Poštarina plaćena Ciena 3 Kune "BILOGORA" POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 9 9 . B j e l o v a r , 1. s v i b n j a 1943 . G o d i n a III.

Rad je temelj vriednosti Kotač svktske poviesli, kotač velike svieiske revolucije• okreće se

neumitno i nezaustavno, gazeći sve Sto prošlosti pripasti mora, rušeći sve one koji nisu ili ne mogu radom dati sadržajnost idejama, a bor-bom snagu idealima. Jer samo sadržajne ideje — postaju snažni ideali, a sadržajnost se manifestira najbolje u radu; snaga se utvrđuje najjače u borbi, a to su ujedno i komponente kojih je posljedak: stvaranje, uspjeh i pobjeda.

Raditi — borili se'— stvorati. To su tri čimbenika koji izlaze kauzulnom nuždom iz bitnih ele-

menata našeg mentaliteta, naše grude i prošlosti. Radili za Hrvatsku, boriti se za nju, stvoriti veliku i veličanstvenu domovinu »najdivniju ze-mlju čitavog planeta« to je bila misao vodilja i snažna ideja vjekova, koja je jedan narod vodila kroz hiljade grobova i milijune razbojiš'.a, to je bio neumrli»Credo« naših historijskih veličina, živi >Memen!o< na-ših bezsmrlnika i vječita dogma pokoljenja koja su vjerovala u ideju i onda kada su horizonti nacionalnog zbivanja biti tmurni, neizvjesni, za-strti gustim oblacima robslva.

\ Gesto rada, borbe i stvaranja pravijava živo onim generacijama koje spas svoj traže jedino u slobodi, a slobodu nalaze jedino u krvi.—

Ta načela znače vječnu dinamiku, polet i pokret, ona su sastavni dio života: ona predstavljaju život. Letargija, pasivilet, mirovanje zna-kovi su smrti — rad je znak života.

Raditi i boriti se — »i/i hoc signo vinces*. To je bezizuzetno na-četo pojedinca koji želi uspjehu, to jest pravilu naroda, koji teži napre-dku i uljudbi ili još dalje, to je historijska norma koja nužno obavezuje to je neumoljivi prirodni zakon, koji uviek važi.

Žuljevi, znoj, krv stvarali su i Hrvatsku. Žuljevi radnika, znoj se-ljaka, kiv boraca. Danas kada slavimo dan radij sviestni smo i uvjereni da u Novoj Europi i Novoj Hrvatskoj jest i mora bili jedino rad vrho-vno mjerilo svih vrednota i da samo onaj pokret kojemu je ideja rada glavno načelo može i mora pobiedili. A smatrati rad temeljem svake vriednosti i mjerilom ocjenjivanja pojedinca, društva i naroda znači pak zastupati idejni smjer nacionalizma.

Zlato i novac su lažni kumiri pred kojima padaju samo duše ro-bova i savjesti slabića, oni su glavno obilježje glavničarstva, log pokre-tača zaslar/elih demokratskih ideja i Židoplutokratskih družtvovnih re-negata. Ideja kojoj je zlato vrhovno mjerilo svega davala je i daje poznate posljedke: klasna borba, bieda i nevolja radničtva, ra-dnik postaje bezkućnik, prepušten sebi i biedi izgubljen za narod u bez-ličnom proleterstvu dok mu djeca lutaju turobno ulicama.- oni su bez-prizorni.

Novi poredak radikalno obračunava s tim posljedcima razorne dje-latnosti kojemu je početak tražiti isključivu u sadističkom mozgu inter-nacionalnog židovstva. •

U našoj državi podizanjem radničkih domova, uzdizanjem radni-čkog staleža, postavljanjem ideje rada na prvo mjesto. Poglavnik je opetovano dokazao da hrvatski radnik više nikada neće biti ono što je pod tuđinskim jarmom bio. Radnik jest i mora .bili živi dio narodnog organizma, dio narodne duše i bića, stvaralački član naše zemlje. .On je sudionik svih naših borbi i žrtvovanja, svih naših političkih težnja i sukoba, jednom rieči — radnik je nacionalista.

I prožet tim nacionalizmom naš radnik stvara i gradi a pred oči-ma mu lebdi idealno utjelovljenje Velikog Radnika, koji je i sam nakon 13 godišnje mukotrpne borbe u inozemstvu, vrativši se u domovinu do krajnjih dosljednosti izpunio svoje rieči: »Nisam došao vladati nego raditi«. D. Korčmaroš

POGLAVNIK U FUHREROVU GLAVNOM STANU

ZAGREB, 28. travnja I943. O sastanku Poglavnika s Fuhrerom u Fuhrerovom Glavnom stanu

dao je Njemački novinski ured ovu službenu obaviest: GLAVNI STAN VODJE REICHA, 38. travnja. Eiihrer je 37. travnja

primio državnog vodju Nezavisne Države Hrvatske dra Antu Parelića u Glavnom slanu Vodje Reicha. Eiihrer je sa Poglavnikom razgovarao o političkom i vojničkom položaju u zajedničkoj borbi osovinskih vele-vlasti protiv boljševizma i englezko-amcričkih plutokracija. Razgovori, u kojima su sudjelovali ministar vanjskih poslova Reicha von Ribben-trop i hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Budak, te gćneral Eelđ-maršal Keitel i general Begić, protekli su u duhu srdačne suglasnosti i prijateljstva Reicha prema mladoj hrvatskoj državi i njezinom hrabrom narodu. Poglavnik dr. Ante Pavelič naglasio je odlučnost hrvatskoga naroda, da na strani osovinskih velevlasti brani slobodu Nezavisne Dr-žave Hrvatske i uloži sve snage za bezkompromisnu pobjedu vlasti Troj-nog ugovora nad zajedničkim neprijateljem.

Sastanku u Glavnom stanu Vodje Reicha prisustvovali su takodjer njemački poslanik u Zagrebu ICasche i njemački opunomoćeni general u •Hrvatskoj Glaise von Horslenau. ( DNB )

R A D . . . . (Prigodom 1. svibnja

i »dana rada«) Danas svi vidimo i osjećamo

u kakovim vremenima živimo. 1 danas moramo i mi osjetili tu težinu vremena. I osjećamo ie. U radu. U radu u Školi, na polju, u uredu, u tvornici, svatko danas osieća tu težinu odgovornosti svog rada. Svaki radnik, dak, činovnik, voinik osieća tu odaovorvost, a da li je s v a k i i saviestan u tom DOSIU, u svom radu? Radi li sva-ki od nas onako kako to traži od nas narod, domovina? je li svaki od nas uviek na svom mjestu? je li mi izvršimo svaku našu za-daću tako da je ona na korist nama i domovini? Eto — mnogo je pitanja, a mnoga bi se mogla još postaviti — a kako je s našim odgovorima ? Imade li i njih tako mnogo, ili ćemo morati već kod početka stati, stati tako kao što često i naš posao i rad stoji! Ne odgovarajmo sada drugima — već sami sebi! jer ako nam i uzpije koii puta prevariti s našim odgo-vorom druge — a hoće nam uz-pjetidasada p r e v a r i m o sami s e b e ? Hoćemo li moći prevariti svoju savjest!

Počnimo sa savjestnim ra-dom! Počnimo s radom koji će zadovoljiti i nas i naše su-

pomagaće u radu za bolju bu-dućnost mile nam domovine? Imajmo u tom jabu volju! Me-kušci nisu n i g d j e p o t r e b -n i I Budimo u našem radu odluč-ni. energični! Vjerujem, da mi svi želimo što sretniju i bolju buduć-nost našeg naroda i naše domo-vine, a hoćemo li ju postići nesa-vjestnim radom? Hoćemo li to postići neradom, prepuštahjem n a š e g a rada drugima? Ne!

Samo ' požrtvovnim radom svabog pojedinca, samo nesebič-nim radom svabog od nas, samo uztrajnošću i ljubavi u radu ima-ćemo koristi od našeg rada. Ne mora se posljedak našeg rada od-mah vidjeti, ali ako je naš rad bio savjestan, pošljedab ne mo-že izostati, pa ma kakav to bio posao! Ne zaboravimo to!

Zato — svabi na svoje mje-sto, svaki na svoj posao! Ne gubimo ni časba a da nešto ne učinimo za domovinu! Brate, prihvati se zato i Ti odmah Tvog posla! Zar da naša polja ostanu neobrađena, knjige neizpisane, puške da nam zahrdaju? Ne! '

Svi želimo sretnu budućnost, pa zato i svi, do zadnjega, na posao! Prihvatimo se naših lopata, plugova, pera, bnjiga, strojeva i radimo savjestno, jer samo na taj način možemo očekivati novu i sretnu budućnost mile nam domo-vine Hrvatske! • Ivica Ivin

» •"TSV, M A i. ; 3 V C i !_,

knjižniSa

fm.

.V:v ' '• V....

Strana 2 "BILOGORA" Broj 99

Boljševizam ostaje dosljedan Novi miniaturni dokaz — strahovitih zabluda

Za slobodu i njezino učvršćenje

Prigodom blagdana rada 1. svibnja 1913. kojeg ie i naša mla-da Nezavisna Država Hrvatska bao i sve napredne mlade europske odredile bao državni blagdan rada, slelimo se naše braće članova radniba I sellaba pravih ustašblh boraca za slobodu hrvalshog na-roda,- boji su položili živote na oltar domovine i time dokazali svima i svakome, kako se treba borili na poziv svoga Poglavnika. Da je sve to tako istinito I živi dokazi neka nam govore činjenice, žrtve i grobovi poginulih naših drugova članova HRS-a samo u okolici Bjelovara, a da ne spomi-njemo ostale krajeve, koji su kao radnici i seljaci u ustaškoj pripre-mi na poziv svoga Poglavnika za svoju vlastitu Hrvatsku državu u borbi s odmetnicima partizanima položili svoje živote u temelje i izgradnju svoje domovine Nezavi-sne Države Hrvatske.

Napose u našoj domovini imat će pravo na život, onaj, koji za nju gine i onaj koji za njezinu iz-gradnju i učvršćenje doprinosi dne-vno svoje žrtve. Po ustaškim na-čelima vidimo i učimo da je te-melj naše domovine rad. Tko ne radi tome nema i ne će biti mje-sta u našoj domovini.

Samo iona država je napre-dna, zdrava i sigurna u svoju bu-dućnost i obstanak, u kojoj vlada prava bratska družtvovna pravica. Radničtvo i seljačtvo je temelj hr-vatske države i .prožeto ustaškim duhom, a po nauci Otca domovi-ne, dra Ante Starčevića i učitelja Stjepana Radića i sa državnim Vo-dom svojim Poglavnikom spremno je radničtvo i seljačtvo za obstanak i izgradnju svoje vlastiie države Hrvatske doprinositi sve, pa i naj-teže žrtve, dob se i posljednji ne-prijatelj iz naše domovine ne od-strani i ne uništi. Švabi Hrvat, u bojem teče hrvatska brv, pa bio on d o sada odgajan i organiziran bilo u bojim organizacijama, boje su nosile hrvatsbo ime. podupriet će svoga Poglavniba na učvršće-nju vlastite države, a za boju je pao od brvničbe rube u Beogradu i učitelj Stjepan Radić. Mi znade-mo da imade na žalost još uvieb pobvarenjaba odmetnika boji žele praviti razdor u hrvatsbom narodu, a u ovim težhim sudbonosnim ča-sovima boje proživljava čovječan-stvo, pa i sam hrvatsbi narod i ti pokvarenjaci pod imenom učitelja Stjepana Radića nastupaju kao to-bože. da se oni bore za njegovu ideju, a gaze i zaboravljaju, da je za ideju Nezavisne Države Hrvat-ske pao kao žrtva i sam pokojni Stjepan Radić. Tim i takvim poru-čuju hrvatski radnici i seljaci pro-žeti idejom Stjepana Radića i ako u njima teče imalo hrvatske fcrvi oni će svim silama i mogućnosti-ma poduprieti borbu za slobodu i njezino učvršćenje za boju je pao i ubijen pob. Stjepan Radić, a bo-jim putem nas vodi danas Pogla-vnib dr. Ante Pavelić.

Ivan Grivić

Putujući prije kratkog vreme-na broz južnu Španiju američbi nadbisbup Speellman, zamoljen je da odsluži u Granadi misu za po-ginule batolibe u španjolskoj re-voluciji. Nakon svršetka mise raz-vio se sliedeći razgovor:

Nadbiskup od Granade: .Ne-ka Vaša Eminencija pomisli da li bi u Španjolskoj bilo moguće odr-žavati službu Božju da su boljše-vici, sadašnji saveznici Vaše vlade u građanskom ratu pobiedili."

Nadbiskup Speellman je šutio. . A što mislile šio bi se sada

dogodilo da se boljševici nadu jednog dana ovdje?" pitao je da-lje španjolski velikodostojnik.

Speellman: .U tom slučaju bi američka vojska u roku od 24 sata bila u Madridu!"

.Eminencijo, to znači da bi američka vojska za 24 sata za-kasnila", nadovezao je nadbiskup od Granade.

1 stvarno, potvrdio je on sa-mo ono, što već godinama i de-setljećima potvrđuju i dokazuju krvave činjenice strahovite komu-nističke stvarnosti, ler boljševicima ne treba mnogo vremena, oni bi za samih 24 sata, što bi gospodovali u Španiji učinili svoje, a američka vojska, koja bi navodno stigla u pomoć, došla bi stvarno prekasno.

Mjesec dana, jedan dan, pa čak i nekoliko sati boljševicima je sasvim dosta. Zar nije crvena voj-ska tek vrlo kratko vrieme gospo-darila u Besarabiji — pa što je ostavila?, zar nije ona također tek nekoliko tjedana upravljala Bal-tičkim zemljama — pa kakav je bio posljedak njene uprave?, zar nisu i njeni trabanti kod nas, u nekim bosanskim mjestima, uspjeli zauzeti vlast tek nekoliko sati — a i to im je bilo dosta, da iza sebe ostave krv, ruševine, suze, bol i pustoš.

Zar nije, konačno, bila i mi-nimnalo bratbotrajna komunistička vladavina u dielu Poljsbe — a ipab danas uljudbena javnost čitavog svieta stoji niemo i zgranuto i težbo obtužuje sovjete zbog stra-hovitog umorstva 10.000 poljsbih častniba, boje je boljševičba vlada izvršila bez ibabovog uzroka nad bezpomoćnim ratnim zarobljeni-cima i to pola godine nakon za-vršene ratne djelatnosti.

A kada su stale stizati prve viesti iz zajedničke grobnice polj-sbih častniba iz Katvnske šume kod Smolenska bile su ;one tako strašne i gro'zovite da mnogi nisu mogli u to ni vjerovati. Zatim ie sliedilo iskopavanje, identificiranje, utvrđeno je nadalje da su postra-dali bili ruski zarobljenici i da su ubijeni u ono vrieme kada su so-vjeti bili gospodari Smolenske po-brajine, bonačno su na njihove grobove došli i njihovi drugovi, zarobljeni poljski časnici u Nje-mačboj boji su izjavili, da su bao

vojnici navibli na strahote, ali da nisu očekivali ovako užasan pri-zor.

I na sve ovo Moskva je šu-tjela, Naposliedku je došao njezin demanti, koji je bio isto tako na-ivan kao i smiešan.

Vlastodršci sa Krcmlja su tvr-dili n-šta drugo nego da se radi o — arheološkim iskopinama, koje sirana promičba da iskorištava.

Međutim činjenice su iz dana u dan postajale sve jasnije, otkrića sve jezovilija, a obtužba boljševi-stičkog zločina sve teža i straho-vilija. A ovu obtužbu po pisanju samog Varšavskog novinstva, ne može uklonili nikakova šutnja zbog neugodnosti, nikakovi so-iistlčki izgovori oriih krugova ko-jima baš nije ugodno ovo strašno otkriće. Šio na ovo kaže Moskva, što će na to reći njeni saveznici anglikanski biskupi, otmjeni lon-donski dobrotvorni krugovi ili američki savez žena koji sav kipi od čovjekoljublja?

I danas postaje jasno zašlo su sovjeti onomad na zahtjev poljske vlade u Londonu, koja je tražila da se puste zarobljeni časlnici u Rusiji c da bi obrazo-vali u Engleskoj poljsku legiju

•protiv osovine, zašto su naime oni preko tog zahtjeva tako brzo i

Proizvodi više, da U današnje teško ratno vrie-

me moramo nastojati, da obradi-mo svaki komadić zemljišta, koje će proizvesti najnužnija dobra za članove našeg domaćinstva, osi-guravši nas tako od kobnih po-teškoća koje donosi rat.

Rat stvara velike zaprieke i poteškoće u redovitoj proizvodnji narodnog gospodarstva, bilo radi pomanjkanja najbolje radne snage, bilo radi- pomanjkanja sirovina potrebnih sa redovitu proisvodnju. Današnje potešboće prebrodit ćemo pojačanjem proizvodnje po-ljodjelskih dobara, jer danas ne možemo računati s dalekosežnim pojačanjem niti očebivati primje-nu poljodjelsbih nauba ali ipab moramo poduzeti sve što nam je u ovom času moguće da pove-ćamo proizvodnju najnužnijih do-bara. Ovo se može doneble po-stići tehničbim mjerama, na pr. valjanim obrađivanjem zemljišta, upotrebom dobrog sjemena, ure-đenjem gnojišta i gnojišnih jama, pojačanom sjetvom brmnog bilja i stočne repe, da bi osigurali što bolju ljetnu i zimsbu prehranu stoke, izrađivanjem silosa, boljim uzgojem stoke te obrađivanjem svih raspoloživih površina pode-snih za poljsbe bulture. To su ne-

nervozno prešli i zašto su to pi-tanje nastojali što prije tabašurili: odnosni su naime časlnici u lo vrieme već davno bili postricljani.

Odbor Međunarodnog Crve-nog Krža pod predsjedničkom Ma.\a Kubera na molbu poljske vlade u Londonu i njemačkog Crvenog Križa ovih dana tabede putuje na mjesto zločina pa ćc i tom prilikom svakako izkrsnuti nove okolnosti i nova otkrića ko-ja ćc mežda svojom težinom i slrahovitošću zasienili čak i pre-dašnja zbivanja.

Dogođaj u Katynsboj šumi tek je jedan novi d o b a s o strahovitom ponoru koji rasdvaja smicalice marksističke promičbe od suvre-menih strahota .komunističke stvar-nosti.

To je još jedan krvavi cini-zam barbarskih zločinaca boji takovom idejom kane usrećiti či-tavu Europu. •

Možda će zločin kod Smo-lenska poslati i »Memcnlo« zapad-nih demokracija i možda će ih to ipab potabnuli na razmišljanje: Kome kane izručiti Europu?

Boljševizam je i ovaj puta ponovno pokazao' svoje lice u pravom sviellu dokazujući da je dosljedan Lenjinovom načelu: .Najveći zločin ie dozvoljen sa postignuće našega cilia."

bi prije svršio rat! ke mjere koje će djelovati na po-većanje proizvodnje, dok državna vlast poduzima veće mjere da te potrebe što bolje osigura.

Mnogi će gospodar naići na poteškoće, biti će nedostatak sje-mena, radne snage, umjetnog gno-jiva i t. d. ali on nesmije blonuti, već naprotiv ispuniti nade boje se u njega polažu. U današnje pri-libe najjednostavnije povećanje proizvodnje je obrađivanjem Jsvih površina boje su podesne za pri-rod. Da to postignemo sbrajnje je vrijeme, da odmah pristupimo obradbi svabog bomadića neisbo-rišćenog zemljišta, nalazio se ma gdje mu drago, jer na svabom po-ložaju odnosno mjestu, bio on u sjeni, polusjeni ili suncu uspieva uvieb nešto. Zato je nužno da selo i grad isboriste i one boma-diće zemljišta, koji do danas nisu doprinašali nikakve koristi. Za manje bomadiće zemlje osobito je pribladno razno povrće, jer ono uspjeva na suncu, polusjeni a rie-be vrsti i u sjeni.

Tabovim radom olabšati ćemo prehranu svojeg domaćinstva bao i prehranu ciele zajednice a time postati suradnib bod izgradnje općeg blagostanja cielog naroda.

Vladimir Horvat

Gospodarstvo

Broj 99 „BILOGORA"

Ustaški pokret Iz Ustaškog Tabora

Bjelovar Po odredbi Poslrojnlka "dra

Šolca provodi sć preustrojstvo svih dosad upisanih članova Ustaškog pokreta na cielom državnom po-dručju. Zato Hrvatski ustaški ta-bor u Bjelovaru poeiva sve one, koji su do sada ispunili upisne li-stove kao I one, koji se žele upi-sati, a nijesu do sada ispunili u-pisne listove, da dodiu u prosto-rije Ustaškog Tabora (Ulica s. trav-nja br. S. prisemno ulas s ulice) u uredovno vrieme od 8—12 s. prije podne svakog dana, gd|e mogu podići upisne listove.

Upisni listovi su dvovrslni pre-ma Ustaškom propisniku: sa usta: Se i sa pristaše. Svaki od dosad upisanih ili onaj koji će se nano-vo upisati, mora prigodom upisa isjaviti, da li se upisuje kao usta-ša ili kao pristaša, te će prema tome dobiti odgovaralući upisni list. Oni, ko|i se upisuju sa ustaše,' trebaju prldonietl I 4 svjetloplsa, dok pristaše to ne trebaju.

Za Poglavnika i Dom Spremni! Tabornik:

Matija Navojec v. r.

Stal iško postro javanje hrvatskih se l jaka

Križevci, 2S. travnja. Dne 14. t. mj. održan je u

prostorijama ustaškog logora vrlo uspjeli i brojno posjećeni sastanak sa postrojavanja Hrvatskog save-sa seljaka. Sastanku su prisustvo-

vali stožernlk dr. Milulin Jurčić, Miško Račan povjerenik Hrvatskog savesa seljaka i stožerni pobočnik, Ivan Šmld, kotarski predstojnik dr. Vladimir Golhardi, dr. Duro Bića-nić gradski načelnik, ravnatelj miestne štedionice Pranjo Petrović, logornik Stjepan Fištrović, te broj-ni obćinskl načelnici, ustaški du-žnoslnici 1 povjerenici Hrvatskih seljačkih gospodarskih sadruga na-šega kotara. Sastanak je otvorio logornik Fištrović.

Povjerenik hrvatskog savesa seljaka Miško Račan ie satim u kratkim crtama isnio borbu hrvat-skog naroda sa slobodu u najno-vije vrieme, te dao smjernice oko ustrojavanja, svrhe i dužnosti Hr-vatskog savesa seljaka. Zatim je govorio ravnatelj mjeslne narodne štedionice Franjo Petrović, a po-slije njega stožerni pobočnik Ivan Smid.

•Isa toga su isabrani kotarski povjerenik i obćinski povjerenici Hrvatskog savesa seljaka. Poslije isbora povjerenika govorio ie sto-žernih dr. Jurčić koji Je naglasio potrebu sporasumnog i uzajamnog rada hrvatskog seliačtva i ustaškog pokreta. Pri tomu treba da pre-dnjače pripadnici stallške poslroi-be hrvatskih savesa seliaka čila je dužnost ponieli ustašku ideiu rada po svim selima i domovima i biti viestnik novog doba. doba ljubavi rada i sloge, a ne jalove i bespredmetne kritike.

Sastanak je savršen pievanjem ustaške i hrvatske himne.

ZA BLIŽNJEGA Pitanje prosjačenja i brige oko

djece, koja su prepuštena ulici, če-ka u gradu Bjejovaru još uviek Svoje rješenje. Novi družtvovni po-redak a još više naša savjest traže

• da se ovo bolno pitanje već ie-dnom rieši. Prosjačenje je nedo-stojno čovjeka, a od djece prepu-štene same sebi ne mogu postati vriedni članovi ljudske sajednice. Us malo dobre volje i us nesna-tnu šrtvu onih, kojima .Je Bog dao dosta, a i onih kojima ie dao ma-nje, ali još uviek više nego onima koji nemaju ništa, moći će se ovo krasno djelo kršćanske ljubavi na-prama bližnjemu oživotvoriti na čast i diku sviju nas.

U fu svrhu gradsko poglavar-stvo osniva ustanovu pod nasivom .ZA BLIŽNJEGA" koja će obu-hvatiti cjelokupnu skrb sa potre-bne područja grada Bjelovara i to:

1. Za ubogare savičajnike gra-da Bjelovara, koji se smještavaju u gradskom ubožkom domu.

2. Za djecu koja ostaju preko dana bez stalnog nadsora, jer su im roditelji zaposleni izvan kuće. Ovakova djeca nalaze se preko

,dana u gradskom obdaništu, kako bi se mogla zaštititi od štetnog

utjecaja ulice, a roditelji mogu bez-brižno obavljati svoje poslove.

3. Za sve ostale potrebne koji se obraćaju gradskom poglavar-stvu za bilo kakvu pomoć.

Za vršenje poslova ove usta-nove ustrojava gradsko poglavar-stvo posebni ured, u kojemu će raditi povjerenstvo za ispitivanje svih okolnosti osobe, koja se je obratila ovom uredu za pomoć i koje će povjerenstvo odrediti vrst pomoći dotičnoj osobi. Ovaj će ured biti u stalnoj vezi s uredom za posredovanje rada i. strogo će paziti, da nitko u gradu ne pro-sjači.

Potrebna sredstva za uspješan rad ove ustanove ove ustanove namaknuti će se redovitim grad-skima proračunom i mjesečnim doprinosom građana i samostalnih građanki koji stalno borave na području grada Bjelovaru i koji su se na to pismeno obvezali. Ovi doprinosi mogu biti i u naravi (sela). Visinu mjesečnog doprinosa neka svatko izvoli odrediti prema svojim mogućnostima. P a bilo to i jedna kuna, ona se prima sa za-hvalnošću.

Izpunjene obveznice molim dostaviti izravno meni bilo poje-dinačno bilo prikupljeno po ure-dima (od činovnika i namještenika).

Gradski načelnik: S. Kolesarić v. r.

GRADSKE VIESTI Proslava-državnog blagda-

na rada Bjelovar, 1. svibnja. Danas stališka postrojba hr-

vatskih radnika priređuje u sliko-kazu .Dom" u pol 10 sati prije podne svečani sastanak kao pro-slavu državnog blagdana rada.

Sastanku će prisustvovati i stališka postrojba obrtnika i po-scbhičkih namještenika.' .

O značenju državnog blag-dana rada govorit će predstavni-ci staliških postrojbi i ustaški sto-žernik dr. Milulin lurćić.

Nakon toga će se davati je-dan slikopis.

Hrvatskim ranjenicima z a U s k r s su gospođe is Ženske lose Ustaškog pokrela u Bjelova-ru rasdielile na Veliku subotu uskrsne darove svakome po 30 komada cigareta, kolače, vino i pisanicu. Ranjenici su bili vrlo dirnuli na ovoi pažnji naročito, kad im je od strane isaslanice Ženske lose saobćeno, da su die-Ijenje tih darova omogućili hrvat-ski seljaci okolnih sela darujući živežne namirnice. Uz lo ie iza-slanica ženske lose gđa Karla Ko-lesarić istaknula ranjenicima, da ženska losa ovaj posao vrši po želji našeg državnog poglavara — Poglavnika, na što su ranjenici klicanjem dali dokaz svoie ljubavi i privrženosti Poglavniku.

Seljaci iz Međuraće su istoga dana dali također vrlo lie-pe i ukusne uzkrsne darove hr-vatskim ranjenicima, što je ranje-nike posebno razveselilo, jer im je bilo jasno, da nesamo grad Bje-lovar već i sva okolna bliža i daljnja sela suosjećaju s njima.

Z a h v a l a . Ženska losa hrv. ustaškog pokreta zahvaljuje srdač-no gospodinu Barešiću Stjepanu na 12 lit. vina, g. Dragiji Stjepanu na 10 lit'vina, g: Laliću Antunu na 50 kom. rubčića, g.' Nalevki Josi-pu na cigaretama, kolačima i pi-sanicama, Sedamu Blažu na ži-vežnim namirnicama, mlieku i sa-punu, g. Sigeti Josipu na cigaretama, što su darovali sa ranjene vojnike.

Gospoda Benčić i drugovi, naši mladi uvaženi trgovci, daro-vali su 144 čaša u dobrotvorne svrhe. Ženska loza hrv. ust. po-kreta zahvaljuje usrdno na veliko-dušnom daru.

Ženska loza hrv. ust. pokreta zahvaljuje toplo slastičaru gospo-dinu Šabanoviću, što je ispekao kolače za Uzkrs ranjenim vojnici-ma od živežnih namirnica, koje su darovala braća seljaci.

Nadalje gospodinu tvomičaru soda vode Funteku na oranžadi, šabesu i soda vodi za ranjene vojnike.

Vrhovni zapovjednik hr-vatskog oružničtva g. pukov-nik Pećnikar posjetio je prije Us-krsa središtniu oružnlčku školu u Bjelovara. Velik dio slanbenih sgrada sa častnike Je u izgradnji, dok su nastanbe sa polaznike škole, većim dielom gotove. Obu-ka Je već započela, te se mladi novaci, budući oružnici — snaga i ponos hrvatskih oružanih snaga privikavaju i obučavaju u svim domobranskim vrlinama i pred-metima.

Vrhovni zapovjednik hrvat-skog oružničtva pukovnik Pećnikar israzlo Je svoje zadovoljstvo 'po-hvalivši graditella, te je zajedno s gg. velikim županom drom Sabo-lićem, gradskim načelnikom Sla-voljubom Kolesarićem i kotarskim predstojnikom Kolesarom pregle-dao sve radove oko gradnje i sam kroz puna 2 sata radio na poslu izgradnje kopajući zemlju i vozeći je na određeno mjesto.

Proslava Majčinog dana održat će se

dne 30. V.

Povjerenstveni pregled stanova

Prigodom boravka zapovjad-nika hrvatskog oružničtva g. Peć-nikara u Bjelovara održana ie konferencija na velikoi župi, kojoj su prisustvovali gg. veliki župan dr. Vladimir Sabolić i gradski na-čelnik Slavoljub Kolesarić, te je tom prilikom raspravljano i o na-činu riešenja stanbene kfise u na-šem gradu i saključeno Je da se us dosadašnje provadanje očevid-nosti o stanovima osnuje i povje-renstvo, koje će pregledati sve stanove u gradu Bjelovara. Za-ključeno je, da u povjerenstvo udu: jedan gradski činovnik, jedan činovnik župske redarstvene obla-sti i iedan častnik oružanih snaga.

Osim napried navedenih u povjerenstvo je određen od strane Ustaškog tabora i pobočnik za gospodarstvo.

Sviest hrvatskih seljaka iz Novoseljana

Već smo više puta istaknuli na ovom mjestu rodoljubnu sviest seljaka naše bliže i daljnje okoli-ce, koji su unatoč težkim prehran-benim prilikama pridonieli velike količine živežnih namirnica sa ra-njene hrvatske borce. Dužnost nam je, da i ovom zgodom naglasimo da i seljaci iz Novoseljana nijesu zaostali u tom pogledu za drugom svojom braćom is okolnih sela, te su predali ženskoj lozi ustaš-kog pokreta veće. količine raznih živežnih namirnica sa ranjenike.

Strana 3

Strana 4 "BILOGORA" Broj 99

Nabava ugljena Ovim se daje na znanje pu-

čanstvu, da će područni rudnici podpisanog ravnateljstva i to Ci-glena i Trnovka u buduće proiz-vađati i prodavati ugalj izključivo za potrebe pojedinih domaćinsta-va i to: za oženjene 3 tone. a za neoženjene 1 tonu za godinu dana

Osim toga se upozoravaju pravoužitnici, da si i oni mogu dobaviti ugalj uz propisane ciene. Za doznake se imaju pojedinci obratiti kao i prije Ravnateljstvu šuma u Bjelovaru, a uplate se vr-še kod Ravnateljstva državnih rudnika u Bjelovaru, BaćanijevaS (prije Zagrebačka ulica 2.)

Upozoravaju se svi interesenti da ugalj izvuku s rudnika u onom mjesecu u kojem je izdana doznaka. Prekoračenje ovoga ro-ka povlači za sobom traženje produljenja doznake kod ovog ravnateljstva. Ni jedan rudnik ne će izdavati ugalj na neprodužene doznake.

Ravnateljstvo rudnika Bjelovar

Iz uredničtva Službu odgovornog urednika

kod našeg tjednika preuzeo je od ovog broja Dragutin Korčmaroš, slušač prava, jer je dosadašnji naš urednik. preobterećen poslovima svog zvanja na gradskoj obćini i zadržao je samo službu glavnog urednika.

i Upravni odbor Nabavljač-

ke zadruge državnih službe-n i k a s o . j. održao je svoju prvu sjednicu dne 2S. t. mj, na kojoj se u smislu zakonskih pro-pisa konstituirao, kako sliedi:

Predsjednik: Dr. Dragutin Cu-rilović, veterinar, tajnik i knjigo-vođa: Nikola Smojver, blagajnik: Andrija Dudašić.

Na sjednici je izabran pod-jedno i poslovni odbor u koji su ušli: Andrija Dudašić, Franjo Ho-lik, Andrija Jakopović i Antun Be-ucić. Predsjednikom nadzornog odbora izabran je Šime Sabolović.

Razpored Hrvatske razglas-ne postaje u Bjelovaru SUBOTA 1. SVIBNJA. 11 sati prije podne: Govor prof.

A. Seitza o državnom blagdanu rada.

12.50—13.00 Viesti 1330—14.00 Prof. Aleksandar Seitz

glavni savezničar i državni taj-nik: Red i rad temelji su ustaške Hrvatske.

17.30—18 Vukica Markov i Ge-deon Tuzlančić pjevaju uz tam-bure narodne pjesme. ,

18.30—1S.40 Prof. Stanko Vitković: Ravnoteža medu staležima.

18.45—19.30 Zabavni glasbeni raz-pored. Sudjeluju pripadnici i pri-padnice ustaške mladeži.

Uskrsni nogometni furnir Bjelovarski nogortietaši prire-

dili su povodom uzkrsnih blagda-na liepo uspjeli turnir u kome su sudjelovali nogometaši njemačke i hrvatske vojske, BGŠK., te HRS. .Graničar". Prvoga dana sastala su se najprije predstavničtva nje-mačke i hrvatske vojske. Niemci su nakon koristnije igre pobledili s poslicdkom 4 :1 . Nakon toga uzpjelo je BGŠK.-i pobiediti HRS. .Graničar sa 3 :2 . Drugog dana sastali su se pobiedeni .Graničar" i hrvatska vojska. Nakon dosta raztrgane igre pobiedio je .Gra-ničar" s poslicdkom 3 : 0 .

Množtvo gledalaca sa nestr-pljenjem je očekivalo glavnu bor-bu ovoga turnira. Momčadi su izi-šle u ovom sastavu: Njemačka vojska: Nikolajski. Kliučak. Scluit-tner, Miceski, Schlezek, Lubovezkv, Smetana, Zelenka, Schari, Mcnzcl, Kellner. BGŠK.: Komlenić, Vrho-vnik, lović, Veverac, Horvat, Ne-met, Šimić, Obradović, Pjajčik, Kiihnel, Kokor.

Igra je počela vrlo živo i već u četvrtoj minuli imali su Niemci krasnu priliku, no nisu je izkoristili, Čos zatim u liepom biegu dovodi. Kokor loptu pred vrata Niemaca, dodaje Pjajčiku no ovaj tuče u aut. Malo zatim razigrani Kokor izvodi ponovno liep bieg po krilu dodaje Šimiću koji Sjajno tuče loptu dohvaća vratar Niemaca. Sliedi nekoliko obostranih navala i lopta se u brzim potezima pre-bacuje od gola na gol. U 17 mi-nuti loptu dobiva Pjajčik, snažno tuče u prečku, lopta se odbija, do-hvaća ie Obradović i smještava je u mrežu. 1 : 0 za BGŠK.-u. Razi-grani .Purgeri"' pritišću Niemce i igra se u glavnom odvija u znaku premoći BGŠK-anaca. Naročito

19.30.-19.40 Dr. Milutin Ivšić: Vr-ste poljodjelskih škola. -

19.40.—19.45 Glasbeni umetak 19.45—19 55 Ustaška rieč — poli-

tički pregled — govori prof. Daniel Crljen.

19.55—20.00 Koračnice 10.00—20.10 Viesti. NEDJELJA 2. SVIBNJA 1130—12 Kako bi nas general

Simović et Comp. .oslobodili" ?

ie prodoran Šimić koji mnogo i snažno puca ali nema dovolino sreće. U 30-oj minuli Pjajčik se krasno probija i ubacuje pokraj smetenog njemačkog vratara loptu drugiput u mrežu. Niemci pomalo sređuju svoju momčad i trude se da poprave posljedak. Dolazi do nekoliko opasnih situacija pred vratima BGŠK-e koje navala Nie-maca ne zna izkoristiti. Pod konac poluvremena liepa kombinacija Šimića, Obradovića i Ktihnela svr-šava u rukama vratara. Ovo po-luvrieme završava s posljedkom 8 : 0 za BGŠK-u.

U- 3-oj minuti drugoga polu-vremena dosudujc sudac Brauner malo preošlro jedanaesterac, koji Smetana pretvara u prvi zgoditak za Niemce. Ovo je malo djelovalo na igru domaćih koji su počeli popuštati. U 15-oj minuti po Lu-bovezkome izvedeni slobodni uda-rac prepušta dosta neozbiljno Ko-mljcnić i Niemci uspjevaiu izra-vnali. Niemci se sa svim silama trude da odluče igru u svoju ko-rist. Komlenić hoće da popravi utisak što ga je učinio sa primlje-nim zgoditkom brani vrlo dobro i pokazuje da je dobar vratar sa-mo da mu manjka potrebna ozbilj-nost. U 31-oj minuti dobiva toptu Kiihnel, dodaje Obradoviću koji idealno nastavlja Šimiću, a ovaj glavom postizava treći zgoditak. Ovaj zgoditak oživio je igrače i gledaoce. Već u 36-oj minuti Ši-mić krasno postizava četvrti zgo-gitak na loptu dodanu od Pjajčika. Igru drži do kraja u svojim ruka-ma BGŠK-a no posljedak se ne mjenja. Posljedak 4 : 2 je krasan uspjeli za pomlađenu i izmjenjenu BGŠK. Nedjeljna utakmica dala je borbu kakovu već godinama ni- * smo vidjeli u Bjelovaru. Posebno

izticati ne treba ni jednog igrača jer su svi bili dobri, jedino je iz-gledalo kao. da je Kiihnel malo .premoren od uskršnjih napora". Niemci imaju isto dobru momčad samo Im navala nema realizatora. Omjer udaraca sa ugla iznosio je 8 : 7 za BGŠK-u. Sudac Brauner uz manje pogrješke bio je dobar, je-dino bi se moglo reći da je za naš način igre malo prcoštar. U'a-kmici je prisustvovalo u oba dana oko 8.000 gledalaca. R .

Klubsko prvenstvo »Croatiae«

Donosimo izvadak iz prikaza »Nove Hrvatske" ošakačkom klub-skom prvenstvu .Croatiae" ha kome su sudjelovali i naši šakači.

U pjetao skupini Ko.iigu bio je protivnik izvrsni Biondić iz Bjelovara. Oni su pružili najbolju borbu večeri koja je završila ne-srelnom k. o. pobjedom KOr.Iga. Nakon snažne borbe u prva dva kola u kojima je Konik bio stalo-ženiji, a Biondić borbeniji i snaž-niji razvila se odlučna borba u trećem kolu. Pred kraj borbe Bi-ondić je dobio snažan udarac, te je ostao do 4 na podu. Čim je ustao dobio je i drugi udarac koji ga je bacio na pod te je ostao ležati za čitavih 10. Medjutim su-dac nije u pravom vremenu zavr-šio borbu, koja je morala već kod S biti gotova. Tako je Biondić pre-trpio k. o. poraz nesretno pogrj-eškom sudca.

U lakoj skupini priredio je iz-nenadjenje drugi bjelovarčanin Ko-kotović, koji je bio.pobjednik nakon što je njegov protivnik Kršulia diskvalificiran. Već u prvom kolu sasma nenadano Kokotović je po-slao Kišulja na pod, koji je po-sljje nastavio borbu prilično omam-ljen a u drugom kolu bio je di-skvalificiran zbog niskog udarca.

Veseli nas ovaj uspjeh do-maćih šakača.

TRAŽI SIR

vješta kancelarijska

osoba Nastup odmah.

Upitati u knjižari Škalec.

Iz Obskrbnog ureda Izgubljena je potrošačka izkaznica ' br. 342/S na' ime S m i t e J o s i p . Moli se nalaznik da ju preda ovom uredu, a u slučaju da se ne nađe u 14 dana nakon oglasa, gubi svoju vriednost, te vriedi samo duplikat..

TRAŽI S E

naučnik za trgovinu mješovite robe

' Srbić Frankopanska ul. 20.

Gostiona Ante Kržek toči dnevno

Njemačko pivo iz pivovare .

Reimnghaus i Puniigam iz Grafza Preporuča se

ANTE KRŽEK

~ Vlastnik i izdavač: IZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMlČBU U B J t L O V A R U . — Glavni urednik: IVAN S E S T A K , Ulica 8. travnja 1941. br. S/l. -Odgovorni u-ednik: DRAGUTIN KORČMAROŠ Ivanovčanska cesta 13. — T n a k S T J E P K O SKALEC. B J E L O V A R . — Za tiskara odgovara St jepko Škalec, Poflavnikov .

trg 17. — CIENA LISTU: Pojedini kroj 3 Kn., četvrtgodišnja pretplata 36 Kn., polugodiJnja 72 Kn., a godišnja 144 Kn. — Bro j čekovnog računa 32 311

I

ŠPORT