (zbog razgradnje iglica) pa

zbog toga ima manje vrsta.

kamenju deblima

alga gljiva

simbioza

23

5. Imenuj vrste gljiva prikazane na fotografijama.

__________________________________ ____________________ _____________________________

Zašto je potreban veliki oprez pri samostalnom prikupljanju gljiva?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Biljkama u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) cvate crvenkastim cvjetovima, a kasnije razvija tamnu bobu ______ brusnica

b) cvijet je bijel, a plod je crven i sastavljen od mnoštva oraščića ______ borovnica

c) cvijet je bijele ili ružičaste, a plod crvene boje ______ šumska jagoda

7. Navedi primjere kako gujavice svojim načinom života i prehranom olakšavaju život drugim podzemnim organizmima.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


mahovine veliki tetrijeb

gujavice paprati

crveni šumski mrav borovnica

vrganj sunčanica zelena pupavka

Oblik i boja tijela jestivih i otrovnih gljiva mogu biti vrlo slični pa ako nismo dobar

poznavatelj vrsta, možemo ih lako zamijeniti i otrovati se.

Gujavice svojim tunelima prozračuju tlo. Kopanjem tunela rahle tlo i olakšavaju

kretanje drugim podzemnim životinjama. Hrane se uginulim organizmima i suhim

lišćem te tako stvaraju humus.

c

a

b

24

9. Odredi prehranu navedenih vrsta. Vrstama u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) hrani se kukcima i njihovim ličinkama ______ veliki tetrijeb

b) hrani se fotosintezom ______ gujavice

c) hrani se mravima, pupovima, voćem i lišćem ______ lišaj

d) hrani se uginulim organizmima i suhim lišćem ______ šumski crveni mravi

a)

b)

10. Uz pomoć fotografija odgovori na pitanja.

a) Koje su vrste prikazane na fotografijama?

___________________________________________________b) Na kojoj je fotografiji mužjak, a na kojoj je ženka?

____________________________________________________

__________________________________________________c) Ova vrsta svoje gnijezdo pravi na tlu.

Što misliš, zašto je pri tome važan izgled ženke?

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________


1. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Koja od ponuđenih rečenica najbolje opisuje bršljan?

a) Bršljan je listopadna biljka penjačica.

b) Bršljan ima žutozeleni cvijet, a kasnije razvija crveni plod.

c) Bršljan se mora pričvrstiti na stabla.

c

d

b

a

Na fotografijama su mužjak i ženka velikoga tetrijeba.

Na fotografiji označenoj s a) je ženka velikoga tetrijeba, a na fotografiji označenoj s b) je mužjak velikoga tetrijeba.

Ženka ponekad dugo vremena provodi na gnijezdu

(dok grije jaja). Tada je lak plijen grabežljivcima.

Zbog toga bi ženka bojom i uzorkom svoga perja

trebala što bolje oponašati podlogu kako bi bila što

manje uočljiva.

25

2. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje.

a) Tisa je listopadna biljka koja je česta u parkovima.

b) Cijelo je stablo tise otrovno.

c) Crveni dio jedini je neotrovan dio sjemenke tise.


Širokolisna veprina vrsta je _______________________________________________ grma.

Plod joj je ____________________________ boje. Često se zbog dekorativnosti koristi

u __________________________, što je zabranjeno jer je _____________________________.

4. Palčić je malena ptica pjevica. Dok šeće tlom, repno mu perje stoji uspravno, a u pravilan ga položaj stavlja tek kad leti. Promisli i odgovori zašto se tako ponaša.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


bršljan palčić širokolisna veprina srna

smeđi medvjed tisa vuk kupina


Smeđi medvjed najveća je kopnena europska mačka. Hrani se uglavnom mesnom hranom. Zimi spava zimski san iz kojega se budi tek u proljeće. Većinu života živi u paru. Može plivati, trčati i penjati se. Nije zakonom zaštićen.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

vazdazelenoga

žarkocrvene

Kad palčić šeće tlom, postoji mogućnost da repnim perjem pokupi prašinu, lišće i razne

tvari. Sve te tvari u perju ometaju i otežavaju let palčiću. Zato, kako bi sačuvao

čistoću perja, palčić ga drži uspravno dok šeće po tlu, a spušta tek pri polijetanju.

Smeđi medvjed najveća je kopnena europska zvijer. Hrani se uglavnom biljnom

hranom. Zimi spava zimski san iz kojega se često budi radi hranjenja. Većinu života

živi samotnjački. Zakonom je zaštićen.

cvjećarstvu zaštićena

26

7. Promotri fotografiju i opiši građu tijela vuka.

_______________________________________________

_______________________________________________

_______________________________________________

_______________________________________________

_______________________________________________

_______________________________________________

_______________________________________________


bršljan širokolisna veprina

vuk palčić

kupina smeđi medvjed


a) hrani se isključivo biljkama ______ smeđi medvjed

b) hrani se kukcima, paucima i bobicama ______ srna

c) hrani se srnama, jelenima i zečevima ______ širokolisna veprina

d) hrani se biljkama, bobicama, medom i bukvicama ______ vuk

e) hrani se fotosintezom ______ palčić

10. Promisli i odgovori zašto su populacije vuka i smeđega medvjeda danas toliko malene. Što je dovelo do smanjenja broja jedinki tih vrsta?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Vuk ima snažne mišićave udove kojima može

prevaljivati velike udaljenosti. Ima jako dobar

vid jer lovi uglavnom u sumrak i noću. Ima

oštre očnjake kojima ubija plijen.

U prošlosti su se obje ove vrste lovile zbog krzna. Danas se često love i zbog

pretpostavljene prijetnje stočarstvu. U potrazi za hranom im je potrebno veliko

područje, no zbog širenja naselja i buke njihova staništa su sve manja pa im se i

brojnost smanjuje.

d

a

e

c

b

27


1. Imenuj vrste stabala prikazane na fotografijama.

_____________________ _____________________ _____________________

Prema kojim je obilježjima najlakše razlikovati navedene vrste?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Promisli i napiši koje su prilagodbe na životne uvjete razvile vrste vazdazelenih stabala.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Potkornjak spada u skupinu ________________________. Zanimljiv je jer pod korom

stabala ______________________________ u kojima polaže __________________. Odrasli

žive ______________________. Potkornjacima se često hrane ______________________.

bor

kukaca

kopa tunele jajašca

slobodno ptice

Smreka – gusto poredane grane, piramidalna krošnja koja je zašiljena pri vrhu,

jednolično obojene, oble iglice, češeri vise na granama.

Jela – piramidalna krošnja, plosnate iglice koje su s gornje strane tamnozelene, a s

donje strane imaju dvije bjelosive pruge, češeri stoje uspravno na granama.

Bor – nepravilna, široka krošnja, manji, okruglasti češeri, duge iglice koje dolaze u

parovima.

Visoka stabla debele kore koja ih štiti od hladnoće. Smola u stablima sprečava

smrzavanje. Grane su položene ukoso tako da snijeg lakše sklizne s njih. Lišće je

maleno, u obliku iglica i prekriveno voskom kako bi se smanjilo isparavanje vode.

smreka jela

28

4. Krstokljun je ptica stanarica vazdazelenih šuma. Nazvan je prema izgledu svoga kljuna. Promisli i odgovori zašto je došlo do ove prilagodbe.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) Velika ušara zaštićena je vrsta šišmiša.

b) Kuna zlatica nazvana je tako zbog žutoga krzna na području vrata i prsa.

c) Krstokljun je prilagodio kljun prehrani potkornjacima.

d) Zelena žuna jako je bitna za brojnost populacije potkornjaka.

e) Ris je naša najveća vrsta biljoždera.

7. U prošlosti je na našim prostorima krzno kune služilo kao platežno sredstvo pa su ih ljudi često lovili. Kako bi sačuvali dobru brojnost populacija, danas su one zaštićene lovostajem. Lovostaj se najčešće propisuje u razdoblju kad ženka mlade ili se brine za njih. Promisli i odgovori zašto je važno imati lovostaj baš u tom razdoblju.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) hrani se zečevima, glodavcima, srnama _______ kuna zlatica

b) hrani se manjim sisavcima i pticama _______ potkornjak

c) hrani se ličinkama kukaca _______ ris

d) hrani se sjemenkama i kukcima _______ zelena žuna

e) hrani se deblom _______ krstokljun

Krstokljun se hrani sjemenkama koje su dobro skrivene u češerima. Kako bi što

lakše došao do sjemenki, krstokljunu su gornji i donji dio kljuna prekriženi što im

olakšava hranjenje.

Ako bi lov bio dopušten u vrijeme razmnožavanja, postojala bi velika mogućnost

da noseće kune ili one koje su postale majke nastradaju. Ako bi majke

nastradale, malena je mogućnost da će mladi bez majčine brige preživjeti.

Lovostaj u vrijeme razmnožavanja osigurava veće preživljavanje mladih i

osigurava brojnost populacije.

b

e

a

c

d

29

9. Sljedeće vrste razvrstaj prema slojevima u kojima žive u šumi: potkornjak, mahovina, ludara, vuk, velika ušara, kupina, gujavica, palčić, jela, brusnica, krstokljun, veliki tetrijeb i smeđi medvjed.

sloj drveća ______________________________________________________________________

sloj grmlja _______________________________________________________________________

prizemni sloj ____________________________________________________________________

10. Ris i vuk naše su zaštićene zvijeri. Usporedi njihove značajke i objasni zašto su tako dobri grabežljivci.

__________________________________________________

_________________________________________________

_________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

_________________________________________________

potkornjak, velika ušara, jela, krstokljun

Obje vrste imaju snažne udove kojima mogu

brzo trčati. Imaju oštre zube (posebice

očnjake). Osjetila su im vrlo dobro razvijena

(vid, njuh i sluh). Obje su vrste teritorijalne

i potrebna su im velika lovišta. Vukovi

uglavnom love u čoporima pa lakše dolaze do

plijena, a risovi love samostalno (u paru su

samo u vrijeme razmnožavanja).

vuk, kupina, palčić, smeđi medvjed

mahovina, ludara, gujavica, brusnica, veliki tetrijeb

30

Životna zajednica primorske listopadne šume

Vrste u prizemnome sloju šume

1. Zaokruži slovo ispred točnoga odgovora. Što čini nadzemnu slojevitost šume?

a) podzemni sloj i prizemni sloj

b) sloj korijenja i sloj drveća

c) sloj drveća, sloj grmlja i prizemni sloj

d) nadzemni sloj, sloj grmlja i sloj drveća

2. Opiši razliku između mediteranske i polu mediteranske zone.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Na slici je prikazana jedna jestiva biljka.

a) Kako se zove ta biljka? ___________________________________

b) Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Koji je dio te biljke jestiv?

a) list

b) cvijet

c) mladi izdanak

d) plod

c) U koje se doba godine razvijaju jestivi dijelovi te biljke?

_____________________________________________________________

4. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Koja se od navedenih biljaka često upotrebljava kao začin u kulinarstvu?

a) uskolisna veprina

b) jesenska šašika

c) majčina dušica

d) oštrolisna šparoga

Polumediteranska se zona nalazi u područjima malo udaljenijima od mora. Tu su zime

oštrije od onih u mediteranskoj zoni, a ljeta su vruća i suha. Manje je vlage nego u

mediteranskoj zoni.

šparoga

u proljeće

31

5. Slika prikazuje jednu životinju iz prizemnoga sloja.

a) Koja je životinja prikazana na slici?

_______________________________________

b) Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. U koju se skupinu ubraja ta životinja prema načinu prehrane?

a) u biljoždere

b) u mesoždere

c) u sveždere

d) u razlagače

c) Zašto ljudi tu životinju često zamjenjuju za lisicu?

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

6. Navedi osnovne razlike između blavora i poskoka.

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________


1. Opiši kako nastaje sloj grmlja u primorskoj listopadnoj šumi.

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

čagalj

Zbog izgleda koji podsjeća na lisicu, uzdignute uši, širok rep, riđa boja dlake.

Blavor je gušter bez nogu, a poskok je zmija. Blavor ima kapke na očima, a

poskokovo je oko ukočeno bez kapaka. Poskok ima rožnati roščić na njušci, a

blavorova je glava bez obilježja roščića. Poskok ima prepoznatljivu cik-cak prugu

na leđima, a blavor je ujednačene smeđe boje.

Degradacijom šuma, tj sječom šuma javlja se sloj grmlja, ili pak zarastanjem

primorskih travnjaka.

32

2. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Koja od navedenih biljnih vrsta ne pripada u sloj grmlja primorske listopadne šume?

a) pavitina

b) drača

c) lovor

d) drijen

3. Biljkama u lijevom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u desnom stupcu.

pavitina ____ a) plod mu je jestiva crvena koštunica

drijen ____ b) ima žutozelen grozdast cvat

divlja ruža ____ c) penjačica čiji listovi ujesen pocrvene

drača ____ d) plod je narančastocrvene boje, bogat vitaminom C

4. U sljedećem hranidbenom lancu nedostaje jedna karika. Izaberi jedan od ponuđenih odgovora kako bi lanac bio ispravno popunjen.

divlja ruža _________________________ puh čagalj

1. češljugar 2. slavuj 3. potrošač drugoga reda 4. razlagač

5. Slavuj je smeđa neugledna ptica lijepoga pjeva.

a) Tko pjeva: mužjak ili ženka?

__________________________________________________________________________________

b) Je li slavuj ptica stanarica ili selica?

___________________________________________________________________________________________

c) Gdje slavuji grade gnijezda?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

6. Zašto je sloj grmlja pogodan za ptičje vrste?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

c

a

d

b

slavuj

mužjak

selica

u sloju grmlja

Gusto je raslinje pogodno za stvaranje gnijezda jer je tako slabo dostupno

grabežljivcima. Osim toga biljke koje čine sloj grmlja imaju jestive plodove pa služe

i kao hrana brojnim ptičjim vrstama.

33


1. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Koje vrste hrastova rastu u sloju drveća?

a) hrast crnika i hrast medunac

b) hrast medunac i hrast lužnjak

c) hrast lužnjak i hrast kitnjak

d) hrast kitnjak i hrast crnika

2. Na što upućuje činjenica da hrast lužnjak raste u slavonskim nizinama i na području južne Hrvatske?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Dopuni rečenicu.

Najbolje je ogrjevno drvo _______________________________________________________.

4. Na granama hrasta medunca često se mogu vidjeti okrugle šiške ose šiškarice.

a) Što se u njima nalazi?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) Zašto šiške na sebi imaju rupicu?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

na slične klimatske uvjete te na veću količinu vode koja je potrebna hrastu

lužnjaku za rast

grab

ličinke ose šiškarice

da bi osice mogle izaći

34

5. Kako se rasprostranjuje sjemenka bijeloga graba? Koje je načine prilagodbe razvila?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. a) Koja je ptica prikazana na slici?

_____________________________________________

b) Zašto je neki smatraju korisnom pticom, a drugi je smatraju štetnom?

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________c) Čime se hrani ta ptica?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

7. Na strelice upiši smjer kruženja tvari između ježa i drijenka.

a) šećer b) ugljikov dioksid c) kisik

Rasprostranjuje se vjetrom. Ima lagana krilca koja joj olakšavaju let poput elise

helikoptera.

šojka

Šumari je smatraju korisnom jer obavlja

proces pošumljavanja tako da ne iskopa

sve plodove koje je zakopala u zemlju. Lovci

je smatraju štetnom jer uništava mlade

fazane, jaja i druge mlade ptiće.

mladim pticama, jajima i plodovima, npr žir.

ugljikov dioksid

kisik i šećer

jež drijen

35

Životna zajednica primorske vazdazelene šume


1. Navedi četiri prilagodbe koje su razvile biljke na ljetne sušne uvjete i visoku temperaturu.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Kakva klima pogoduje razvoju primorske vazdazelene šume?

kontinentalna

mediteranska

polumediteranska

suptropska

3. Pojmovima u lijevome stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u desnom stupcu.

bršljan ____ a) penjačica čiji su plod crvene bobice

mahovine ____ b) biljke koje čine zelene sagove u šumi

papratnjače ____ c) poluparazitska biljka

tetivika ____ d) rasperani listovi, vole vlažna staništa

4. Lišaj je zajednica alge i gljive. Objasni koja je uloga alge, a koja gljive u toj zajednici.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

bijele dlačice na listovima, duboko korijenje, vosak na listovima, igličasti listovi

c

b

d

a

Alga procesom fotosinteze stvara hranu, a gljiva hifama doprema vodu iz

zemlje.

36

5. Kako mahovina pomaže u orijentaciji u šumi?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Među navedenim vrstama zaokruži biljke penjačice.

oslad tetivika mahovina veliki zimzelen

vrganj bršljan krvna mliječnica


Krvna mliječnica otrovna je vrsta gljiva. T N

Blavor je naša najveća zmija. T N

Mungos je poremetio prirodnu ravnotežu na otoku Mljetu. T N

Lišaj je pokazatelj čistoga zraka. T N

8. Pogledaj fotografiju i odgovori na pitanja.

a) Koja je životinja prikazana na slici?

_____________________________________________

b) Kako se prilagodila okolišu?

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

c) Zaokruži točan odgovor.

U hranidbenom lancu ova vrsta predstavlja:

proizvođača potrošača prvoga reda

potrošača drugoga reda razlagača.

Mahovina se nalazi na sjevernoj strani debala u šumi.

zec

Bojom je tijela prilagođen smeđoj boji

trave ljeti.

37


1. Pomoću pojmova garig i makija dopuni niz degradacije šuma.

primorska listopadna šuma

______________________________________________

______________________________________________

kamenjar

2. Sljedeće biljne vrste razvrstaj u skupine kojima pripadaju: mirta, kadulja, vrijes, tršlja, ružmarin, bušin.

3. Biljkama u lijevom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u desnom

stupcu.

planika _____ a) dvodomna je biljka, a listovi se upotrebljavaju u kulinarstvu

mirta _____ b) gusti se sok upotrebljava u industriji, a zove se mastiks

lovor _____ c) ima bijele mirisne cvjetove i tamnoplave bobice

tršlja _____ d) crvenožuti plod zove se maginja i konzumira se u prehrani

makijagarig

makija

garig

kadulja, vrijes,

ružmarin, bušinmirta, tršlja

d

c

a

b

38

4. Zašto je sova velika ušara dobila taj naziv?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

5. Zašto je sloj grmlja pogodan kao stanište brojnim ptičjim vrstama?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Makija je sloj grmlja u primorskoj listopadnoj šumi. T N

Mužjak kosa crne je boje sa žutim kljunom. T N

Bušin se odlikuje velikim ružičastim cvjetovima. T N

7. Na sljedećim fotografijama prepoznaj i označi na crti ispod slike mužjaka i ženku crnokape grmuše.

____________________ ____________________ ___________________ ___________________

Dobila je naziv po uzdignutim perima koji podsjećaju na uši, a nalaze se na vrhu

glave.

Gusto je raslinje pogodno za stvaranje gnijezda jer je tako slabo dostupno

grabežljivcima. Osim toga biljke koje čine makiju imaju jestive plodove pa služe i

kao hrana brojnim ptičjim vrstama.

mužjak ženka

39

7. Imenuj vrste biljaka prikazane na fotografijama.

_________________________ ________________________ _________________________

a) Koje se od njih mogu konzumirati u prehrani?

_____________________________________________________________________________________

b) Opiši proces oprašivanja kod prikazanih biljaka.

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

c) Navedi koje su prilagodbe na način oprašivanja biljke razvile.

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

8. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Najčešće su ptice u sloju grmlja:

a) golub i vranab) kos i crnokapa grmuša

c) galeb i sjenica

d) siva čaplja i crvendać.


1. Dopuni rečenicu.

Dalmatinski je crni bor _______________________ vrsta srednje i južne Dalmacije.

2. Opiši po čemu se pinija razlikuje od ostalih četinjača.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

lovor

lovor, mirta

bor - vjetrom, mirta – kukcima

bor – vjetrom (muške rese bogate sitnim laganim peludom), mirta – kukcima

(mirisni bijeli cvjetovi bogati nektarom)

tršlja

endemska

Ima krošnju poput otvorenoga kišobrana, krupne smeđocrvene češere i

smeđocrvenu ispucalu koru debla.

mirta

40

3. Kukcima u lijevom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u desnom stupcu.

cvrčak ____ a) polaže jaja u ličinke potkornjaka

borov prelac ____ b) na visokim se temperaturama intenzivno glasa

osa najeznica ____ c) kukac čije se ličinke hrane borovim iglicama

4. Zaokruži slovo ispred jednoga točnog odgovora. Najčešće su ptice grabljivice u primorskoj vazdazelenoj šumi:

a) kobac i grdelin

b) vjetruša i kos

c) kobac i vjetruša

d) kos i grdelin.

5. Hrast crnika autohtona je vrsta u Hrvatskom primorju, Dalmaciji i na otocima. Za razliku od ostalih vrsta iz porodice hrastova, crnika je vazdazelena vrsta.

a) Kako hrast crnika smanjuje pretjeran gubitak vode za vrućih ljetnih dana?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) Kako se zove plod hrasta crnike?

__________________________________________________________________________________

c) Koje se životinje njime hrane?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

d) Hrast crnika dom je mnogim vrstama životinja.

Što on predstavlja u ekološkom smislu?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

bc

a

Ima kožaste listove kojima se na naličju nalaze sitne dlačice.

žir

divlje svinje, vjeverice, glodavci

ekološku nišu

41

6. Zašto je češljugar ugrožena ptičja vrsta?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

7. Gdje se na Jadranu može pronaći mediteranski tip prašume?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Koji se od navedenih organizama nalazi u bazi hranidbene piramide u primorskoj vazdazelenoj šumi?

a) osa najeznica

b) vjetruša

c) hrast crnika

d) češljugar

9. Imenuj vrste biljaka prikazane na fotografijama.

____________________________ ____________________________ ____________________________

Zbog lijepoga pjeva ljudi ga često love kako bi ga imali u kavezima. Krivolov i

preprodaja također su uzroci ugroženosti češljugara.

šuma Dundo na Rabu i šume na otoku Mljetu

alepski bor dalmatinski crni bor pinija

42

10. Promotri prikaz odnosa brojnosti vrsta proizvođača, potrošača I. reda i II. reda u navedenim hranidbenim lancima.

a) Koji hranidbeni lanac: A, B ili C ima najviše izgleda za opstanak?

__________________________________________________________________________________

b) Objasni svoj odabir.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

c) Što se događa s hranidbenim lancem kad ima najmanje proizvođača?

__________________________________________________________________________________

d) Navedi primjer hranidbenoga lanca u kojem se kao poljoprivrednik umiješa čovjek.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

proizvođači

potrošači I. reda

potrošači II. reda

A B C

broj

nost

vrs

ta

B

U njemu postoji prirodna ravnoteža, tj najveći je broj proizvođača, pa manji broj

potrošača prvoga reda, pa još manji broj drugoga reda itd.

Čovjek poljoprivrednik može umjetno zasijati polje nekim proizvođačem (pšenica,

kukuruz) i nakon žetve, potrošači nemaju hrane te su prisiljeni mijenjati stanište.

Ne može opstati.

43

Povezanost organizama u šumama

1. Dopuni sljedeće rečenice.

Hranidbeni lanac put je _________________________ od _____________________________

do _____________________. Svaki hranidbeni lanac okružuju _______________________ .

2. Pojmovima u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) procesom fotosinteze Sunčevu energiju pretvaraju u kemijsku _______ potrošači

b) iz uginulih organizama oslobađaju vodu, ugljikov dioksid i minerale _______ proizvođači

c) uzimaju gotovu hranu iz okoliša _______ razlagači


Fotosinteza je proces koji se događa u ______________________________ uz pomoć

boje _____________________________. Biljke od ____________________________________ i

______________________________, te ______________________________ energije, stvaraju

________________________________ i oslobađaju ___________________________________.


a) Hranidbena je mreža prikaz iz kojega vidimo potrebe za energijom.

b) Hranidbena je mreža put hrane od potrošača do razlagača.

c) Hranidbena je mreža niz isprepletenih hranidbenih lanaca.

5. Među navedenim vrstama zelenom bojom oboji proizvođače, žutom bojom potrošače prvoga reda, crvenom bojom potrošače viših redova, a plavom razlagače.

kupina potkornjak krstokljun zelena žuna smreka

zeba brusnica vrganj palčić sunčanica gujavica

vuk ris zelena pupavka širokolisna veprina

hrane proizvođača

potrošača razlagači

kloroplastima

klorofila ugljikova dioksida

vode Sunčeve

hranu kisik

c

a

b

44

6. Crtež prikazuje kruženje tvari u prirodi. Razmisli i odgovori zašto je kruženje tvari u prirodi važno za preživljavanje organizama.

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

7. Hranidbena je piramida prikaz hranidbenih odnosa iz kojih se najbolje vidi brojnost organizama te njihova potreba za hranom i energijom.

a) Poštujući pravila zapisivanja članova hranidbenog lanca, odredi koje boje u piramidi prikazuju potrošače, a koja proizvođače.

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

b) U kojoj od prikazanih hranidbenih piramida vlada prirodna ravnoteža? Obrazloži svoj odgovor.

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

Kako bi proizvođači proizveli hranu fotosintezom,

potrebni su im voda i ugljikov dioksid te

mineralne tvari kako bi mogle rasti. Proizvođači

iskorištavaju energiju iz šećera koji su proizveli,

a dio šećera pohranjuju u svoje tijelo. Potrošači

jedu biljke i druge organizme i tako se koriste

njihovom energijom. Kad potrošač ugine, tvari

iz njegova tijela iskoristit će razlagači. Razlagači

razlažu uginule organizme na osnovne tvari

(voda, ugljikov dioksid i minerali) kojima se ponovno

mogu koristiti proizvođači.

Proizvođači – označeni su svjetlijom zelenom bojom. Potrošači I. reda – označeni

su tamnijom zelenom bojom. Potrošači II. reda – označeni su krem bojom.

Potrošači III. reda – označeni su narančastom bojom.

Hranidbena piramida koja je prikazana prvim crtežom pokazuje najbolju prirodnu ravnotežu jer se broj jedinki od baze (proizvođači) prema vrhu (potrošači III. reda) smanjuje. Tako se osigurava dovoljno hrane i energije za organizme na svim stubama piramide.

45

8. Strelicama poveži organizme u što više hranidbenih lanaca. Svaki bi lanac trebao imati po četiri člana. Jedna se vrsta može javljati u više hranidbenih lanaca.

46

Korist od šuma i gospodarenje šumama

1. Navedi nekoliko koristi koje čovjek ima od šuma.

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

2. Učenik, školski novinar, razgovarao je sa šumarom o postupcima koji se provode u gospodarenju šumom. Tijekom intervjua zapisao je bitne pojmove: pomlađivanje šume, sadnja, sijanje, miješane, jednovrsne, planska sječa, širenje štetočina. Na osnovi razgovora trebao je sastaviti kratku priču. Kako to nije odmah učinio, drugi dan nije znao napisati priču. Pomogni mladom novinaru sastaviti kratku priču koristeći se navedenim pojmovima.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

3. Napiši dvije poruke ― slogana o očuvanju šuma.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) 94 % šuma čine gospodarske šume. T Nb) Šume imaju prirodnu i gospodarsku vrijednost. T Nc) Drveće svojim korijenjem povećava eroziju tla. T Nd) Recikliranjem papira štedi se energija

i čuva šuma od nepotrebne sječe. T N

e) Protupožarni putovi služe lakšem spašavanju ljudi ako dođe do požara u šumi. T N

Ispravi dvije netočne tvrdnje.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Šume pročišćuju zrak. Drveće učvršćuje tlo i sprečava eroziju tla; tlo pročišćuje

vodu; stanište je životinjama; šumske biljke i gljive hrana su životinjama; šume

reguliraju klimu hlađenjem i ovlaživanjem zraka.

Gospodarenje šumom obuhvaća plansku sječu šume, pomlađivanje šume

pošumljavanjem, sadnju sadnica ili sijanje sjemena različitih vrsta (miješane šume) ili

jedne vrste (jednovrsne šume). Jednovrsne su šume podložnije širenju štetočina.

Učenici će napisati npr. sljedeće poruke: Šume su naše bogatstvo. Čuvajmo šume,

tako ćemo očuvati i živi svijet!

c) Drveće svojim korijenjem smanjuje eroziju tla.

e) Protupožarni putovi sprečavaju brzo širenje požara i omogućuju brže gašenje požara.

47

Onečišćenje šuma i utjecaj čovjeka na okoliš

1. Kisele kiše

Potreban pribor i materijal: staklenka s poklopcem, komadić sumporne trake, pinceta, plamenik, boca s vodom (s prskalicom), obojene latice ruže navlažene vodom.

Pokus

Postupak: Učiteljica/učitelj zapali sumpornu traku koja gori plavičasto i dimi se bijeli dim. Brzo traku ubaci u staklenu posudu i malo poklopi da se ne širi otrovan dim. Kad se razvije dovoljno dima, poprskaj vodom, prema uputi učiteljice/učitelja. Dodaj kap metiloranža, indikatora za kiseline (koji u kiselini pocrveni), i promućkaj.

Promatraj pojavu i zapiši zapaženo.

Zapažanja:

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

Odgovori na sljedeća pitanja.

a) Što su kisele kiše?

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

b) Koju ulogu u pokusu ima:

bijeli dim ________________________________________________________________________

prskanje vode ____________________________________________________________________

c) Što se može učiniti da se smanje kisele kiše u prirodi?

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

Sumporna traka gori plavičastim plamenom te se pojavljuje bijeli dim zagušljiva i

neugodna mirisa. Kapanjem metiloranža u bocu s dimom, pojavi se crvena boja

tekućine.

Zaključak: Sumpor gorenjem stvara sumporov dioksid koji u vlažnome zraku

stvara bijeli dim. Taj otrovni plin nije dobro udisati, zato se poklopi boca da što

manje dima iziđe. Metiloranž pocrveni jer otapanjem sumporova dioksida u vodi

nastaje kiselina (metiloranž je indikator za kiseline).

Kisele su kiše padaline koje nastaju otapanjem štetnih plinova (oksida) u kapima kiše

koje onda padaju na tlo, u vodu te štete živim bićima, uništavaju građevine i dr.

Potrebno je smanjiti ispuštanje štetnih plinova iz automobila, tvornica i dr.

- zagađenje u prirodi izazvano štetnim plinovima (smog)

- oponaša padanje kiše

48

2. Pojavama koje su najčešće nastale čovjekovim djelovanjem u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) nastaju od ispušnih plinova prometnih vozila i tvornica

b) posljedica je nakupljanja ugljikova dioksida u atmosferi ______________ ozonske rupe

c) zagađuje se i podzemna voda

d) posljedica je globalno zatopljenje ______________ kisele kiše

e) nastaju djelovanjem štetnih plinova iz klimatizacijskih uređaja, hladnjaka i sl.

f) teški metali oštećuju biljke ______________ učinak staklenika

g) UV zračenje dolazi do Zemlje

e, g

a, c, f

b, d

49

Ugrožene i zaštićene biljne vrste

1. a) Imenuj zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj prikazane na fotografijama.

____________________________ __________________________ ___________________________

b) Navedi uzroke ugroženosti biljnih vrsta prikazanih na fotografijama.

__________________________________________________________________________________

c) Što je to Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Biljkama u lijevome stupcu pridruži slovo ispred opisa u desnome stupcu. Pojedinoj vrsti biljaka može biti pridruženo i više opisa.

a) raste u pukotinama stijena

velebitska degenija _________ b) niska trajnica žutih cvjetova

hrvatska sibireja _________ c) okrugli listovi s mnogo dlačica

biokovsko zvonce _________ d) razgranati listopadni grmovi s dubokim korijenjem

okruglolisna rosika _________ e) listovi srebrnastih dlačica

f) listići s ljepljivim sokom

3. Imenuj i nacrtaj jednu zaštićenu vrstu iz kraja u kojemu živiš.

Zaštićena vrsta iz kraja u kojemu živim: ________________________________________

a, b, c

d

e

f

velecvjetni kukurijek

prekomjerno branje, osjetljive su

Crveni popis ugroženih biljaka i životinja u Hrvatskoj jest popis zaštićenih i

ugroženih vrsta biljaka i životinja u Hrvatskoj, objavljuje se u više knjiga, prema

sistematskim kategorijama.

blagajev likovac obična kockavica

50

Ugrožene i zaštićene životinjske vrste

1. Izreži fotografije zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta u Hrvatskoj sa stranice 115. u radnoj bilježnici. Fotografije nalijepi na ona mjesta na karti gdje se nalaze staništa tih vrsta.

51

Praktični rad

2. Navedi uzroke ugroženosti sljedećih životinja:

bjeloglavog supa ________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

sredozemne medvjedice ______________________________________________________________

vretenca _________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

ptice močvarice _______________________________________________________________________

________________________________________________________________________________.

3. Riješi mali ekološki kviz.

a) Najugroženija je vrsta sisavaca kopnenih voda ________________________________.

b) Ranije istrebljen te ponovno naseljen sisavac jest _____________________________.

c) Žličarka pripada skupini ptica ____________________________________________.

d) Poznati je endem među vodozemcima ________________________________________.

e) U Hrvatskoj je zaštićeno ___________________ (broj) vrsta sisavaca.

f) Uzroci ugroženosti vodozemaca u Hrvatskoj su: _______________________________

__________________________________________________________________________________.

4. Kućice s hranilištem za ptice pjevice

Zimi je važno zaštititi ptice. Najjednostavniji način zaštite ptica jest hranjenje u kućicama napravljenim za njih.

U školskom su projektu učenici napravili kućice za ptice od tetrapak ambalaže.Napravite i vi akciju sakupljanja praznih tetrapaka te načinite kućice (u suradnji s učiteljicom ili učiteljem likovne kulture, tehničke kulture, voditeljicom/voditeljem ekološke skupine, razrednicom/razrednikom ili kod kuće). Kućice mogu biti i od drva, plastike ili kojega drugog materijala.

Zadatak za učenike: U kućice stavi malo sjemenki pšenice, prosa i drugih žitarica. Kućice objesi na grane drveća u školskom dvorištu. Svakodnevno promatraj ponašanje ptičica, opaženo bilježi u bilježnici. Svaki tjedan čisti kućice te stavi nove sjemenke. Postupak provodi zimi.

smanjuje mu se dostupnost hrane (strvine) zbog odumiranja tradicional-

noga stočarstva, smanjuje se površina i kvaliteta staništa, krivolov i uznemiravanje ptica

zbog ugrožavanja njezinih staništa (mirne uvale)

ugrožena zbog onečišćenja i nestajanja vodenih staništa prijeko

potrebnih za razvoj vretenaca

ugrožene zbog nestajanja staništa (odvodnjavanja, regulacije

vodotoka i prirodnoga zaraštavanja)

vidra

dabar

močvarica

čovječja ribica

101

nestanak staništa, klimatske promjene i unos stranih vrsta.

52

Nacrtaj ili zalijepi fotografiju svoje kućice za ptice. Zabilježi zaključak na osnovi zapažanja u zimskom razdoblju.

Zaključak:

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

53

Zaštićeni dijelovi prirode u Hrvatskoj

1.

a) U kartu Republike Hrvatske upiši nazive svih nacionalnih parkova prema njihovom geografskom položaju.

b) U kartu Republike Hrvatske upiši nazive barem pet parkova prirode prema njihovu geografskom položaju.

c) Navedi obilježja nacionalnih parkova kao zaštićenih dijelova prirode.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

d) Usporedi obilježja nacionalnoga parka i parka prirode kao kategorije zaštite prirode.

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Nacionalni su parkovi zaštićena područja iznimnih i višestrukih prirodnih

vrijednosti, sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava. U njima se mogu

odvijati znanstvene, odgojno- obrazovne, turističke i rekreativne djelatnosti.

1

1

2

5

3

48

76

5

1

1

2

43

Za razliku od prethodno opisanoga nacionalnog parka kao kategorije zaštite,

park prirode omogućuje slobodno kretanje prostorom parka prirode bez plaćanja

ulaznica, a mogu se iskoristiti u rekreativne i gospodarske svrhe koje su skladu s

očuvanjem prirode.

1. BRIJUNI

2. RISNJAK

3. PLITVIČKA JEZERA

4. SJ. VELEBIT

5. PAKLENICA

6. KORNATI

7. KRKA

8. MLJET

NP 1. PP ŽUMBERAK

2. PP MEDVEDNICA

3. PP VRANSKO JEZERO

4. PP LASTOVSKO OTOČJE

5. PP LONSKO POLJE

PP

1. HAJDUČKI ROŽANSKI KUKOVI

STROGI REZERVAT 1. BIŠEVO (MODRA ŠPILJA)

POSEBNI REZERVAT

54

e) Navedi još dvije kategorije zaštite prirode te ih označi na karti.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

f) Objasni koja je važnost proglašenja pojedinih područja određenom kategorijom zaštite.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

2. Ispod fotografija napiši koje je mjesto prikazano i kategoriju zaštite (primjerice Mljet, nacionalni park).

____________________________ ____________________________ ____________________________

____________________________ ____________________________ ____________________________

____________________________ ____________________________ ____________________________

strogi rezervati - Bijele stijene (Gorski kotar)

spomenik vrtne arhitekture: Botanički vrt OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću

Proglašenja pojedinih područja pojedinim kategorijama zaštite omogućuje veću

zaštitu prirode, bolje upoznavanje prirode, ali i očuvanje prirode uz unapređivanje

načina života.

Krka, nacionalni park Mljet, nacionalni park Paklenica, nacionalni park

Kornati, nacionalni park Modra špilja na Biševu, posebni rezervat

Lonjsko polje, park prirode

Cres, ornitološki rezervat Risnjak, nacionalni park Kopački rit, park prirode

55

3. Energija i njezini oblici

Energija

1. Navedi dva osnovna tipa energije. ___________________________________________________________________________________


a) Energija je sposobnost nekoga tijela da prikupi snagu za rad. b) Energija može ponekad promijeniti svoj oblik, ali i iscrpsti se. c) Energiju mirovanja ima tijelo koje ima mogućnost obavljanja rada.d) Potencijalna se energija pojavljuje kao posljedica nekoga gibanja.

3. Navedi primjer pretvaranja potencijalne energije u kinetičku.

___________________________________________________________________________________


a) energija gibanja

b) energija mirovanja ___________________ kinetička energija

c) morska voda

d) valovi ___________________ potencijalna energija

e) morske struje

5. Dopuni rečenicu. Biljke energiju nužnu za rast i razvoj dobivaju procesom

________________________________________________________________.

6. Kaže se da je Sunce neposredni ili posredni izvor svih energija kojima se koristimo na Zemlji. Kako se medvjed koristi Sunčevom energijom?

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

potencijalna, kinetička

Čovjek ima potencijalnu energiju koju može upotrijebiti za pomicanje olovke; pisanje.

fotosinteze

Biljka procesom fotosinteze ugradi energiju u spoj; šećer. Te spojeve ona ulaže

u plod npr. borovnicu. Dođe medvjed i pojede borovnicu te oslobodi energiju iz

šećera u procesu staničnoga disanja i nju uloži u neki rad, npr. kretanje.

a, d, e

b, c

56


Ljudi i životinje višak nakupljene energije skladište u ___________________________

Ta energija predstavlja __________________________ energiju ili energiju mirovanja.

8. Razvrstaj izvore energije na obnovljive i neobnovljive: geotermalna energija, energija biomase, nafta, nuklearna energija, Sunčeva energija, ugljen, energija vjetra, energija vode, zemni plin.

a) neobnovljivi su izvori energije: _______________________________________________________

___________________________________________________________________________________

b) obnovljivi su izvori energije: __________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

9. Na slici je prikazano trošilo koje pretvara jednu vrstu energije u dvije nove. Odredi koja je početna energija te koji oblici energije nastaju radom toga trošila.

početna energija: _________________________________________________

nastali oblici energije radom trošila: ____________________________________________

10. U tvojoj se kući/stanu nalaze brojni aparati, potrošači električne energije. Potraži na njima podatke o tome kolika je njihova potrošnja energije. Navedi u tablici tri potrošača i njihovu potrošnju.

Potrošač Količina potrebne energije za rad

Saznaj koja je cijena električne energije. Izračunaj koliko je novca potrebno da bi se namirila potrošnja jednoga od navedenih potrošača tijekom mjesec dana.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

masnim stanicama

potencijalnu

nafta, nuklearna energija, ugljen, zemni plin

geotermalna energija, energija biomase,

električna energija

toplinska i kinetička

perilica rublja

glačalo

televizor

0,65 kW

1,8 kW

0,08 kW

Sunčeva energija, energija vjetra i energija vode.

Primjerice, perilica rublja troši 0,65 kW, glačalo 1,8 kW, TV 0,08 kW. Ako se glačalom

koristimo oko 15 sati u mjesecu, to je uz cijenu od 1,66 kn po satu ukupno 24,9 kuna.

57

Neobnovljivi izvori energije

1. a) Navedi tri fosilna goriva.

__________________________________________________________________________________

b) Koja je vrsta energije pohranjena kao potencijalna energija u fosilnom gorivu?

__________________________________________________________________________________

c) Zaokruži brojku ispred triju uvjeta i tvari nužnih za nastanak fosilnih goriva.

1. kisik

2. visoka temperatura

3. visoki tlak

4. niski tlak

5. ugljikov dioksid

6. vodik

2. Neka kućanstva koriste se ugljenom za zagrijavanje prostorija. Koji se oblici energije u tom procesu izmjenjuju?

Ugljen ima _______________________________ energiju iz koje njegovim izgaranjem

nastaju ________________________________ i _______________________________ energija.

3. Čime se termoelektrane koriste kao energentom za proizvodnju električne struje?

__________________________________________________________________________________


Sirova se nafta prevozi ____________________ ili ___________________ do postrojenja

za preradu nafte, tj. do ______________________________. Preradom sirove nafte

dobivaju se _______________________, ________________________, _______________________,

_____________________________________ te sirovine za proizvodnju plastičnih masa.

5. Navedi razliku u postanku nafte i ugljena.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

ugljen, nafta, zemni plin

sunčeva, kemijska

potencijalnu

toplinska svjetlosna

ugljenom

tankerima naftovodima

rafinerije

benzin dizel petrolej

ukapljeni plin

Nafta je nastala prvenstveno od izumrlih morskih životinjskih vrsta, a

ugljen pretežito od biljaka.

58

6. Dopuni rečenicu pojmovima koji nedostaju.

Drugi je naziv za zemni plin _______________________________ plin. On se najčešće

pronalazi uz _______________________________________________.


a) najčistije fosilno gorivo b) plinovod _________________ naftac) površinski kop _________________ nuklearna energijad) radioaktivni otpad _________________ ugljene) rafinerija _________________ zemni plinf) tanker

g) uljasta tekućina

8. Republika Hrvatska ima relativno male rezerve izvora fosilnih goriva. Zbog geografskoga su smještaja i zbog prirodnih resursa velike mogućnosti korištenja obnovljivim izvorima energije.

a) Gdje se nalaze izvori fosilnih goriva u Republici Hrvatskoj?

__________________________________________________________________________________

b) Navedi koji su obnovljivi izvori energije prisutni duž jadranske obale.

__________________________________________________________________________________

c) Kojim bi se obnovljivim izvorima energije mogli koristiti stanovnici tvoga kraja? Objasni zašto.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

d) Zemlje koje ne razvijaju obnovljive izvore energije postaju ovisne o drugim zemljama. Objasni tvrdnju.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

9. Dopuni rečenicu pojmom koji nedostaje.

Posljedica pretjeranoga korištenja fosilnih goriva jest ___________________ okoliša.

prirodni

naftu

Jadransko more, Podravina

nafta

vjetar – zbog njegove prisutnosti tijekom većega dijela godine

jer su njihove rezerve često daleko manje od njihove potražnje, tj. potrošnje

onečišćenje

e, f, gdc

a, b

59

Obnovljivi izvori energije


a) akumulacijsko jezero

b) Sunčeva energija ________________ biomasa

c) promjena tlaka zraka ________________ fotonaponska ćelija

d) rijeka ________________ hidroelektrana

e) ostatci pri rezidbi voća ________________ vjetroelektrana

f) slama

g) vjetar


a) Solarna energija drugi je naziv za Sunčevu energiju.

b) Fotonaponske ćelije nazivaju se i solarni kolektori.

c) Pomoću fotonaponskih ćelija dobiva se toplinska energija.

d) Solarni kolektori služe za dobivanje električne energije.


a) Hidroelektrane pretvaraju potencijalnu energiju vode u kinetičku.

b) Sagorijevanjem biomase kinetička energija prelazi u potencijalnu.

c) Vjetroelektranama se energija vjetra pretvara u toplinsku energiju.

d) Za rad vjetroelektrana potrebno je stalno strujanje vjetra izrazite jakosti.

4. Odredi pravilan tijek pretvorbe energija u vjetroelektranama: električna energija, kinetička energija, mehanička energija.

__________________________________________________________________________________

e, f

b

d, a

g, c

kinetička, mehanička, električna

60

5. a) Navedi tri kruta goriva koja predstavljaju biomasu.

__________________________________________________________________________________

b) Iz kojega procesa potječe nakupljena energija u biomasi?

__________________________________________________________________________________

c) Iz kojih se biljnih vrsta može dobiti biodizel?

__________________________________________________________________________________

6. Oceani sadrže veliku količinu potencijalne energije. Koje pojave u oceanima mogu poslužiti za iskorištavanje te energije?

__________________________________________________________________________________

7. U kojim se oblicima u prirodi najčešće javlja geotermalna energija?

__________________________________________________________________________________

8. Za svakih se sto metara ispod zemlje temperatura povećava za otprilike 3 °C.

a) Odredi temperaturu na dubini od 100 m, 1000 m i 3459 m.

Račun:

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) Koji je najčešći medij za prijenos geotermalne energije?

__________________________________________________________________________________

c) Kako se geotermalnom energijom može koristiti u turizmu?

__________________________________________________________________________________

d) Navedi dvije prednosti gradnje protočnih hidroelektrana nad akumulacijskim hidroelektranama s obzirom na živi svijet u rijekama gdje se one grade.

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

ogrjevno drvo, suncokret, izmet životinja

fotosinteze

biljaka bogatih uljem poput suncokreta ili uljene repice

plime i oseka, valovi

u obliku gejzira, vulkana, izvora vruće vod

Odgovor:

Ako je temperatura tla oko 10 stupnjeva, na dubini od 100 m je 13, na

dubini od 1000 m je 40, a na dubini od 3459 m 113,77.

voda

gradnjom toplica, lječilišta

protočne hidroelektrane imaju manji utjecaj na život populacija koje

prebivaju u vodama gdje su izgrađene.

61

Štednja energije

1. Navedi pet postupaka čijom primjenom možeš štedjeti energiju.

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Navedi koje se tvari mogu reciklirati?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Prikazane su dvije kuće snimljene termokamerama. To su kamere koje bilježe razliku u emisiji toplinske energije. Različite boje označuju različite temperature. Plava boja znači smanjenu emisiju topline u okolinu. To su dobro izolirani dijelovi. Što se boja više pomiče prema crvenome i žutome dijelu spektra, emisija energije iz unutrašnjosti kuće u okolinu je veća.

a) b)

a) Odredi koja kuća ima bolju toplinsku izolaciju.

_____________________________________________________________________________________

b) Koji su prostori izvor najvećih, a koji najmanjih toplinskih gubitaka na kući označenoj slovom b)?

_____________________________________________________________________________________

c) Navedi tri tvari koje su dobri vodiči topline te se mogu upotrijebiti kao izolatori.

_____________________________________________________________________________________

d) Koja bi prostorija u kući ili stanu trebala biti najtoplija, a koja najhladnija?

_____________________________________________________________________________________

Smanjene temperature na termostatu, kuhanjem u posudama koje odgovaraju veličina plinskoga plamenika, tuširanju umjesto kupanja, zatvaranju vode za vrijeme pranja zubi, pranju rublja na nižim temperaturama.

papir, staklene boce, aluminijske limenke, plastični materijali

odgovor je b)

b) kroz prozore se najviše energije gubi, a najmanje kroz krov kuće

stiropor, zrak, vuna

najtoplija bi trebala biti kupaonica ili dnevni boravak, a najhladnija spavaća soba ili hodnik

62

e) Na koju bi stranu svijeta trebale biti okrenute prostorije u kojima se češće boravi, primjerice dnevni boravak?

_____________________________________________________________________________________

4. Jedan od načina štednje energije jest izgradnja zelenih krovova na stambenim objektima. Oni se primjenjuju još od antičkih vremena. Gradnjom tih krovova Zemlji se vraća ista površina koja joj je oduzeta gradnjom stambenog objekta. Zeleni su krovovi i ugodna mjesta za odmor. Na njima se mogu posaditi različite biljke, ovisno o podneblju i željama vlasnika.

a) Koje se vrste biljka mogu zasaditi na zelenim krovovima?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) Kako postojanje zelenih krovova utječe na stvaranje otpadnih voda?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

d) Navedi neke prednosti postavljanja zelenih krovova.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

prema jugu

trajnice, travnjaci, patuljasto grmlje

smanjuje se onečišćenje, ali i njihova količina

oni pozitivno utječu na štednju energije, ugodne su oku

63

4. Životne zajednice mora i kopnenih voda

Životni uvjeti u moru i vodama na kopnu

1. Kako vodozemci preživljavaju zimsko razdoblje?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Zašto se ribe okupljaju ispod pukotina u ledu koji je prekrio cijelo jezero?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Zaokruži slovo ispred točnoga odgovora. Na kakvo otapanje mislimo kada kažemo da je voda otapalo?

a) na otapanje pijeska i šljunka

b) na otapanje leda s polova

c) na otapanje plinova i mineralnih tvari

d) na otapanje organizama koji u njoj žive

4. Na prazne crte u tekstu upiši riječi brzo ili sporo.

More se ________ grije i __________ hladi, a kopno se _______ grije i _________ hladi.

5. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Koja nam sila omogućuje plutanje na vodi?

a) gravitacija

b) uzgon

c) otpor

Hiberniraju, provode ga zakopani u mulju.

Tu ima najviše kisika.

sporo sporo brzo brzo

64

6. Ako znamo da se tlak s dubinom povećava tako da se za svakih 10 metara poveća za jednu atmosferu, koliki će tlak biti na 320 metara dubine?

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

7. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Zašto je površinski sloj mora do 50 metara dubine najbujniji životom?

a) zato što je tu najintenzivnija primarna produkcija

b) zato što u ovom sloju ima najviše predatora

c) zato što u ovom sloju ima najviše kupača

d) zato što je ovaj dio mora najtopliji zimi

8. Zašto se ribe kreću u moru bolje od ljudi? Obrazloži svoj odgovor.

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

9. Navedi četiri načina kako možeš pridonijeti štednji vode.

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

33 bara (32 bara + 1 bar koji je na površini)

Zato što im je tijelo hidrodinamičnoga, vretenastog oblika. Osim toga

imaju peraje koje olakšavaju kretanje u moru.

zatvaranje slavina za vrijeme pranja zubi, tuširanje umjesto kupanja u kadi,

prikupljanje kišnice za zalijevanje, uporaba vodokotlića s dva modela ispiranja,

uporaba slavina sa senzorima

65

Živa bića priobalnog i obalnog pojasa

______________________________ _____________________________ ______________________________

b) Zaokruži prilagodbe biljaka slanuša na životne uvjete u kojima rastu.

dubok korijen mesnata stabljika

debeo sloj voska na stabljici

krupan cvijet veliki listovi

3. Slova ispred organizama u desnom stupcu pridruži području kojem pripadaju u lijevom stupcu.

a) galeb klaukavac b) primorski trputacpriobalno područje ____________ c) morska salata d) cijanobakterijeobalno područje ____________ e) jadranski bračić f) crvena moruzgva g) rak vitičar

Životna zajednica mora

1. a) Imenuj vrste biljaka prikazane na fotografijama.

mrižica petrovac

a, b

c, d, e, f, g

caklenjača

66

4. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Što se od navedenoga ne ubraja u morske puževe?

a) ogrc

b) priljepak

c) dagnja

d) puzlatka

5. Koje je prilagodbe razvio rak vitičar na izmjene razdoblja plime i oseke?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________


7. Organizmima u lijevom stupcu pridruži slovo ispred opisa u desnom stupcu.

dagnja ______ a) endem Jadranskoga mora

rak vitičar ______ b) ima oklop poput maloga vulkana

crvena moruzgva ______ c) školjkaš crnomodre boje

jadranski bračić ______ d) žarnjak koji živi u zoni plime i oseke

Neke su alge pokazatelji kakvoće mora.

Tako je ______________________ ___________________ pokazatelj čistoga mora, a

______________________ _____________________ pokazatelj je onečišćenoga mora.

Za vrijeme plime otvara poklopac i viticama uzima hranu iz mora, a za vrijeme

oseke zatvara poklopac kako bi spriječio isušivanje.

jadranski bračić

morska salata

c

b

d

a

67

8. U priobalnom pojasu živi primorska gušterica. Duž jadranske obale i otoka nalazi se nekoliko endemskih vrsta. Posebno se ističu gušterice udaljenih južnodalmatinskih otoka, npr. viška, brusnička i dr..

a) U koju se skupinu organizama ubrajaju gušterice?

__________________________________________

b) Zašto je najviše endemskih vrsta gušterica na udaljenim otocima?

_________________________________________

_________________________________________

_________________________________________

_________________________________________

_________________________________________

c) Što su endemi?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

d) Čime se hrane gušterice?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Živa bića morskoga dna

1. Zaokruži slovo ispred točnoga odgovora. Što od navedenoga nije tip morskoga dna?

a) kamenito dno

b) pjeskovito dno

c) muljevito dno

d) travnato dno

2. Navedi tri prilagodbe koje imaju životinje koje žive na morskom dnu.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

u gmazove – ljuskaše

Zbog geografske izolacije nastale su

nove podvrste ili čak vrste.

vrste koje prebivaju na nekome određenom prostoru i ne žive nigdje izvan njega

puževima, kukcima, sitnim beskralježnjacima

plosnato tijelo, bojom prilagođene okolišu, sjedilački organizmi

68

3. Navedene organizme razvrstaj u dvije skupine s obzirom na mogućnost kretanja: cistozira, bodljikavi volak, plemenita periska, hobotnica, rak samac, hridinski ježinac, raža kamenica, jadranski klobučić.

Sjedilački organizmi Pokretni organizmi


Morski je konjić mekušac koji živi na morskom dnu. T N

Hobotnica ima deset krakova. T N

Jadranski je klobučić pokazatelj čistoga mora. T N

Raža kamenica živi zakopana u pijesku ili mulju. T N

5. Promotri crtež na kojemu su prikazani omjeri brojnosti populacija u tri hranidbena lanca.

a) Koji je lanac najstabilniji i ima najveću šansu za održanjem? Obrazloži.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

ljubičasta zvijezda

hridinski ježinac

cijanobakterije


hridinski ježinac

cijanobakterije


hridinski ježinac

cijanobakterije

A B C

cistozira, plemenita periska,

jadranski klobučić

lanac B jer je u njemu vidljiv pravilan omjer proizvođača i potrošača I. i II. reda.

Proizvođača ima najviše, a broj se potrošača smanjuje svakim novim članom lanca.

bodljikavi volak, hobotnica,

rak samac, hridinski ježinac,

raža kamenica

69

b) Tko je grabežljivac u tim hranidbenim lancima?

__________________________________________________________________________________

c) Napravi jedan hranidbeni lanac od pet organizama koji žive na morskom dnu.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Slova ispred organizama u desnom stupcu pridruži u odgovarajuće stanište u lijevom stupcu.

a) plemenita periska b) hobotnicakamenito morsko dno ____________ c) raža kamenica d) hridinski ježinacpjeskovito i muljevito morsko dno ____________ e) morski konjic f) crveni koralj g) riba pauk

7. Po čemu je morski konjic poseban?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Živa bića otvorenoga mora


Organizme u otvorenom moru možemo podijeliti na dvije skupine. Organizmi koji se kreću nošeni morskim strujama nazivaju se _____________________, a organizmi koji se pokreću snagom vlastitih mišića nazivaju se ____________________________.

ljubičasta zvjezdača

cijanobakterije - rak samac – škarpina – hobotnica - raža kamenica

b, d, f

a, c, e, g

Poseban je po svome izgledu. Glava mu sliči na glavu konja, po čemu je i dobio ime.

Osim toga, kod razmnožavanja morskoga konjica ženka oplođena jajašca polaže

u tobolac mužjaka koji se dalje brine o mladima.

plankton

nekton

70

2. Koja je važnost fitoplanktona za život u moru?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Alge kremenjašice i svjetleći bičaši dio su:

a) fitoplanktona

a) zooplanktona

c) nektona

d) morskoga dna.

4. Zaokruži slovo ispred točnoga odgovora.

Koji od navedenih organizama pripada planktonskim organizmima?

a) sredozemna medvjedica

b) meduza

c) morski pas

d) srdela

5. Sredozemna medvjedica sisavac je koji je prilagođen životu u moru. U Hrvatskoj je ona zakonom zaštićena vrsta.

a) Koji su razlozi ugroženosti sredozemne medvjedice? Zašto ribarske mreže predstavljaju opasnost za toga tuljana?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

Proizvodi kisik za organizme u moru i početna je karika brojnih hranidbenih

lanaca.

Ugrožene su zbog pretjeranoga izlova u prošlosti, čime im je drastično smanjen

broj. Osim toga ta se vrsta tuljana često nađe zapletena u ribarske mreže gdje

ugiba od gušenja jer je sredozemna medvjedica sisavac i diše plućima.

71

b) Gdje sredozemna medvjedica koti mladunce?

__________________________________________________________________________________

c) Kako pojačan razvoj turizma u ljetnim mjesecima utječe na život sredozemne medvjedice?

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

6. Organizmima u lijevom stupcu pridruži slovo ispred opisa u desnom stupcu.

dobri dupin ____ a) hrani se planktonom

oslić ____ b) hrani se plavom ribom

srdela ____ c) hrani se ribom, a mladunci sišu majčino mlijeko

tuna ____ d) proždrljivac koji se hrani manjom ribom, ubraja se u bijelu ribu

u špiljama ili na obali

Turisti uznemiravaju tu životinju, a i pojačan intenzitet turizma znači i pojačano

onečišćenje mora u ljetnim mjesecima, čime se dodatno ugrožavaju morski

organizmi.

c

d

a

b

72

Povezanost organizama u moru

1. Tko su proizvođači u ekološkom sustavu mora?

_____________________________________________________________________________________

2. U prazne elipse ispod upiši članove jednog hranidbenog lanca u moru. Zelenom bojom oboji proizvođače, a crvenom potrošače I. i II. reda. Predatore oboji plavo.

3. Od navedenih organizama zaokruži potrošače I. ili II. reda.

a) svjetleći bičaši

b) meduze

c) morski pas

d) fitoplankton

e) rak samac

f) crvena moruzgva

5. Organizmima s lijeve strane pridruži obilježja s desne strane.

alge kremenjašice ____ a) najveći jadranski glavonožac

dubokomorske ribe ____ b) hrani se uginulim organizmima s dna mora

hobotnica ____ c) ubrajaju se u najljepše mikroorganizme

bodljikavi volak ____ d) imaju svjetleće organe

a) plemenita periska

b) morski konjic

c) raža kamenica

d) srdela

e) tuna

f) hobotnicag) hridinski ježinac

4. Koji će se od navedenih organizama nalaziti na vrhu hranidbene piramide mora?

fitoplankton, alge i morske cvjetnice

fitoplankton zooplankton srdela morski pas

c

d

a

b

73

6. Navedene organizme razvrstaj u tablicu s obzirom na njihov način ishrane: dobri dupin, cistozira, rak samac, raža kamenica, sredozemna medvjedica, svilina, jadranski klobučić, dagnja, zubatac, tuna, srdela.

Proizvođači Potrošači I. reda Potrošači II. reda

7. Opiši što bi se dogodilo kada bi se zbog pretjeranog izlova znatno smanjio broj sitne plave ribe u moru.

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

8. U proljeće se na brojnim mjestima na površini mora pojavljuju velike količine pjenastih naslaga. Ta se pojava naziva cvjetanje mora, a izaziva je pretjerano množenje fitoplanktona. Nedugo nakon toga one nestanu. Ljeti se poveća brojnost ribljeg fonda, pogotovo riba manje i srednje veličine. Njihova se brojnost opet u ranu jesen smanji, ali se tada mogu vidjeti veći primjerci ribe.

a) Zbog čega se ljeti smanji broj naslaga uzrokovanih fitoplanktonom?

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

b) Čime se hrane manje ribe čija se populacija povećava ljeti?

____________________________________________________________________________________

c) Zašto ujesen opadne broj manje ribe, a češće se mogu vidjeti predatori veće mase?

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

cistozira, svilina, jadranski klobučić

rak samac, dagnja, srdela

dobri dupin, raža kamenica, sredozemna medvjedica, zubatac,

tuna

Povećao bi se broj organizama kojima se hrani plava riba, tj planktona, a

smanjio bi se broj njihovih predatora. Narušila bi se prirodna ravnoteža u moru.

Zato što zooplankton regulira količinu fitoplanktona.

zooplanktonom

Zbog pretjeranoga izlova i zbog pojave većega broja predatora koji se hrane

tom plavom ribom. Oni smanjuju njezinu brojnost.

74

Životna zajednica kopnenih voda

Živa bića kopnenih voda tekućica

1. Pojmovima u desnom stupcu pridruži slova ispred opisa u lijevome stupcu.

a) brzo strujanje vode

b) manja količina otopljenoga kisika ________ gornji tok rijeke

c) smanjena brzina vode ________ srednji tok rijeke

d) spori tok, gotovo ima osobine stajaćice ________ donji tok rijeke

e) velika količina otopljenoga kisika

f) dolazi i do manjka kisika


Plankton čine svi oni vodeni organizmi koji se kreću ___________________________

________________________________. Nekton čine svi vodeni organizmi koji se kreću

___________________________________________.

3. U gornjim je tokovima rijeka strujanje vode dosta brzo. Kako bi organizmi mogli živjeti u gornjem toku, morali su razviti određene prilagodbe. Koje prilagodbe na brzinu strujanja imaju životinje gornjega toka?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Potočna pastrva voli čiste, tople i kisikom bogate vode. Tijelo im je plosnata oblika. Po cijelom tijelu ima prugice i rombove. Hrani se drugim ribama i vodenim biljem. Uz pastrvu ćeš susresti i pijora i soma.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

strujenjem

a, eb, cd, f

vode

snagom svojih mišića

Životinje gornjega toka rijeka obično imaju plosnato tijelo i/ili brojne nastavke kojima se mogu pričvrstiti za podlogu

Potočna pastrva voli čiste, hladne i kisikom bogate vode. Tijelo im je vretenasta

oblika. Po cijelome tijelu ima pjege. Hrani se drugim ribama, ličinkama, račićima i

vodozemcima. Uz pastrvu ćeš susresti i pijora i peša.

75

5. Raznolika je trokutnjača unesena strana vrsta. Promisli i odgovori koje su najveće opasnosti prilikom unosa stranih vrsta u neki ekosustav.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) Riječni je rak zaštićena vrsta plavkastog oklopa.

b) Lipljen je mekušac koji živi u gornjem toku rijeka.

c) Podvodne biljke ne razvijaju cvjetove.

d) Raznolika trokutnjača unesena je vrsta ribe.

e) Podvodne se biljke oprašuju vodom.

7. Promotri fotografiju i opiši vodomara.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

__________________________________________________________

__________________________________________________________

__________________________________________________________

8. Donja strana ribljega tijela uglavnom je svjetlija, a leđna je strana tamnija.

Što misliš, zašto je to dobro?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Strana vrsta sa sobom može donijeti i nametnike koji nisu uobičajeni u ovome

ekološkom sustavu. Nova se vrsta bori s domaćim vrstama za hranu i stanište

te može istisnuti domaću vrstu sa staništa ili ju potpuno uništiti.

Vodomar je malena ptica šarenoga perja. Često sjedi na

granama uz rijeku i promatra vodu. Ima dugi kljun kojim

lovi ribu. Ribu lovi brzi i oštrim zaranjanjem u vodu.

Takva obojenost tijela pomaže ribama u preživljavanju. Naime, ako je

grabežljivac iznad ribe, teže će ju uočiti jer će se ona svojom tamnom,

leđnom stranom uklopiti u okoliš (tamnija nijansa dublje vode i dna). No ako je

grabežljivac ispod ribe i gleda prema gore – teže će ju uočiti jer će se svijetla

boja trbušne strane uklopiti u površinske slojeve vode (svjetliji zbog djelovanja

Sunčeve svjetlosti).

76


a) hrani se ličinkama, račićima, vodozemcima i manjim ribama ______ vodomar

b) hrani se beskralježnjacima ______ šaran

c) hrani se račićima, kukcima i vodozemcima ______ deverika

d) hrani se kukcima, mekušcima i biljkama ______ pastrva

10. Mahovine uz pomoć vapnenca mogu stvarati sedrene barijere koje onda stvaraju slapove. Gdje u Hrvatskoj imamo primjere sedrenih slapova?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

c

d

b

a

Sedrene ćemo slapove pronaći u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i

Krka te na Rastokama.

77

Živa bića obalnoga područja

1. Promotri fotografiju i navedi obilježja trava.

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

________________________________________________

2. Pojmovima u desnom stupcu pridruži slova ispred opisa u lijevome stupcu.

a) jednostavna trobridna stabljika

b) ima cvat u obliku klipa ___________ šaš

c) ima cvat u obliku metlice ___________ rogoz

d) ima cvat u obliku klasića ___________ trska

e) člankovita duga stabljika

f) duga glatka stabljika


Roda je ptica _______________________ i _______________________. Gnijezdi se na __

_________________________________ ili _________________________________. Glasa se

____________________________________. Hrani se _______________, _________________,

__________________ i ____________________. U Hrvatsku dolaze dvije vrste roda –

________________________ i ________________________ roda.

Biljke iz porodice trava imaju dugu stabljiku

s dugim, uskim listovima. Cvjetovi su im

obično mali i neugledni te složeni u cvatove

(klas, metlica, klip).

a, d

f, b

c, e

močvarica selica

krovovima stupovima

klepetanjem žabama miševima

ribama zmijama

bijela crna

78

4. Što misliš, koje su prednosti biljaka koje imaju razvijen podanak?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Bukavac je najveća ptica močvarica. Gnijezdi se u trščacima. Zovu ga nebogled zato što često i rado leti. U opasnosti počne glasno kreštati. Ženka se može glasati rikanjem pa ga često zovu i vodena krava.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Usporedi građu tijela rode i čaplje. Objasni kako im takva građa olakšava prehranu.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) Roda je naša najpoznatija pjevica.

b) Trska se često upotrebljava u pročišćavanju voda.

c) Bukavac je najmanji pripadnik čaplji.

d) Perunika uvijek procvjeta žutim cvjetovima.

e) Čaplja danguba može satima gotovo nepomično stajati.

Podanak obično bude smješten u tlu (ili u mulju ako su vodene biljke u pitanju) te je

zaštićen od niskih temperatura. Tako biljke lakše prežive nepovoljne uvjete pa u

proljeće lako razviju nadzemne organe biljke (list, cvijet, plod).

Bukavac je manja ptica močvarica. Zovu ga i nebogled zato što u opasnosti

istegnuta vrata gleda u nebo. U opasnosti je potpuno miran. Mužjak se može

glasati rikanjem, pa ga često zovu i vodeni bik.

Čaplja i roda razlikuju se visinom, bojom perja i bojom nogu i kljuna, no u osnovi

imaju vrlo sličan oblik tijela. Duge su im tanke noge prilagođene za gacanje po

plićaku. Dug im vrat omogućuje pregibanje prilikom hranjenja a da ne smoče perje.

Hranu love dugim, šiljastim kljunom.

79

8. Odredi prehranu navedenih ptica. Vrstama ptica u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) hrani se kukcima, gujavicama, žabama i ribama ________ bukavac

b) hrani se žabama, ribama, miševima i zmijama ________ žličarka

c) hrani se ribom, vodozemcima, puževima i rakovima ________ roda


trska roda žuta perunika

siva čaplja šaš bukavac

rogoz crna roda žličarka

10. Močvare su riznica bioraznolikosti. U njima vladaju dobri životni uvjeti i bogate su mineralnim tvarima. Što misliš, zašto su ljudi u prošlosti isušivali močvare?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Živa bića u vodi i izvan nje

1. Sigurno si primijetila/primijetio kako u rano proljeće lopoč i lokvanj razviju svoje cvjetove. Kako oni prežive zimu?

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

a

c

b

Močvare su se najčešće isušivale iz dva razloga: kako bi se spriječilo širenje zaraza

i kako bi se dobilo plodno obradivo tlo (jer su močvare vrlo bogate mineralnim

tvarima).

Lopoč i lokvanj imaju podzemnu stabljiku – podanak koja je ukopana u mulj. Na

dnu je kopnenih voda temperatura uvijek + 4 °C, pa podanak lako preživi zimu.

Podanak već u rano proljeće može razviti cvjetnu stapku i listove, a kako

temperature zraka rastu, pojavit će se i cvjetovi.

80

2. Promotri fotografije pa objasni što je zajedničko strelici, vodenom žabnjaku i orašcu.

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________


Tijelo je vretenaca _______________________ i __________________________. Na prsima

imaju ____________________________ para __________________________ krila. Glavu im

prekrivaju velike ______________________, kojima vide _______________________ sliku.

Velik dio života vretenci provedu u obliku ______________________.

4. Zaokruži vrste koje su zakonom zaštićene.

komarac gatalinka barska kornjačažuti mukač lopoč bjelouškavodeni pauk vidra šišmiši

vodeni žabnjak strelica orašac

Sve tri vrste žive u vodi i izvan nje. U vodi su im obično dio stabljike i listova, a

ostatak stabljike, listovi i cvijet su izvan vode. Kako bi si olakšale fotosintezu,

imaju razvijeno nekoliko različitih oblika listova u vodi i izvan nje. Pod vodom

obično imaju nitaste duge listove, a na površini su veći listovi različitih oblika

(trokutasti, bubrežasti, streličasti...).

usko tanko

dva prozirnih

oči mozaičnu

ličinke

81


a) Samo mužjak komarca pije krv.

b) Vodeni pauk diše škrgama.

c) Samo ženka komarca pije krv.

d) Vodeni pauk zrak u svoju kupolu unosi na nogama.

e) I mužjak i ženka komarca piju krv.

6. Životinjama u desnom stupcu pridruži slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) u opasnosti izlučuje sapunicu i neprijateljima pokazuje trbuh ______ zelena žaba

b) mužjak se pri razmnožavanju prihvati ženki na leđa ______ barska kornjača

c) ličinka izlazi iz svlaka pri presvlačenju ______ gatalinka

d) osim uz vodu, ovu žabu često nalazimo i u šumama, grmlju i šikarama ______ vretence

e) zaštićen gmaz, ugrožen unosom stranih vrsta ______ žuti mukač


Bjelouška je naša najotrovnija zmija. Sive je boje, a na području ušiju crveno je obojena. Kreće se skakanjem i hodanjem. Plijen ubija otrovom. Hrani se žabama i ribama.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

8. Vidra je sisavac koji je izvrsno prilagođen životu u vodi. Kako je građeno tijelo toga vrsnog plivača?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Bjelouška je naša neotrovna zmija. Sive je boje, a na području je ušiju bijelo

obojena. Kreće se gmizanjem i plivanjem. Plijen ubija mišićima.

b

e

d

c

a

Vidra ima vitko, mišićavo tijelo. Pliva kratkim, snažnim udovima. Rep joj služi

kao kormilo, a među prstima ima plivaću kožicu. Uške joj se pri uronu zaklope, a

nozdrve stisnu.

82

9. Zašto su šišmiši korisna vrsta za čovjeka?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

10. Odredi prehranu navedenih vrsta. Životinjama u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) hrani se kukcima _____ vidra

b) hrani se puževima, kukcima, žabama i ribama _____ bjelouška

c) hrani se žabama i ribama _____ vodeni pauk

d) hrani se kukcima i njihovim ličinkama _____ šišmiš

e) hrani se ribama _____ barska kornjača

Živa bića na površini vode

1. Zašto su alge važne u vodenim ekološkim sustavima? Koje mjesto one zauzimaju u hranidbenom lancu?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Spirogira spada u skupinu ______________________. Ona je ________________________

boje. Nazvana je po svojim spiralnim ____________________________. Od isušivanja

se štiti pomoću _________________________. Ako se razvije u velikom broju, stvara

__________________________________________.

Šišmiši se hrane kukcima pa tako kontroliraju brojnost njihovih populacija i na

neki način štite čovjeka od kukaca. Šišmiši su “biološki insekticid”.

e

c

d

a

b

Alge su vrlo važne u vodenim ekološkim sustavima jer su one glavni proizvođači.

Fotosintezom proizvode šećer i oslobađaju kisik u vodu kojim se onda mogu

koristiti svi vodeni organizmi.

algi zelene

kloroplastima

sluzi

žabokrečinu

83

3. Vodena leća najmanja je biljka cvjetnjača. Živi na površini vode i razmnožava se vegetativno. Ptice je rasprostranjuju. Kako ptice močvarice pomažu u rasprostranjivanju te biljke?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) Spirogira je jednostanična zelena alga.

b) Nepačka je najmanja vrsta mahovine.

c) Spirogira je višestanična zelena alga.

d) Nepačka je vrsta vodene paprati.

e) Vodena leća ujesen razvija cvjetove.

5. Vodena je kopnica kukac koji može hodati po vodi. Koje joj prilagodbe na tijelu to omogućuju?

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

6. Životinjama u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) Mužjak i ženka imaju različito obojeno perje. ______ kukmasti gnjurac

b) Štitić na glavi i kljun bijele su boje. ______ divlja guska

c) Ima sivo, održavano perje. ______ divlja patka

d) Lako se može prepoznati po perju glave. ______ crna liska

7. Zašto se zimi divlje patke iz bara i jezera sele u veće rijeke?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Kad ptice poput rode i čaplje gacaju plićakom da bi si ulovile hranu, na noge im

se često prilijepe i jedinke vodene leće. Kad odlete do druge bare (rijeke, jezera),

sa sobom ponesu i vodenu leću i tako ju rasprostranjuju.

Hodanje na vodi omogućuje joj površinska napetost vode. Da bi se mogla kretati

po vodi, pomažu joj dlačice i voštane prevlake na nogama.

Zimi se veće rijeke rijetko kada u potpunosti zalede, tako da je uvijek jedan dio

riječnoga toka tekući (odmrznut) i pogodan za gniježđenje, kretanje i traženje

hrane.

d

c

a

b

84


a) hrani se sjemenkama, travom i ikrom ______ vodena kopnica

b) hrani se ribama, mekušcima, rakovima i kukcima ______ divlja guska

c) hrani se travom, puževima i gujavicama ______ kukmasti gnjurac

d) hrani se kukcima i njihovim ličinkama ______ divlja patka

9. Divlje su guske zanimljive ptice. Ponekad ih zbog seoba na koje kreću smatraju i poluselicama. Doznaj kamo se i kad sele divlje guske.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

d

a

b

c

Pri istraživanju odgovora na to pitanje možete uputiti učenike na sljedeće web–stranice:

HAZU - Zavod za ornitologiju http://info.hazu.hr/zavod_za_ornitologiju

Hrvatski ornitološki savez http://www.osh.hr/

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode http://www.ptice.hr/

Udruga za biološka istraživanja “Biom“ http://www.biom.hr/

Crvena knjiga ptica Hrvatske koja se može preuzeti u pdf. formatu na

sljedećoj web-stranici:

http://www.dzzp.hr/publikacije/crvene-knjige/crvena-knjiga-ptica-hrvatske-1299.html

te Atlas selidbe ptica Hrvatske

https://docs.google.com/file/d/0BxSjXrwvGU3bUVFZRGttd0ZTYkk/edit?pli=1

85

Živa bića unutar vode stajaćice

1. Pojmovima u desnom stupcu pridruži slova ispred opisa u lijevom stupcu.

a) alge kremenjašice

b) hrane se fotosintezom ________________ fitoplankton

c) uzimaju hranu iz okoliša

d) vodenbuhe ________________ zooplankton

e) cijanobakterije

f) papučica i bičaši


Ribe su bojom tijela prilagođene okolišu. Najčešće su zelene, crvene i smeđe. U kopnenim ćeš vodama često naći soma, štuku, srdelu, tunu i pastrvu. Šaran je najčešća vrsta. Usta su mu s gornje strane tijela. Hrani se tvarima koje se nalaze u mulju.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Podvodne biljke imaju velike rasperane listove. T N

Iako je vrlo velika riba, som se hrani rijetko i količinski malo. T N

Najčešće su podvodne biljke kremenjašice. T N

Som gradi mala gnijezda u koja polaže ikru. T N

4. Što misliš, zašto ribe pri razmnožavanju stvaraju velik broj spolnih stanica?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

a, b, e

c, d, f

Najčešće su zelene i smeđe. U kopnenim ćeš vodama često naći soma, štuku,

šarana, grgeča i pastrvu. Usta su mu s donje strane tijela. Hrani se kukcima,

mekušcima i biljkama.

Ribe se razmnožavaju vanjskom oplodnjom i nakon polaganja spolnih stanica u

okoliš ne brinu o potomstvu. Kako bi povećale mogućnost preživljavanja i razvoj

mladih, polažu velik broj jajašaca u nadi da će barem dio njih preživjeti i doživjeti

odraslu dob.

86


grgeč vodenjak štuka

pijavica krocanj obrubljeni kozak

riječni rak som bezupka

6. Promotri crtež i opiši vodenjaka.

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________


a) hrani se mekušcima, ličinkama kukaca i biljkama ______ vodenjak

b) hrani se raznim beskralježnjacima i ribama ______ mali barnjak

c) hrani se algama ______ šaran

d) hrani se vodenim biljkama i beskralježnjacima ______ grgeč

e) hrani se gujavicama, puževima, paucima i kukcima ______ riječni rak

8. Riječni rak zaštićena je vrsta u Hrvatskoj. Ugrožen je unosom stranih američkih vrsta rakova. Što misliš, koje su najveće opasnosti prilikom unosa stranih vrsta u neki ekosustav?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Vodenjak je vodozemac s repom. Trbuh mu

je narančaste boje i može biti prekriven

tamnijim točkama. Živi u vodi, no može se

kretati i na kopnu. Diše plućima pa često

izlazi na površinu vode. Hrani se gujavicama,

puževima, člankonošcima (kukci, pauci,

račići). Svi su vodenjaci u Hrvatskoj zakonom

zaštićeni.

Strana vrsta sa sobom može donijeti i nametnike koji nisu uobičajeni u ovome

ekološkom sustavu. Nova se vrsta bori s domaćim vrstama za hranu i stanište te

može istisnuti domaću vrstu sa staništa ili ju potpuno uništiti.

e

c

a

b

d

87

Povezanost organizama u kopnenim vodama


Hranidbeni je lanac put ________________________ od ______________________ do

_________________________. Svaki hranidbeni lanac okružuju ______________________.

U prirodi se hranidbeni lanci često isprepleću pa ćemo najčešće promatrati

__________________________________________.

2. Vrstama u desnom stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u lijevom stupcu.

a) procesom fotosinteze Sunčevu energiju pretvaraju u kemijsku

______ životinje

b) iz uginulih organizama oslobađaju vodu, ugljikov dioksid i minerale

______ alge i biljke

c) uzimaju gotovu hranu iz okoliša ______ bakterije

3. Promotri crtež i objasni što je fotosinteza.

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

fotosinteza

ugljikov dioksid

Sunčeva svjetlost kisik

šećer

voda

hrane proizvođača

potrošača

hranidbene mreže

razlagači

Fotosinteza je proces koji se događa s pomoću zelene

boje klorofila. U proizvođačima se od vode i ugljikova

dioksida uz prisutnost Sunčeve energije i klorofila

stvara hrana i oslobađa kisik. Proizvođači (neke

bakterije, alge i biljke) tijekom fotosinteze Sunčevu

energiju pretvaraju u kemijsku (šećer).

c

a

b

88





5. Među navedenim vrstama zelenom bojom oboji proizvođače, žutom bojom potrošače prvoga reda, crvenom bojom potrošače viših redova, a plavom razlagače:

spirogira štuka vodomar bezupka

divlja guska orašac kukmasti gnjurac

trska vodena leća bakterije siva čaplja

komarac vidra vodeni žabnjak

6. Brojnost pojedine populacije u prirodi može se naglo povećati zbog različitih uvjeta. Udvostruči li se, primjerice, brojnost zelene žabe ljeti, što će dogoditi s populacijom bjelouške, a što s vodenim kukcima? Obrazloži svoj odgovor.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Ako na nekome staništu dođe do povećanja brojnosti zelene žabe, bjelouške će

imati više hrane pa će stvarati i više jajašaca, tj. imati više mladih, što će dovesti

i do porasta broja bjelouški. Povećanomu će broju žaba trebati veća količina

hrane, pa će se brojnost vodenih kukaca smanjivati.

Kako vrijeme bude prolazilo, s obzirom da će se smanjiti brojnost kukaca, žabe

više neće imati toliko hrane pa će se i njihova brojnost smanjivati. A kako bude

sve manje žaba, broj bjelouški će pasti (zbog manje hrane).

89

7. Strelicama poveži organizme u što više hranidbenih lanaca. Svaki bi lanac trebao imati po četiri člana. Jedna se vrsta može javljati u više hranidbenih lanaca.

90

Korist od mora i kopnenih voda

1. a) Promotri fotografije te navedi koju korist ljudi imaju od mora i voda na kopnu.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

Čovjek se oduvijek koristio morskim organizmima za prehranu, (ribama, morskim

mekušcima, člankonošcima i dr.), za ukrase (koraljima), za kozmetiku (spužvama),

u ljekovite svrhe (morskim algama). Morska je sol važna u prehrani (na slici su

bazeni sa soli u Ninskoj solani). Morski i riječni ribolov je rekreacija, sport, ali i

izvor prehrane.

91

b) Na nekima se od fotografija u prvome zadatku nalaze ugroženi organizmi. Imenuj ih te navedi uzroke ugoženosti.

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

2. Među navedenim morskim organizmima zaokruži one koji su jestivi.

spužve alge crveni koralj rak vitičar srdela jastog

dagnja trp hridinski ježinac priljepak crvena moruzgva


a) Pastrva, kovač, šaran, grgeč, štuka česte su slatkovodne ribe na našem jelovniku. T N

b) Ribu bi trebalo jesti svaki tjedan jer sadrži bjelančevine, vitamine i minerale. T N

c) U ribarnici se mogu vidjeti živi rakovi jer se tako lakše prodaju. T N

d) Crveni su koralji danas zaštićeni jer su izlovljavani za mamac za ribolov. T N

Izaberi i ispravi jednu netočnu tvrdnju.

____________________________________________________________________________________

Ugroženi su organizmi koralji, izlovljavaju se za ukrase. Nedopušten je način lova

kočarenjem, korištenjem gustih mreža, jer ugrožava organizme morskoga dna,

spužve, ribe i dr.

c) jer se tako osigurava da budu svježi kad se pripremaju za jelo

92

Onečišćenje i zaštita mora i voda na kopnu

1. Pročitaj sljedeći tekst, a zatim dopuni rečenicu pojmom koji nedostaje.

Sluz algi smeta ribama za disanje. Razgradnja sluzi pomoću bakterija troši mnogo kisika koji nedostaje drugim organizmima. Onečišćenja mogu izazvati pomor riba i drugih organizama.

Opisana pojava jest ________________________________________.

2. a) Osmisli jednostavan pokus kojim bi dokazala/dokazao prisutnost soli u vodi.

b) Nacrtaj jednostavan pribor za njegovo korištenje. Opiši postupak.

Postupak:

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

c) Gdje se taj postupak može upotrijebiti u svakodnevnom životu?

__________________________________________________________________________________ Taj se postupak rabi i u svakodnevnome životu za dobivanje morske soli.

cvjetanje mora

Napomena: Još jednostavniji postupak je ispariti kap vodene otopine soli

na predmetnom staklu držeći ga drvenom hvataljkom.

93

3. Razvrstaj slova ispred pojmova na crte tako da stupnju onečišćenja vode pridružiš organizme koji žive u njoj.

I. stupanj – posve čiste vode _____ a) pijavica, papučica

II. stupanj – umjereno onečišćene vode _____ b) šaran, grgeč

III. stupanj – onečišćene vode _____ c) pastrva, virnjak

IV. stupanj – vrlo mutne i onečišćene vode _____ d) bakterije

Zaključi zašto je korisno poznavati vrste organizama koje žive u vodi određenoga stupnja onečišćenja.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

4. Navedi nekoliko primjera iz svakodnevnoga života koji pokazuju racionalnu potrošnju vode.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

5. Napiši nekoliko primjera kako svaki pojedinac može utjecati na čuvanje i zaštitu mora i kopnenih voda.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

6. Navedi nazive načina pročišćavanja vode:

____________________________________ bakterije razgrađuju organske tvari u vodi

____________________________________ kemijskim se sredstvima uništavaju štetni organizmi

____________________________________ uklanjaju se krute čestice iz vode

7. Objasni što je samopročišćivanje vode.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

cvjetanje mora

c

b

a

d

Možemo zaključiti da pojavnost određenih vrsta, tzv. bioindikatora čistoće vode može biti prirodni pokazatelj stupnja čistoće vode te ćemo se u skladu s tom spoznajom ponašati (npr. nećemo piti, a možda se ni kupati u vodi u kojoj je pronađen neki od organizama koji pokazuje viši stupanj zagađenosti.)

tuširanje umjesto kupanja, zatvaranje slavina dok četkamo zube, provjeriti jesu li

slavine ispravne (da ne kapaju)

Na zaštitu mora i kopnenih voda možemo utjecati tako da poštujemo zakon o lovu

i ribolovu, da nastojimo naučiti više o zaštićenim organizmima u moru i vodama na

kopnu, da ne zagađujemo okoliš, odvajamo otpad...

biološko pročišćavanje voda

kemijsko pročišćavanje voda

mehaničko pročišćavanje voda

Samopročišćavanje vode jest prirodni proces mehaničkoga i biološkoga pročišćavanja

vode u prirodi. To je polagan proces pa nije dostatan za pročišćavanje voda.

94

5. Životne zajednice travnjaka i oranica

Rasprostranjenost travnjaka i oranica u Hrvatskoj

1. Napiši nazive vrsta travnatih površina:

__________________________________ travnate površine obrasle zeljastim biljkama

_________________________________________ travnate površine održavane košnjom

___________________________________ travnate površine održavane ispašom stoke

2. Mjeri, promatraj i bilježi u tablicu životne uvjete na odabranom travnjaku ili na oranici tijekom jednoga tjedna. (Poželjno bi bilo usporediti mjerenja u različitim godišnjim dobima, što možeš voditi u bilježnici.)

Životni uvjet 1. dan 2. dan 3. dan 4. dan 5. dan 6. dan 7. dan

količina svjetlosti

temperatura zraka ujutro ili navečer/

podne

strujanje zraka

vrsta i količina oborina

Zaključak:

__________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________.

travnjaci

livade

pašnjaci

Zapažanja su individualna, a ovise i o odabranome staništu.

U zaključku bi se trebalo vidjeti da učenik uočava obilježja travnjaka i specifičnost životnih uvjeta; otvorenost površina daje dosta svjetlosti, oscilacije su temperature velike i danju, ali i tijekom godišnjih doba. Životni se uvjeti mogu usporediti sa životnom zajednicom šume pa će se primijetiti jače strujenje zraka, ali i manje padalina nego u šumi.

95

3. Prikaži skicom postanak travnjaka i oranica od šuma.

4. U jednoj je srednjoj školi provedeno istraživanje kako različite vrste vode utječu na klijavost luka. Rezultate su prikazali grafički.

a) Koja vrsta vode daje najbolje uvjete za klijanje luka? Navedi ostale vrste vode onim redom kojim se smanjuju povoljni uvjeti za klijavost luka u njima.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) Koja je vrsta vode dala najslabije rezultate postotka klijavosti?

___________________________________________________________________________________

Klijavost luka (%) u različitim vrstama vode

Klija

vost

/%

Vrijeme/h

ionizirana voda

izvorska voda

destilirana voda

voda iz jezera

voda filtrirana reverznom osmozom

voda iz slavine

voda iz slavine

Voda filtrirana reverznom osmozom daje najbolje uvjete za klijanje luka, a zatim slijede ionizirana voda,

destilirana voda, izvorska voda (daje prvo ujednačeno niske, a tek nakon dužega stajanja daje dobre

rezultate), voda iz jezera (nakon dužega stajanja daje mnogo bolje rezultate), voda iz slavine.

šuma

šiakra

primorje

kontinent trevnjak

makija

garig

kamenjar

košnja livada

ispaša pašnjak

grmlješiakra

96

5. Opiši prilagodbe zelenog konjica na život na travnjaku.

_______________________________________________

_______________________________________________

_______________________________________________

_______________________________________________

_______________________________________________

_______________________________________________

6. Promotri fotografiju. Koje prilagodbe trave uočavaš na slici?

____________________________________________

____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

____________________________________________

Zeleni je konjic bojom tijela prilagođen

livadi. Duge noge pogoduju skakanju,

pokrov tijela štiti od isušivanja.

Trave imaju duboko korijenje kojim dopiru

do zaliha vode koje su smještene dublje u

zemlji.

97

Kontinentalni travnjaci

Biljke kontinentalnih travnjaka

1. Nabroji prilagodbe koje su biljkama travnjaka omogućile preživljavanje unatoč redovitom košenju.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Biljkama u desnom stupcu pridruži slova ispred opisa u lijevom stupcu.

a) cvat se sastoji od jezičastih cvjetova

b) cvat je glavica žute boje _______________ maslačak

c) cvat se sastoji od cjevastih i jezičastih cvjetova

d) plod je roška _______________ tratinčica

e) cvat ima vjenčić bijele boje


Na travnjaku ćeš često vidjeti glavice _____________________ i ____________________

djeteline. Korijen djeteline u simbiozi je s ___________________ ___________________

i tako obogaćuju spoj _________________ spojevima. Simbioza je odnos

_____________ organizama različitih ________________ u kojem _______________________

______________________________________________________________________________________


a) Trputac je biljka s velikim bijelim cvijetom.

b) Na travnjacima su najčešći uskolisni i širokolisni trputac.

c) Trputac ima cvat u obliku glavice.

d) Trputac je endemska hrvatska biljka.

Duboko korijenje, listovi priljubljeni uz samo tlo, savitljiva stabljika, cvatovi s velikim

brojem cvjetova i mogućnost brzoga obnavljanja biljnih organa.

a, b, d

c, e

bijele

dušikovim

dvaju vrsta

oba imaju koristi.

crvene

dušičnim bakterijama

98

6. Imenuj vrste na fotografijama. Navedi kako se oprašuju i rasprostranjuju.

a) vrsta ____________________________________________________________________________

oprašuje se ______________________________________________________________________

rasprostranjuje se _______________________________________________________________

b) vrsta __________________________________________________________________________

oprašuje se ____________________________________________________________________

rasprostranjuje se _____________________________________________________________

c) vrsta __________________________________________________________________________

oprašuje se __________________________________________________________________

rasprostranjuje se __________________________________________________________

a) c)b)

5. Promotri fotografiju pa opiši osnovna obilježja vrsta koje spadaju u porodicu trava.

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

_____________________________________________________

Biljke iz porodice trava najčešće imaju savitljivu,

člankovitu stabljiku i duge uske listove. Korijen

im ide duboko u tlo kako bi si osigurale dovoljnu

količinu vode. Cvjetovi su im maleni i neugledni te

najčešće skupljeni u cvatove (klas, metlica ili grozd).

Oprašuje ih i rasprostranjuje vjetar.

čičak

kukcima

pomoću životinja i čovjeka (ima kukice kojima se prihvati na dlaku i odjeću)

maslačak

kukcima

vjetrom (roška)

obična trava

vjetrom

vjetrom

99

7. Što misliš, zašto su trave jedna od najrasprostranjenijih biljnih porodica na svijetu?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Livadna kadulja biljka je bijelih cvjetova. Prilagođena je oprašivanju vjetrom. Siromašna je eteričnim uljima. Može se konzumirati kao začin. Blizak joj je srodnik pomorska kadulja.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

9. Biljkama u desnom stupcu pridruži slova ispred opisa u lijevom stupcu.

a) člankovita stabljika _____ divlja mrkva

b) gomoljasti korijen _____ vodopija

c) cvat u obliku štitića _____ preslica

d) svijetloplavi cvijet _____ kaćun

10. Što bi se dogodilo s biljkama travnjaka kad bi se ljudi prestali baviti poljoprivredom?

___________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

Trave su jedna od najrasprostranjenijih biljnih porodica jer se lako razmnožavaju.

Svaka trava stvara velik broj cvjetova koji se oprašuju i rasprostranjuju

vjetrom. Kad dospiju na tlo, lako se razviju jer ne zahtijevaju posebne životne

uvjete.

Livadna je kadulja biljka ljubičastih cvjetova. Prilagođena je oprašivanju

kukcima. Bogata je eteričnim uljima. Blizak joj je srodnik primorska kadulja.

Ako se ljudi prestanu baviti poljoprivredom i održavanjem travnjaka,

biljke travnjaka će nestati jer su travnjaci staništa koje je načinio

čovjek. Neodržavanjem travnjaka pojavit će se grmolike vrste, a daljnjim

neodržavanjem i uz određeni protok vremena i šumarci te na kraju šume.

c

d

a

b

obična trava

vjetrom

vjetrom

100

Životinje kontinentalnih travnjaka

1. Životinjama u desnom stupcu pridruži slova s opisima u lijevome stupcu.

a) bojom tijela oponaša boju trave ________ leptiri

b) bojom tijela upozorava ostale da je otrovan ________ skakavci

c) boja im ovisi o ljuskicama na krilima ________ bumbari

2. Cvjetni pauk ponekad može pojesti i bumbara. Kako lovi svoj plijen?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Objasni ulogu i važnost kukaca za preživljavanje biljaka.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4. Imenuj člankonošce prikazane na fotografijama.

a) b) c) d) e)

a) ___________________________________________________________

b) ___________________________________________________________

c) ___________________________________________________________

d) ___________________________________________________________

e) ___________________________________________________________

c

a

b

Cvjetni pauk bojom svoga tijela obično odgovara boji latica cvijeta na kojemu se

nalazi. Kad kukci dolaze na cvijet, jako ga teško uoče i tada ih on napadne. Cvjetni

pauk, kao i svi pauci, ima kliješta kojima može ugristi plijen i ubrizgati mu svoj otrov.

Kukci imaju jako važnu ulogu u razmnožavanju i rasprostranjivanju biljaka. S

obzirom da se biljke ne kreću, kukci su ti koji prenose pelud s cvijeta na cvijet i

tako omogućavaju razmnožavanje. Vrlo često kukci pomažu i u rasprostranjivanju

sjemenki te tako pomažu biljkama u zauzimanju novih područja.

skakavac

lastin rep

danje paunče

bumbar

cvjetni pauk

101


Na travnjaku ćemo često naći i gmazove. Najčešće su to dva guštera

__________________________ i ________________________. Izgledom su vrlo

različiti, no hrane se jednako: ____________________, _____________________

i ________________________. Kao i svi gušteri, u opasnosti mogu odbaciti

_______________________. Obje su vrste ___________________ zakonom.

e)

6. Promotri fotografiju i opiši kako se krtica prilagodila na život pod zemljom.

___________________________________________________________

___________________________________________________________

___________________________________________________________

___________________________________________________________

___________________________________________________________

7. Poljska ševa je jedna od ptica koja gnijezdo svija na tlu. Koje su prednosti, a koje opasnosti kad se gnijezdi na tlu? Na što sve treba pripaziti?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


Škanjac je wslab lovac. Gnijezdi se u središtu šume, na visokim mjestima. Hrani se kukcima i manjim sisavcima. Ima slab vid. Spor je i loš letač. Sokolovi i orlovi njegovi su bliski srodnici.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

sljepić zelembać

kukcima paucima

gujavicama

rep zaštićene

Prednji su joj udovi kratki i zbijeni poput malih lopata. Na

vrhovima prstiju ima snažne kandže koje joj pomažu u

probijanju tunela. Vid joj je zakržljao. Hrani se kukcima,

ličinkama i gujavicama koje žive u tlu.

Prednosti gniježđenja na tlu: lakše je prikupiti materijal i saviti gnijezdo, lakše je

prikupiti hranu, mladi ne mogu ispasti iz gnijezda.

Mane gniježđenja na tlu: laka meta raznim grabežljivcima.

Škanjac mišar izvrstan je lovac. Gnijezdi se na rubu šume, na visokim mjestima.

Hrani se pticama i manjim sisavcima. Ima oštar vid. Brz je i izvrstan letač.

102


a) hrani se kukcima ____ gujavica

b) hrani se sjemenkama, voćem i gujavicama ____ bumbar

c) hrani se cvjetnim nektarom ____ poljski miš

d) hrani se kukcima, njihovim ličinkama i gujavicama ____ cvjetni pauk

e) hrani se uginulim organizmima ____ krtica

10. Promisli o načinu života gujavica, prehrani i načinu na koji dišu. Zašto su gujavice dobri pokazatelji uvjeta u okolišu?

_________________________________________________

_________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

e

c

b

a

d

Gujavice dišu kožom, žive u podzemnim

tunelima koje same kopaju i hrane se uginulim

organizmima, lišćem i zemljom. S obzirom da

uzimaju tvari kroz kožu i hrane se zemljom,

unose veliku količinu tvari u svoj organizam.

Ako se nalaze u okolišu koji je zagađen, vrlo

brzo će se i brojnost jedinki u populaciji gujavica

promijeniti.

103

Primorski travnjaci

Biljke primorskih travnjaka

1. Koje su prilagodbe razvile biljke primorskih travnjaka na sušne uvjete?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Biljkama u lijevom stupcu pridruži odgovarajuća slova ispred opisa u desnom stupcu.

kadulja ____ a) siva stabljika i žuti cvjetovi

smilje ____ b) jastučasta biljka sitnih ružičastih cvjetića

majčina dušica ____ c) veže dušik iz zraka u kvržice na korijenju

zvjezdasta djetelina ____ d) sudjeluje u pošumljavanju krša


Ljekovita kadulja ima cvijet prilagođen za oprašivanje:

a) vjetrom

b) leptirima

c) pčelama

d) pticama.

4. Koja je uloga bijelih dlačica na biljkama primorskih travnjaka?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

d

listovi u obliku rozete, bijele dlačice na listovima, uski listovi, mirovanje u ljetnim

mjesecima, eterična ulja

a

b

c

da spriječe pregrijavanje biljke i otpuštanje prevelike količine vode iz listova

104


Koja je najbrojnija biljna zajednica primorskih travnjaka?

a) kadulja

b) djetelina

c) trave

d) grmovi

6. Promotri fotografije pa na crte napiši naziv biljke i način njezina oprašivanja.

___________________, __________________, ___________________, ___________________.

_____________________ _______________________ ____________________ ____________________

_____________________ _______________________ ____________________ ____________________

7. Koja je uloga eteričnih ulja u biljkama na primorskim travnjacima?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

8. Kako pesticidi utječu na prirodnu ravnotežu na travnjacima?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

uskolisni trputac

kukcima

Sprečavaju pretjeran gubitak vode jer ulja sprečavaju da voda ispari iz biljke.

Pesticidi uništavaju kukce koji oprašuju biljke i tako ugibaju vrlo važni članovi

hranidbenih lanaca na travnjacima.

trave

vjetrom

kadulja

pčelama

zvjezdasta djetelina

kukcima

105

9. Promotri navedene članove hranidbenoga lanca pa ih strelicama poveži tako da budu zastupljeni svi članovi lanca od proizvođača do predatora.

zvjezdasta djetelina krtica

rovac vjetruša

uskolisni trputac bogomoljka sokol

gujavica

a) Može li se napraviti više lanaca?

__________________________________________________________________________________

b) Tko su proizvođači u tim lancima?

__________________________________________________________________________________

c) Koje bi vrste u tom lancu po brojnosti trebale biti najmanje zastupljene?

__________________________________________________________________________________

Životinje primorskih travnjaka

1. Životinjama u lijevome stupcu pridruži odgovarajuće slovo ispred opisa u desnome.

bogomoljka ____ a) grabežljiv kukac bojom prilagođen okolišu

rovac ____ b) hrane se nektarom i proizvode med

pčele ____ c) oprašuju biljke, a svoje nastambe grade ispod zemlje

bumbari ____ d) živi ispod zemlje hraneći se korijenjem biljaka

može

zvjezdasta djetelina i uskolisni trputac

vjetruša i sokol

a

d

b

c

106

2. Imenuj kukce prikazane na fotografijama.

a) ________________________________ b) ________________________________

c) ________________________________ d) ________________________________

e) ________________________________

3. Koja je uloga gujavice u hranidbenoj mreži travnjaka?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4. Nabroji neke zaštićene vrste leptira koje žive na primorskim travnjacima.

a) Imenuj leptire prikazane na fotografijama.

a) b) c) d) e)

_____________________ _______________________ ____________________ ____________________

b) Čime se hrane leptiri?

__________________________________________________________________________________

leptir livadni plavac

bubamara

pčele

Gujavica se hrani mrtvim organskim biljnim materijalom.

prugasto jedarce žućak lastin rep danje paunče

cvjetnim sokom

bogomoljka

bumbar

107

c) Zašto leptire ne možemo vidjeti za kišnoga vremena?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

5. Koje prilagodbe imaju razvijene ptice grabljivice za način ishrane?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. U koje se ptice ubraja vjetruša?

a) u vrapčarke b) u sokole c) u pjevice d) u močvarice

7. Kako gubitak jednoga člana hranidbenog lanca može utjecati na prirodnu ravnotežu na travnjaku?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

8. Koji od navedenih kukaca žive u zadrugama? Zaokruži ih.

pčele bogomoljke leptiri

mravi bumbari


Mravlje se nastambe zovu _______________________, a pčelinje ___________________.

Gujavice su korisne životinje jer _____________________ zemlju. One se ubrajaju u

potrošače ________________________ ______________________ u hranidbenom lancu.

Zato što bi im se krila smočila i ne bi mogli letjeti. Leptiri izlaze samo za sunčanog

vremena.

oštar i zakrivljen kljun, oštre pandže, dobar vid

Povećava se broj njegove hrane (plijena), a smanjuje se broj njegova predatora.

mravinjaci košnice

rahle (prozračuju)

prvoga reda

108

Biljke i životinje oranica

1. Imenuj vrste biljaka koje prepoznaješ na fotografijama.

__________________________ _________________________ ___________________________

__________________________ _________________________

2. Opisu pridruži naziv vrste životinja na oranicama.

Dok jede, simpatično drži šapicama klasje i trpa sjemenke u usta praveći vrećice u obrazima.

__________________________________________________________________________________

Crnosmeđim je šarama perja prilagođena bojama staništa.

__________________________________________________________________________________

Vrlo lijepoga perja, meta je lovcima.

__________________________________________________________________________________

Njezine prilagodbe čine lopataste prednje noge, okruglasta glava s njuškom poput rila i valjkasto tijelo.

__________________________________________________________________________________

pšenica

ječam

poljski hrčak

prepelica

fazan

krtica

zob

kukuruz djetelina

109

3. Zaokruži tvrdnju koja se odnosi na korove.

a) Nisu poželjni jer usporavaju rast biljaka.b) Imaju prilagodbe kao što je jak korijen ili jaka stabljika.c) Teško ih je iskorijeniti.d) Svi su odgovori točni.e) Nijedan odgovor nije točan.

4. a) Na crtu napiši slovo uz fotografiju na kojoj prepoznaješ korove.

Korovi su: _______________________________________________________________.

b) Uz pomoć fotografija iz 4. a) i opisa imenuj korovne vrste:

• bijelih ili ružičastih cvjetova trubastog oblika __________________________________

• pelud njezinih grozdastih cvatova raznosi se nekoliko stotina kilometara

daleko __________________________________

• prepoznaje se po izrazito plavim cvjetovima __________________________________

• ugrožena biljka učestalim obrađivanjem tla ___________________________________.

a) b) c)

d) e) f)

b, c, d, e

slak

ambrozija

različak

kukolj

110

Povezanost organizama na travnjacima i oranicama

1. Promisli i pojasni razliku između hranidbenoga lanca i hranidbene mreže.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Pojmovima u desnom stupcu pridruži slova ispred opisa u lijevom stupcu.

a) procesom fotosinteze Sunčevu energiju pretvaraju u kemijsku ______ potrošači

b) iz uginulih organizama oslobađaju vodu, ugljikov dioksid i minerale ______ proizvođači

c) uzimaju gotovu hranu iz okoliša ______ razlagači

3. Crtežom prikaži proces fotosinteze.

Hranidbeni je lanac jednostavni prikaz puta hrane od proizvođača do niza

potrošača. Organizmi mogu biti članovi nekoliko hranidbenih lanca i zbog toga se

prikaz hranidbenih odnosa nekada vidi kao mreža.

c

ab

fotosinteza

voda

ugljikov dioksid

Sunčeva svjetlost

kisik

šećer

111





5. Među navedenim vrstama zelenom bojom oboji proizvođače, žutom bojom potrošače prvoga reda, crvenom bojom potrošače viših redova, a plavom razlagače.

gujavica vjetruša bumbar bogomoljka

bijela pastirica livadni plavac rovac

krtica maslačak poljska ševa smilje

bakterije djetelina livadna kadulja

6. Koristeći se organizmima travnjaka po svom izboru, sastavi hranidbenu mrežu.

djetelina

bumbar

pčela

kaćun

kadulja

mrav

tratinčica

maslačak

gujavica

divlja mrkvatrputac

cvjetni pauk

zelembać

112

Iskorištavanje i zaštita travnjaka i oranica

1. Pročitaj još jednom priču o velikom livadnom plavcu na str. 157. u udžbeniku.

Što ugrožava opstanak vrste velikoga livadnog plavca? Što se može učiniti da livadni plavac opstane?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

2. Prepoznaješ li jestive i ljekovite biljke travnjaka? Na crte ispod fotografija napiši njihove nazive.

___________________________ __________________________ ___________________________

__________________________ _________________________

Livadni je plavac leptir ugrožen zbog specifičnih uvjeta potrebnih za njegov

razvoj; složen je razvojni put; ženka polaže jaja na mlade zelene cvatove

ljekovite krvare. U njegovu razvoju važnu ulogu imaju mravi roda Myrmica koji

se hrane njezinim sokom pa je odnose u svoj mravinjak. Ličinke mrava postaju

njezina hrana. Samo jedna gusjenica stane u jedan mravinjak.

trputac maslačak vodopija

ljekovita kaduljalivadna kadulja

113

3. Napiši kratku priču kako se čuva sijeno tako da upotrijebiš sljedeće pojmove: siliranje, bale, plastovi, sjenici, silosi, silaža.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) Insekticidi su vrsta pesticida. T N

b) Umjetnim se gnojivom nije potrebno koristiti jer ima dosta prirodnoga stajskog gnojiva. T N

c) Tlo oranica zasađenih jednom kulturom oskudnije je određenim mineralima. T N

d) Jedan od oblika zaštite travnjaka jest pravovremena košnja. T N

Ispravno napiši netočnu tvdnju.

__________________________________________________________________________________

5. Razmisli i napiši u tablicu koje su prednosti i nedostatci korištenja pesticidima i umjetnim gnojivima za biološku raznolikost travnjaka i oranica te zdravlje ljudi.

Prednosti uporabe pesticida i umjetnih gnojiva

Nedostatci uporabe pesticida i umjetnih gnojiva

Sijeno se sprema u sjenike ili na otvorenome u plastovima. Sijeno se može

silirati - spremati u silose. Stješnjava se u bale i omata plastičnim folijama.

b) Potrebno je gnojiti i umjetnim gnojivom jer je premalo prirodnoga stajskog gnojiva.

Uništava štetnike na travnjacima i

oranicama.

Poboljšava rast biljaka.

Nestručnim korištenjem šteti

biljkama i ljudima.

Može utjecati na smanjenje biološke

raznolikosti.

Ako dospije u podzemne vode, šteti

okolišu.

115

PRILOG 1 Zaštićene biljne i životinjske vrste – uz 1. zadatak na 50. str.

Documents

Biljana Agić • Ana Lopac Groš • Ozrenka Meštrović • Tanja ...¡afran visibaba 14 4. Zaokruži slovo ispred dviju točnih tvrdnji. a) Mahovine često možemo naći na osunčanom