Poštarina plaćena n gotovom. Ciena 3 Kune BILOGORA POLITIČKO-PROSVJETNI TJEPNIK

Broj 98. Bjelovar, 24. t ravnja 1943. Godina III.

HRVATSKI UZKRS Pred par dana slavili smo uzkrsnuće Nezavisne Države Hrvatske, slavili smo

10. travanj najveći dan naše poviesti, dan ostvarenja ideie nebrojenih pokoljenja. Da-nas, kada nam još srdea kucaju od radosti, i sreće i ponosa, danas govorimo sa za-nosom uzhićenja o našoj slobodi i nezavisnosti, dana< s neopisivom radošću očeku-jemo. Uzkrs. Dan, kada je uzkrsnuo u svom sjaju Isus Krist Sin Božji i dokazao neprijateljima podmuklim Židovima i lažnim farizejima da je on nosilac i viestnik ideje pravde, istine i ljubavi, nosilac ideje samopriegora i požrlvovanja. Praštati sva-lim krvnicima, umirati na križu i opet praštati to je bilo geslo velikog iSalilejca.

Hrvatski narod vjerovao je u Ni. Pošao je Njegovim stopama, prolazio Gol-gotu tlačen, prezren, prognan, ali nije klonuo. Vjera u Boga u pravdu i poštenje čavala je našim herojima i borcima pouzdanje i snage, kc/om smo pobiedili.

1 danas smo ponosni, jer slavimo uzkrsnuće narodno i državno, slavimo uzkrsnuće Sina Božjega. Hrvatski narod vjerovao je u Boge, vjerovao je, da će po-b'cditi, pošao je Kristovim stopama, pošao je na Kalvariju, uzkrsnuo je i dokazao svojim protivnicima, da se iz krvi i grobova rada sloboda, da iz naših mrtvih boraca i iz njihove prolivene krvi uzkrisuju novi borci — junaci, pobjednici. Danas, kada slavimo uzkrsnuće naše domovine, slavimo i spomen na uzkrsnuće Sina Božjega, šaljemo pozdrave onim našim drugovima i braći, koji su dal:ko od nas, koji ne m:gu ove dane mirno sprovesti zajedno s nama, jer s puškom u ruci brane svoju domovinu, svoju slobodu i oružjem u desnici utvrđuju rciim ideju: Vjeru u Boga, Poglavnika i domovinu. Naša su srdca. i ovih dana s njima mi ih suosjećamo i osjećamo uz sebe želeći im od sveg srdea

„ S R E T A N U Z K R S ! " ĐURO HAJDUKOVIĆ

P r o l j e t n i r a d n a n j i v a m a . ( E . S.)

NAKON VELIKOG PETKA

Kip domovine Gospodnje? leta 1935"

(Izi ciklusa: Drobtinjke pred Jezušekom)

Zemlju je obvila tmica gusta. Tužna je Hrvatska — majka naša. Nema vesda doma hrabrih ustaša. Skriva ih tuda Janka pusta.

O , gda bu došel Vuzem zlati? Gda bu nakon Velikog petka Došel i den meg narodnog svetka, Za kim tak žude vsi pravi Hrvati?

Hrvatska, ti si drobtinjka mala Pred Jt^išekom. Robslvo bu prošlo. Slobode sunce taki nam došlo.

S Poglavnikom sreća dojti mora I gda kucne ta blažena hora, Krepko bum hlihnul: "Jesušek, falal"

Ivan Šestak

Sretan Uskrs Proljeće se opet budi. Zemlja cviećem puni grudi. Ptice opel dolieću Pčele suje po mirisavom cv -ću.

Sveto je to vrieme sada. Kojeg svaki ima rada. Krist uskrsnu baš is groba. Da pomogne ljudskog rob

Is daljine svona svone Duša svaka u molitvi tone. Krista svoga mnogo moli. Kojeg dobra duša svaka voli.

Molitvu mu svetu šapće ona. U daliini tiho svone svona Moli Ga da mir i sreću dade. Da ljudi sretno žive i rade.

Sretan Uskrs svima se želi. Jedan drugom to sad veli. I -Bilogora" želi čitaocima Sretan Uskrs bio svima.

Milan Etinger

Strana 2 "BILOGORA"

Poviestni sastanak Fuh-rera i Ducaa

Zagreb, ti travnju 1943. U danima od 7. d o 10. Ira-

vnja, dakle upravo o godišnjici povicstnih dogada ja od prije dvic godine na Balkanu, sastali su se na važne dogovore l :iihrer njema-čkog Reicha i Duce fašističke Ita-lije, Ihtler i Musolini. Kod dogo-vora. koji su o v a j puta potrajali razmjerno dulje vremena, nalazili su se u pratnji oboj ice glavnih državnika suvremene Europe I stvaralaca novoga poredba u svi-etu, najbliži njihovi suradnici, od-govorni čimbenici u vođenju vanj-ske politike, te glavari glavnih sto-žera jedne i druge savezničke ke vojske. Sastanak je osovinskih državnika proveden nenajavljen širokoj javnosti, bo ja je o njemu doznala tek po izdanom stvarnom saobćenju, koje se načinom prika-zivanja o v o g a poviestnog doga-tako temeljito razlikuje od onoga što je protivnička promičba na tako uzbudljiv način objavl j ivala ' nakon poznatog sastanka u Cltur-chilla i Rossevclta u Casablanci. Sastavljeno posvema u duhu akci je koja je dosad uviek obil ježavala nastojanja obih savezničkih oso-vinskih vlada, ističe i o v o saob-ćenje. da se u obsežnim razgovo-rima govorilo b a b o o občenitome položaju, tako i o svima pitanjima zajedničkoga vođenja rata. Posti-gnuta je puna suglasnost u mjera-ma. koje će se poduzeti na svima područjima. Ftthrer i Duce pono-vno su dali izražaja svojoj i svo-jih naroda čvrstoj odlučnosti, da vode rat totalnom primjenom svih snaga d o konačne pobjede i d o podpunog odstranjenja svake bu-duće opasnosti, boja europskom i afričkom prostoru prieti sa zapa-da i s Iztoka. Zajednički ciljevi, za kojima idu velevlasti osovine, obrana europsbe uljube i prava naroda na slobodu, razvitak i su-radnju, ponovno su ponovno su podkriepljeni. Pobjeda naroda, po-vezanih u trojnom ugovoru osigu-rat će Europi mir, koji će osigu-rati suradnju svih naroda na te-melju njihovih zajedničkih probi-taka i dovesti d o pravedne po-djele gospodarskih dobara svieta. Razgovori između Fiihrera i Ducea k a o i dogovori njihovih suradnika protekli su u duhu velike srda-čnosti.

Važna obaviest predplatnicima

Obavješćujemo pred-platnike da se novine plaćaju unapried i zato sve one koji su zaostali plaćanjem pozivamo da predplatu najkasnije do sliedećeg broja podmire.

UPRAVA

Sveta je dužnost svakog Hrvata raditi za procvat domovine

(Proglas gradskog načelnika g. Slavoljuba Kolesarića)

B I E I . O V A R . 24. travnja. Novi gradski načelnik u Bjelovaru g Slavol jub

Kolesarić izdao je prigodom nastupa svoie službe proglas sugrađanima, boji radi abtuclnosti donosimo u cielosti:

Sugradjani i sugradjanke! Imenovan načelnikom grada B je lovar* , po-

zdravljam sve svoie cienjene sugradjane I sugra-djanke najsrdačniie.

Os jećam potrebu, da Vam sc ovim putem obratim s nekoliko rieči. ier držim da imate pravo saznati, kako mislim o pitanjima, boja nas danas najviše zanimaju.

Sviestan sam si velike odgovornosti i težine zadaće, koje sam sc primio. Ali u ovo sudbonosno doba svela je dužnost svakog rodoljuba Hrvala, da prema svojim duševnim i tjelesnim sposobnostima uči-ni sa svoje sirane sve za očuvanje težko stečene slo-bode svog naroda i za procvat domovine.

Stoga sam se o d a z v a o pozivu, da se primim dužnosti načelnika.

Odgovornost i sc ne bojim, a i l jubavi za ovai grad ne može imati nitko više od mene b a o njego-v o g rodjenog sina i č lana starosjedilačke i sada najstarije obitelji grada Bjelovara, za dobrobit , ko-jeg ću rado uložili sve svoje sile.

Mnogo sam razmišljao, babo bi se u današnjim težbim vremenima moglo, što više dobra učiniti za zajednicu, ali uza sve t o i najbolja volja ne če bili dovoljna, ako ne budem naišao na snažnu podporu cjelokupnog gradjanstva, jer meni samome ne če bili moguće uspješno izvršiti glavnije zadaće koje se u ovo izvanredno doba nameću gradskom poglavarstvu, a to su:<Ja ne bi smjelo biti u gradu gladnifi, gotifi i bosih, kao i bližnjega, koji nema krova nad glavom, a cd oviti zadaća opet je najglavnija ona prva: prehrana.

Gradsko poglavarstvo ne može naravno utjecati na boličinu živežnih namirnica, bo je se u okviru državnog gospodarstva dodieljuje gradu Bjelovaru, ali o n o može i mora prvo: strogo pazili da od do-dieljene količine svatko dobije razmjerno jednaki dio i drugo: da izkoristi svaki kamadić za obradbu pri-kladnog zemljišta. Osim toga nastojat ć e gradsko poglavarstvo proširiti svoie vlastito gospodarstvo u korist zajednice, osobi to onih nainotrebnijih. Napokon molim svakog tko tko nosiedtiie na području grada bilo kako maleno obradivo zemljište, da ga iz vla-stite pobude obradi ne čekaiući feb, da bude u smi-slu izdanih odredaba na to prisilien.

U savezu sa soomenulim zadaćama jest i pi-tanje prosjačenja i brige oko djece, koja su prepuštena ulici. Novi družtvovni poredab, a još više naša saviest traže, da se o v o bolno pitanje već jednom rieši* Posjačenje je nedostojno čovjeka, a od djece prepu-štene sama sebi, ne mogu postati vriedni članovi liudske zajednice. S toga smatram jednom od mojih najprečih dužnosti, da o v o pitanje odmah v e ć evo ovime pobrenem. Uz malo dobre volie i uz nezna-tnu žrtvu onih boj ima ie Bog d a o dosta, a i onih, boj ima je d a o manje, ali još uvieb više, nego li oni-ma boji nemaju ništa, moći ć e m o o v o brašno djelo bršćansbe ljubavi naprama bližnjemu oživotvoriti na čast i dibu grada Bjelovara. Ia ću u tu svrhu sva-bom građaninu i svaboi samostalnoj građanki, koji stalno borave na području grada Bjelovara, dosta-viti poziv i molbu, da se pismeno obvežu, da ć e u korist ustanove, boju ć e m o nazvati »ZA BLIŽNJEGA«, a bo ja će obuhvatiti cjelokupnu družtvovnu sbrb za potrebne, doprinositi mjesečno stanovitu svotu

novaca — već prema svojim mogućnostima — pa bila to i samo jedna buna.

Pomislile dragi sugrađani i sugrađanke, d a je to što se u tu svrhu o d Vas moli i očebuje, vrlo, vrlo malo naprama žrtvama, ko je su mnogi naši su-narodnjaci podnieli i d n e v n ° podnose u obrani na-šeg doma. da bismo mi ostali mogli mirno živjeti.

Još jedno bolno pitanje postoji, a to je stanbeno pitanje. S gradnjom novih stanbenih zgrada ne mo-že se naravno, iz poznatih razloga računati. G r a d -sko ć e poglavarstvo doduše nastojati u svom djelokrugu, k a o i u sporazumu s ostalim vlastima u gradu, osloboditi jedan dio sada zauzetih prosto-rija. Ali ja ovime molim posjednike većih stanova, da se malo skuče i iz vlastite uvidjavnosti stave grad-skom poglavarstvu na raspolaganje dielove svojih prostorija, koji im nisu neobhodno potrebni i kao što je gore rečeno glede obradivog zemljišta — ne č e -kajući, da budu na to prisiljeni.

Postoje još mnoga druga važna pitanja, bo ja treba riešiti, kao na pr. zmije i repovi pred dućani-ma. Kada je Njemačka mogla ovu nezgodnu poja-vu uklonili, zar to ne bismo mogli i m l ? Ili zar smo mi manje sposobni za t o ? ! Tužimo sc, da nam ne dostaje radna snaga. A koliko dragoc jenog vremena gubimo čekaiući bczposleno satove i satove pred d u ć a n i m a ? Q ? o k a o i sva ostala pitanja, bo ja su već na dnevnom redu i druge, koja ć e vremenom uzbrsnuti, najprije ć e m o temeljilo proučili, a o n d a ć e m o svom energijom pristupiti njihovom rješavanju odnosno nastojati, da budu rješena. Kadbada ć e m o možda i pogriešiti, ali ć e m o biti toliko odvažni, da pogrješbu otvoreno priznamo, te da je odmah iz-pravimo. Ta, svatko tko radi, može pogriešiti. Samo onaj, naravno ne, tko ništa ne radi. Ali su ovi bez-postičari obično najoštriji kritičari, koji znadu samo smetati i rušili, pa su zato oni pravi griešnici.

Da bismo mogli uspješno izvršiti sve poslove, bez hojih ne bi bilo moguće ostvarenje o v d j e u osnovnim crtama izloženih namjera, bit ć e potrebne radne sile, bojima gradsko poglavarstvo ne razpo-laže u dovol jnoj mjeri. S toga molim sve sugradjane i sugradjanke, koji imaju dobru volju i želju sura-djivati u ovim izvanrednim poslovima, napose u ustanovi „ZA BLIŽNJEGA", d a stave svoje s lobodno vrieme gradskom poglavarstvu na razpolaganje bilo posve bezplatno k a o častna služba, bilo uz nagradu.

Na kraju još nešto: Ima ljudi medju nama — hvala Bogu malo — boji ne samo što nisu z a d o -voljni, što ne mogu danas živjeti b a o što su živjeli u mirno doba, nego bi oni htjeli i još bol je živjetL Tabovima bao i onima boji se, izborišćujući posto-jeću nesredjenost u nekim granama života, žele č a k i obogatit i na štetu zajednice, ja se ovime ne obra -ćam, jer nisu vriedni nazivati se Hrvatima. Ia bih s a m o molio one druge nešto malodušne, ali inače dobre i izpravne sugradjane i sugradjanke, da se strpe i nastoje snaći se što bol je u neprilikama, ko je nuždno proživljavamo, jer nije u našoj moći, d a ih uklonimo.

Strpite se dakle još malo, dragi sugradjani i sugradjanke. K o n a č n a pob jeda nije više da leko i onda ć e sve krenuti n a bolje. A d o onda pomažimo si medjusobno i povežimo se što više možemo u dobru za zajednicu i budimo uviek

ZA POGLAVNIKA I DOM — SPREMNI!

G R A D O N A Č E L N I K Slavoljub Kolesarić

pukovnik u m.

Broj 98

Broj 98 "BILOGORA" S t r a n a 3

Ustaški pokret Iz stožera ustaške mladeži

Rad radnih zajednica Nakon dovršenih priprema

radne zajednice ustaške mladeži počele su redovitim radom. Cilj radnih zajednica je mnogostran i svestran. O n e imaju zadaću d a otkrivaju prikrivene talente, usa-vršuju ih i stvaraju sposobne i djelatne mlade radnike u svim pravcima nauke, športa i umjet-nosti.

U nedjelju 1S. IV. održan je u prostorijama političkog stožera sastanak voditelja i učenika pri-padnika radnih zajednica. S ložer-nik M. U. M. Rudolf S m a k otvo-rio je tim sastankom djelatnost radnih zajednica davši osnovne smjernice i prikazavši svrhu do-ličnog djelovanja.

Sl iedećeg dana održan ie pr-vi sastanak: radne zajednice za povijest. Voditelj Dragutin Korč -maroš obrazložio je prisutnima najbolji rad i metode naučnog poviestnog istraživanja. Radna za-jednica za poviesl ne će obrađi-vati pojedine historijske dogodja je tek suhoparno navadjanjem činje-nica odnosno kronološkim nabra-janjem historijskih dogodja ja . — ona će se nasuprot zaustavljati kod pojedinih specijaliteta ocr ta -vajući najzanimljivije dogodja je i obrađujući ih sa svih sirana i sa sa svakog gledišta: historijskog, geopolitičkog, pravnog, kulturno-soci jalnog i t. d. Nadalje im je v o -ditelj razložio teorije podrietla Hrvata: Slavensku, gotsku i iran-sku tezu, ko je su razlaganje pri-sutni pažl j ivo saslušali nakon č e g a se razvila diskusija.

U utorak je održan sastanak radne zajednice za književnost. Sastanak je otvorio Dragutin Korčmaroš, stožerni odjelni upra-vitelj za duhovni odgoj naglasivši svrhu radnih zajednica, a zatim je stručni voditelj radne zajednice

za književnost Ivan Šestak održao predavanje s motom Victora llu-g o a : »Priroda je veličanstveza li-ra, a pjesnik je božansko gudalo" , te d a o pripadnicima radne zajed-nice upute za čitanje i proučava-nje hrvatske književnosti. Podjeđ-no im je iztaknuo svrhu radne zajednice za književnost I d a o im lemu, koju svi pripadnici moraju d o sliedećeg sastanka obraditi.

Radna zajednica za šah odr-žala je sastanak u sriedu pod vod-stvom prof. Miljenka Muhe. Kako je zanimanje za šah medju Ust. mla-deži veliko, to je osnovana i o v a radna zajednica, s ciljem da usavrši pojedine pripadnike koji će kasnije moći zastupali naš grad na državnom prvenstvu list. Mla-deži.

Voditelj im je protumačio po-jedina najosnovnija šahovska o tvo-renja, kojih poznavanje ie neophod-no potrebno da bi se sama igra mogla odvijati sistematski i s us-pjehom.

Na pojedinim sastancima rad-nih zajednica bili su prisutni ta-kodie stožernik d. R, Srnak, slo-žernica gdjica M. Marković i iza-slanica Upr. Zapovj . gdjica Pepa Šaban.

Ostale radne zajednice poči-nju odmah iza Uskrsa; kako i za njih vlada veliki interes, a bro j pripadnika je velik to ć e sigurno i one postignuti cil j i d o podpu-nosti izvršiti svoj zadatak.

Onaj koj i misli, da će a Hr-vatskoj državi živjeti, a židov-skom boljševizmu i Moskvi s l u -žiti mora znati, da će ma s lava pasti.

POGLAVNIK

Hrvatski seljaci na ustaškim skupštinama izjavljuju nepokolebivu

odanost svojoj državi B J E L O V A R , Uskrs 1943.

U križevačkom kotaru je pro-šloga mjeseca i tokom ovoga mje-seca održan niz vrlo uzpjelih usta-ških sastanaka, koji su se u mno-gim mjestima pretvorili u skup-štine. jer su na njima sudjelovale tisuće hrvatskih sel jaka. . I Irvatski seljaci su ne samo na skupštinama nego još i više u nevezanom raz-govoru s ustaškim dulnostnicima i izaslanicima G l a v n o g Ustaškog Slana svuda bez iznimke — što je posve naravno — izjavili, da su nepokolebivi u vjernosti svojoj Ne-zavisnoj Državi Hrvatskoj i usta-škom Poglavniku.

O p a ž e n o je, da hrvatski se-ljaci na svim sastancima i skupšti-nama najoštrije osuđuju nedjela partizanskih odmetnika. Naročito su seljaci u razgovoru osudili ru-šenje i palenie seoskih obćina i školi, ier je to uništavanje obće na-rodne imovine.

R A V E N , 20. travnia Koncem prošloga mjeseca odr-

žana je u našem selu vrlo uzpjela ustaška skupština, na koioi ie pri-sustvovalo preko 2300 ljudi. Skup-štinu ie otvorio tabornik Andro Mušlek i predao rieč logorniku Stjepanu Fištroviću, koji ie prisu-tnima u svom govoru iznio bit Ustaškog pokreta, te niegov izvor iz ustaških načela, koia su plod hrvatske borbe za oslobođenje i čast domovine, a naroči to je izta-knuo sa stvarnim dokazima, kako je podlo i razorno djelovanje od-metnika. Osim njega govorili su još Mato Salaj , S l a v k o Šoštarko i Valent B o c a k Sami seljaci oštro su osudisi nediela odmetnika. Po-slije završenih g o v o r a odpjevane su himne.

Majurec, 20. travnja Istoga dana kada je održana

Ustaška skupština u Ravenu. odr-žan je ustaški poduzdanički sa-stanak u našem selu. Sastanak ie održan u dvorani vatrogasnog doma. Logornik Fišlrović s pobo-čnicima Slavkom Šoštarkom. Va-lentom Bocakom i profesori.nl Vinkom Čekićem razložili su pri-sutnim seljacima ustaška načela, osokolili ih da i unatoč tcžk'm prilikama, u kojima živu. imaiu pouzdanje u Poglavnika i I Irvalsku.

ROV1ŠĆI : . 22. travnja Ustaški logornik iz Križevca

s pobočnicima Bocakom. Ribićem i Kirinom održali su dne I I . t. mi. u našem selu ustaški p o u z d a n i c i sastanak, kojem je prisustvovalo preko 500 seljaka. Sastanak je otvorio ugledni seliak Ivan Vincek iz Rovišća zatim predao rieč lo-gorniku Fištroviću i drugim govor-nicima. Seljaci su pažlj ivo saslu-šali govornike i više puta ili pre-kidali odobravanjem. Sastanak ie završio seljak Ivan Vincek pozva-vši sve prisutne seljake da rade u stališkoj postrojbi Ustaškog po-kreta u hrvatskom savezu seljaka, što su svi prisutni prihvatili.

G J U R G J E V A C . koncem tra-vnja. Prošli mjesec održan je u spomen godišnjice smrti ustaškog mučenika Stipe lavora politički sastanak, koji je bio povezan i sa spomenom staljingradskih žrtava. Sastanak je otvorio, obćinski na-čelnik Stjepan Ferenčić i predao rieč izaslaniku Glavnog ustaškog stana Valentinu Cesarcu, koji ie je prikazao rad i trpljenje muče-nika Stipe lavora. Osim niega =u još govorili izaslanik G. U. S . Adolf Sluniski član hrvatskoj? dr-žavnog sabora, te logornik G' i iro M^toničbi. Sastanku ie prisustvo-va lo o k o 500 seljaka.

P O D L I S T A K

K A R L A K O L E S A R I Ć

Proljeće Došlo je preko noći mlado,

nestašno s burom i vihrom, sun-cem i daždom. Došlo nakon kru-te, nesmiljene zime vedro i za -nosno, da svojim toplim dahom otopi zamrznute vode i okopni sniežni plašt, kojim je zima z a o -grnuto prirodu. I svud kud je prošlo, nastalo je gibanje. Pupolj-ci su odbaci l i okloplje, ko je ih j e štitilo o d razorne studeni, opružali se i raztezali, okretali prema sun-cu i obećaval i svu ljepotu budu-ćih cvjetova. Pol jane i gajevi za-zeleniše se. U mladoj travi šuškali

su .<ukci tražeći jedan drugoga u očekivanju velikog čuda, ko je se izpoljava u v ječnom obnavljanju. Svi su se Božji stvorovi veselili dolazku obnovitel ja, sve su bil jke izpružile glavice, da ih on zagrli i s njima k a o majka s čedanče-tom zanjiše. Oživjele su i krošnje drveća, u koj ima su ptice savijale gniezda marlj ivo gradeći i radeći u brizi za budući podmladak.

A prol jeće j e hučalo i bučalo, puhalo i šumilo hitajući preko br-da i dolina, preko sela i gradova, preko kopna i mora. I nije se nigdje zaustavilo. Ili ipak? Nije li upravo zastalo pred pritvorenim prozorom, radoznalo ga raztvo-rilo, te začudjeno zavirilo u s o b u ? Kod prozora sjedila j e mlada, lie-pušna ženica i zurila preda se

praznim pogledom. Zar nije osje-tila dašak obnovl jenog života, to-plinu i čar uskrsle prirode, što jo j o n o donos i? ! Snažno je zahučilo i oblietalo Ijubku ženu milujući je toplim svojim dahom, ne bi li je izlrglo iz bezćutnosti i obradovalo svojom mladosti. Ali ona nije ma-rila za nj. Baršunaste jo j oči bi-jahu nabrekle od silnog plača, o k o ustiju joj se utisla crta pat-nje i ruke su se grčevito stisle. Gledala je kroz prozor, ali nije vidjela proljeće, i a k o ie o n o svom silom nastojalo svratiti na se nje-nu pozornost. Njene su se misli skupile u jednu, a ta jedna bijaše tako čemerna, t a k o težka i crna, ea je prekrila svu vedrinu, ko jom j e proljeće obdari lo sviet. Za nju je taj sviet postao mračan i tužan,

da je na nj zamrzila iz dna duše život nesnosan, teret kojeg bi se najradije bila riešila, da utone u vječnu šutnju i zaborav ; da ne treba više misliti, kiniti se i da se može odmoriti od prevelike t u g e . . .

Dva oka, dva premila modra o k a bijahu njena nada, želja, i čežnja, sav njen život. Kad su ie toplo pogledala, k a o da jo j se nebo otvorilo i srdee do vrha ispunilo rajskom milinom. Dvie ruke, dvie snažne ruke, biiahu nje-no utočište. Kad su je obuhvatile, k a o da je bila sklonjena u naj-boljem zaklonu. Dvie ustne, dvie rumene ustne, bijahu njena slast. Kad bi se pritisle na njene, zaboravila bi cieli s v i e t . . . Ali ta su se dva modra o k a zatvorila zauviek, i nebo se zatvorilo i mrak

strana 4 "BILOGORA"

Razpeti Krist bio je simbolom razpete Hrvatske U SPOMEN Dra MIRKA JERECA

Svalsa narodna revolucija ras-polaže s više vrsta liuđi. leđni su oni, ho|i isa kulisa vode ncč i daju smjernice — odnosno sapoviedi — sa rad onima, boji se penju na ba-rik'ade i islašu svoju egzistenciju pa i život na oltar ideje. A i ovi diele se na požrtvovnije i manje požrtvovne.

Ustaška revoluciia može svoju pobjedu zahvaliti samo jednoj činje-nici, da su joj na kormilu bili ljudi poirtvovnostl i samopriegora. Pr-vak medju ovima bio je Dr. Mir-ko lerec.

N'aoko neugledna pojava. Ni-sak. malo sgrbljen od tuberkulose boja mu je godinama isjedala pluća, uviek u trošnom odielu, sa svojih 45 kg težine davao je više utisak laganog perca, kojim bi mogao svaki vjetrić vijati, nego li revolucionara, boji je svojim djelo-vanjem i svojom pojavom dano-mice ugrožavao stožere jedne dr-žave. Ipab mu se na visobom čelu odražavao rasum, is bojega su isvirale velibe revolucionarne ideje koje su ulievale u njegove drugove kao i u one — koji su primali od Mirka sapoviedi '— vjeru u uspjeh i oduševljenje.

Pripadao je onima, boji su isa kulisa kao tajno vodstvo da-vali direktive i sapoviedi, ali ni to nije ništa smetalo, da sa sebe pridržava najopasnije sadatbe i da ih sam isvršava.

On bao sapovjednib-pročelnib Hrvatskog Ustašbog Nadsora Gla-vnog Stožera svojom je rubom snao postaviti pakleni stroj i to u času kada je bio državni činovnik bao sudac u Petrinji. Nikad se bod njega nije javila misao: „Isgubit ću službu, . . ostat ću bes kruha, . . ne ću se imati čime liečiti. .

Ovakove misli bile su sa me-kušce. S hladnobrvnošću prima od-pust iz službe. Polasi na ulicu bes sredstava sa život, sretan što mu tiransba država skida i sadnju smetnju, boja mu je odusimala

vrieme sa revolucionarno djelo-vanje. Polazi širom Hrvatske od botara do kolara, od obćine do obćine. Svuda ostavlja sa sobom ustaške ćelije. Svuda mu ljudi s povjerenjem podižu tri prsta i po-lažu prisegu vjernosti nad l ikom r a s p e t o g Krista k a o s imbolom razpete Hrvatske nad samokre-som i bodežem kao skrainim sred-stvima, koja se moraju upotriebiti za skidanje robskih lanaca.

Proveo je organizaciju savr-šeno i u času beogradskog puča po sapoviedi Poglavnikovog Za-mjenika vraća se u Zagreb, da usmogne rukovoditi posljednjim akci jama oslobađanja. Te akcije bile su povezane s najvećim opa-snostima.

Nesaboravni su u uspomeni upravo ti dani. u kojima nam je policija stalno bila sa petama, a samo Mirbovoj oštroumnosti u sa-vođenju policije možemo zahvalili konačni uspjeli.

Uzpjelo ie raztrovati vojsku, uspjelo je organizacijom jake oba-vještajne službe doznati svaki slu-žbeni potez sa strane vojnih i gra-đanskih vlasti i u zametku ga one-mogućiti, uzpjelo je namještenom panikom u najradikalnijim vojni-čkim redovima onemogućiti izvr-šenje zapoviedi sa rušenje mosto-va kao i spriečiti prebacivanje vojske" i svaki promet sipanjem picska u ležišta lokomotiva, posta-vljanjem daščica s čavlima po ce-stama sa suzbijanje samovoznog prebacivanja trupa, uzpjelo je onemogućivati vezu između raznih jedinica, rezanjem brzoglasnih žica i konačno savršenom organizaci-jom i promičbom uzpjelo je i razoružavanje vojske, koja — posliedkom ustaškog dje-lovanja — nije više bila ništa dru-go nego igračka, kojom se.poU gravalo vodstvo revolucije.

Ideal je bio ostvaren. Mirko je izvršio svoju dužnost onako, kako to znadu samo najveći ljudi

izvršiti. 10 travnja 1941. bio j e z a Mirka dan njegova životna tri-umia. ku'ni'nacija njegove sreće i ispunjenje njegovog životnog sna.

Nije se ženio, premda je uvi-ek žudio za brakom. Nije za to bilo vremena. Trebalo ic osloba-djati Hrvatsku, i ' rebalo ie sa tu svrhu žrtvovali sđravlje, a s njim i život. Kanio je nakon preokreta misliti i na to. No nije bilo vre-mena. U najsudbonosnijem času odredjen ic sa Velikog župana u Petrinji, u času kad je Kordunom protekla krv. Došao je onamo, da spasava situaciju i da ublaži rane, koje su se ondje pojavile na na-rodnom tielu.

Nije uspio. Kl'ca tuberkuloze srušila ga je konačno u bolestni-čki krevet. Nakon toga bio je imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu hrvatskog domobran-stva, gdje nije dospio nastuniti dužnost. Na nagovor drugova po-5ao ie Švicarsku u Sanatorij Da-vos-Schalzalp, da potraži lick svojoj bolesti. Umjesto toga našao j e smrt d a l e k o o d domovine , k o j u j e l jubio i za ko ju se žrt-v o v a o . Umro je u krugu tudjili ljudi, a da nije usmogao nitko od njegovih drugova saslušati njego-vu želju i preuzeli zadnji pozdrav — domovini.

Dr. Mirko lerec kao povjestna pojava mora ostati u trajnoi us-pomeni hrvatskih pokoljenja kao uzor žrtve za domovinu, kao čovjek velike duše, kao revoluci-onar, koji je snao istodobno biti i zapovjednik i vojnik, znao je biti vodja i kao takav u isti mah prvi i jedan od mnogih. Bio nam predpostavljen i bio je drug, a k a d n a m je m o r a o davat i na j -o p a s n i j e zadatke , izvršio ih j e sam. Na prigovor o d g o v a r a o j e : „Vi ste potrebni j i Hrvatskoj . P r e d V a m a je život mladosti , o V a m a ovisi sudbina D r ž a v e ! "

Mirko! Neka Tvoje tielo, koje je Država — koje si stvaranju

doprinio jedan od najvećih udje'a — preniela u Tvoj rodni grad Varaždin, nadje u njemu miran počinak Tvoj duh neka lebdi kao anđeo čuvar nad ovom zemljom, koja još nije našla svoj mir. Budi naš poslanik pred licem Provid-nosti, u či je si ruke stavio svoju sudbinu još sa života, da kona-čno Nezavisna Država Hrvatska, sa koju si dao zdravlje i život, doživi što prije svoje podpuno učvršćenje u poredku mira, reda, pravde i zadovoljstva. Ustaša Dr. Mirko lerec - s nama ie!

D o m a g o j Ružič ić

STALIŠKA POSTROJBA HRVATSKIH SELJAKA

Dne 18. t. mj održao je u ovorani ustaškog stožera u Bjelo-varu uspjeli sastanak radi postro-javanja Hrvatskog saveza seljaka, kojem su prisustvovali gotovo svi isaslanici obćina i tabora bjelo-varskog Logora. Od stožernih du-žnostnika sastanku su prisustvo-vali ustaški stožernik dr. Milutin lurčić. stožerni pobočnici Rudoif. Smak, Mišbo Račan i Ivan Šmit, te logornib Andrija Kirin. koji je i otvorio sastanak, te logorni po-bočnik i gradski donačelnik M. Belobrk.

Prisutni su s velikom pažnjrm i odobravanjem saslušali tumače-nja ustaškh dužnostnika potrebi postrojavanja stališke postroibe hrvatskih seljaka kao ostvarenje davnih težnja hrvatskog naroda, a naročito težnja hrvatsbih seljaba.

Poslije toga je jednoglasno isabran za kotarskog povjerenika Hrvatskog saveza seljaba ustaša Franjo Hajduković, seljak iz Iva-novčana. Sastanak je zaključio kraćim govorom stožernik dr. Jur-čić, koji je istaknuo, da će po Hrvatskom savesu seljaka kao sa-stavnom dielu ustaškog pokreta dalje isgradjivati svoju sretnu bu-dućnost u svojoj slobodnoj Nesa-visnoj Državi Hrvatskoj. Sastanak je zaključen pjevanjem državne i ustaške himne us burno klicanje Poglavniku.

je postao oko nje, strašan mrak, kao u grobnici. Nestalo je jednim mahom sunce njena života, sva sreća, nada, želja i čežnja. Usud ju je pogodio strahovitim maljem i život je izgubio svu vriednost i svrhu. Kao žena ratnika morala je biti pripravna na priegor, na žrtvu, ali mlada i sretna, nije si otežčala srdee crnim slutnjama uvjerena, da će joj se dragi vra-titi okrunjen lovorom pobjednika. Tad je jednog dana stigao stra-šan glas, da ju je on ostavio za-uviek. Opirala se okrutnoj sudbini, svom žestinom napadnutog, supro-ti'a se i nije mogla vjerovati, da joj ona u jedan hip može oduzeti svu sreću. Sva prožeta žarkom žeijom sačuvati svoje blago, na-dala se ludo, da o v a strašna viest

nije istinita, da je samo kobna zabuna, i da će jo j se dragi vra-titi, pa makar i kao bogalj, ali živ, živ! Krv je u njoj šumila od jeze i strahote i srdee joj se pu-nilo tugom, kao da ć e puknuti od tvrde mube i neizmjerna bola. Kako ju je žarko izljubio prije svog odlaska! Njegove posljednje rieči odjekivale su u njenoj duši. I kao da jo j je sada tek puklo pred očima, znala je najednom, da ih je izgovorio u nekoj slutnji: „Pa makar ću i život morati po-ložit, dati ću ga za oslobodjenje naše grude i za tvoje spasenje, Ljubo, kao i za braću, jer vi ćete dalje živjeti!"

Smalaksala je uvidjevši da je sićušna i nemoćna u borbi protiv sudbine i da joj ne preostaje dru-

go do pokoriti se. I onda je u n jo j nastala ta čudna tišina, taj ledeni mir, ta strašna praznina, koja ju je tjerala u o č a j . . .

Nije marila, da proljeće na krilima vjetra otvara i zatvara prozor kao da se hoće poigravati s njom. Nije marila ni za što, ne-go je sva ukočena zurila u onaj kobni komad papira, na kojem su stajala ta nesmiljena i okrutna slova i potvrdila, da je njen dragi pao u borbi protiv neprijatelja domovine. Preživljavala je po-sljednje časove njegova života, njegove bolove i patnje, misli i želje. Mučila se najstrašnijim sli-kama, razapinjala svoju ožalošće-nu dušu na križ, bušila u krvavoj rani i tražila samoću, da još više muči svoje jadno izpaćeno srdce.

Proljeće se rastužilo gledajući veliku žalost mlade žene. Zaslrlo ie sunce crnim oblakom. Bilo mu je krivo, da se sav sviet veselio no-vom životu i obnovljenoj prirodi, a ovo mlado i milo biće je zdvoj-no sjedilo u nanovo procvalom Božjem vrtu. Zar za nj nije bilo nikakve utjehe, nikakve nade, ništa, a ma baš ništa, što bi je izbavilo is velike žalosti?

Mlada je žena nepomično sje-dila. Uronivši sva u se, prolazila je mislima kroz svoje uspomene. Sjetila se svog prvog susreta s dragim mužem i kako ju je on odmah svu osvojio. Sjetila se lie-pih nada i želja, koje su je pro-žele i polako se stale izpunjavatL Svih milih i dobrih rieči, kojima ju je on obasipavao; njegove pat-

Broj 98 Broj 98

Broj 98 "BILOGORA" Strana 5 .

ŠIROM BILOGORE PROSLAVA OBLJETNICE

DRŽAVNE NEZAVISNOSTI K r i ž e v c i , 23. travnja

Starodrevni grad Križevci pro-slavio ie veliki I sveti dan dvo-godišnjice obstoinosti Nezavisne Države Hrvatske na ustaški i na najsvečaniji način uz sudjelovanje sveca gradjanstva I naroda iz bliže i daljnje okolice. Proslava je započela već 9. travnja, te je či-tav grad bio izkićen hrvatskim zastavama.

U 5 sati poslije podne imala je ustaška mladež glasbeni konce-rat na mjestnoj razglasnoj postaji, a od r do S sati vatrogasna gla-sba koncert pred gradskom vie-ćnicom, kojim koncertima je pri-sustvovalo mnoštvo gradjanstva. Za vrieme velike stanke na kon-certu vatrogasne glasbe govorio -je na razglasnoj postaji nagovor za sutrašnji dan, logornik Fištro-vić. U ranu zoru 10. travnja va-trogasna |e glasba kroz čitavi grad svirala budnice, a S sati imale su sve škole školske svečanosti. Na-rod iz okolnih sela stizao je u velikom broju na proslavu u grad pod zastavama. U 10 sati održana ie svečana sveta misa pod vedrim nebom, koju ie služio prečastni gospodin losip Valjak župnik kri-ževački uz asistenciju dvojice sve-ćenika. Odmah nakon mise bila je zahvalnica po rimokatol. obre-du, a iza toga svečanu zahvalnicu po grfcokatol. obredu služio ie preuzvišeni biskup križevački Dr. larsko Šimrak. Za vrieme mise i zahvalnica pjevalo je hrvatsko pjevačko družtvo „Kalnik* i svirala vatrogasna glasba. Ovim crkvenim svečanostima prisustvovalo je oko 4000 duša u najvećoj pobožnosti, a raznašala ju je i mjestna razgla-sna postaja. Poslije sv. mise za-hvalnice bilo je narodno zboro-vanje!pred gimnazijskom zgradom, gaje je bila i sv. misa. Uvod u

nje i nježhosti, ljubavi i vjernosti, privrženosti i požrtvovnosti. Sje-tila se zaruka i neizmjerne sreće, da će najbolji muž na svietu biti zauviek njen. Pa onda vjenčanje u tihoj franjevačkoj crkvici! S ne-kom pobožnošću mislila je na naj-sretniji čas svoga života, kad ju je dragi poslije blagoslova privio k srdcu i zagrlio pred Bogom i ljudima. Kako se ponosila svojim delijom! Pa presretnih mjeseci za-jedničkog života, koji su sliedili, a da im ništa nije pomutilo njihovu veliku sreću. Onda se jednog da-na sve preokrenuto. Došao je rat, koji je već bio zahvatio pola svi-eta. Domovina obnovljena u naj-težim časovima, krvarila je iz ne-brojenih rana. Pozvala je i njega. •On se pripravno odazvao, ta

zborovanje svirala je vatrogasna glasba. Poslije loga govorio je gradski načelnik dr. Gjuro Bićanić o poviesli borbe za oslobodjenje hrvatskog naroda, Iza njegovog govora pjevalo je hrvatsko pjeva-ko družtvo Kalnik iz Križevaca rodoljucnu pjesmu, nakon čega je preuzeo rleč logornik Stjepan Pi-šlrovlć pozdravljen od naroda s pljeskom. On je održao kraći go-vor o značenju borbe hrvatskog naroda za slobodu i obstojnost i 0 veličini dana proslave. Poslije govora i opet je narod pljeskom 1 odobravknjem pozdravio. Čim je govor završen vatrogasna gla-sba zasvlrala je državnu i ustašku himnu himnu, koja je saslušana uz pozdrav uzdignute ruke čitavog naroda i najveću pobožnost. Čim je himna završena nastalo je kli-canje Poglavniku i slobodnoj dr-žavi Hrvatskoj.

Čitavoj proslavi prisustvovala je jedna satnija domobrana uz odlikovane stare ratnike, a na podignutoj svečanoj tribini nala-zili su se preuzvišeni biskup kri-ževački dr. losip Šimrak, zapo-vjednik grada pukovnik g. Časka, kotarski predstojnik dr. Gothardi, gradonačelnik dr. Gjuro Bićanić. tabornik tab°ra Križevci Stjepan Picig kao i svi logorski i taborski pobočnici i drugi odličnici.

Nakon završenog zborovanja izvršen je mimohod naroda pred odličnicima pokraj grad. viećnice.

Poslije podne bila je proslava ustaške mladeži u Hrvatskom Do-mu, koja je takodjer protekla u najvećoj svečanosti i uz prisutnost oko 3000 gradjana. Pojedine točke programa morale su se na sveobći zahtjev više puta ponavljati.

Svečanosti su završene dana 11. travnja sa školskim priredba-ma na igralištu, kojim priredbama

bila mu je uviek na srdcu. A kad joj se vratio na kratak dopust živ, zdrav i 'odlikovan, koje li sreće, kojeg li blaženstva! Pono-sila se s junakom, koji Inije ukla-njao od sebe dužnosti prema do-movini, aije se bojao opasnosti, nije drhtao nad vlastitim životom, nego se u žarkom zanosu uvrstio u redove najboljih. A onda . . . ? ! Srdce joj se stislo, kao da ga se dotakla ledena ruka. Pogledala je svojim tužnim očima na nebo, gdje je crni oblak polahko odmi-cao od sunca. Težki joj se uzdah odkinuo od usta: zašto? Zašto si dao, Bože, da nadjem najboljeg muža, kada si mi ga htio tako brzo oduzeti? Zašto si mi dao raj na svietu, kad sam ga morala tako naglo izgubiti? Zašto si mi napu-

je prisustvovala i vatrogasna gla-sba uz 2000 gradjanstva gledala-ca. Glasba je za vrieme odmora svirala koračnice i budnice, a na završetku u najvećoj svečanosti odsvirane su himne.

Starodrevni grad Križevci po-kazao je svoju ustašku sviest i vjeru u budućnost.

Sv. Ivan Žabno, 22. travnja U 6 sati izvješene su na svim

kućama hrvatske zastave. U 9 sati sakupila su se družtva, postrojbe, školska djeca i župljani župe Sv. Žabno i od tuda svi zajednički uputili se u župnu crkvu. U samoj povorci bilo je preko 1200 liudi.

Sv. misu odslužio je preč. g. župnik i dekan Leonardo Žunić. Crkva je bila prepuna naroda, tako, da nije mogao niti slati i može se mirne duše reći, da je sv. misi prisustvovalo prelio 2000 ljudi. Za sve vrieme mise na ko-ru je pjevala mladež sa orgulja-šem g. Baretićem.

Nakon sv. mise održao je pred crkvom pred 2000 ljudi govor o drugoj obljetnici Nezavisne Države Hrvatske tabornik Dujo Pavlinušić gdje je narod manifestirao Poglav-niku i Nezavisnoj Državi Hrvat-skoj.

Poslije održanog govora obav-ljen je mimohod, u kojemu su su-djelovali ovim redom: 1. školska djeca pučke škole, 2. Dobrovoljno vatrogasno družtvo Sv. Ivan Žab-no i Brezovljani, 3. V, satnije 2. streljačkog sata XXVII. bojne. 4. Željezničko osoblje i 5. lugarsko osoblje i time je svečanost bila završena.

C i r k v e n a , 22. travnja U 6 sati izvješene su po ku-

ćama hrvatske zastave. U 10 sati služena je sv. misa kojoj su pri-sustvovali i to: 1. Dobrovoljno vatrogasno družtvo Cirkvena, pu-čka škola i crkv. pjev. družtvo. Sv. misu je služio vlč. g. luraj Miklaužić uz prigodnu propovied o značenju 10. travnja. Crkva je bila puna župljana i ukupan broj prelazio je 1000 ljudi. Poslije sv. mise održala su školska djeca pu-

nio srdce blaženstvom, kad mi ga sada probadaš mačem najveće žalosti? Šta ću na tom svietu, ka-da njega ljubljenoga više nemam? Čemu se još imam nadati, tako mlada, a već na kraju svih želja, sita života, ljudi, svega, svega?

Protrnula je. Licem joj prele-tio val rumenila 'i ona se primila za srdce: „Bože moj" šaptala j e „Bože moj, zar je to odgovor?!

Zar me hoćeš podsjetiti, da su Tvoji uzvišeni zakoni nedokučljivi nama ljudima i da se ja slabi stvor imam njima pokoriti bez opiranja, bez gorčine i jada, jer se mora izpuniti Tvoja sveta volja? Zar mi hoćeš reći, da će se po Tvojoj svetoj namjeri obnoviti ži-vot mog dragog u našem djetetu? Zar si mi jednog uzeo, da mi dru-

čke škole malu priredbu u spomen druge obljetnice Nezavisne Države Hrvatske s kranoslovom, pjevanjem himne i rodoljubnih pjesama, ta-ko, da su svi prisutni bili ganuti do suza. Ovo je zasluga uči-telja Mihajla Benića, učiteljice Na-de Vraničar i Štefanije Benić.

R o v i š ć e , 22. travnja Izvješene su po kućama Hr-

vatske zastave, održana je sveta misa u 10 sati. koju je služio vlč. g. Bajec župnik i održao propo-vjed o značenju 10. travnja, pod-jedno je održao i svečani Te De-um s molitvama u crkvi. U crkvi je bilo prisutno oko 2000 ljudi.

Poslije sv. mise održana je u školi proslava za djecu i trajala je preko 1 sat, a njom je ravnao rav. učitelj Ećimović.

R a v e n 22. travnja U našem selu održana je proslava druge obljetnice države na skro-mni, nu ipak na vrlo svečan na-čin. U župnoj crkvi je odslužena svečana sveta misa, kojoj je pri-suslvovalo mnogobrojno pučan-stvo, ustaška mladež i ustaški du-žnostnici. U crkvi |e Iza sv. mise odpjevana državna himna.

Gradec, 22. travnja Na sam dan obljetnice držav-

ne nezavisnosti u našem je selu u župnoj crkvi odslužena svečana sv. misa kod koje sudjelovao velik broj pučanstva. Poslije toga je ustaška mladež izvela veoma liepi razpored u duhu toga dana, koji su uvježbale č. s. učiteljice ženske škole, koja je jako dobro uzpjela.

Sretna budućnost znači : Ra-diti za domovinu još više!

gog pokloniš? Da mom životu dadeš jedinu uzvišenu svrhu, da ga izpuniš svetom dužnosti majke?"

Zadrhtala je pred silom sve-mogućtva, koje razara i stvara po zakonima nedokučljivim za ljud-sku spoznaju. Sklopivši ruke mo-lila je iz dubine svoje ispaćene duše: „Blagoslovi, Bože, čedo moje, blagoslovi plod naše ljubavi, koji u najtežim danima svog života nosim pod srdcem. Blagoslovi ga, da postane jak za ovaj život, koji je borba, da bude zdrav i ustra-jan u dobrome, kako bi jednom mogao služiti Tebi i narodu svom, te da bude dostojan svog otca, koji je sve što je mogao dao do-movini!"

Strana 6 "BILOGORA" Broj 98

SRETAN 1 VESEO UZKRS ŽELI SVIM ČITATELJI-MA I SURADNICIMA Uredničtvo i uprava

„BILOGORE"

GRADSKE VIESTI Proslava Fuhrerovog rodjendana

Njemačka narodna skupina u snaga, vrhovni zapovjednik hrvat-skog oružničtva pukovnik Pećni-kar, zatim predstavnici hrvatskih oblasti: Veliki župan dr. Vladimir Sabolić, složernik dr. lurčić. grad-ski načelnik Slavoljub Kolesarić, kotarski predstojnik Kolesar i drugi odličnici.

Bjelovaru priredila je dne 20. t. mj, u 7 sali na večer u prostorijama njemačke pučke 5kole u Bjelovaru svečanu proslavu rodendanna Fiih-rera Adolfa Hillera s llcpim raz-poredom. Preredbi su uz pred-stavnike njemačkih oružanih snaga i predstavnici hrvatskih oružanih

Proslava Falerovog dana Hrvatsko pjevačko družtvo

.Golub" priređuje dana 9. svibnja ove godine, svečanu matineju u spomen smrli zas'lužnog predsje-dnika Hrv. pjevačkog saveza Ni-kolu pl. Palera. Pobliži razporcd bit će objavljen usliedećem broju.

Gradski činovnici za „Pomoć"

Činovnici gradske obćine su tokom 1942.-43. Iroz pet zimskih mjeseci, kad je trajala djelatnost .Pomoći" dobrovoljno sakupili za svrhe .Pomoći" kako sliedi:

U mjesecu studenom 3000 Kn u prosincu 2495 Kn, u siečnju 34S0 Kn, veljači 2515 Kn i u ožujku 2780 Kn, ukupno 14270 Kn.

Prodaja poduzeća Zadruga Hrvatskog Radiše —

Ured za nacionalizaciju prirada, Zagreb, Zvonimirova ul. 14 I. kat prodaje sliedeća priradna poduze-ća, koja su temeljem zakonskih odredaba podržavljena odnosno izvlaštena u korist Nezavisne Dr-žave Hrvatske:

N o v a R a č a Mozes Hinko, trgovina mješo-

vite robe i gostiona — poduzeće Kn 214.514.— nekretnine 1,027.747. Kuna.

K r i ž e v c i Gustav Netoberg. tiskara i pa-

pirnica — poduzeće Kn 1,693.843,— nekretnine 500.000.—

G r a d e c Slern Arpad trgovina mješo-

vite robe — poduzeće Kn 162.836. nekretnine 120.000 —

G r u b i š n o P o l j e Dražić Stevo, kolarski obrtnik

poduzeće Kn 9.836.— nekretnine Kn 129200

Mišević Marko, trgovina mje-

Šporfaši za „Pomoć" U ožujku t. g. vodili su dje-

latnost sakupljanja za svrhe .Po-moći" i prodaju znakova .Pomo-ći" bjelovarski športaši, koji su pokazali veliku požrlvovnost u ovoj djelatnosti. Prodano je uku-pno 3S90 komada znakova, što iznosi 38900 Kn. Od športskih pri-redaba dobiven je čisti dobitak u iznosu od 20792 Kn, dok je sa- ' brano dobrovoljnih novčanih pri-loga u iznosu od 13550 Kn i 50 b. Prema tome su bjelovarski športa-ši ukupno u mjesecu ožujku saku-pili za svrhe .Pomoći" iznos od 73242 Kn i 50 banica. Ova požr-tvovnost i spremnost naših špor-taša kod djelatnosti .Pomoći ' do-kazom je njihove visoke hrvatske i družtvovne sviesli.

šovitom robom i gostiona, podu-zeće Kn 17.380.—

Rašković Marko, trgovina, go-stiona i mlin, Munija — poduzeće Kn 193.774.— nekretn. 448.500.—

Ve l . G r d e v a c Pišćević Milan, gostionica, po-

duzeće Kn 15.190.— nekretnine 937.508.—

Sv . I v a n Ž a b n o Bergl Nandor i Ilonka, trgovi-

mješovite robe, gostiona i podu-zeće 63.00S.—

D u b r a v a kod Čazme Krković Dragan, trgovina ko-

žom, poduzeće Kn 59.930.— ne-kretnine Kn 365.000.—

Pravo na kupnju ovih podu-zeća imaju samo one .osobe, koje imadu odgovarajuću siručnu spre-mu za daljnje vođenje poduzeća, a ujedno mogu pružiti potrebno pokriće za protuvriednost podu-zeća.

# Tiskanice za ponudu dobivaju

se uz cienu od Kn 2.— kod Za-druge Hrvatskog Radiše, Zagreb, Zvonimirova 14 I. kat.

Uzkrs kod grkokatolika Velika subota: a) julrenic u 6

sali, b) u 10 sati Liturgija sv. Va-silija Vel. s večernjom.

Uzkrs: a) u 4 4 sata Uzkrsnu-će s procesijom i jutrenja, b) u to sati Liturgija s propovjedi, c) u 16 sali večernja.

Ponedjeljak uzkrsni: u 6 sali jutrenja, b) u 10 sati Liturgija, cj u 16 sali večernja.

Utorak uzkrsni: a) u 6 sali Iutrcnja, b) u 10 sati Liturgija.

Majčin dan Naš odlični umjetnik, operni

pjevač gospodin Z l a t k o S i r , član državnog kazališta u Zagre-bu, pjevat će na matineji, koju priredjuje Ženska loza hrvalskog ustaškog pokreta u Bjelovaru pri-godom M a j č i n a d a n a .

Darovi za ranjenike Ženska loza hrvalskog ustaš-

kog pokreta ovime se najuljudnije zahvaljuje niže navedenim osoba-ma koji su darovali razne živežne namirnice za ranjenike. G Stjepan Kolesar viijo, seljaci iz Velikih Sredica mlijeko za kolače, Marija Sverak 60 komada cigareta, Blaž Sedak sapun i kolonista Arapo-vić laja, mast i šećer.

Skupština nabavljačke zadruge državnih službeni-k a s o. j. održana je dne 1S. t. mj. u pol 11 sati priie podne u gradskoj viećnici. Na dnevnom redu su bili izvještaji Idosadašnjeg upravnog i nadzornog odbora, iz kojih se izvješća razabralo blago-tvorno djelovanje zadruge, koja je u svemu išla na ruku. držav-

nim službenicima, da se u ovim ležkim vremenima obskrbe s naj-potrebnijim živežnim namirnicama. Nakon više od pol godine svog poslovanja uz napried na-vedeno pokazuje zadruga i po-slovni višak od 76.037 Kn i 22 banice, koji je višak po odobrenju skupštine stavljen u pričuvnu za-kladu zadruge.

Skupštini je predsledao pred-sjednik skupštine Slavko Miiić sudb. vicćnik, a izvještaje su pođ-nieli i jo: tajnički: Feliks Sram, prirad. izvjesi, velike župe, A. Du-dašić, blagajnički izvještaj, o dr. Ivan Chlup predstojnik kota:skog suda izvješće nadzornog odbora.

Nakon što je dana odrjeSnica' dosadašnjem odboru, koji se za-hvalio, izibrau je novi odbor, ka-ko sliedi: '

Dr. Curilović N., držav. vete-rinar. Nikola Smojver, porez, činov. Ing. Savor. .Kan Šcslak, gradski pristav i Andrija Dudašić. umirov. a zamjenici odbornika: Gjuro Kra-ljić, biljcžn k u m., Franjo iiolik. učitelj u m. i Andrija Iakopović, dok su u nadzorni odbor izabra-ni: Šime Sabolović, umir., Jurja Šalarić, uprav, ženske pučke škole i Nikola Uzclac.

Skupština je zaključila povi-šenje zadružnog udjela od 100 Kn na 300 Kn. U slučajnostima su riešeni neki prigovori zadrugara le je zaključeno, da će zadružni dućan bili otvoren i poslije podne i da će se sve obaviesti važne za zadrugare istima objavljivati pu-tem oglasne ploče na prikladnom mjestu u građu i putem domaćih novina.

Slikarska izložba Dragutina Ančića Dne 25. travnja 1943. godine Ančić kao Dalmatinac voli

na Uzkrs u 11 sati prije podne naime more, more Jadransko po-otvara X. kolektivnu izložbu svo- gotovo, pa sloga se je d o sada jih slika slikar-samouk, častnički na svakoj njegovoj slici morala namjestnik Ančić Dragutin u pro- preljevati modro-plava boja sa storijama .Hrvatske čitaonice". ljubičasto-višnjevom, pa slikao on

O v o je već druga izložba u makar i planine, vode je moralo Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i u biti, a sada do mora ne može, Bjelovaru/Što je znak volje, mar- već se bacio na slikanje Bjelovar-Ijivosli i napose velike ljubavi d o skih pejsaža, koji će se sigurno umjetnosti sa težkim trudom i po- svidjeti svima Bjelovarčanima. Za-žrtvovnošću spojeno pokazuje to posjetite izložbu Dragutina An-nam slikara Ančića. čića u što većem broju. I

Spomenploča za Staljingrad, koju je izradio njema-čki kipar Hinkeldey i koja je postavljena nedavno na spomendan palim junacima u berlinskom arsenalu. (ES )

Broj 98 "BILOGORA"

Važna obaviest Prigodom pregledavanja knji-

ga grad. obskrbnog ureda u Bje-tovaru uslenovljeno je da nekoja kućanstva nisu propisno odjavila-osobe koje su napustile područje grada Bjelovara, odnosno ko|e su otiSle u vojsku ili su umrle te na iste i dalje podižu živežne namir-nice kao i lekstil, a Sto je protiv zakona o ishrani qučanstva.

U vezi s time, naređuje se da svaka osoba prigodom odjave kod ove oblasti, kao 1 molbe za propustnicu za odlazak iz Bjelo-vara, ima priložiti potvrdu Grad-skog Obskrbnog ureda, da je u redu predao sve primljene dozna-ke za racioniranu robu, a kola će potvrda vricditi 1 za primanje no-vih doznaka, u drugom mjestu.

Svaka zloupotreba na štetu prehrane građanstva, kaznit će se najvećom strogoSću zakona.

Za Dom spremni] Upravitelj Župske

redarstvene oblasti: PAVI.ETIČ v. r.

Gradsko ubožište traži pa-ziteljicu

Gradsko ubožiSte treba vrlo žurno jednu domaćicu kao pazi-teljicu, koja će u ubožišlu obavlja-ti sve kućanske poslove, (kuhanje, spremanje i pazka nad pitomcima). Beriva paziteljice: stan, hrana i pla-ća prema dogovoru. Prijave kod poglavarstva soba broj 4 1. kat.

Prodaja poduzeća Zadruga Hrvatskog Radiše —

Ured za nacionalizaciju prirada, Zagreb, Zvonimirova ulica 14. pro-daje sliedeća priradna poduzeća, koja su temeljem zakonskih odre-dab podržavljena, odnosno izvla-štena u korist Nezavisne Drvave Hrvatske.

Bruckner i Farber, odpremni-štvo, poduzeće Kn 20.150 —, ne-kretnine Kn. 1,512.17S.—

Biirgner Bela, trgovina građe-vnim materialom, poduzeće Kn 136. 768—, nekretnine Kn 808.190.

Lausch Julijo, ciglana, podu-zeće Kn 55.370.—, nekretnine Kn 2,235.747 —

Berger Emil i sin, trgovina građevnim materialom poduzeće i nekretnine Kn 2,505.437.—

Pravo na kupnju ovi poduze-ća imaju samo one osobe, koje imaju odgovarajuću stručnu spre-mu za daljnje vođenje poduzeća, a ujedno mogu pružiti potrebno pokriće za protuvriednost podu-zeća.

Tiskanice za ponudu dobiva ju se uz cienu od Kn 2.— kod Zadruge Hrvatskog Radiše, Zagreb Zvonimirova ul. 14 I. kat.

Poreznom ureda u Bje-l o v a r u potrebne su 1—2 ženske osobe, radi uvježbavanja i vršenja poslova po strojnom knjigovod-stvu.

Radi predstavljanja i obavie-

sti prijaviti se treba nadstojniku ureda svakog dana od 10—U sali, do 3. V. 1943.

Urednikova pošta MILAN ETINGER, Hrvatska

Mitrovica. — Kako vidite, Izvršu-jem svoje obećanje.

IZGUBLJENO! Izgubio sam doznake za šećer za 5 članova obitelji br. 97 /P . Molim čestitog nalaznika da ih provrati meni ili Gradskom obskrbnom ure-du kako ne bi ostao cielu godinu bez šećera za obitelj. Mole se gg. trgovci da pripaze na zloupotrebu.

v Picck Zvonko, brijač, pom.

Prodaju se dučanske stalaže

Upitati u trgovini KREŠIMIR ROŽEK

Iz Obskrbnog ureda Izgubljeno je potrošačkih izkaznica: br. 338 S na ime Sandiner Fra-njo, br. 192'K na ime Krčmar Đuro. Doznaka za kruh i brašno za dvie osobe br. 4'R na ime Radančif Đuro. Moli se nalaznik da ih preda o -vom uredu, a u slučaju da ih se ne nad je, 14 dana nakon ovog oglasa gube svoju vriednost, a vriedi samo duplikat.

Ponovno se moli cij. gradjan-stvo, naročito ž e l j e z n i č a r i , da produlje svoje potrošačke izkazni-ce za godinu 1943., jer ni jedna izkaznica koja ne'bude produljena do 1. svibnja ne će više vriediti.

. Na svakoj produljenoj Kvidi-ranoj)izkaznici na prednjoj strani stoji: „ V i d i l o G r a d s k o po-g l a v a r s t v o " .

Sretan Uzkrs! želi

ANHALCER

Sretan Uzkrs! želi

Vladimir Burić knjižara

Sretan Uskrs želi

Stjepan Gotal gostiona

Sretan Uzkrs! želi

Stanko Jare slastičar

Za prodaju imadem hrasto-viili greda i olave. Upitati Baćani-jeva 16. - lellčlć.

TRAŽI SE

naučnik za trgovinu mješovite robe

Srbić Frankopanska ul. 20.

Nabavljačka i prodajna hrvatska seljačka zadru-ga u Međurači traži

Polovne stalaže i jednu vagu od 5-10 kg

I Ponude slati na gornji naslov

lavna zahvala Prigodom smrti moga neprežaljenog supruga

JOCIF FRANJE soboslikara

ovime se zahvaljujem svima njegovim prijateljima i znan-cima, koji su ga u njegovoj bolesti posjećivali, a napose g. dr. Dragutinu I.endleru, llečniku, koji je uložio mnogo tru-da da mu olakša bolove u težkoj bolesti. Zahvaljujem se nadalje svima, koji su milog pokojnika izpratili na vječni počinak, zatim svima družtvima koja su bilo korporativno bilo po predstavnicima sudjelovala na pogrebu, a naročito Hrvatskom dobrovoljnom vatrogasnom družtvu, Hrvatskom Rjevačkom družtvu .Dvojnice", ratnim ozljedjenicima, obrt-nicima, a osobito HPD. .Golub", koje se je od svoga naj-starijeg iz'vršujućeg i začastnog člana oprostilo sa tužalj-kama, a i nadgrobnim govorom.

BIELOVAR, 24. IV. 1943. |ocif udova Iulka

KUPUJEM / . kosu rezanu i ispalu, bočice od par-fema i kolonjske vodice, teglice i ku-tije od krema za lice. Primam naučnika i naučnicu. .

Brijač i vlasuljar ROBERT BASARIČEK

Sretan Uzkrs!

želi svim svojim cij. mušterijama

Vrtlarija Abel

Sretan Uzkrs želi

Vukašinović Jelena gostionica

Sretan Uskrs! želi

GabrijelaKadoić trgovina mješovite robe

Sretan Uzkrs želi

„Naše more" gostionica

Sretan Uzkrs! želi

Ante Moharić trafika

STRANA 7

Strana 8 "BILOGORA"

SRETAN UZKRS!

želi svim svojim cij. posjetiocima

,Zora" slikokaz

Sretan Uskrs I želi

Ante Kržek gos t ion ičar

Sretan Uskrs želi

Central

Sretan Uzkrs! želi svim svoj im cij . mušter i jama

Vladimir Lovrak t rgovina manufakturne r o b e

Sretan Uskrs! želi

Slavko Herman k l o b u č a r

Sretan Uzkrs! želi svim svo j im cij . mušter i jama

Miško Jandroković t rgovina m j e š o v i t o m r o b o m

Sretan Uskrs! žel i

Matija Sabo gost ionica

Sretan Uskrs! že l i

Stjepan Lojen t ra f 'ka

Sretan Uskrs želi

Jadran

Sretan Uskrs! želi

Matija Navojec trgovina manuf. robe

Sretan Uskrs! želi

Franjo Hrestak knj ižara

Sretan Uskrs! želi

Milan Čorda t rgovina manufak. r o t e

Sretan Uskrs

želi

Nikola Vlahović » G r a d j a n s k a k a v a n a «

SRETAN UZKRS! želi svojim cienjenim mušterijama

K N J I Ž A R A . P A P I R N I C A I K N J I G O T I S K A R A

STJEPKO Š K A L E C

Sretan Uzkrs!

želi svim svojim cij. gostima

Sretan Uzkrs!

želi svim svojim cij. mušterijama

V E L E T R G O V I N A vina, raki je , ruma, k o n j a k a , svih vrsta l ikera, m a l i n o v c a i kisele v o d e

STJEPAN DRAGIJA M a i u r a n i ć e v a ul ica 5 a B r z o g l a s interurban 141

Sretan Uskrs želi

DEL-KA

Sretan Uskrs želi

Presker s tolar

Sretan Uskrs želi

Gjuro Rosenber«

Sretan Uskrs želi

Protić trafika

Sretan Uzkrs!

svim svojim cij. posjetiocima želi

Buffe „Zvonko" v l a s f n i k Z v o n b o R u k a v c c »DOM« slikokaz

Vlastnik i izdavač: IZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIČBU.— Glavni i odgovorni urednik: IVAN ŠESTAK, Ulica 8. travnja 1541. br. 8/1. Tisak STJEPKO SKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara Stjepko Škalec. Poglavnikov trg 17. —[CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kn., četvrtgodišnja

predplata 36 Kn., polugodišnja 72 Kn., a godiSnja 144 Kn. v

Broj 98