If you can't read please download the document
Upload
darkopolsek
View
241
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
1/18
Stuart Hall roen je 1932. u Kingstonu na Jamajci. Jedan je od oevautemeljitelja kulturalnih studija. Od 1968. do 1979. radi kao ravnatelj Cen-
tra za suvremene kulturalne studije u Birminghamu, a nakon toga prelazi
na Open University gdje predaje do odlaska u mirovinu 1997. Zasluan
je za ulazak Marxa, Gramscija i Althussera u obzore kulturalnih studija
te se kroz svoj znanstveni rad zalagao protiv thatcherizma i reaganizma.
Kasnije se bavio pitanjima identiteta, rasnih odnosa, multikulturalnosti i
politikom razlike. Smatrao je da je kultura bojinica, odnosno podrujesukoba, te da kulturalni studiji uz teorijski rad moraju ukljuivati i poli-
tiki aktivizam. Objavio je velik broj lanaka, zbornika i knjiga u koau-
torstvu. O Hallu je 2002. izala monografija Chrisa Rojeka u biblioteci
Key Contemporary Thinkers Polity Pressa. Na hrvatskom mu je dostu-
pan tekst Kulturalni studiji i njihovo teorijsko nasljee, Quorum, 1/2001.
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
2/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
3/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
4/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
5/18
8
radnike i opasne klase ivjele bez potpore te fine razlike na koju su
reformatori tako gorljivo eljeli svratiti pozornost (to je bila koliko moralna i
ekonomska, toliko i kulturalna razlika, i velik je dio zakonodavstva i propisabio zasnovan s namjerom da je izravno nadzire), neka su podruja kroz dugo
razdoblje ouvala gotovo neprobojan karakter enklave. Bilo je potrebno gotovo
itavo stoljee prije no to su predstavnici reda i zakona nova policija
postigli meu njima neto to bi bilo barem nalik na zakonsko ili obiajno
uporite. No ipak, istovremeno je proboj u kulturu radnikih masa i urbane
sirotinje bio sve dublji i sustavniji, sve sustavnije obrazovni i reformatorski,
i to u ovom razdoblju vie no u bilo kojem nakon njega.Jedna od glavnih potekoa koje stoje na putu odgovarajuoj periodizaciji popu-
larne kulture temeljita je preobrazba kulture najniih klasa do koje dolazi negdje
izmeu 1880. i 1920. godine. itave povijesti o ovome razdoblju tek imaju biti
napisane. Ali, iako vjerojatno postoje i mnoge stvari koje nisu sasma tone, ini
mi se da je lanak Garetha Stedmana Jonesa o Ponovnom stvaranju engleske
radnike klase u ovom razdoblju, usmjerio nau panju na neto fundamen-
talno i kvalitativno drugaije i vano. Bilo je to razdoblje duboke strukturne
promjene. to ga vie promatramo, postajemo sve uvjereniji da negdje u tom
razdoblju lei matrica imbenika i problema iz kojih proizlaze kako naapovi-
jest, tako i nae osobite dvojbe. Sve se mijenja ne dolazi samo do promjena
u odnosima snaga, nego i do uspostavljanja podruja same politike borbe. Nije
sluajno da je toliko karakteristinih oblika onoga to danas smatramo tradi-
cionalnom popularnom kulturom proizilo iz tog razdoblja ili ba u njemuzadobilo svoj osobit moderni oblik. to je uinjeno za 1790-te i 1840-te ili za
18. stoljee, potrebno je sada temeljito uiniti i za razdoblje koje bismo mogli
nazvati socijalnom imperijalistikom krizom.
to se popularne kulture tie, temeljni zakljuak do kojega smo ranije doli vri-
jedi bez ostatka i za ovo razdoblje. Nije mogue pronai odvojeni, autonomni,
autentini sloj kulture radnike klase. Velik je dio najneposrednijih oblika
popularne rekreacije, na primjer, zasien popularnim imperijalizmom. Moemo
>Stuart Hall
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
6/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
7/18
10
snagom da predstavlja klasu po sebi u njezinu najtradicionalnijem obliku. Komadi
je to povijesti popularne kulture koji je i vie nego vrijedan odgonetavanja.
Naravno, to se ne mo
e zapoeti raditi a da se ne progovori o mnogim stvarimakoje obino u raspravi o kulturi ne igraju nikakvu ulogu. One jednako imaju
veze s rekonstrukcijom kapitala, pojavljivanjem kolektivizma i oblikovanjem nove
vrste obrazovnog stanja, koliko i s rekreacijom, plesom i popularnom glazbom.
Kao podruje ozbiljnoga povijesnog djelovanja, prouavanje je popularne kulture
poput prouavanja povijesti rada i njegovih institucija. Pokazati zanimanje za nju
znai ublaiti golemi raskorak, uoiti bitan propust. No, na koncu, ono donosi
najvie rezultata kada ga se gleda u odnosu na openitiju, iru povijest.Odabirem razdoblje od 1880-ih do 1920-ih jer je ono jedan od oglednih slua-
jeva iznova oivljenog interesa za popularnu kulturu. Bez pokuaja da na bilo
koji nain oklevetam vaan povijesni rad koji je o ranijim razdobljima ve
napravljen ili to tek treba biti, vjerujem da emo se s veinom pravih potekoa
(kako teorijskih, tako i empirijskih) susresti tek kada zaponemo pomno proua-
vanje popularne kulture u razdoblju koje poinje nalikovati na ovo u kojemu
sada ivimo, koje postavlja jednake interpretativne probleme kao i nae, i koje
je upueno u nae vlastito vienje suvremenih pitanja. Sumnjiav sam prema
takvoj vrsti interesa za popularnu kulturu koja se zaustavlja na otprilike istoj
toki kao i propadanje artizma. Nije sluajno to tek nekolicinu nas zanima
popularna kultura 1930-ih godina. Sumnjam da postoji neto osobito nezgodno,
posebno za socijaliste, u nepojavljivanju militantne, radikalne, zrele kulture
radnike klase u 1930-ima kada je, iskreno govorei, veina nas oekivala dae se pojaviti. S toke gledita isto herojske ili autonomne popularne kul-
ture, 1930-te su bile prilino jalovo razdoblje. Ta se jalovost (jednako kao i
ranije neoekivano bogatstvo i raznolikost) ne moe objasniti gledajui samo
izsamepopularne kulture.
Moramo sada progovoriti ne samo o prijekidima i kvalitativnoj promjeni, nego
i o vrlo dubokom raskidu, posebice u popularnoj kulturi poslijeratnog razdoblja.
Ovdje se ne radi samo o promjeni u kulturalnim odnosima izmeu klasa, nego
>Stuart Hall
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
8/18
11
i o promijenjenim vezama izmeu ljudi i koncentracije te ekspanzije novoga
kulturnog aparata. No, bi li se sada uope moglo ozbiljno krenuti s pisanjem
povijesti popularne kulture bez da se uzme u obzir monopolizacija kulturnihindustrija na podlozi temeljite tehnoloke revolucije (nije ni potrebno naglaa-
vati da nijedna temeljita tehnoloka revolucija nikada nije isto tehnika)?
Napisati povijest kulture najirih drutvenih klasa iskljuivo iz njihove unutarnje
pozicije, bez razumijevanja naina na koje su one trajno povezane s institucijama
dominantne kulturalne produkcije, znai ne ivjeti u 20. stoljeu. Poenta je, to
se 20. stoljea tie, sasvim jasna. Vjerujem da isto vrijedi i za 19. i za 18. stoljee.
Eto, toliko o nekim problemima periodizacije.
Nadalje, elio bih rei neto o popularnom. Ovaj pojam moe imati mnotvo
znaenja, no nisu sva upotrebljiva. Uzmimo, dakle, ono najuobiajenije: stvari
se nazivaju popularnima jer ih mase ljudi sluaju, kupuju, itaju, konzumiraju
i, ini se, bez ogranienja u njima uivaju. To je trite komercijalne definicije
pojma: ono koje u sredite zanimanja uvodi socijaliste, i s punim je pravom
dovedeno u vezu s manipulacijom i propadanjem kulture puka. Na neki nain,
ovo je znaenje izravna suprotnost smislu u kojem sam ranije koristio ovu rije.
Imam, dodue, dva problema koji su, ma kako to nezadovoljavajue zvualo,
gotovo sasma osloboeni ovoga znaenja.
Kao prvo, ako je istina da u 20. stoljeu vrlo velik broj ljudi zaista konzumira
i uiva u kulturalnim proizvodima nae moderne kulturne industrije, iz toga
slijedi da znatan broj radnih ljudi mora biti ukljuen u publiku kojoj su tiproizvodi namijenjeni. Ako su oblici i veze o kojima ovisi sudjelovanje u ovoj
vrsti komercijalno osigurane kulture potpuno manipulativni i poniavajui,
onda i sami ljudi koji ih konzumiraju i u njima uivaju moraju biti ili ponieni
tim aktivnostima, ili moraju ivjeti u permanentnom stanju lane svijesti. Oni
moraju biti kulturalni papci koji ne vide da je ono ime ihopaju osuvremenjeni
oblik opijuma za narod. Zbog takvog se miljenja moemo osjeati dobro, pris-
tojno i samozadovoljno zbog kleveta upuenih agentima masovne manipulacije
K., I/2, studeni 2003.
Biljeke uz dekonstruiranje popularnog
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
9/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
10/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
11/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
12/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
13/18
16
odnosi snaga koji oblikuju podruje kulture, odnosno pitanje kulturalne borbe
i njezinih mnogih oblika. U sreditu je njezine panje odnos izmeu kulture i
pitanja hegemonije.Ono to nas se u ovoj definiciji tie nije pitanje autentinosti ili organske
cjelovitosti popularne kulture. Zapravo, ona priznaje da e u ovom smislu gotovo
svi kulturalni oblici biti proturjeni, sastavljeni od antagonistinih i nestabilnih
elemenata. Znaenje kulturalnoga obrasca i njegova mjesta ili pozicije u podruju
kulture nije upisano u njezin oblik, niti je njegov poloaj uvren za sva vre-
mena. Ovogodinji radikalni simbol ili slogan bit e neutraliziran i ve e sljedee
godine postati moda, a godinu nakon objekt duboke kulturalne nostalgije. Nekibuntovni folk pjeva dananjice ve e sutra zavriti na naslovnici Observera.
Znaenje kulturalnog simbola djelomice je zadano socijalnim podrujem u koje
je potonji ukljuen, obiajima s kojima se podudara i koje unutar kojih odjekuje.
Ono to je bitno nisu stvarni ili povijesno fiksirani objekti kulture, nego stanje
igre u kulturalnim odnosima: recimo to bez uvijanja i na najjednostavniji nain
vana je klasna borba unutar i oko kulture.
Gotovo e nas svaki utvren inventar izdati. Je li roman buroaski oblik?
Odgovor moe biti samo povijesno provizoran: kada? koji romani? za koga?
pod kojim uvjetima?
Ono to je veliki marksistiki teoretiar jezika koji je pisao pod imenom
Voloinov2jednom rekao o znaku kao kljunom elementu svih oznaiteljskih
praksi, stoji i za kulturalne obrasce:
Klasa se ne podudara sa znakovnom zajednicom, to jest s () ukupnou koris-
nika istoga niza znakova u ideolokoj komunikaciji. Tako e razliite klase koris-
titi jedan te isti jezik. Slijedom toga, u svakom se ideolokom znaku kriaju
razliito usmjereni naglasci. Znak postaje arenom klasne borbe. () Znak
zadrava svoju ivotnost, pokretljivost i sposobnost za daljnji razvoj upravo
>Stuart Hall
2Rije je, naravno, o Mihailu Bahtinu, koji je neka od svojih djela izdao pod imenima svojih
prijatelja V. N. Voloinova i P. N. Medvedeva. (Nap. prev.)
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
14/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
15/18
18
nainom na koji se elemente meusobno povezivalo ili artikuliralo. Ovi
aranmani u nacionalnoj popularnoj kulturi nemaju vrst ni ucrtan poloaj, a
jo manje znaenje koje se, nepromijenjeno, prenosi plimom povijesne tradicije.Ne samo da elementi tradicije mogu biti preinaeni tako da vezuju razliite
obiaje i stajalita te preuzimaju nova znaenja i vanosti, nego esto dolazi i
do sluaja gdje kulturalna borba u svom najotrijem obliku proizlazi ba iz toke
gdje se razliite, suprotne tradicije susreu i isprepleu. One tee odvajanju kul-
turalnih obrazaca od tradicija u koje su usaeni i davanju novoga kulturalnog
odjeka ili naglaska tim obrascima.
Tradicije nisu uvrene jednom i zauvijek: svakako ne ni u jednom univerzal-nom poloaju u odnosu na pojedinu klasu. Kulture, shvaene ne kao odvojen
nain ivota, nego kao nain borbe, neprestance se isprepleu; relevantne
kulturalne borbe proizlaze iz toki presijecanja. Pomislimo samo na naine
pomou kojih u 18. stoljeu odreeni jezik legalnosti, konstitucionalizma i
prava postaje bojno polje na toki presijecanja dviju razliitih tradicija:
tradicije dostojanstva i terora nieg plemstva i tradicija popularne pravde.
Gramsci je, nudei probni odgovor na svoje vlastito pitanje o nainu na koji
izranja kolektivna volja i nainu na koji je preobliena nacionalna popularna
kultura, primijetio:
Vana je kritika kojoj je ovakav ideoloki kompleks izloen od strane prvih
predstavnika nove povijesne faze. Upravo ta kritika omoguuje proces diferen-
cijacije i promjene relativne teine koju su nekad imali sastavni dijelovi starih
ideologija. Ono to je prije bilo sekundarno i podreeno, ak i sporedno,
danas se tretira kao primarno postaje jezgra novoga ideolokog i teorijskog
kompleksa. Stara kolektivna volja rasipa se u svoje proturjene sastavnice od
poetka drutvenog razvoja onih podreenih.
Podruje je to nacionalne popularne kulture i tradicije kao bojnoga polja.
Ovo nam pribavlja upozorenje protiv samoogranienih pristupa popularnoj
kulturi koji, vrednujui tradiciju sami za sebe i tretirajui je na ahistorijski nain,
>Stuart Hall
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
16/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
17/18
7/26/2019 Biljeke Uz Dekonstruiranje Popularnog - Stuart Hall
18/18