Bilten 12 2010 - radar.dhz.hrradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2010/bilten1210.pdf · menu pala za 10 do 15°C. U cijeloj se zemlji naoblaËilo, u unutraπnjosti je najprije bilo kiπe,

122010

ISSN 1334-3017god.XXIV

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63

551.506.1

551.509.617

551.510.4

551.515

551.519.9

551.577.13

551.582.2

551.586

556.04

627.51

628.11

630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KI

BILTEN

12 / 2010

GODINA XXIV PROSINAC 2010.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

mr. sc. Ksenija CindriÊ

dr. sc. Branka Grbec**

Ivona HerljeviÊ, dipl.inæ.*

dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

mr. sc. Tanja Likso

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

mr. sc. Lidija Srnec

mr. sc. Viπnja ©ojat

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Park na GriËu

Naklada 200 primjeraka

Tisak: ZT Zagraf

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5

Klimatoloπka analiza (mr.sc. Tanja Likso) .................................................................................... 7

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .... 14

Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ........................................ 16

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 18

Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 18

Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 21

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 23

Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 23

OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 25

KakvoÊa zraka (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 26

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 28

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 28

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 33

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 34

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 37

KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 43

PRILOZI

EKSTREMNI DOGA–AJI U OKOLI©U

(mr.sc. Ksenija CindriÊ) .................................................................................................................................................. 46

IN MEMORIAM Vladimir Pofak, dipl.ing.

(dr.sc. Duπan TrniniÊ) ...................................................................................................................................................... 47

IN MEMORIAM, Boris VraæiÊ

(Zvonimir Katuπin, Ivica PeneziÊ, Ivan Miπkulin, Ivan BrkiÊ) ...................................................................................... 48

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U PROSINCU 2010. GODINE

(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 50

BILTEN 12 / 2010 Prosinac

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

PoËetkom prosinca nastavio se utjecaj na vrijeme

prostranog ciklonalnog polja koje zahvaÊalo veÊi dio

europskog kopna.

1. i 2. prosinca sekundarana ciklona premjesti-

la se preko naπe zemlje, pa je na Jadranu bilo

kiπe, a u unutraπnjosti snijega i kiπe. Mjestimice je

u zapadnim dijelovima unutraπnjosti bilo kiπe ko-

ja se smrzavala u dodiru s tlom. U Slavoniji je bilo

malo toplije, pa je uglavnom bilo kiπe. Na veÊem di-

jelu Jadrana puhalo je umjereno do jako jugo, te

jugozapadni i juæni vjetar. U Dalmaciji su se zbog

dugotrajnih obilnih oborina izlile pojedine rijeke,

primjerice Neretva kod MetkoviÊa. I u Lici je bilo

poplava.

Od 3. do 5. prosinca je bilo mjestimice kiπe, a

u unutraπnjosti i snijega. Zahladilo je, pa su 5. pro-

sinca jutarnje temperature bile niæe od -15°C.

Nad naπim podruËjem je u poËetku bilo ciklonal-

no polje, a 4. prosinca se premjeπtala visinska dolina

iza koje je pritjecao hladniji zrak sa sjevera. Zatim je

prolazno ojaËalo polje poviπenog tlaka zraka. Bilo je

oborina, u unutraπnjosti i mjestimiËne kiπe i snijega,

te opasne poledice. Oborina je bilo uglavnom na Jadranu

i zapadnim dijelovima unutraπnjosti. Duljih sunËanih

razdoblja je bilo 5. prosinca, kada je u veÊem dijelu

zemlje prevladavalo suho, ujutro s maglom i jakim

mrazom. Na Jadranu su umjeren do jak hugozapadnjak

i jugo okrenuli na buru i sjeverozapadnjak.

Od 5. do 8. prosinca je bilo iznadprosjeËno top-

lo, povremeno s umjerenim i jakim jugozapad-

njakom i jugom. Maksimalna temperatura zraka

bila je i u unutraπnjosti viπa od 15°C.

Ciklonalno polje se produbljavalo uz izraæenu ju-

gozapadnu visinsku struju. Bilo je promjenljivo oblaËno

s povremenom kiπom. Kiπe je viπe bilo na Jadranu,

osobito sjevernom, te u Gorskom kotaru i Lici. Bilo je

iznadprosjeËno toplo. Puhao je povremeno umjeren,

mjestimice i jak jugozapadni vjetar i jugo.

9. prosinca premjestila se hladna fronta i visin-

ska dolina. Temperatura zraka je u kratkom vre-

menu pala za 10 do 15°C.

U cijeloj se zemlji naoblaËilo, u unutraπnjosti je

najprije bilo kiπe, mjestimice i ”ledene kiπe”, a zatim

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 16. prosinca 2010.

u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 16. prosin-

ca 2010. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Prosinac BILTEN 12 / 2010

6

snijega. Bilo je i grmljavine. Na Jadranu je bilo kiπe i

pljuskova s grmljavinom. Zapuhao je umjeren i jak

sjeverni i sjeveroistoËni vjetar, a na Jadranu sjeveroza-

padnjak i bura. Zahladilo je.

10. i 11. prosinca je bilo promjenljivo oblaËno,

mjestimice s vrlo slabim oborinama. Bilo je hlad-

no, a ujutro je u unutraπnjosti bilo jakog mraza.

Na vrijeme je utjecalo kratkotrajno polje poviπenog

tlaka zraka, a preko naπih krajeva premjeπtale su se

oslabljene atmosferske fronte. Stoga je bilo samo slabih

i mjestimiËnih oborina. Ujutro je u unutraπnjosti bilo

magle. SunËanog vremena je bilo najviπe poslijepodne.

Od 12. do 14. prosinca je bilo vrlo hladno, a

osobito na Jadranu i vjetrovito. Mjestimice je bilo

slabog snijega, uglavnom u istoËnim i gorskim pred-

jelima.

Prizemno je nad naπom zemljom bilo polje sred-

njeg izjednaËenog ili malo sniæenog tlaka zraka uz

premjeπtanje oslabljenih atmosferskih sustava. Po visi-

ni je pritjecao hladan zrak. Stoga je ponegdje bilo slabih

oborina, najËeπÊe slabog snijega. NajoblaËnije je bilo

u istoËnoj Slavoniji, dok je najviπe sunËanog vremena

bilo u Dalamciji gdje je bilo i vrlo jake bure. U GospiÊu

je minimalna temperatura zraka 14. prosinca bila

Slika 3. Prizemna sinoptiËka situacija 25. prosinca 2010.

u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 4. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 25. prosin-

ca 2010. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 5. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom

dijelu spektra 17. prosinca 2010. u 10.00 UTC

(izvor: EUMETSAT)

Slika 6. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom

dijelu spektra 18. prosinca 2010. u 10.00 UTC

(izvor: EUMETSAT)


7

-18.5°C, a umjerenog mraza je bilo i duæ obale. U

unutraπnjosti je i maksimalna temperatura bila veÊi-

nom niæa od 9 stupnjeva.

15. i 16. prosinca je bilo promjenljivo oblaËno,

samo mjestimice sa slabim oborinama. Bilo je vr-

lo hladno.

Prizemno je nad naπom zemljom polje srednjeg

izjednaËenog i malo sniæenog tlaka zraka, a po visini

je kruæio vlaæan i nestabilan zrak. Bilo je vrlo prom-

jenljive naoblake, u unutraπnjosti je mjestimice bilo

slabog snijega, a na Jadranu malo kiπe, a snijega uglavnom

u poËetku. Bilo je hladno, ujutro s vrlo jakim mrazom,

a umjerenog mraza bilo je i na Jadranu. Na Jadranu

je povremeno puhala umjerena, mjestimice i jaka bu-

ra i sjeverozapadnjak, a umjerenog sjevernog vjetra je

bilo i u unutraπnjosti.

17. i 18. prosinca preko naπe zemlje premjeπta-

la se ciklona iz sjeverne Italije, a po visini dolina.

U poËetku je bilo djelomice sunËano, a na Jadranu

je jugo jaËalo. Zatim se naobaËilo. a do kraja dana sni-

jega je bilo u unutraπnjosti, ali i mjestimice na sjever-

nom Jadranu. Najviπe snijega palo je tijekom noÊi od

17. na 18. prosinca, te 18. prosinca prijepodne. Ponegdje

je bilo i 30 cm snijega, a na rijeËkom podruËju oko

10 cm. Na juænom je Jadranu bilo obilne kiπe. Zatim

su oborine oslabile i prestale uz djelomiËno razvedra-

vanje. Kratkotrajno je zapuhala bura i sjeverozapad-

njak. Na vrijeme je prolazno utjecalo polje malo poviπenog

tlaka zraka.

19. prosinca su izmjerene vrlo niske tempera-

ture zraka, u »akovcu je ujutro izmjereno -21°C.

Djelomice se razvedrilo, pa je uz pritjecanje hladnog

zraka bilo vrlo hladno, ali uglavnom suho.

Od 20. prosinca je poËelo zatopljavati, pa je do

24. prosinca bilo iznadprosjeËno toplo. Maksimalna

temperatura zraka i u unutraπnjosti je bila viπa

od 10°C. Na Jadranu je puhalo jako, mjestimice i

olujno jugo i juæni vjetar.

U zapadnom Sredozemlju produbljavala se cik-

lona. Po visini je poËeo pritjecati topliji i postupno

vlaæniji zrak. Bilo je djelomice sunËano s promjenljivom

naoblakom. Ujutro je u unutraπnjosti mjestimice bilo

maglovito. Zatim je bilo promjenljive naoblake i mjes-

timiËne kiπe, osobito na Jadranu i u podruËjima uz

Jadran. Ciklona se produbila u Genovskom zaljevu, a

u visinskoj jugozapadnoj struji je pritjecao vlaæan,

nestabilan, ali topao zrak. Stoga je prema kraju raz-

doblja kiπe bilo sve viπe, a najobilnija je bila na Jadranu.

Potkraj 23., te 25. i 26. prosinca uz zahlaenje

je snijeg zamijenio kiπu. Najviπe snijega je bilo u

gorju. Na Jadranu je zapuhala jaka i olujna bura.

Ciklona iz Genovskog zaljeva od 24. na 25., te 25.

prosinca premjestila se preko naπe zemlje na istok kon-

tinenta. U sjevernoj visinskoj struji poËeo je pritje-

cati hladan zrak. Kiπu je najprije u gorju zamijenio sni-

jeg, a potkraj 25. prosinca snijega je bilo i u nizinama.

Zatim je uz jaku i olujnu buru, snijega mjestimice 26.

prosinca bilo i duæ obale. Najviπe snijega palo je u Gor-

skom kotaru i Lici, ali oborine opÊenito nisu bile obilne.

Od 27. do 31. prosinca bilo je suho i stabilno,

te barem djelomice sunËano, u unutraπnjosti s

maglom i niskim oblacima s vrlo hladnim jutrom.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone. Stoga

je bilo djelomice ili preteæno sunËano, a u kontinental-

nim krajevima dugotrajne magle i niskih slojevitih

oblaka bilo je osobito potkraj razdoblja kada je po visi-

ni poËeo pritjecati topao zrak. Bilo je hladno. Na Jadranu

je bura oslabila.

Slike 1, 2, 3 i 4 su prizemne, odnosno visisnske

(AT500 hPa) sinoptiËke situacije 16. odnosno 25. pro-

sinca (izvor DWD NjemaËka meteoroloπka sluæba), a

slike 5 i 6 su satelitske slike oblaka 17. i 18. prosinca

2010. godine u vidljivom dijelu spektra (izvor EU-

METSAT).

Klimatoloπka analiza

mr.sc. Tanja Likso

U prosincu 2010. srednje mjeseËne temperature

zraka bile su u cijeloj Hrvatskoj veÊinom niæe od

viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.). Izuzetak Ëini

GospiÊ gdje je zabiljeæeno pozitivno odstupanje, odnos-

no srednja mjeseËna temperatura zraka bila je viπa od

viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.). Temperaturna

odstupanja nalazila su se u rasponu od -1.6°C na Zaviæanu

do 0.5°C u GospiÊu.

Analiza raspodjele percentila temperature pokazu-

je da temperaturne prilike u prosincu 2010. godine

opisuju dvije dominantne kategorije normalno i hlad-

no. U kategoriji hladno nalazi krajnji zapad i jug

Hrvatske, dok se ostatak Hrvatske nalazi u kategoriji

normalno.


8

Slika 7. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za PROSINAC 2010. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-35-30

-25-20-15-10-505

1015

2025

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

010

2030405060708090100

110120

mm OSIJEK

-35-30-25-20-15-10

-50

510152025

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

010203040506070

8090100110120

mm

RIJEKA

-35-30-25

-20-15-10-505

101520

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

01020

30405060708090100110

120mm

SPLIT MARJAN

-35-30-25-20-15-10-5

05

10152025

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0102030405060

708090100110120

mm

OGULIN

-35-30-25-20-15-10

-505

10152025

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

01020304050

60708090100110120

mm

.

DUBROVNIK

-35-30-25-20-15-10

-505

10152025

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0102030405060708090100110120

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina


9

Slika 8. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za PROSINAC 2010. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C OSIJEK

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka


10

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

59

Dubrovnik

-1.2

-0.8

19

-0.7

-0.8

21

Osijek36

Knin

36

-0.6

-0.8

Komiæa

39

-1.6

-0.1

47

24

-0.7

Rijeka14

Varaædin37

44Zagreb Bjelovar

Sisak44

-0.3

Sl. Brod-0.4

-0.5

Pazin-0.9

Ogulin

Zadar33

-0.6

0.5GospiÊ

-0.8Split

Daruvar

-0.9

35

Karlovac

-0.8Hvar

20

-0.9Lastovo

27

16

20Zaviæan

42

-0.3

24

PoreË

Senj

24

-0.8

45

-0.5

34

-0.2

M. Loπinj

©ibenik

Slika 9. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u PROSINCU 2010. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

77

82

246

152

81

135

141

Ogulin144

80

90

Pazin

Split

Knin

Daruvar58

103

10258

119

157

88

Karlovac

116

M. Loπinj

Rijeka

68Zaviæan

107

Varaædin66

Zagreb Bjelovar

50

93

Zadar

SisakOsijek

175

78

DubrovnikLastovo135

75

13343

Komiæa76

123

69

97 Sl. Brod

72

PoreË

Senj

©ibenik

120

146

GospiÊ

88

167

80

43

116

66

75

68

61

193

100

56

Hvar

Slika 10. MjeseËne koliËine oborine u PROSINCU 2010. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)


11

PoËetak prosinca u kontinetalnom dijelu Hrvatske

je okarakteriziran negativnim anomalijama srednje

dnevne temperature u trajanu od 1 do 5 dana, dok su

na priobalnim postajama te anomalije poËetkom pro-

sinca podjednako dugo trajale, ali su imale suprotan

predznak. Nakon toga u cijeloj Hrvatskoj uslijedilo

je izmjenjivanje uglavnom kraÊih razdoblja s anoma-

lijama suprotnih predznaka. Anomalije srednje dnevne

temperature potkraj prosinca u cijeloj Hrvatskoj su

imale negativan predznak, a to je radoblje trajalo oko

6 dana.

NajveÊa pozitivna odstupanja srednje dnevne tem-

perature zraka u odnosu na viπegodiπnji prosjek kreta-

la su se od 5.9°C (Dubrovnik, 23. prosinac) do 13.3°C

(Ogulin, 8. prosinac).

NajveÊe negativno odstupanje u prosincu 2010.

zabiljeæeno je na glavnim meteoroloπkim postajama

Dubrovnik (14. prosinac) i Ogulin (18. prosinac), ka-

da je srednja dnevna temperatura bila 9.3°C niæa od

viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).

Srednja maksimalna temperatura zraka u prosin-

cu 2010. kretala se u rasponu od -1.3°C na Zaviæanu

do 13.1°C u Hvaru. U odnosu na viπegodiπnji prosjek

(1961.-1990.) srednje mjeseËne maksimalne tempera-

ture bile su veÊinom niæe od prosjeka, a odstupanja su

se kretala od -1.7°C u Pazinu do 1.3°C u GospiÊu.

Apsolutni temperaturni maksimumi su se kretali izmeu

7.1°C (8. prosinca na Zaviæanu) i 21.6°C (9. prosinca

u Komiæi).

Srednje minimalne temperature zraka u prosincu

2010. su varirale izmeu -7.5°C na Zaviæanu i 7.3°C

u Dubrovniku. U odnosu na prosjeËne minimalne tem-

perature zraka u prosincu, odstupanja su se kretala od

-2.2°C u Ogulinu do -0.1°C u GospiÊu. Apsolutni tem-

peraturni minimumi su se nalazili u rasponu od -18.1°C

u Varaædinu (19. prosinca) do -0.3°C na Lastovu (15.

prosinca).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura

zraka napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-

Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjih srednja-

ka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivi

nizovi podataka temperature zraka tj. za razdoblje 1862.-

2009. za Zagreb-GriË, te 1948.-2009. za Split-Marjan

i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema

kojem se izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-

jem pozitivna anomalija srednje dnevne temperature

zraka premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetno

hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπi

dvije standardne devijacije.

U prosincu 2010. na opservatoriju Zagreb-GriË

zabiljeæena su tri izvanredno topla dana (8., 23. i 24.

prosinca). Dana 8. prosinca 2010. srednja dnevna tem-

peratura na GriËu je iznosila 14.8°C, dok je anomali-

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-10

-8-6

-4

-20

2

4

68

1012

14

1618

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-10

-8-6

-4-20

24

68

101214

1618

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862.-2010.) SPLIT - MARJAN (1948.-2010.) RIJEKA (1948.-2010.)

-t+σ

-t+2σ

-t+σ

-t-2σ

-t+2σ

-t-σ

-t-σ

-t-2σ

-t-σ

-t+σ

-t+2σ

-t

-t

-t

Slika 11. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u PROSINCU 2010. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).


12

ja srednje dnevne temperature iznosila 12.5°C i sma-

tra se ujedno i rekordno toplim danom buduÊi da u

cijelom raspoloæivom nizu na dan 8. prosinca nije zabi-

ljeæena viπa srednja dnevna temperatura. Dani 23. i 24.

prosinca spadaju u izvanredno tople dane, ali ne i rekor-

dno tople, buduÊi da su u raspoloæivom nizu zabiljeæene

viπe srednje dnevne temperature. Dana 23. prosinca

srednja dnevna temperatura je iznosila 10.5°C, ali je

na taj dan 1909. godine zabiljeæena viπa srednja dnev-

na temperatura (12.9°C, 23. prosinca 1909.). Na isti

naËin i sljedeÊi dan, tj. 24. prosinca, spada u skupinu

izvanredno toplih dana sa srednjom dnevnom tempera-

turom od 10.9°C. Meutim, 24. prosinac 2010. ne spa-

da u skupinu rekordno toplih dana, buduÊi da je na

opservatoriju Zagreb-GriË viπa srednja dnevna tem-

peratura zabiljeæena 24. prosinca 2009. i iznosila je

14.3°C.

Prosinac 2010. u Rijeci okarakteriziran je s pet

uzastopnih izvanredno hladnih dana (14.-18. prosin-

ca), meutim jedino se 17. prosinca smatra i rekord-

no hladnim danom, buduÊi da je toga dana u Rijeci

zabiljeæena najniæa srednja dnevna temperatura zraka

u raspoloæivom nizu (1948.-2009.). S druge strane, 23.

prosinca 2010. spada u skupinu izvanredno toplih dana

sa srednjom dnevnom temperaturom od 13.3°C i pri-

padnom anomalijom od 8.1°C.

U prosincu 2010. na glavnoj meteoroloπkoj posta-

ji Split-Marjan zabiljeæeno je pet izvanredno hladnih

dana (14., 15., 16. i 17., te 27. prosinac) od kojih su

samo 14. i 15. prosinac rekordno hladni dani. Dana 14.

prosinca srednja dnevna temperatura je iznosila -0.4°C,

dok je pripadna anomalija odnosno odstupanje od odgo-

varajuÊeg viπegodiπnjeg prosjeka iznosilo -8.7°C. Dana

15. prosinca srednja dnevna temperatura je iznosila

-0.1°C, a usporedba s viπegodiπnjim prosjekom je

pokazala negativnu anomaliju od -8.3°C. Kao i u Rijeci,

dan 23. prosinca imao je obiljeæje izvanredno toplog

dana sa srednjom dnevnom temperaturom od 14.5°C

i pripadnom anomalijom od 6.5°C. Meutim, taj dan

ne spada u skupinu rekordnih dana, buduÊi da ja na

glavnoj meteoroloπkoj postaji Split-Marjan viπa sred-

nja dnevna temperatura zabiljeæena 23. prosinca 1958.

godine i iznosila je 15.5°C.

Analiza mjeseËnih koliËina oborine izraæenih u %

prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje da se u

prosincu 2010. odstupanja nalaze u rasponu od 76 %

prosjeka za prosinac u Komiæi (77.1 mm) do 246 %

prosjeka (343.0 mm) u Rijeci.

Prema raspodjeli percentila oborine, oborinske

prilike u prosincu 2010. nalaze se kategoriji kiπno (kraj-

nji istok Hrvatske, dio sjevernog Jadrana iskljuËujuÊi

podruËje Senja i Rijeke, te Lika i Dalmatinska zago-

ra), vrlo kiπno (πire podruËje Rijeke), te normalno

(srediπnja Hrvatska, juæni Jadran).

U kontinentalnom dijelu Hrvatske na svim posta-

jama zabiljeæeni su dani sa snjeænim pokrivaËem, dok

je na Jadranu pojava snijega zabiljeæena u Rijeci, Malom

Loπinju i Senju. Broj dana sa snjeænim pokrivaËem ≥1

cm kretao se od 1 dan u Senju i Malom Loπinju do 30

dana na Zaviæanu. Maksimalne visine snijega iznosile

su 68 cm na Zaviæanu, slijedi 66 cm na Pargu, 56 cm

na Puntijarki, 41 cm u Ogulinu, 37 cm u Varaædinu itd.

Maksimalna mjeseËna koliËina oborine u prosin-

cu 2010. godine izmjerena je u Rijeci i iznosila je 343.0

mm. U Rijeci je 7. prosinca ove godine ujedno izmje-

rena i maksimalna dnevna koliËina oborine od 110.5

mm koja je premaπila maksimalnu dnevnu koliËinu

oborine u Rijeci (110.0 mm, 23. prosinca 2009.) u

raspoloæivom nizu (1948.-2009.)

U prosincu 2010. broj sati sijanja Sunca bio je na

veÊem broju postaja manji od viπegodiπnjeg prosje-

ka. NajveÊe negativno odstupanje zabiljeæeno je na

Zaviæanu, gdje je bilo ukupno 61.9 sati sijanja Sunca,

a to je 23.2 sata sijanja Sunca manje od viπegodiπnjeg

prosjeka za prosinac. S druge strane, najveÊe pozitivno

odstupanje zabiljeæeno je u GospiÊu, gdje je ukupno

izmjereno 65.3 sata sijanja Sunca, a to je 16.2 sata si-

janja Sunca viπe od odgovarajuÊeg viπegodiπnjeg pros-

jeka. U prosincu 2010. anomalije srednje mjeseËne

naoblake nalazile su se u rasponu od -0.9 (Ogulin) do

1.3 (Zaviæan). Negativne/pozitivne anomalije srednje

mjeseËne naoblake za prosinac 2010. praÊene su

pozitivnim/negativnim anomalijama broja sati sijanja

Sunca.

Analiza klimatskih anomalija na podruËju

Hrvatske u 2010. godini

Srednja godiπnja temperatura zraka u 2010. godi-

ni bila je viπa od viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.),

dok je neznatno negativno odstupanje zabiljeæeno jedi-

no na Zaviæanu (-0.1°C). Na opservatoriju Zagreb-GriË

srednjak godiπnje temperature zraka iznosio je 12.2°C.

Godiπnja temperaturna odstupanja kretala su se od

-0.1°C na Zaviæanu do 1.0°C u GospiÊu.


13

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

98

Dubrovnik

0.3

0.2

71

0.5

0.3

80

Osijek82

Knin

57

0.9

0.1

Komiæa

95

-0.1

0.3

77

60

0.5

Rijeka77

Varaædin80

89Zagreb Bjelovar

Sisak79

0.6

Sl. Brod0.7

0.5

Pazin0.1

Ogulin

Zadar95

0.3

1.0GospiÊ

0.5Split

Daruvar

0.5

81

Karlovac

0.3Hvar

81

0.3Lastovo

79

83

43Zaviæan

89

0.7

90

PoreË

Senj96

0.6

79

0.3

79

0.4

M. Loπinj

©ibenik

Slika 12. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u 2010. GODINI. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

>99

95

135

131

97

136

159

Ogulin117

86

>99

Pazin

Split

Knin

Daruvar>99

151

150>99

127

132

98

Karlovac

136

M. Loπinj

Rijeka

94Zaviæan

131

Varaædin97

Zagreb Bjelovar

>99

148

Zadar

SisakOsijek

140

86

DubrovnikLastovo144

98

11277Komiæa

120

132

93

99 Sl. Brod

65

PoreË

Senj

©ibenik

131

121

GospiÊ

>99

153

119

84

129

91

98

98

98

159

116

85

Hvar

Slika 13. MjeseËne koliËine oborine u 2010. GODINI izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)


14

Prema raspodjeli percentila temperaturne prilike

u najveÊem dijelu Hrvatske bile su viπe od prosjeka.

U kategoriji vrlo toplo nalazi se πire podruËje Bjelovara,

GospiÊa i Zadra, te zapadna obala Istre, dok kategori-

ja normalno obuhvaÊa dio zapadne Slavonije, Istre i

Kvarnera, te krajnji jug Hrvatske, a preostali dio Hrvatske

svrstan je u kategoriju toplo.

Analiza oborinskih prilika je pokazala da je u 2010.

godini u cijeloj Hrvatskoj oborine bilo viπe od pros-

jeka. Dio juænog Jadrana nalazi se u kategoriji nor-

malno. Glavnina srediπnje i istoËne Hrvatske, te Istre

i dijela Kvarnera nalaze se u kategoriji ekstremno

kiπno, dok se dio jugoistoËne Slavonije i krajnji sje-

ver Hrvatske (πire podruËje Varaædina), te dijela srediπnje

Hrvatske, kao i Lika, Dalmatinska zagora i dio Kvarnera

nalaze u kategoriji vrlo kiπno. U kategoriju kiπno

svrstano je πire podruËje Karlovca i Ogulina, te dio

srednjeg i juænog Jadrana.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

Ksenija CindriÊ, dipl. inæ.Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U prosincu su suπni i kiπni uvjeti na dnevnoj skali

na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani pomoÊu dvije

metode. PraÊene su kumulativne koliËine oborine od

poËetka do kraja prosinca i usporeene su s teorijskim

percentilima, izraËunatim pomoÊu srednjih mjeseËnih

vrijednosti koliËine oborine za prosinac, iz 40-godiπnjeg

razdoblja (1961.-2000.). Zatim su analizirani sljedovi

suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËinom oborine, Rd,

manjom i veÊom od 1 mm.

U kontinentalnoj Hrvatskoj kumulativna koliËina

oborine u prve dvije dekade prosinca ukazuje na pre-

vladavajuÊe kiπne (percentil 75 do 91) i vrlo kiπne

oborinske prilike (percentil 91 do 98). Najkiπovitije je

bilo na podruËju Kriæevaca i Varaædina gdje su goto-

vo cijeli prosinac prevladavale kiπne prilike. Prema

kraju prosinca je kumulativna koliËina oborine na ci-

jelom podruËju bila u granicama normale. Najdulji

kiπni slijed dana je zabiljeæen na postaji Karlovac i tra-

jao je pet dana, a moæe se u prosincu oËekivati svake

godine.

U gorskoj Hrvatskoj su u prosincu prevladavale

kiπne i vrlo kiπne oborinske prilike, a na podruËju

GospiÊa su u prvih pet dana pale i ekstremne koliËine

oborine, percentil >98. Samo je na postaji Zaviæan u

drugoj polovici prosinca kumulativna koliËina oborine

bila u granicama normale. Ipak, na Zaviæanu je zabi-

ljeæen najdulji slijed dana s oborinom veÊom od 1 mm

(10 dana). Takav se niz na ovoj postaji u prosincu moæe

oËekivati jednom u dvije godine.

Na podruËju sjevernog Jadrana, te u Zadru,

Dubrovniku i dalmatinskom zaleu su u prosincu pre-

vladavale kiπne prilike. Najkiπovitije je bilo u Rijeci i

Kninu gdje su zabiljeæene i ekstremno velike

koliËine oborine. Na podruËju ©ibenika i Splita, te

Hvara i Lastova su cijeli prosinac oborinske prilike

preteæito bile u granicama normale. U Rijeci i Pazinu

je zabiljeæen najdulji kiπni slijed u trajanju od 6 dana,

koji se na ovim postajama u prosicu moæe oËekivati

jednom u dvije, odnosno tri godine.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U prosincu 2010. su mjeseËne koliËine oborine na

veÊini postaja u Hrvatskoj bile u granicama normale.

Umjereno kiπni uvjeti su zabiljeæeni u Istri (Pazin; SPI1,

1.21), na sjevernom Jadranu (Mali Loπinj; SPI1, 1.20)

i na Risnjaku (Parg; SPI1, 1.25) dok su vrlo kiπni uvjeti

bili u Rijeci (SPI1; 1.82).

Na vremenskoj skali od 3 mjeseca zabiljeæeni su

umjereno kiπni uvjeti na podruËju Pazina, Malog Loπi-

nja i Splita (SPI3; 1.05, 1.23, 1.01). U Dubrovniku su

tijekom posljednja 3 mjeseca zabiljeæeni vrlo kiπni

uvjeti (SPI3; 1.93).

Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËina

oborine tijekom druge polovice 2010. godine pokazu-

je da su umjereno kiπni uvjeti zabiljeæeni na postaja-

ma Mali Loπinj, Rijeka, Zagreb i Osijek (SPI6; 1.13,

1.35, 1.07 i 1.07) dok su vrlo kiπni uvjeti prevladali u

Varaædinu, Bjelovaru, Kriæevcima, Sisku, Pargu, Pazinu,

Dubrovniku (SPI6; 1.84, 1.97, 1.68, 1.52, 1.68, 1.75 i

1.73). Na ostalim promatranim postajama 6-mjeseËne

koliËine oborina su bile u granicama normale.

Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog

indeksa na 12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)

za 2010. godinu pokazuje znatna pozitivna odstupanja

12-mjeseËnih koliËina oborina na cijelom podruËju

Hrvatske. Umjereno kiπni uvjeti su zabiljeæeni u Zagrebu,


15

Slika 14. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u PROSINCU 2010.


16

Karlovcu, Senju, Zaviæanu, ©ibeniku i Zadru (SPI12;

1.46, 1.14, 1.04, 1.40, 1.43 i 1.21). Vrlo kiπni uvjeti su

prevladali na podruËju Slavonskog Broda, GospiÊa,

Knina, Splita i Hvara (SPI12; 1.77, 1.86, 1.88, 1.98 i

1.54). Ekstremno kiπni uvjeti su zabiljeæeni u srediπnjem

dijelu Hrvatske, zatim u Slavoniji (npr. Sisak; SPI12,

2.75 ili Osijek; SPI12, 2.65), te na sjevernom Jadranu

(Rijeka; SPI12, 2.11) i juænom Jadranu (Dubrovnik;

SPI12, 2.01). Stoga se moæe zakljuËiti, da je 2010. go-

dina u razliËitim podruËjima Hrvatske bila ektremno

kiπna.

U protekle dvije godine su oborinski uvjeti u

Gorskom kotaru, te u srediπnjem dijelu Slavonije bili

unutar granice normale. Umjereno kiπni uvjeti su

prevladavali u Varaædinu, Osijeku, Kninu, ©ibeniku i

Zadru (SPI24; 1.27, 1.66, 1.45, 1.38 i 1.33). Vrlo kiπni

uvjeti su zabiljeæeni u Bjelovaru, Pazinu, Rijeci, GospiÊu

i Splitu (SPI24; 1.57, 1.94, 1.54, 1.71 i 1.87), a ek-

stremno kiπni uvjeti su prevladali na podruËju Siska,

Malog Loπinja, Hvara i Dubrovnika (SPI24; 2.84, 2.26,

2.39 i 2.12).

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su odstupanja

koliËina oborine u protekle Ëetiri godine na veÊini posta-

ja bila u granicama normale. No, na Pargu, Malom

Loπinju i Hvaru (SPI48; 1.06, 1.16 i 1.11) su zabi-

ljeæeni umjereno kiπni uvjeti, dok su vrlo kiπni uvjeti

bili u Sisku (SPI48; 1.82).

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata se

moæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase

2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno

1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale

-1.0 do -1.49 umjereno suho

-1.5 do -1.99 vrlo suho

-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

dr. sc. Branka Grbecmag. inæ. Ruæica PopoviÊ

Ovogodiπnji je prosinac bio neπto hladniji mjesec

od prosjeka. Kiπe je bilo neznatno viπe, πto se uz tem-

Slika 15. Kumulativne koliËine oborine (mm) u PROSINCU 2010., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,

Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno


17

RAB

9

10

11

1213

14

15

16

17

18

1920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-5

-4

-3

-2-1

0

1

2

3

4

56

Anomalija (°C) SENJ

9

10

11

12

1314

15

16

17

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-5

-4

-3

-2

-10

1

2

3

4

5

6

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

9

10

11

1213

14

15

16

17

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-5-4-3-2-10123456

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

Anomalija (°C)°C

HVAR

9

10

11

1213

14

15

16

17

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-5

-4

-3

-2-1

0

1

2

3

4

5

6

Anomalija (°C)°C

Slika 16. Srednje dnevne temperature mora (°C) za PROSINAC 2010., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora


18

peraturu zraka, odrazilo na povrπinsku temperaturu

mora. Zbog oborinom sniæenog saliniteta povrπinski

sloj mora bio je i temperaturno osjetljiviji. Srednje mje-

seËne vrijednosti temperature kretale su se od 12.4°C

u Senju do 15.5°C u Hvaru. More je u sjevernom Jadranu

bilo najhladnije. IduÊi prema jugu, srednje mjeseËne

temperature povrπinskog sloja mora kretale su se od

14.2°Cu ©ibeniku do 15.5°C u Hvaru. Na dnevnoj skali

temperaturna varijabilnost povrπine mora bila je veÊa.

Minimalna dnevna temperatura od 10°C zabiljeæena

je u Senju i Rabu sredinom mjeseca, a maksimalna,

iznosa 17.5°C, u Komiæi i Hvaru poËetkom mjeseca.

Sredinom mjeseca, u razdoblju od 13. do 19. pro-

sinca, zbog premjeπtanja atmosferskog poremeÊaja duæ

Jadrana, povrπinski sloj mora se ohladio, te su tempe-

rature mora bile znatno niæe. To je razdoblje kada u

estuariju rijeke Krke biljeæimo i dane s ekstremno

niskom temperaturom mora. Temperatura mora spusti-

la se sa 15.2°C koliko je izmjereno 12. u mjesecu na

12.2°C koliko je izmjereno 17. prosinca. Iako se pro-

laskom ovoga poreÊemaja more malo zagrijalo, nas-

tavio se proces ohlaivanja.

HIDROLO©KE PRILIKE

Tomislava Boπnjak, inæ.

Povrπinske vode

Prosinac 2010. godine obiljeæen je nepovoljnim

hidroloπkim prilikama na podruËju Hrvatske. Zabiljeæeni

su visoki vodostaji i izlijevanja iz korita na veÊini

vodotoka sliva Save, Kupe, na podruËju Like kao i na

donjem toku Neretve.

Na veÊem dijelu toka Save tijekom mjeseca zabi-

ljeæeni su vrlo visoki vodostaji. Od Jasenovca pa sve

do Æupanje vrijedile su mjere pripremnog stanja obrane

od poplava. U tom razdoblju na pojedinim dionicama

toka proglaπavane su mjere redovne, ali i mjere iz-

vanredne obrane od poplava. Redovne mjere obrane

od poplava proglaπene su kod Jasenovca (od 1. do 3.,

7.-10., 17.-21. i od 25. do 31. prosinca), Crnca (od

10. do 15. prosinca) i Æupanje (od 5. do 8. prosinca),

a izvanredne mjere obrane od poplava bile su proglaπene

kod Jasenovca u razdoblju 4.-6. i 11.-16. prosinca. U

gornjem toku biljeæimo vodne valove krajem prve i

sredinom zadnje dekade mjeseca. U vrijeme prvog vala,

u razdoblju od 9. do 13. prosinca, zbog visokih voda

proglaπene su mjere redovne obrane kod Rugvice i

DubrovËaka. Zbog iznimno visokih vodostaja koji su

tijekom cijelog mjeseca bili u podruËju srednjih do vi-

sokih voda, zabiljeæena je i velika vodnost Save koja

je u ovom mjesecu bila izmeu 90 i 120% viπa od pros-

jeka za prosinac u razdoblju obrade 1961.-2005.

Na Dravi su tijekom prosinca zabiljeæeni vodosta-

ji u podruËju srednje niskih i srednjih voda. Zabiljeæena

su dva vodna vala, jedan krajem prve i drugi sredinom

zadnje dekade mjeseca. Sama vodnost Drave bila je

iznad prosjeka za prosinac sa suficitom otjecanja od

50 do 60%. Nakon poËetnog opadanja na Dunavu je

poËetkom druge dekade prosinca doπlo do porasta vo-

dostaja. Vodostaji su se tijekom mjeseca kretali unutar

podruËja srednjih voda.

Na Kupi su se tijekom prosinca pojavila dva vod-

na vala koja su donijela velike vode na Kupi. Prvi, ko-

ji je bio krajem prve dekade prosinca, bio je u podruËju

visokih i poplavnih voda. Kod Karlovca su tako, 8.

prosinca proglaπene mjere redovne obrane od popla-

va, 9. i 10. su bile na snazi mjere izvanredne obrane, a

nakon opadanja vodostaja mjere redovne obrane uki-

nute su 12. prosinca. Drugi vodni val bio je neπto niæi

i vodostaji su bili u podruËju srednjih voda. Zabiljeæena

vodnost u prosincu na Kupi bila je iznad prosjeËnih

vrijednosti u tom mjesecu u razdoblju obrade 1961.-

2005. i suficit otjecanja iznosio je oko 100%.

Minimalni protoci bili su na Savi apsolutno naj-

veÊi u prosincu u razdoblju 1961.-2005., a na Dravi i

Kupi veÊi od srednjih minimalnih protoka u razdoblju

1961.-2005.

©IBENIK

10

11

12

13

14

1516

17

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-t+σ

-t-2σ

-t-σ

-t

Slika 17. Srednje dnevne temperature mora za ©ibenik za

PROSINAC 2010. godine u usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)


19

-200-100

0100200300400500600700800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

-50

050

100150

200250

300350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

300600

900

1200

15001800

2100

24002700

3000

3300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0100200300400500600700800900

1000110012001300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u PROSINCU 2010.

Slika 19. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u PROSINCU 2010.


20

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000


Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000

3200

3400

3600


Q (m3/s)

Qsred prosinac 2010. prosinac 1961-2005.

Qmin prosinac 2010. prosinac 1961-2005.

Qmaks prosinac 2010. prosinac 1961-2005.

Slika 20. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u PROSINCU 2010. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).


21

Srednji protoci bili su na Savi apsolutno najveÊi

u prosincu u razdoblju 1961.-2005., a na Dravi i

Kupi veÊi od srednjih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su veÊi od srednjih mak-

simalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

U prosincu su na podruËju rijeke Save ponovno

zabiljeæene visoke razine podzemne vode. Na obje ana-

lizirane mjerne stanice zagrebaËkog vodonosnika,

MiËevec i Borovje, razina podzemne vode je nakon

poËetnog laganog opadanja, sredinom prve dekade na-

glo porasla, tako da su poËetkom druge dekade mjese-

ca zabiljeæene najviπe mjeseËne razine. Nakon toga us-

lijedio je kontinuirani pad razine podzemne vode sve

do poËetka zadnje dekade mjeseca. U zadnjoj dekadi

biljeæi se joπ jedan kratkotrajan porast razine podzemne

vode. Izmjerene minimalne, srednje i maksimalne mje-

seËne vrijednosti vodostaja na obje mjerne stanice bile

su iznad prosjeËnih vrijednosti u usporedbi s viπegodiπnjim

nizom u prosincu u razdoblju 1982.-2006.

Na podruËju dravskog sliva u prosincu nisu za-

biljeæene tako velike oscilacije u kretanju razine podzemne

vode. Neπto viπi vodostaji zabiljeæeni su na mjernim

stanicama uzvodnijeg dijela sliva. Dok je na mjernoj

stanici Repaπ razina podzemne vode rasla do poËetka

druge dekade mjeseca, a zatim je uz manje oscilacije

primijeÊen trend opadanja prema kraju mjeseca, dot-

le je na mjernoj stanici Gornja ©uma zabiljeæen pad

razine podzemne vode od samog poËetka mjeseca. Na

PROSINAC 2010. PROSINAC 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 288 20.12. 71,4 158 354

SavaJasenovac 1722 23.12. 167 518 1530Slavonski Brod 2022 01.12. 228 707 1921Æupanja 2335 01.12. 292 854 2095

KupaKamanje 43,1 21.12. 11,1 30,4 68,3JamniËka Kiselica 152 21.12. 14,6 82,6 213

Mura Mursko SrediπÊe 127 20.12. 39,8 83,8 182

DravaBotovo 298 14.12. 72,7 204 389Donji Miholjac 465 21.12. 164 298 457

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 787 115 346 690

SavaJasenovac 2030 358 947 1824Slavonski Brod 2343 457 1235 2303Æupanja 2708 418 1411 2576

KupaKamanje 217 29,1 104 228JamniËka Kiselica 473 77,6 236 511

Mura Mursko SrediπÊe 181 51,9 120 227

DravaBotovo 602 172 398 700Donji Miholjac 713 218 439 738

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 2182 09.12. 282 1017 2581Jasenovac 2260 05.12. 645 1545 2539

Sava Slavonski Brod 2595 05.12. 860 1851 2832Æupanja 3219 05.12. 486 2081 3287

KupaKamanje 1025 09.12. 59,6 537 1145JamniËka Kiselica 1249 11.12. 204 642 1394

Mura Mursko SrediπÊe 297 10.12. 61,6 239 700

DravaBotovo 1132 10.12. 344 765 1685

Donji Miholjac 1142 12.12. 278 693 1425

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u PROSINCU 2010. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju


22

104.5

104.7

104.9

105.1

105.3105.5

105.7

105.9

106.1

106.3

106.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

117.0

117.1

117.2

117.3

117.4

117.5

117.6

117.7

117.8

117.9

118.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

101.5101.7101.9102.1102.3102.5102.7102.9103.1103.3103.5103.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

105.4

105.5

105.6

105.7

105.8

105.9

106.0

106.1

106.2

106.3

106.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

97.4

97.6

97.8

98.0

98.2

98.4

98.6

98.8

99.0

99.2

99.4

99.6

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 21. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za PROSINAC 2010. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.


23

nizvodnijim mjernim stanicama oscilacije u razini pod-

zemne vode joπ su manje. Na mjernoj stanici Gornji

Miholjac tijekom mjeseca gotovo da i nije bilo razlike

u kretanju razine podzemne vode, dok su na mjernoj

stanici »aavica te oscilacije bile unutar 35 cm. Iako

nije bilo veÊih oscilacija u kretanju razine podzemne

vode, ipak su izmjerene minimalne, srednje i maksimal-

ne vrijednosti bile na svim mjernim stanicama dravskog

sliva apsolutno najviπe zabiljeæene razine podzemne

vode u prosincu u razdoblju obrade 1988.-2006.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

Visine sloja mijeπanja tijekom prosinca 2010. na

postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i

12 UTC su prikazane na slici 22. Na osnovi proraËu-

na je vidljivo da je u Zagrebu visina sloja mijeπanja ti-

jekom noÊi bila najveÊa 7. prosinca (1374 m), a u Zadru

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u PROSINCU 2010.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 105,03 06.12. 103,15 104,64 106,39Zagreb-MiËevec 101,62 01.12. 99,65 101,40 102,82

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 105,68 103,39 105,10 107,17Zagreb-MiËevec 102,39 100,02 101,90 103,91

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 106,42 11.12. 103,57 105,63 108,33Zagreb-MiËevec 103,64 11.12. 100,43 102,65 105,28

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u PROSINCU 2010.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 116,32 22.12. 115,07 115,59 116,14Gornja ©uma 117,36 21.12. 115,46 115,92 116,36Gornji Miholjac 105,97 01.12. 103,08 104,48 105,38»aavica 98,20 21.12. 95,88 97,06 98,29

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 116,53 115,14 115,74 116,33

DRAVAGornja ©uma 117,59 115,51 116,03 116,49Gornji Miholjac 106,05 103,11 104,55 105,56»aavica 98,38 96,06 97,15 98,33

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 116,81 11.12. 115,20 115,95 116,67Gornja ©uma 117,96 03.12. 115,55 116,17 117,16Gornji Miholjac 106,09 06.12. 103,13 104,62 105,74»aavica 98,54 03.12. 96,19 97,24 98,46


24

24. prosinca (1064 m). U Zagrebu je najveÊa visina

sloja mijeπanja u terminu 12 UTC proraËunata 14. pros-

inca (1667 m), a u Zadru 16. prosinca (2221 m). ProsjeËna

mjeseËna visina sloja mijeπanja je u terminu 00 UTC

u Zagrebu iznosila 290 m, dok je u Zadru bila 237 m.

U terminu 12 UTC prosjeËne vrijednosti visine sloja

mijeπanja su iznosile 406 m (Zagreb) i 791 m (Zadar).

Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noÊi prizem-

ni sloj atmosfere bio najËeπÊe neutralan i umjereno sta-

bilan (D i F klasa stabilnosti; s Ëestinom 32% i 26%,

tablica 4). U terminu 12 UTC su zabiljeæene A, B, C,

D, E i F Pasquillove klase stabilnosti (3%; 23%, 19%,

49%, 3% i 3%). SliËno je bilo na podruËju Zadra. U

terminu 00 UTC atmosfera je najËeπÊe bila neutralna,

malo stabilna i umjereno stabilna (D, E i F klase sta-

bilnosti; 61%, 14% i 21%). U 12 UTC atmosfera je bi-

la jako labilna (A klasa stabilnosti; 7%), umjereno la-

bilna (B klasa stabilnosti; 26%), malo labilna (C klasa

stabilnosti; 19%) i neutralna (D klasa stabilnosti; 28%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravno

povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U

Zagrebu su u terminu 00 UTC zabiljeæena 22 sluËaja

(33%) s prizemnom, 14 sluËaja sa podignutom inver-

zijom (21%) i 31 sluËaj s visinskom inverzijom (64%).

U terminu 12 UTC je visinska inverzija zabiljeæena u

32 sluËaja (52%), podignuta inverzija u 15 sluËaja

(25%), prizemna inverzija u 13 sluËaja (21%) dok u

jednom sluËaju nije bilo inverzije (2%). U Zadru su ti-

jekom noÊi bile najËeπÊe visinske inverzije (20 sluËa-

ja, 80%) i situacije sa podignutom temperaturnom in-

verzijom (4 sluËaja; 16%). U terminu 12 UTC je zabi-

ljeæeno 16 sluËajeva s visinskom inverzijom (49%),

7 sluËajeva s podignutom temperaturnom inverzijom

(21%) i 10 sluËajeva bez temperaturne inverzije (30%).

Slika 22. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u PROSINCU 2010. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 1 3 0 0 2 7 jako labilno - AB - umjereno labilno 1 3 7 23 0 0 7 26 umjereno labilno - BC - malo labilno 6 19 6 19 0 0 5 19 malo labilno - CD - neutralno 10 32 15 49 17 61 13 28 neutralno - DE - malo stabilno 3 10 1 3 4 14 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 8 26 0 0 6 21 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 3 10 1 3 1 4 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom PROSINCA 2010. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).


25

U prosincu 2010. su koliËine oborina u Hrvatskoj

bile u granicama normale. Jedino su u Istri i na sjever-

nom Jadranu zabiljeæeni umjereno kiπni uvjeti. Stoga

se moæe pretpostaviti da je u unutraπnjosti Hrvatske

mjeseËno taloæenje oneËiπÊujuÊih tvari oborinom (mokra

depozicija) bilo u skladu sa prosjekom, dok je u Istri

i na sjevernom Jadranu bilo poveÊano.

OneËiπÊenje zraka i oborine

mr. sc. Viπnja ©ojat

Tijekom prosinca su masene koncentracije duπik

dioksida NO2 u usporedbi s onim u studenom na go-

tovo svim mjernim postajama bile poveÊane, osim u

Rijeci. Meutim, koncentracije su, πto je uobiËajeno

za mjerenja na ovim mjernim postajama, ostale u grani-

cama propisanih vrijednosti (Uredba o graniËnim vri-

jednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku, NN broj 133/2005.,

str. 2467, GV-graniËna vrijednost je 80 μg/m3 za 24-

satni uzorak, a godiπnji srednjak 40 μg/m3). Srednje

mjeseËne koncentracije duπik dioksida su iznosile od

6 μg/m3 na GMP Zadar do 25 μg/m3 u Slavonskom

Brodu. U Slavonskom Brodu je 21./22. prosinca pono-

vo izmjerena najveÊa 24-satna koncentracija koja je

iznosila 71 μg/m3.

U prosincu je na promatranim mjernim postajama

mjeseËna koliËina oborine u usporedbi s onom u listopadu

bila puno veÊa jedino u Rijeci, gdje je iznosila Ëak

337.0 mm (L/m2), te u GospiÊu gdje je izmjereno 206.9

mm.

Oborine su u prosjeku bile kiselije nego u stude-

nom, a kiselost uzoraka, tj.vrijednosti pH dnevnih uzo-

raka su se kretale od 4.30 u Ogulinu i to 4./5. prosin-

ca. uz 5.5 mm kiπe do 8.05 u Dubrovmiku 1./2.prosin-

ca uz 15.2 mm kiπe. Udio kiselih kiπa je prema uzorko-

vanju otvorenim uzorkovaËem, tzv. bulk metodom,

iznosio od 8% u Dubrovniku do 73% u Kutjevu. U

Rijeci je zabiljeæeno 69% kiselih kiπa, u Slavonskom

Brodu 63% (prema automatskom uzorkovanju 38%

kiselih kiπa), u Pazinu 57%, u Krapini 55%, u Ogulinu

42%, u Karlovcu 38%, u GospiÊu 35% (prema au-

tomatskom uzorkovanju 14%), zatim na Bilogori 27%,

na Puntijarki - Sljeme 23%, na Zaviæanu - Velebit

(EMEP-program) 17% te u Zadru 13% kiselih kiπa.

Slika 23. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za PROSINAC 2010.

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

4.0

4.5

5.0

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 0 0 1 2 1 4 10 30 ne postojiprizemna 22 33 13 21 0 0 0 0 prizemnapodignuta 14 21 15 25 4 16 7 21 podignutavisinska 31 46 32 52 20 80 16 49 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za PROSINAC 2010. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).


26

kg/ha. S obzirom na kemijski sastav oborine (kiπa-sni-

jeg) te meteoroloπke Ëimbenike, ekosustavi su tijekom

ekstremno kiπnog studenog i prosinca kontinuirano bili

optereÊeni mokrim kiselim taloæenjem oneËiπÊujuÊih

tvari iz atmosfere.

KakvoÊa zraka

Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom prosinca 2010. dominantni oneËiπÊivaË

bile su lebdeÊe Êestice (PM10) πto je karakteristiËno za

ovo doba godine. Dnevni srednjaci koncentracija ove

oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 35.62 do

KoliËina kiπe-snijega i vladajuÊi meteoroloπki Ëim-

benici tijekom prosinca utjecali su na ispiranje oneËiπÊe-

nja iz atmosfere, te je ono na veÊini promatranih posta-

ja bilo znatno. Metodom ionske kromatografije u dnev-

nim uzorcima kiπe se odreuju glavni ioni (kloridi, sul-

fati, nitrati, amonijak, natrij, kalij, kalcij i magnezij),

ali se u Biltenu prikazuju samo vrijednosti sulfata i ni-

trata, dok se ostali podaci nalaze u bazi ekoloπkih po-

dataka DHMZ-a.

Tijekom studenog je ukupno mjeseËno taloæenje

sumpora odreenog u obliku sulfata (SO4-S) ponovo

bilo najmanje u Krapini i iznosilo je 0.145 kg/ha, a naj-

veÊe u Dubrovniku gdje je zabiljeæeno 3.802 kg/ha

(u Rijeci 2.755 kg/ha). Taloæenje anorganskog duπi-

ka iz nitrata (NO3-N) je bilo najmanje u Slavonskom

Brodu i iznosilo je 0.169 kg/ha, a najveÊe u Rijeci 2.074

0102030405060708090

100

1.12

.2.

12.

3.12

.4.

12.

5.12

.6.

12.

7.12

.8.

12.

9.12

.10

.12.

11.1

2.12

.12.

13.1

2.14

.12.

15.1

2.16

.12.

17.1

2.18

.12.

19.1

2.20

.12.

21.1

2.22

.12.

23.1

2.24

.12.

25.1

2.26

.12.

27.1

2.28

.12.

29.1

2.30

.12.

31.1

2.

Dan

NO2 PM 10

Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i duπikova dioksida za PROSINAC 2010. godine

μg/

m3

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za PROSINAC 2010.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH

min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 99 13 5.71 4,69-6,77 0.293 0.296Krapina 100 11 5.43 5,06-6,72 0.234 0.295Bilogora 100 11 5.55 4,87-6,79 0.542 0.449Slavonski Brod 97 8 5.49 5,19-6,21 0.478 0.32 25 71Karlovac 100 16 5.7 4,26-7,16 0.42 0.432Kutjevo 99 11 5.45 4,45-6,40 0.457 0.388Ogulin 100 19 5.55 4,30-7,02 0.355 0.433 11 18GospiÊ 100 17 5.71 4,99-6,72 0.369 0.321 14 33Zaviæan 100 23 5.98 5,02-7,11 0.276 0.381Pazin 100 14 5.67 4,70-6,27 0.221 0.214Rijeka 100 16 5.43 4,60-7,00 0.816 0.614 7 14Zadar 100 16 5.97 4,63-6,74 0.924 0.453 6 17Dubrovnik 99 13 6.25 5,58-8,06 2.873 0.485


27

max. 90.00, dok je srednja mjeseËna koncentracija bi-

la 61.90, a percentil 98 iznosio je 85.55 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je

oneËiπÊenje zraka uglavnom bilo umjereno i ujednaËeno

za cijeli mjesec.

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za posta-

ju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec prosinac vidljivo je

da je zrak veÊinu dana bio umjerene kakvoÊe (indeks

veÊi od 50, a manji od 100 slika 25), sa izuzetkom 1,

4, 9, 16, 17, 22 i 23. prosinca kada je bio dobre kakvoÊe.

Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za PROSINAC 2010. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 NO O3parametar PM 10Min 0 0,03 0,25 0,32Dana 25. prosinac 5. prosinac 17. prosinac 1. prosinacMax 90 0,59 2,49 2,41Dana 23. prosinac 3. prosinac 20. prosinac 16. prosinacSr. Vrj. 45,038 0,23 1,53 1,1324Median 55,62 0,2 0,99 1,22Percentil 98 83,7168 0,5692 2,4084 2,3332Br. dana preko GV za 24 h 0 _ _ _Br. dana preko TV za 24 h 0 _ _ _

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

0102030405060708090

100

1.12

.2.

12.

3.12

.4.

12.

5.12

.6.

12.

7.12

.8.

12.

9.12

.10

.12.

11.1

2.12

.12.

13.1

2.14

.12.

15.1

2.16

.12.

17.1

2.18

.12.

19.1

2.20

.12.

21.1

2.22

.12.

23.1

2.24

.12.

25.1

2.26

.12.

27.1

2.28

.12.

29.1

2.30

.12.

31.1

2.

Dan

PM10 O3

Slika 25. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za PROSINAC 2010.


28

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti

odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku

(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u prosincu oci-

jenjen na naËin prikazan u tablici 7.

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV i TV

za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvari

odreene Uredbama.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

Prosinac 2010. godine je na svim analiziranim

postajama bio hladan i u granicama normalnih

biometeoroloπkih prilika prema standardnom klimatskom

razdoblju 1961.-1990. Ipak, u pojedinim dekadama

je bilo manjih odstupanja od normale.

Prva dekada je u kontinentalnom dijelu zemlje

poËela s prevladavajuÊim osjetom hladnoga, dok su u

Splitu uz hladna jutra i veËeri, popodneva bila svjeæa.

Sredinom dekade je na kratko zatoplilo, a prevladavao

je osjet svjeæega, s Ëak nekoliko sluËajeva ugodnoga

u Zagrebu i Slavonskom Brodu. Nakon prodora hladno-

ga zraka ponovo je zahladilo, te je uz prevladavajuÊi

osjet hladnoga, u Splitu i Slavonskom Brodu povre-

meno bilo vrlo hladno, pa Ëak i iznimno hladno. U us-

poredbi s prosjeËnim biometeoroloπkim prilikama, pr-

va dekada je veÊinom bila u granicama normale, dok

su u kontinentalnom dijelu jutra i veËeri bile toplije od

prosjeËnih.

Nakon hladnog poËetka druge dekade, sredina te

dekade je bila najhladniji dio prosinca, s prevladava-

juÊim osjetom vrlo hladnoga, te u nekoliko sluËajeva

iznimno hladnoga u Splitu, Ëemu je pridonio po-

jaËani vjetar. Ova je dekada uglavnom bila hladnija od

prosjeËne druge prosinaËke dekade, a u kontinental-

nom dijelu zemlje su jutra bila znatno hladnija od pros-

jeËnih.

U posljednjoj dekadi preteæno su se izmjenjivali

osjeti hladnoga i svjeæega, uz povremene epizode vr-

lo hladnoga. Ova je dekada na svim postajama bila u

granicama normalnih biometeoroloπkih prilika za kraj

prosinca, a samo su jutra u GospiÊu bila toplija od nor-

malnih.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Globalna ozraËenost

U prosincu su najmanje ozraËenosti bile na Pargu

i u Rijeci, ispod 10 000 J/cm2. ZagrebaËko i gospiÊ-

ko podruËje je imalo oko 10 500 J/cm2, dok je

najviπe ozraËenosti bilo u Zadru, 12 303 J/cm2. Na

svim je postajama najmanje ozraËenosti bilo u prvoj

dekadi, od 20 do 27 % mjeseËnog iznosa. Najviπe

ozraËenosti bilo je u drugoj dekadi u Zagrebu, Rijeci

i Zadru, a u treÊoj na Pargu i u GospiÊu.

Srednje dnevne ozraËenosti bile su izmeu 288

J/cm2 na Pargu i 397 J/cm2 u Zadru. Dnevni maksi-

mumi bili su 1.7 do 2.4 puta veÊi do srednjaka. Najmanji

dnevni maksimum izmjeren je u Zagrebu, 642 J/cm2,

0.000.250.500.751.001.251.501.752.002.252.50

1.12

.2.

12.

3.12

.4.

12.

5.12

.6.

12.

7.12

.8.

12.

9.12

.10

.12.

11.1

2.12

.12.

13.1

2.14

.12.

15.1

2.16

.12.

17.1

2.18

.12.

19.1

2.20

.12.

21.1

2.22

.12.

23.1

2.24

.12.

25.1

2.26

.12.

27.1

2.28

.12.

29.1

2.30

.12.

31.1

2.

Dan

CO NO

Slika 26. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog monoksida (μg/m3) za PROSINAC 2010. godine

μg/

m3


29

Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2010. od 1961-1990. Odstupanje 2010. od 1961-1990. Odstupanje 2010. od 1961-1990. Odstupanje 2010. od 1961-1990.

Slika 27. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za PROSINAC 2010. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31Prosjek 2010. Prosjek 2010. Prosjek 2010. Prosjek 2010.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3


30

a najveÊi u Rijeci 737 J/cm2. Dan s maksimalnom

ozraËenoπÊu bio je 5. prosinac u Zagrebu, 14. u

Rijeci i GospiÊu, 28. u Zadru, te 30. na Pargu.

Oko podneva su srednje satne ozraËenosti iznosile

60 J/cm2 na Pargu i u Rijeci, 66 J/cm2 u GospiÊu, 70

J/cm2 u Zagrebu, te 80 J/cm2 u Zadru. U Rijeci je bi-

lo viπe ozraËenosti poslijepodne nego prijepodne, dok

je na svim ostalim postajama bilo obrnuto.

Na Pargu je apsolutna maksimalna ozraËenost iz-

mjerena 19. prosinca u 13 sati i iznosila je 130 J/cm2.

U isto vrijeme izmjeren je i zagrebaËki maksimum, ko-

ji je iznosio 146 J/cm2. RijeËki i zadarski satni mak-

simumi izmjereni su 14. prosinca u 12 sati, a iznosili

su 136 J/cm2, odnosno 149 J/cm2. U GospiÊu je ap-

solutni satni maksimum iznosio 148 J/cm2, a izmjeren

je 27. prosinca u 13 sati.

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 337,6 642,0 86,1 10466,1 2540,0 4347,5 3578,6 0PARG 287,7 685,5 24,3 8919,3 1752,5 3526,8 3640,0 0RIJEKA 312,7 737,4 0,3 9693,3 2151,3 4032,7 3509,3 0GOSPIΔ 344,8 728,7 38,7 10688,1 2110,3 4154,2 4423,6 0ZADAR 396,9 678,8 91,6 12302,9 3356,6 4722,2 4224,1 0SPLIT 532,4 850,6 133,1 12776,8 1489,1 6380,3 4907,4 156DUBROVNIK 744ZG-MAKSIMIR 215,5 317,6 75,3 6680,9 1832,3 2635,2 2213,4 0SPLIT 211,9 336,8 133,6 5085,8 743,7 2239,5 2102,6 156

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - PROSINAC 2010.

Difuzna ozraËenost

Difuznim je putem dozraËeno u Zagrebu 6690

J/cm2. Udio difuzne komponente u globalnoj iznosio

je 64 %. U prvoj dekadi pristiglo je 27 % mjeseËne vri-

jednosti, u drugoj 41 %, a u treÊoj 33 %.

Dnevno je u prosjeku bilo 216 J/cm2, dok je dnevni

maksimum bio 1.5 puta veÊi od srednjaka. Najviπe je

difuznog zraËenja bilo 16. prosinca.

ProsjeËne satne ozraËenosti sredinom dana iznosile

43 J/cm2, dok je apsolutni satni maksimum iznosio 73

J/cm2, a izmjeren je 18. prosinca u 12 sati. Uglavnom

je viπe difuzne ozraËenosti bilo prijepodne nego posli-

jepodne.

Udio difuzne komponente u globalnoj je nakon

izlaska i prije zalaska Sunca iznosio i do 80 %, dok je

sredinom dana bio oko 62 %. Najmanji udio okarak-

terizirao je 14 sati, a iznosio je 59 %.

0102030405060708090

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMRIJGOSZADSPLDUB

Slika 28. Srednja satna globalna ozraËenost

u PROSINCU 2010. godine

05

101520253035404550

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 29. Srednja satna difuzna ozraËenost,



31

0

100200300

400

500600

700800

9001000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

123

4

56

78

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

100200

300400

500

600700

800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

12

34

5

67

89

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0100

200300

400500

600700800

9001000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

45

678

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

100

200300

400

500

600

700800

900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

1

23

4

5

6

78

9

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0100

200300

400500

600700

800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

45

67

89

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0100

200300

400500600

700800

9001000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

456

78

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

PAR-G PAR-S

0100

200300

400500

600700

800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

45

67

89

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 30. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u PROSINCU 2010. godine


32

Trajanje sijanja Sunca

Izrazito malo sijanja Sunca bilo je u Zagrebu, mje-

seËna suma je iznosila tek 45.5 sati. Na Pargu i u GospiÊu

vrijednosti su bile izmeu 60 i 65 sati, u Rijeci 75 sati,

a u Zadru 90 sati. Najviπe je sijanja Sunca bilo u Splitu

i Dubrovniku, Ëak 2.5 puta viπe nego u Zagrebu. Na

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 1,5 5,9 45,5 9,2 19,8 16,5PARG 2,0 7,4 61,8 8,8 26,8 26,2RIJEKA 2,4 8,1 75,0 15,2 29,1 30,7GOSPIΔ 2,1 7,6 65,3 14,2 19,8 31,3ZADAR 2,9 7,7 90,0 22,9 39,7 27,4SPLIT 3,8 7,9 117,3 30,4 52,3 34,6DUBROVNIK 3,6 8,2 112,0 24,8 46,3 40,9

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - PROSINAC 2010.

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 32. Srednje satno trajanje sijanja Sunca


0

0.10.2

0.3

0.40.5

0.6

0.70.8

0.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 31. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u PROSINCU 2010. godine

-25-20-15-10-505

101520253035

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 33. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

PROSINCU 2010. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

svim je postajama najmanje insolacije bilo u prvoj deka-

di. Na Pargu je dekadna suma bila svega 8.8 sati, a u

Zagrebu tek neznatno veÊa, 9.2 sata. NajsunËanije je

bilo u Rijeci i GospiÊu u treÊoj dekadi, a na ostalim

postajama u drugoj dekadi. NajveÊa dekadna suma

zabiljeæena je u Splitu, a iznosila je Ëak 7 sati viπe nego

mjeseËna suma u Zagrebu.

ProsjeËno je svaki dan Sunce sjalo tek 1.5 sati u

Zagrebu, oko 2 sata na Pargu i u GospiÊu, 2.4 sata u

Rijeci, 2.9 sati u Zadru, 3.6 sati u Dubrovniku, te najviπe

3.8 sati u Splitu. Maksimalne dnevne vrijednosti bile

su u rasponu od 5.9 sati u Zagrebu do 8.2 sata u Du-

brovniku. NajsunËanije je bilo 14. prosinca u Zagrebu,

na Pargu i u Rijeci, 14. i 28. prosinca u Splitu, 28. u

Zadru, 29. u GospiÊu, dok je dubrovaËki maksimum

zabiljeæen zadnja tri dana u mjesecu.

Najmanje srednje satne sume su kroz cijeli dan

bile u Zagrebu, gdje je jedino u14 sati Sunce u pros-

jeku sjalo tek neπto viπe od 0.3 sata. U ranim jutarnjim

satima najsunËanije je bilo u Zadru i Dubrovniku, a


33

sredinom dana i poslijepodne u Splitu. U prosjeku je

najsunËanije bilo u rano poslijepodne, kada su na Pargu,

u Rijeci i u GospiÊu satne sume bile izmeu 0.3 i 0.4

sata, dok su u Dubrovniku iznosile i do 0.52 sata. U

Zadru je, kao i u Splitu, ipak viπe sijanja sunca bilo pri-

jepodne, s vrijednostima 0.42, odnosno 0.58 sati.

Prosinac 2010. bio je sunËaniji od viπegodiπnjeg

prosjeka jedino u GospiÊu za 32 % i u Zagrebu za 5 %.

Na ostalim postajama je zabiljeæen manjak s najveÊim

iznosom od 23 % u Rijeci.

PRIZEMNI OZON

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

U Gradiπtu su poËetkom prosinca, te 21. i 22. zabi-

ljeæene male vrijednosti medijana, ispod 11 ppb, dok

su kroz cijelo preostalo razdoblje medijani uglavnom

bili izmeu 20 i 30 ppb. Tijekom dana vrijednosti ozona

su se malo mijenjale, uglavnom do 20 ppb. VeÊi dnevni

rasponi bili su 19. prosinca, 26 ppb i 28. prosinca 23

ppb. Najmanji dnevni raspon u iznosu od 7 ppb zabi-

ljeæen je 14. i 30. prosinca.

U Makarskoj su medijani u prosjeku bili veÊi za

oko 10 ppb nego u Gradiπtu. Dan s najveÊim medi-

janom bio je ujedno i dan s najveÊim dnevnim sred-

njakom, a on je prethodio danu s maksimalnom sat-

nom vrijednoπÊu. Najmanji medijan iznosio je 19 ppb.

Izmjeren je 21. prosinca kada je ujedno zabiljeæen i

najveÊi dnevni raspon vrijednosti prizemnog ozona u

iznosu od 27 ppb. Izrazito male dnevne varijacije od

svega 4 ppb zabiljeæene su 10., 14. i 23. prosinca.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 34. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Gradiπtu u PROSINCU 2010.

GRADI©TE

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Makarskoj u PROSINCU 2010.

MAKARSKA

Slika 37. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u PROSINCU 2010.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Slika 36. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u PROSINCU 2010.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)


34

Srednji dnevni hod u Gradiπtu pokazuje najmanje

vrijednosti, 17 ppb, u 8 i 9 sati, a najveÊe, 24 ppb, u 14

i 15 sati. Tijekom noÊi su srednje satne vrijednosti bile

oko 20 ppb. Maksimalne satne vrijednosti bile su oko

30 ppb ili neπto veÊe, dok satni minimumi nisu preko-

raËili 7 ppb.

U Makarskoj gotovo da i nije bilo dnevnog ho-

da. Najmanje srednje satne vrijednosti iznosile su 29

ppb, u 9 sati, a najveÊe 33 ppb tijekom noÊi. Satni mak-

simumi bili su oko 40 ppb, dok su najviπe varirali

satni minimumi. U 9 i 17 sati minimalne satne vrijed-

nosti bile su oko 6 ppb, dok su u rano poslijepodne i

u noÊnim satima bile oko 20 ppb.

U prosincu 2010. nije bilo prekoraËenja graniËnih

vrijednosti definiranih Uredbom o ozonu u zraku niti

na jednoj postaji.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Temperature tla

U prosincu je tlo na 5 cm dubine u gotovo cijeloj

Hrvatskoj bilo u klasi normalno. Samo je na πirem

dubrovaËkom podruËju bilo u klasi toplo.

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 30,0 13. 36,5 28. / 14h 0 0 1Makarska 40,1 7. 42,3 6. / 19h 0 0 0

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), PROSINAC, 2010.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

OsijekZagreb

Sisak

Sl. BrodOgulin

GospiÊ

Daruvar

OpekeVinkovci

Kriæevci

Varaædin

–akovoRijeka

Slika 38. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za PROSINAC 2010. godine


35

Slika 39. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 68.2 39.5 -0.2 -8.2 32.8 31.2 -76.8 -67.0 77.3 10.9 42.8 44.9

Efekt. oborine 77.5 61.9 52.5 69.8 135.1 151.2 62.7 60.1 140.3 51.2 69.8 60.4

Evapotranspiracija 9.3 22.4 52.7 78.0 102.3 120.0 139.5 127.1 63.0 40.3 27.0 15.5

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Krapina

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 43.4 38.4 -18.2 -23.3 -5.0 -55.5 -85.7 -24.7 74.7 -8.7 69.1 44.6

Efekt. oborine 55.8 63.6 34.5 66.7 103.5 82.5 69.3 93.1 137.7 28.5 93.1 57.0



Ogulin

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 124.3 98.0 44.8 10.2 39.1 -0.9 -70.1 -13.8 83.1 56.5 107.5 124.8

Efekt. oborine 133.6 117.6 88.2 85.2 135.1 128.1 75.6 97.8 137.1 87.5 131.5 137.2



Dubrovnik

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 28.4 93.9 15.6 -60.7 -35.6 -97.8 -179.6 -132.3 -33.0 54.7 80.9 51.9

Efekt. oborine 102.8 152.7 102.4 53.3 103.9 58.2 12.6 35.1 102.0 153.9 152.9 129.4



GospiÊ

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 143.4 96.0 26.4 -18.3 2.2 -55.1 -118.8 -90.7 66.7 3.4 136.7 122.9

Efekt. oborine 155.8 118.4 76.0 62.7 101.4 82.9 36.2 45.7 135.7 43.7 163.7 141.5



SlavonskiBrod

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 53.9 48.7 -10.2 -35.6 14.2 9.8 -101.6 -101.4 6.4 15.6 39.3 45.5

Efekt. oborine 69.4 71.1 45.6 48.4 119.6 126.8 41.0 41.2 75.4 52.8 63.3 61.0



Varaædin

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 51.8 31.7 -20.8 -20.8 -23.4 -31.2 -94.6 25.3 70.7 15.1 67.3 41.5

Efekt. oborine 64.2 59.7 38.1 63.2 88.2 103.8 60.4 140.0 130.7 55.4 94.3 60.1



PoreË

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 57.5 49.9 -36.9 -69.8 -17.1 -68.0 -142.0 -98.7 14.8 -18.6 103.5 49.0

Efekt. oborine 107.1 100.3 40.6 41.2 97.6 79.0 41.0 65.6 140.8 77.5 151.5 98.6




36

Srednja mjeseËna temperatura tla se na 5 cm du-

bine kretala u Lici i Gorskom kotaru od 1.2°C (Ogulin)

do 1.5°C (GospiÊ), u Podravini, Meimurju i Hrvatskom

zagorju od 1.2°C (Kriæevci) do 1.8°C (Sisak), u Slavoniji

i Baranji od 2.2°C (Slavonski Brod) do 2.3°C (Osijek,

Daruvar i Vinkovci), a u Istri i Damaciji od 3.3°C

(Pazin) do 9.1°C (Komiæa).

U usporedbi s tlom na 20 cm dubine, tlo je na 5

cm dubine bilo hladnije u Istri i Dalmaciji 1.2°C, u Lici

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za PROSINAC 2010. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 8.7 0.7 8.1 3.9 2.0 0.0 4.9 1.8 7.2 0.0 6.2 1.6Gradiπte 11.4 1.2 9.2 3.4 3.8 -0.6 3.8 1.4 9.0 -0.3 6.6 1.3Slavonski Brod 8.4 2.3 7.8 4.6 1.7 -0.7 4.5 1.8 6.8 -0.9 5.8 1.4Daruvar 11.0 0.5 8.8 2.8 2.6 -0.2 4.6 1.0 9.7 -1.1 6.9 0.7Bjelovar 10.9 0.2 8.4 2.8 0.7 -1.2 3.4 1.2 9.2 -2.8 4.4 0.1Krizevci 10.1 0.5 9.3 2.9 1.3 -0.5 3.7 1.7 2.9 -1.7 3.1 1.7Varaædin 10.8 0.4 7.6 1.9 0.2 -3.7 2.7 0.6 10.5 -3.4 5.9 0.6Krapina 9.2 1.0 6.8 2.4 0.4 -2.8 3.0 0.2 5.3 -2.7 3.5 0.6Zagreb Maksimir 10.1 0.7 8.4 2.4 1.5 -1.3 3.4 0.6 4.9 -0.6 3.7 0.7Sisak 11.3 0.1 8.6 3.0 1.5 -1.9 4.8 1.0 8.7 -0.7 5.1 1.2Karlovac 7.9 0.8 6.3 2.7 0.9 -0.9 3.2 1.3 4.9 -2.3 3.3 1.0Ogulin 7.4 0.3 5.0 1.2 1.2 -0.6 1.4 -0.1 8.4 -0.4 5.5 0.0GospiÊ 10.2 0.0 8.3 1.0 0.6 -0.9 2.3 0.0 7.9 -0.7 5.8 0.5Parg 6.0 0.3 5.2 1.2 0.7 -1.4 1.3 -0.4 6.1 -0.2 4.6 -0.1PoreË 11.4 0.8 10.0 6.0 7.9 -3.8 6.5 2.0 13.2 -0.5 9.8 3.8Pazin 12.7 1.1 10.2 4.5 6.0 -3.1 5.4 1.1 11.0 -0.5 8.2 1.5Rijeka 14.0 0.3 11.2 4.8 6.6 -3.0 5.6 1.2 11.0 -0.8 8.8 2.0Rab 14.9 2.3 13.3 6.3 9.2 -1.2 7.7 2.0 13.9 0.9 11.8 2.9Mali Loπinj 14.8 3.5 13.1 7.0 7.9 -0.3 7.2 2.7 13.9 1.3 11.6 4.7Zadar 15.3 3.4 12.6 7.2 8.2 -0.8 7.6 2.0 12.7 1.2 11.0 4.8Knin 12.2 2.1 10.6 5.2 3.2 -2.0 4.8 1.2 10.0 0.2 9.2 2.0Split Marjan 14.6 2.0 12.1 7.1 7.4 -2.2 5.4 0.4 12.5 0.0 9.5 1.5PloËe 15.3 4.5 14.1 7.7 6.5 0.0 7.3 2.2 13.4 -0.8 11.8 3.0Dubrovnik 16.6 3.8 17.8 9.6 11.2 -0.8 9.2 3.5 14.0 2.2 12.6 5.8Komiæa 16.9 6.7 14.5 10.3 13.7 1.2 10.4 4.7 14.0 3.0 12.5 6.7

0

20

40

60

80

100

120

140

O_ujakZagreb Varaædin Krapina Slavonski Brod

Osijek Ogulin GospiÊ Zadar

PoreË Dubrovnik Daruvar

m

Slika 40. Bilanca vode u tlu za PROSINAC 2010.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

O_ujakZagreb Varaædin Slavonski Brod Osijek

Ogulin GospiÊ Zadar PoreË

Dubrovnik Daruvar Krapina

Slika 41. Efektivne oborine za PROSINAC 2010.


37

i Gorskom kotaru 0.5°C, u Slavoniji i Baranji 1.3°C,

te u Podravini, Meimurju i Hrvatskom zagorju 1.5°C.

Na 100 cm dubine srednja mjeseËna temperatura

tla se u kontinentalnom dijelu Hrvatske kretala od 6.0°C

u GospiÊu do 9.7°C u Slavonskom Brodu i Sisku. Tlo

na 100 cm dubine je bilo toplije od tla na 5 cm du-

bine u Lici i Gorskom kotaru 5.2°C, u Podravini,

Meimurju i Hrvatskom zagorju 6.8°C, a u Slavoniji

i Baranji 6.9°C.

U prosincu je terminska maksimalna temperatura

tla na 5 cm dubine narasla do 16.9°C (Komiæa), dok

se terminska minimalna temperatura spustila na 0.0°C

(GospiÊ). Na 20 cm dubine tlo se u Dubrovniku tijekom

prve dekade mjeseca zagrijalo do 17.8, da bi se u

drugoj dekadi ohladilo na -0.4°C (Parg).

Bilanca vode

Vodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-

rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.

Poznato je da biljka koristi samo jedan dio oborina -

efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedan dio

se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna evapotran-

spiracija (Eto) je definirana kao vrijednost evapo-

transpiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jedno-

liËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokrivaËa,

koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudijeva u vo-

di. Evapotranspiracija je izraËunata po metodi Penman-

Monteeithu, a efektivne oborine metodom USBR.

Najmanja koliËina efektivne oborine izmjerena je

u Zagrebu (49.3 mm), a najveÊa u GospiÊu (141.5 mm).

MjeseËna vrijednost referentne evapotranspiraci-

je (Eto) kretala se od 6.2 mm (Zadar) do 77.5 mm

(Dubrovnik).

Vrijedno je istaknuti, kako je mjeseËna bilanca

vode u tlu na svim postajama bila pozitivna. Najmanje

vode u tlu je bilo u Zagrebu (30.7 mm), a najviπe u

Ogulinu (124.8 mm).

OBRANA OD TU»E

Damir Peti, dipl. inæ.

Saæetak

Kao i prethodnih, tako se i ove godine operativno

djelovanje na tuËoopasne oblake provodilo od 1. svib-

nja do 30. rujna. Od ukupno 59 dana sa nestabilnosti-

ma na branjenom podruËju ili u neposrednoj blizini,

u 45 dana bilo je potrebe za djelovanjem. U 32 dana

je bilo pojava sugradice ili tuËe na ukupno 371 posta-

ji, a u 20 dana i πteta na ukupno 81 postaji.

U djelovanjima sustava obrane od tuËe utroπene

su 4194 meteoroloπke rakete i 65877 litara meteoroloπke

otopine za prizemne generatore.

UVOD

Okvirom rada DHMZ-a, Sluæbe za daljinska mjere-

nja, Odjela obrane od tuËe, djelovanje se provodilo s

588 generatorskih postaja (u daljnjem tekstu GP) od

kojih je 363 radilo i kao raketne postaje (u daljnjem

tekstu LP) na povrπini od 26.800 km2. Radom posta-

ja upravljalo se preko 8 radarskih centara (RC Sljeme,

Varaædin, Trema, Bilogora, Struæec, Gorice, Gradiπte

i Osijek).

III

III Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-5.00.05.0

10.015.020.025.030.035.040.045.0

( m

m )

III

III

dekada

Slika 42. Bilanca vode u tlu po dekadama

za PROSINAC 2010.

Tablica 12. Srednje mjeseËne temperature tla (°C)

na 100 cm dubine u PROSINCU 2010. godine

Postaja Srednja mjeseËna temperatura tla na 100 cmOsijek 9.0Vinkovci 9.3Slav. Brod 9.7Daruvar 8.5Kriæevci 7.1Zagreb 8.3Sisak 9.6Ogulin 7.1GospiÊ 6.0


38

Sezonu OT 2010. godine obiljeæile su sljedeÊe

karakteristike:

U meteoroloπkom pogledu:

• Po praÊenim pokazateljima aktivnosti obrane od tuËe

prosjeËna je u usporedbi s pokazateljima niza od 30

godina (tablica 14) i desetogodiπnjeg niza od 2000-

2009. godine (tablica 13)

• Najintenzivnija razdoblja nestabilnosti i najuËesta-

lije pojave tuËoopasnih kumulonimbusa bila su u lip-

nju i kolovozu,

• Ekstremne koliËine oborina u kratkim vremenskim

intervalima (kroz dan, dva) rezultirale su poplava-

ma, bujicama i odronima zemlje na viπe lokaliteta

unutar branjenoga podruËja,

Organizacijsko-operativnom pogledu

• Djelovanja su provedena s operativno dovoljnim

koliËinama sredstava djelovanja tijekom cijele se-

zone,

• Nastavljeni su poslovi na sanaciji mreæe lansirnih

postaja,

• Sukladno zakonskim promjenama po prvi puta rea-

lizirano je, struËno osposobljavanje posluæitelja lan-

sirnih postaja kod ovlaπtenih ustanova za obrazo-

vanje odraslih te zdravstveni pregledi raketara kod

medicine rada,

• Pokrenut je proces poboljπanja opremljenosti lan-

sirnih postaja, sukladno novim zakonskim odred-

bama i zahtjevima Ministarstva unutarnjih poslova,

Pripreme za operativno djelovanje obrane od tuËe

realizirane su u razdoblju od sijeËnja do svibnja. Uz

uobiËajene poslove priprema, poslovi oko zdravstvenih

pregleda i struËne obuke raketara zahtijevali su u priprem-

nom periodu dodatne organizacijske napore i dodat-

na finacijska sredstva kao i veliko angaæiranje sluæbeni-

ka radarskih centara pri pronalaæenju novih posluæite-

lja, prijevozu i koordinaciji s medicinskim osobljem u

Zagrebu i Osijeku.

PoËetkom sezone na raspolaganju je bilo 25020 l

otopine meteoroloπkog reagensa za prizemne genera-

tore i 10218 komada raketa za obranu od tuËe, pa su

postaje opskrbljene sa 40 litara otopine i sa 18 koma-

da raketa. Tijekom svibnja realizirane su prve isporuke

otopine za prizemne generatore.

Po zavrπetku sezone pristupilo se poslijesezon-

skim poslovima na prikupljanju i skladiπtenju sredsta-

va djelovanja, konzerviranju opreme i izradi godiπnjih

izvjeπÊa.

Do kraja godine na radarskim centrima nastavljen

je rad na poslovima vezanim uz glavne meteoroloπke

postaje, obrade podataka i planiranje rada za narednu

sezonu.

VREMENSKE SITUACIJE I DJELOVANJE

SUSTAVA OBRANE OD TU»E

Tijekom sezone obrane od tuËe 2010. godine je

u 59 dana bilo nestabilnosti na branjenom podruËju ili

u neposrednoj blizini. U 32 dana je bilo pojava sug-

radice ili tuËe na ukupno 371 postaji, a u 20 dana i πteta

na ukupno 81 postaji.

U 44 dana je bilo djelovanja prizemnim genera-

torima i u 32 dana raketama. U djelovanjima su utroπene

4194 rakete protiv tuËe od kojih je 20 bilo neispravno.

Uz ovo je utroπeno 65877 l otopine za prizemne gen-

eratore. Ovogodiπnja sezona je po utroπku otopine i

raketa prosjeËna (prosjek zadnjih 10 godina je 68592

l otopine meteoroloπkog reagensa i 4277 raketa).

U ovogodiπnjoj sezoni OT djelovanja su provede-

na s dovoljnim operativnim koliËinama raketa (zalihe

cca 14500 komada) i meteoroloπke otopine (cca 125000

litara).

U tablici 13. je usporedni pregled parametara ak-

tivnosti OT po mjesecima sezone 2010. godine s pros-

jecima za prethodnih 10 godina, a u tablici 14. i na

slikama 43 i 44 prikazane su sumarne godiπnje vrijed-

nosti parametara aktivnosti OT u periodu od 1981.

do 2010. godine.

Slijedi saæeti pregled vremenskih situacija i djelo-

vanja po mjesecima u sezoni OT 2010. godine.

Svibanj

U 9 dana svibnja provedeno je djelovanje sustava

obrane od tuËe. Svih dana prizemnim generatorima, a

u 7 dana i raketama. Utroπeno je 14267 l otopine

meteoroloπkog reagensa za prizemne generatore i 546

protugradnih raketa, od kojih su 4 bile neispravne. Po

ovim pokazateljima svibanj je bio ispod prosjeka posljed-

njih deset godina, a napose prethodne godine kada je

u 14 dana s djelovanjima utroπeno dvostruko viπe rake-

ta za obranu od tuËe i oko 9000 l otopine viπe. Uz sma-

njenu uËestalost nestabilnosti ovo ukazuje i na sma-

njenu tuËoopasnost nevremena.


39

Tablica 13. Pregled pokazatelja aktivnosti OT po mjesecima u 2010. godini i usporedba sa srednjakom posljednjih 10 godina.

Mjesec Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Sezona

2010 Srednjak 2010 Srednjak 2010 Srednjak 2010 Srednjak 2010 Srednjak 2010 Srednjak

Parametar 00-09 00-09 00-09 00-09 00-09 00-09

Broj dana sa akcijama

generatorima 9 12.2 10 12.5 14 13.4 10 9.9 1 3.9 44 51.9

Broj dana sa akcijama

raketama 7 6.2 7 8.1 11 8.8 6 6.3 1 2.1 32 31.5

Broj dana sa sugradicom 9 9.8 5 8.6 5 7.0 6 6.6 1 3.4 26 35.4

Broj dana sa tuËom 6 6.7 5 6.3 7 6.5 7 5.9 1 1.4 26 26.8

Broj dana sa πtetom 6 3.0 4 5.1 5 4.3 4 4.0 1 0.7 20 17.1

Broj LP sa sugradicom 63 82.6 34 55.2 8 28.1 29 30.5 1 13.1 135 209.5

Broj LP sa tuËom 41 74.0 61 88.7 50 48.5 87 59.0 3 9.4 242 279.6

Broj LP sa πtetom 10 22.7 28 42.0 16 19.9 27 19.1 2 3.0 83 106.7

Utroπak otopine (l) 14267 17,361.7 15378 19,028.8 17811 16,657.2 17428 11,672.4 993 3,723.8 65877 68443.9

Utroπak raketa ukupno 546 849.0 1215 1,261.7 951 1,038.2 1432 815.2 49 85.9 4193 4050.0

Vrijeme je tijekom druge i treÊe dekade svibnja

bilo promjenjivo uz uËestale nestabilnosti, ali uglavnom

lokalnog karaktera. Pojava nestabilnosti bilo je na bra-

njenom podruËju i u neposrednoj blizini u 16 dana.

Sugradice je bilo u 9 dana na 63 postaje, a tuËe u

6 dana na 41 postaji. ©teta je bilo takoer u 6 dana na

10 postaja. Po broju dana sa pojavama ovogodiπnji

svibanj je u okviru prosjeka, dok je po broju postaja sa

pojavama i πtetom znaËajno ispod prosjeka posljednjih

10 godina. Najviπe πteta po procjeni raketara bilo je

27. svibnja na podruËju OsjeËko-baranjske æupanije,

na ukupno 3 postaje obrane od tuËe od 5 do 40%. Ostale

dane πtete su bile manjeg intenziteta. Na podruËju

Slavonije nevremena su u treÊoj dekadi bila praÊena

vrlo jakim pljuskovima kiπe. Nestabilnosti su bile

uËestalije i intenzivnije na istoËnom dijelu branjenog

podruËja.

Najintenzivnija nevremena zabiljeæena su 12., 13.,

22., 23., 27., te 30. svibnja.

Dva posljednja nevremena bila su u Slavoniji praÊe-

na ekstremnim oborinama koje su uzrokovale bujice

i izlijevanje kanala.

Lipanj

Djelovanje OT provedeno je u 10 dana, sve dane

prizemnim generatorima, a u 7 dana i raketama. Utroπeno

je 15378 l otopine za prizemne generatore i 1215 rake-

ta, od kojih je 6 bilo neispravno. Utroπak otopine

meteoroloπkog reagensa u lipnju je ispod prosjeka

posljednjih 10 godina (18457 l) a broj lansiranih rake-

ta bio je prosjeËan (1293 komada). Broj dana s djelo-

vanjima je ispod prosjeka posljednjih 10 godina (12

dana). Najnestabilnije vrijeme i najviπe tuËoopasnih

kumulonimbusa bilo je u drugoj dekadi lipnja.

Nevremena su bila, kao i u lipnju proπle godine,

Ëesto praÊena olujnim vjetrom, a u nekoliko navrata

bilo je i pojava pijavica. Uz ovo kao i u svibnju karak-

terizirala ih je iznimno velika koliËina oborine.

Najintenzivnije nestabilnosti dogodile su se 16.,

17., 18. i 30. lipnja. Tih dana nestabilnosti su bile

posljedica utjecaja visinske doline ili ciklone i uz

njih vezanih fronti.

Sugradice ili tuËe je bilo u 5 dana. Sugradica je

zabiljeæena na 30 postaja u 5 dana, tuËa na 60 postaja

u 5 dana, a πteta na 25 postaja u 4 dana. Prema dojava-

ma raketara πtete su se kretale od 5 pa i do 100%

(BaËevac kod Virovitice). UËestalost pojava sugradice

ili tuËe, te πteta ovogodiπnjeg je lipnja bila ispod pros-

jeka posljednjih 10 godina (133 postaje sa sugradicom

ili tuËom, a 41 postaja sa πtetom).

Srpanj

U sustavu obrane od tuËe tijekom srpnja nije bi-

lo promjena u odnosu na lipanj. Opskrbljenost posta-

ja sredstvima djelovanja ni u jednom trenutku nije bi-

la upitna, zbog dovoljne prijelazne zalihe i isporuke

1000 komada novih raketa, te redovite isporuke otopine

meteoroloπkog reagensa. Djelovanje sustava prizem-

nim generatorima provedeno je u 14 dana πto je u okvir-

ima prosjeka posljednjih 10 godina. Utroπak meteoroloπke


40

otopine za prizemne generatore bio je takoer pros-

jeËan, utroπeno je 17811 l otopine. U 11 dana je prove-

deno i djelovanje raketama. Utroπena je 951 raketa.

Prilikom djelovanja 4 rakete bile su neispravne. Ukupni

utroπak raketa je u okvirima prosjeka posljednjih 10

godina. U 16 dana srpnja, na branjenom podruËju ili u

blizini, bilo je pojava kumulonimbusa. Ove godine kao

i prethodne, nevremena su tijekom srpnja ËeπÊe zah-

vaÊala zapadni i srediπnji dio branjenog podruËja.

NajËeπÊe su bila vezana uz prolazak hladnih fronti i

prisustvo visinskih ciklona. Nestabilnosti su bile naj-

uËestalije u prvoj i drugoj dekadi srpnja, kada je u 13

dana bilo pojave kumulonimbusa na branjenom po-

druËju, a u 11 dana bilo je potrebe za djelovanjem sus-

tava obrane od tuËe. No najjaËi intenzitet su imale nesta-

bilnosti u treÊoj dekadi. Sugradice ili tuËe bilo je u 8

dana na 58 postaja. U 5 dana je zabiljeæena πteta od

tuËe na ukupno 16 postaja. ©tete su bile od 10 do najviπe

70% i bile su lokalnog karaktera. Ovi pokazatelji vre-

mena su takoer ispod prosjeka posljednjih 10 godi-

na. Valja napomenuti da su i u srpnju kao i prethodnog

mjeseca nevremena bila praÊena intenzivnim pljuskovi-

ma kiπe i olujnim vjetrom. Najintenzivnija nevreme-

na su bila 13., 18., 24. i 30. srpnja.

Kolovoz

Sustav obrane od tuËe u kolovozu je nastavio

funkcionirati bez bitnih promjena u odnosu na sr-

panj.

U 10 dana kolovoza bilo je potrebe za djelova-

njem sustava obrane od tuËe prizemnim generatorima,

a u 6 dana djelovanje je provedeno i raketama. U djelo-

vanjima je utroπeno 1433 rakete, πto je dvostruko viπe

od prosjeka posljednjih deset godina koji iznosi 876

raketa. Od toga je bilo 6 neispravnih. Uz ovo utroπeno

je, za kolovoz iznadprosjeËnih, 17428 l otopine za

prizemne generatore.

U kolovozu ove godine vrijeme je na branjenom

podruËu obrane od tuËe bilo nestabilno. Nestabilnosti

su po uËestalosti bile na nivou prethodne godine, ali

bitno jaËeg intenziteta i praÊene vrlo velikom koliËi-

nom oborine, te Ëesto i olujnim vjetrom. Nevremena

su u veÊini sluËajeva bila posljedica prolaska hladnih

fronti sa zapada ili sjeverozapada.

Na branjenom podruËju u 8 dana je bilo pojave

krute oborine na 115 postaja obrane od tuËe, od toga

tuËe je bilo na 86 postaja, a sugradice na 28 postaja.

©teta od tuËe bilo je na 28 postaja ponajviπe u ZagrebaËkoj

æupaniji, te u Vukovarsko-srijemskoj æupaniji.

Najintenzivnija nevremena bila su 3., 5. i 6. te 13.

kolovoza.

Rujan

Djelovanje sustava provedeno je u jednom danu

prizemnim generatorima i raketama. U djelovanjima

je utroπeno 993 l otopine meteoroloπkog reagensa za

prizemne generatore i 49 raketa.

Nestabilnosti su bile lokalnog karaktera u istoËnom

dijelu branjenoga podruËja. Pojava krute oborine zabi-

ljeæena je u jednom danu, a na 2 postaje zabiljeæena je

πteta.

Slika 43. Relativne Ëestine broja dana s pojavama kumu-

lonimbusa (Cb-a), tuËoopasnih Cb-a i djelovanjem obrane

od tuËe, tuËe ili sugradice i πtete na branjenom podruËju od

1981. do 2010. godine. Odnose se na ukupan broj dana se-

zone OT.

Slika 44. Relativne Ëestine pojavljivanja sugradice, tuËe i

πtete na postajama OT i koliËina isijanih jezgara zaleivanja

(AIN) po hektaru branjene povrπine po danu djelovanja od

1981. do 2010. godine. Relativne Ëestine se odnose na ukupan

broj postaja OT koje su motrile pojave.


41

NA

PO

ME

NE

! K

ori

πten

i po

dac

i su

iz m

reæe

po

staj

a o

bra

ne o

d t

uËe

(OT

). D

o 1

994.

go

din

e p

ost

aje

su b

ile s

amo

lans

irne

a o

d 1

994.

uve

den

e su

i g

ener

a-to

rske

po

staj

e. S

ezo

na o

bra

ne o

d t

uËe

red

ovn

o t

raje

od

15.

04. d

o 1

5.10

.15

.04.

tj.

184

dan

a. G

od

ina

1991

, 199

2 i 1

993.

sez

ona

ob

rane

od

tuË

etr

ajal

a je

kra

Êe (1

54, 1

31 i

153

dan

a). T

ih g

od

ina

ob

rana

od

tuË

e se

pro

vod

ila

sam

o n

a p

od

ruËj

u S

jeve

rne

i Sje

vero

zap

adne

Hrv

atsk

e.G

od

ine

1994

. rad

ilo s

e sa

gen

erat

ori

ma

na c

ijelo

m b

ranj

eno

m p

od

ruËj

uiz

uzev

UN

P-a

i o

kup

iran

ih p

od

ruËj

a. S

ezo

na je

tra

jala

107

dan

a. U

sez

oni

1995

. go

din

e uz

gen

erat

ore

na

po

dru

Ëju

Sje

vern

e i S

jeve

roza

pad

neH

rvat

ske

po

novn

o s

u uv

eden

e ra

kete

. Od

sez

one

199

9. p

a d

o d

anas

rad

ilo s

e o

d 0

1.05

. do

30.

09. (

153

dan

a). U

200

4. g

od

ini r

aket

e se

nis

uup

otr

eblja

vale

do

25.

08. R

adilo

se

sam

o p

rize

mni

m g

ener

ato

rim

a.

LEG

EN

DA

:

AB

roj d

ana

s g

rmlja

vino

m.

BB

roj d

ana

s tu

Ëoo

pas

nim

kum

ulo

nim

bus

ima

i akc

ijam

a o

bra

ne o

d t

uËe.

CB

roj d

ana

sa s

ugra

dic

om

ili t

uËo

m.

DB

roj d

ana

sa π

teta

ma

od

sug

rad

ice

ili t

uËe.

GB

roj a

ktiv

nih

lans

irni

h p

ost

aja.

HB

roj p

oja

va s

ugra

dic

e na

lans

irni

m p

ost

ajam

a.I

Bro

j po

java

tuË

e na

lans

irni

m p

ost

ajam

a.J

Bro

j po

javl

jivan

ja π

tete

od

sug

rad

ice

ili t

uËe

na la

nsir

nim

po

staj

ama.

KU

kup

na b

ranj

ena

po

vrπi

na u

100

0 km

2.L

Uku

pno

isija

no je

zgri

zal

eiv

anja

/10

15.

MIs

ijano

jezg

ri z

ale

ivan

ja /

1012

po

km

2u

dan

u s

akci

jom

ob

rane

od

tuË

e .

1.R

elat

ivna

Ëes

tina

dan

a s

grm

ljavi

nom

.A

/t)*

100

2.R

elat

ivna

Ëes

tina

dan

a s

tuËo

op

asni

m k

umul

oni

mb

usim

a i a

kcija

ma.

(B/t

)*10

03.

Rel

ativ

na Ë

estin

a d

ana

s tu

Ëom

ili s

ugra

dic

om

.°C

/t)*

100

4.R

elat

ivna

Ëes

tina

dan

a sa

πte

tom

.(D

/t)*

100

5.»

estin

a su

gra

dic

e na

lans

irni

m p

ost

ajam

a.(H

/G)*

100

6.»

estin

a tu

Ëe n

a la

nsir

nim

po

staj

ama.

(I/G

)*10

07.

»es

tina

po

jave

πte

te o

d s

ugra

dic

e i t

uËe

na la

nsir

nim

po

staj

ama.

(J/G

)*10

0t

- b

roj d

ana

traj

anja

sez

one

OT

Tab

lica 1

4. P

regle

d p

ok

azate

lja a

kti

vn

ost

i O

T o

d 1

981. d

o 2

010. god

ine.

GOD.

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

SREDNJAK

A76

8082

8776

7771

6486

8171

5467

6596

7787

7472

5879

8783

7069

9091

7779

5976

.2B

5654

5758

5550

4232

5635

3913

2145

6657

7065

6044

4161

6150

6155

7052

5744

50.9

C37

3729

4039

2824

2754

3727

2630

3641

3646

4241

2835

3936

4037

5051

4341

3237

.0D

2821

2224

3427

2110

2915

1412

715

2216

2718

1510

1815

1619

1820

2724

2120

19.5

G60

744

140

741

744

244

645

146

346

846

443

813

913

834

141

348

148

248

849

149

148

949

452

852

858

258

558

758

858

858

846

8.8

H-

--

220

411

520

334

317

641

359

294

130

198

149

371

244

359

262

321

262

264

179

169

186

156

174

217

169

116

135

265.

1I

233

258

196

9012

818

419

099

151

8285

6351

169

139

8720

119

522

811

126

311

128

936

133

924

041

141

125

024

219

5.2

J12

310

811

888

143

107

138

6710

349

5535

3111

697

5015

211

110

554

117

3799

125

134

7015

017

375

8397

.1

K24

.524

.624

.625

.225

.225

.225

.225

.225

.225

.225

.211

.011

.022

.023

.823

.823

.823

.823

.823

.823

.823

.824

.124

.126

.826

.826

.826

.826

.826

.823

.9L

2325

5390

4932

5899

2844

029

860

1920

018

500

3440

017

660

2455

012

2930

6814

8699

46.6

1105

87.29

2451

8.872

9007

.5112

024.6

889

3224

568.4

522

507.2

1992

528

057.2

5223

78.23

5848

6.571

223

5408

9.262

306

5621

0.2

M1.

74.

13.

54.

020

.623

.718

.223

.024

.420

.025

.08.

613

.31.

56.

37.

814

.718

.88.

48.

525

.215

.513

.623

.313

.739

.738

.038

.840

.847

.7

1.41

.343

.544

.647

.341

.341

.838

.634

.846

.744

.046

.129

.336

.438

.756

.843

.348

.941

.646

.837

.951

.656

.954

.245

.845

.158

.859

.550

.351

.638

.645

.42.

30.4

29.3

31.0

31.5

29.9

27.2

22.8

17.4

30.4

19.0

25.3

9.9

16.0

26.8

39.1

32.0

39.3

36.5

39.0

28.8

26.8

39.9

39.9

32.7

39.9

35.9

45.8

34.0

37.3

28.8

30.8

3.20

.120

.115

.821

.721

.215

.213

.014

.729

.320

.117

.514

.116

.321

.424

.320

.225

.823

.626

.618

.322

.925

.523

.526

.124

.232

.733

.328

.126

.820

.922

.14.

15.2

11.4

12.0

13.0

18.5

14.7

11.4

5.4

15.8

8.2

9.1

6.5

3.8

8.9

13.0

9.0

15.2

10.1

9.7

6.5

11.8

9.8

10.5

12.4

11.8

13.1

17.6

15.7

13.7

13.1

11.6

5.-

--

52.8

93.0

116.

674

.168

.513

7.0

77.4

67.1

55.6

85.0

43.7

89.8

50.7

74.5

53.7

65.4

53.4

54.0

36.2

32.0

35.2

26.8

29.7

37.0

28.7

19.7

23.0

58.5

6.38

.458

.548

.221

.629

.041

.342

.121

.432

.317

.719

.426

.921

.949

.633

.718

.141

.740

.046

.422

.653

.822

.554

.768

.458

.241

.070

.069

.942

.541

.239

.87.

20.3

24.5

29.0

21.1

32.4

24.0

30.6

14.5

22.0

10.6

12.6

15.0

13.3

34.0

23.5

10.4

31.5

22.7

21.4

11.0

23.9

7.5

18.8

23.7

23.0

12.0

25.6

29.4

12.8

14.1

20.5


42

ZAKLJU»AK

Sezona obrane od tuËe 2010. godine obiljeæena je

prosjeËnom uËestalosti nestabilnosti i uz njih vezanih

tuËoopasnosti. Potroπnja otopine meteoroloπkog reagen-

sa i raketa protiv tuËe takoer je bila prosjeËna.

Djelovanja sustava obrane od tuËe tijekom cijele

sezone realizirana su s dovoljnim operativnim koliËi-

nama sredstava djelovanja, te korektnim funkcionira-

njem svih komponenti sustava, te je sezona uspjeπno

privedena kraju.

Za sezonu obrane od tuËe 2010. godine moæe se

zakljuËiti da je realizirana uz povoljne statistiËke pokaza-

telje o krutim oborinama i zabiljeæenim πtetama od

tuËe, a koje nisu imale znaËajnije posljedice po

poljoprivredne kulture.

Financijska recesija pokazala je svoje negativne

uËinke koji imaju za posljedicu nepravovremeno pod-

mirenje stvorenih financijskih obveza Zavoda dobav-

ljaËima. Dio æupanija nije ispunjavao svoje zakonske

obveze financiranja temeljem Zakona o sustavu obrane

od tuËe πto je dodatno oteæalo financijsko poslova-

nje.

U definiranju Plana rada operativne obrane od tuËe

za 2011. godinu temeljni je zahtjev odræanje sustava

uz najracionalnije poslovanje, πto Êe biti i zahtjev

Ministarstvu financija za izradu ProraËuna DHMZ za

2011. godinu.


43

KNJIÆNICA DHMZ-a

mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

Tiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom prosinca 2010.

European Research Framework Programme : Research on Climate

Change prepared for the third World Climate Conference (WCC-3) and the UN-

FCCC Conference of the Parties (COP-15)

Dostupno na : http://ec.europa.eu/research/environment/pdf/

This publication has been prepared for the Third World Climate Conference

(Geneva, September 2009) and the 15th Conference of the Parties to the United

Framework Convention on Climate Change (COP-15, Copenhagen, December

2009). It provides an overview of recently completed and ongoing climate re-

search projects undertaken under the 6th and 7th Research Framework Programmes

of the European Community. EC-funded research projects selected for this pub-

lication contribute to the understanding of the climate system ranging from cli-

mate processes and their modelling, to the assessment of climate change im-

pacts and the costs of response measures. Projects supporting European research

infrastracture and grants provided by the European Research Council (ERC)

contributing to climate change research are also accounted for. The diversity

of activities reported confirms that climate change is an encompassing matter touching on nearly every di-

mension of our society.

The outcomes of the life of a geologist [an autobiography] - Dale, T.

Nelson

New Haven, Conn., Connecticut Academy of Arts and Sciences cop. 2009,

173 str.; ; 23 cm

To read Dale`s autobiography is to encounter the sweep of history his life

spans. He was born when Henry David Thoreau was living at Walden Pond, but

did not die before telephones and rural electrification had reached such places,

and New England as a rural agricultural society powered by the horse had be-

come a larhely industrial manufacturing society powered by petroleum. His pro-

fessional life encompassed the eras of Civil War reconstruction , European grand

tours and America`s Gilded Age, when government patrimony and corruption

adversely affected Dale`s career.

Than there is his personal story : the family soap opera of riches to rags,

and aborted education, a _boy`s will_. Later comes the test of stamina. He spent

four decades working to analyze and map the structure of an enormous piece of

ground, walking and riding on terrible roads, trails, and pasture paths to produce handcrafted geological reports

and maps for the U.S. Geological Survey.

The Outcoms of the Life of a Geologist contains no list of laudations by scientific societies or summaries

of monographs that changed the course of discipline. T. Nelson Dale`s _outcoms_ are personal revelations of

an intense, almost heroic, engagement with the earth that sums up to a life (1846-1937) well worth reading

about.


44

Ocjenski radovi

Stiperski, Ivana. Valna rezonancija i prizemno strujanje u zavjetrini kompleksne orografije : dok-

torska disertacija. Zagreb, 2010. 134 str. (Prirodoslovno-matematiËki fakultet)

Saæetak

U ovom su radu, uz pomoÊ dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih numeriËkih simulacija, istraæene po-

jave vezane uz stabilno stratificirano strujanje mezo i lokalne skale u zavjetrini kompleksne orografije. Poseban

je naglasak stavljen na utjecaj dinamiËkih i geografskih faktora na strujanje. Zarobljeni planinski valovi nad

viπestrukim planinskim lancima i njihova interakcija Ëine okosnicu rada. Prvi, teorijski, dio rada bavi se funda-

mentalnim istraæivanjem pojave rezonancije zarobljenih valova, posebice njezinih karakteristika u odnosu na

teoriju linearne rezonancije. Po prvi je put ispitana rezonancija zarobljenih valova nad dva planinska lanca u

πirokom rasponu reæima strujanja, od valova male amplitude do jako nelinearnog reæima strujanja. Rad takoer

ispituje valnu rezonanciju u prisutnosti atmosferskog graniËnog sloja, te vezano s time povratni utjecaj rezo-

nancije na odvajanje graniËnog sloja i pojavu atmosferskih rotora. Rezultati idealiziranih dvodimenzionalnih

simulacija pokazuju da su πirine doline za koje se javlja valna rezonancija dobro reproducirane linearnom teori-

jom rezonancije, ali linearna teorija ne uspijeva predvidjeti amplitudu valova. Rezonancija je vrlo osjetljiva na

nelinearnost strujanja i na povrπinsko trenje. Zarobljeni valovi iznad dvostruke planine nisu slobodni atmosfer-

ski mod oscilacija, kao πto je sluËaj za valove iza jedne planine, veÊ se radi o prisilnim oscilacijama kojima,

kroz proces orografske prilagodbe, upravlja i spektar orografije. Konstruktivna i destruktivna interferencija

znatno se razlikuju po karakteru strujanja. Konstruktivna interferencija je poseban sluËaj strujanja preko jedne

planine i dobro je opisana linearnom superpozicijom. Strujanje pri destruktivnoj interferenciji odgovara evanes-

centnim valovima, a destruktivna je interferencija nestacionarna od konstruktivne interferencije i osjetljivija na

nelinearnosti veÊ i za vrlo male visine planina. Sprega rezonancije zarobljenih valova i graniËnog sloja oso-

bito je bitna prilikom pojave rotora ispod brjegova zarobljenih valova. Pokazano je da postoji tendencija mini-

mizacije jaËine rotora za dvostruku planinu: pri destruktivnoj interferenciji rotori su viπe guπeni nego πto su po-

jaËani pri konstruktivnoj interferenciji te su rotorske cirkulacije veÊinom jednake jakosti ili slabije od rotora u

zavjetrini jedne planine. Na strujanje u dolini ne utjeËe prisutnost druge planine za manje visine planina, no, u

najnelinearnijem promatranom reæimu jaËina rotora u dolini je smanjenja te postaje konstantna i neovisna o

daljnjem rastu visine planine sugerirajuÊi postojanje gornje granice porasta jaËine rotora. Potpuno poniπtavan-

je valnog polja u zavjetrini druge planine, koje odgovara potpunoj destruktivnoj interferenciji, moguÊe je samo

u situacijama kada je druga planina niæa od prve, kao πto je uoËeno i u zrakoplovnim mjerenjima. Potpuna de-

struktivna interferencija je nelinearna pojava. Smanjenje amplitude vala u zavjetrini sekundarne planine u odno-

su na amplitudu u zavjetrini primarne planine jednako je u svim simulacijama s potpunom destruktivnom in-

terferencijom. Drugi, primijenjeni, dio rada prouËava utjecaj viπestrukih planinskih lanaca i odvajanja graniËnog

sloja na karakteristike prizemnog strujanja tijekom bure u zavjetrini Juænog Velebita, osobito pojavu anomal-

no niskih brzina vjetra na podruËju Zadra (tzv. "Zadarska tiπina"). NumeriËkim trodimenzionalnim eksperimen-

tima u ovom dijelu rada ispitana je osjetljivost strujanja na visinu i prisutnost uzvodne i nizvodne orografije.

Konfiguracija terena u okolici Zadra ima znaËajnog utjecaja na "Zadarsku tiπinu", koja je, pokazano je, uzroko-

vana odvajanjem sloja bure uzvodno od Zadra, a nizvodno od snaænog hidrauliËkog skoka podno Juænog Velebita,

kao i na pojavu rotora na nekoliko mikro-lokacija u njegovom okruæenju. Rotori, koji se javljaju vezano uz

valoviti hidrauliËki skok, osjetljivi su na sekundarne planine vrlo male visine. Niska orografija zadarskog zalea

kroz rezonantne efekte potiËe pojavu rotora na viπe lokacija dok konstruktivna interferencija pojaËava snagu

sekundarnog rotora. Nizvodna orografija takoer omoguÊuje pojavu odvajanja graniËnog sloja u situacijama u

kojima do nje ne bi doπlo u zavjetrini jedne planine (npr. rotor u dolini Zrmanje). Ipak visina primarne orografi-

je (Juænog Velebita) ima dominantnu ulogu u odreivanju karaktera strujanja, osobito unutar podruËja zav-

jetrinske turbulencije.


45

»asopisi - meunarodni

Annales Geophysicae vol. 28 (2010) No. : 11.

Atmospheric Research vol. 97 (2010) No.: 1-2 ; 3, 4 ; vol. 98 (2010) No. : 1, 2-4.

Boundary Layer Meteorology vol. 137 (137) No. : 3.

Bulletin of the American Meteorological Society vol. 91 (2010) : 10.

Climatic Change vol. 103 (2010) No. : 3-4

Climate Dynamics vol. 35 (2010) No. : 7-8.

Ground Water Monitoring vol. 30 (2010) No. : 4.

International Journal of Biometeorology vol. 54 (2010) No.: 2, 3, 4, 5, 6.

International Journal of Climatology vol. 30 (2010) No. : 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14.

International Journal of Wildland Fire vol. 19 (2010) No. : 6, 7.

Journal of Applied Meteorology and Climatology vol. 49 (2010) : 11.

Journal of Climate vol. 23 (2010) No. : 20, 21.

Journal of Atmospheric Sciences vol. 67 (2010) No. : 11.

Meteorological Applications vol. 17 (2010) No. : 4.

Journal of Meteorology vol. 35 (2010) No. : 352, 354, 355.

Meteorologische Zeitschrift vol. 19 (2010) No. : 5, 6.

Weather vol. 65 (2010) No. : 12.

»asopisi - domaÊi

Hrvatski planinar vol. 102 (2010) : 12.

Hrvatske πume 2010 : 12.

Priroda vol. 100 (2010): 11, 12.

©umarski list vol. 134 (2010) : 11-12.


46

U Cambridgeu, na Selwyn Colleageu, je od 13. do

17. prosinca 2010. odræana High Level Research

Conference pod naslovom ”Extreme Environmetal

Events”. Konferenciju je organizirao European Science

Foundation (ESF) u suradnji s European Cooperation

in Science and Technology (COST).

Cilj konferencije je bio okupiti interdisciplinar-

nu grupu znanstvenika (statistiËare, klimatologe, mate-

matiËare, biologe i druge) kako bi se raspravljalo o ek-

stremnim dogaajima u okoliπu i dvojbama vezanim

uz njihovo razumijevanje. Sekcije su obuhvatile tri

glavne teme:

• Ekstremni dogaaji i statistiËke metode

• Modeliranje ekstremnih dogaaja

• Utjecaji ekstremnih dogaaja.

Na konferenciji su sudjelovali pozvani znanstveni-

ci s predavanjima te ostali sudionici s kraÊim preda-

vanjima, te poster sekcijom. Skup je bio proæet otvorenom

diskusijom te su u vrijeme rasprave sudionici bili podi-

jeljeni u manje grupe prema vlastitom podruËju intere-

sa kako bi se lakπe raspravljalo, postavljalo pitanja i

razmjenjivalo iskustva vezana uz pojedinu problematiku.

Iz Dræavnog Hidrometeoroloπkog Zavoda je na

konferenciji sudjelovala Ksenija CindriÊ s posterom u

koautorstvu s doc. dr. sc. Z. PasariÊem i dr. sc. M. GajiÊ-

»apka na temu Statistical Analysis of Extreme Dry

Spells in Croatia.

mr.sc. Ksenija CindriÊ

EKSTREMNI DOGA–AJI U OKOLI©U

EXTREME ENVIRONMENTAL EVENTS

13.-17. prosinca 2010., Cambridge, Velika Britanija

Ksenija CindriÊ sudionica konferencije


47

Iz naπe sredine otiπao je dugogodiπnji djelatnik

DHMZ-a g. Vladimir Pofak. »itav svoj radni vijek

proveo je u Zavodu radeÊi na razliËitim radnim mjes-

tima od meteoroloπkog tehniËara - sinoptiËara do rukovo-

dioca hidroloπkog sektora i pomoÊnika direktora.

Kolega Vladimir Pofak roen je 27.3.1930. u

Knegincu Donjem kod Varaædina. PuËku πkolu pohaao

je u Knegincu Donjem od 1937. do 1941. godine.

Srednju πkolu pohaao je u Varaædinu od 1942. do

1948. a Saveznu hidrometeoroloπku πkolu u Beogradu

od 1948. do 1950. g., koju je zavrπio s odliËnim uspje-

hom. Nakon toga, zapoπljava se u tadaπnjoj Upravi

hidrometeoroloπke sluæbe da bi 14.12.1954. godine

poloæio struËni ispit i stekao zvanje: meteoroloπki

tehniËar III vrste - sinoptiËar. U razdoblju od 1956. do

1963. godine uz rad studira na Tehnoloπkom fakulte-

tu - rudarski odjel gdje i diplomira 6.7.1963. godine.

Nakon diplomiranja radi na poslovima hidrologa I vrste,

a od 1.9.1975. poËinje koordinirati, unapreivati i

rukovoditi hidroloπkom aktivnoπÊu da bi od 1.4.1976.

godine do odlaska u mirovinu obavljao funkciju

rukovoditelja Hidroloπkog sektora i pomoÊnika direk-

tora. U zasluæenu mirovinu odlazi 30.6.1987. godine.

U svom dugogodiπnjem radnom vijeku najviπe se

bavio organizacijom hidroloπkih mjerenja i raznim

analizama hidroloπkih i hidrogeoloπkih podataka. Kao

ekspert za hidrologiju u Jugoslavensko-Maarskoj

komisiji za vodoprivredu radio je od 1969. do 1987.

godine. Bio je Ëlan raznih strukovnih udruga od kojih

istiËemo Ëlanstvo u DIT-u od 1972. i JDH-u od 1973.

godine.

Nakon πto je otiπao u mirovinu, vratio se u svoj

rodni kraj, gdje je provodio svoje umirovljeniËke dane

a bavio se i pisanjem. Tako je 2002. godine pripre-

mio za tisak knjigu: Postanak svemira i sunËevog plane-

tarnog sustava - PoËetak i razvoj æivota na Zemlji.

Na kraju treba odati priznanje kolegi Pofaku, za

njegov veliki doprinos u hidroloπkoj i meteoroloπkoj

djelatnosti u Upravi i Zavodu, a nama koji smo s

njim radili i druæili se, ostati Êe u trajnoj uspomeni kao

dobar, poπten i struËan suradnik, kolega i prijatelj.

dr.sc. Duπan TrniniÊ

IN MEMORIAM

Vladimir Pofak, dipl.ing.

27. 3. 1930. — 18. 3. 2010.

48


48

Dragi naπ kolega i prijatelju Borise,

Tijekom naπeg poznanstva bilo je mnogo prilika u kojima smo odræavali prigodne govore. Bile su to ma-

ture, godiπnjice, razliËite proslave, a ovo je tuæna, neæeljena posljednja prigoda koju odreuje neumitna sudbi-

na. U svoje ime i u ime naπih πkolskih kolega Ivice P., Ivana M., Ivana B. i ostalih, te dugogodiπnjih suradni-

ka tijekom tvog dugog radnog vijeka u meteoroloπkoj struci, Lovre, Slavka, Dejana, Æeljka, Gorana i drugih,

æelim ti odati poËast i podsjetiti se na dane koje smo proveli od davne 1960. kad smo se prvi put upoznali pri-

likom upisa u srednju hidrometeoroloπku πkolu. Bili smo 15 - godiπnjaci, daleko od doma i sklopili smo pri-

jateljstva koja su trajala cijeli æivot kroz razliËite oblike druæenja. U toj πkoli sakupili smo se iz svih dijelova

Hrvatske i drugih krajeva, zbog razliËitih æivotnih okolnosti, a najviπe zbog dobivene stipendije za πkolova-

nje. Tijekom Ëetverogodiπnjeg πkolovanja u srednjoj πkoli bilo je mnogo dogaaja kojih smo se prisjeÊali na

kasnijim druæenjima. Tu je bilo dogaaja iz aËkog doma, πkole, putovanja, meusobnih posjeta na πkolskim

praznicima, æivota u velikom gradu.

Boris VraæiÊ, roen je 18. travnja 1945., u Zagrebu gdje je zavrπio osnovnu πkolu i nakon zavrπetka Srednje

tehniËke hidrometeoroloπke πkole zaposlio se u meteoroloπkoj struci. Cijeli svoj æivot i radni vijek proveo je

u Zagrebu.

Borise, radni vijek si poËeo 1. kolovoza 1964. na radiosondaænoj postaji Zagreb/Maksimir. Prekid si

imao za vrijeme odsluæenja vojnog roka od 23. rujna 1965. do 14. oæujka 1967., gdje si takoer radio na ra-

diosondaænoj vojnoj postaji u Skopju, a nakon toga si se vratio na isto radno mjesto u Zagrebu. Od 15. svibnja

1976. do 14. listopada 1981. radio si kao meteoroloπki motritelj na meteoroloπkoj postaji u zraËnoj luci

Zagreb Pleso, a 15. listopada 1981. vratio si se u RepubliËki hidrometeoroloπki zavod na radno mjesto referenta

za osnivanje i odræavanje meteoroloπkih postaja na podruËju Slavonije, gdje si ostao do pred kraj radnog

staæa, kad si posljednju godinu ponovno proveo na Opservatoriju Zagreb/ Maksimir, te s 30. prosinca 2007.

nakon 41 godine 6 mjeseci i 23 dana radnog staæa otiπao u mirovinu.

IN MEMORIAM

Boris VraæiÊ

18. 04. 1945. — 23. 12. 2010.


49

Na svim radnim mjestima ostavio si u naslijee buduÊim generacijama na tisuÊe meteoroloπkih podataka,

a tvoji potpisi na meteoroloπkim dnevnicima godinama Êe svjedoËiti o dobro obavljenom poslu.

U izvoenju radiosondaænih mjerenja bio si poznat po brzom i toËnom obraivanju radiosondaæa, pa su te

stariji kolege nazvali “brzi“. Kao meteoroloπki motritelj na meteoroloπkim postajama Zagreb/Maksimir, ZraËna

luka Zagreb-Pleso i Opservatorij Zagreb/GriË primjenjivao si znanje steËeno u πkolovanju za meteoroloπkog

tehniËara i tvoja motrenja bila su primjer drugima. U treÊoj fazi tvog struËnog djelovanja imao si ulogu

uËitelja koji je mnogim neprofesionalnim motriteljima davao poduku. Postavio si zajedno s tvojim radnim

kolegama velik broj meteoroloπkih postaja, a mnogim motriteljima si ostao u sjeÊanju ne samo kroz sluæbeni

odnos, nego kao prijatelj s kojim su sudjelovali u istom poslu.

Tvoji suradnici u Dræavnom hidrometeoroloπkom zavodu, Zrakoplovnoj meteoroloπkoj sluæbi te u

meteoroloπkim sluæbama susjednih dræava pamtit Êe te kao savjesnog i vrijednog djelatnika i dobrog suradni-

ka.

Æivot te nije mazio, ali si veÊinu teπkih æivotnih udaraca zahvaljujuÊi svojoj upornosti i obitelji prebrodio.

Posljednjih godina redovito smo se sastajali. Teπka bolest kojoj si se hrabro odupirao ipak je bila bræa i ne-

nadano je uzela svoj danak.

Dragi naπ Borise, uvijek si u naπa druæenja unosio smisao za πalu i druæenje. Joπ prije nekoliko tjedana

planirali smo jedan od naπih sastanaka πkolskih prijatelja, ali to nismo doËekali.

Tvojim prijateljima, kolegama i suradnicima s posla ostat Êeπ u sjeÊanju, jer s tobom odlazi i jedan dio naπih

æivotnih puteva.

PodsjeÊajuÊi se na dio tvog æivotnog puta, s tugom u srcu odajemo ti posljednji pozdrav i suÊut porodici.

Dragi naπ Borise, primi posljednji pozdrav od tvojih prijatelja, suradnika, i kolega.

Laka ti hrvatska zemlja. PoËivao u miru Boæjem..

Zvonimir Katuπin, Ivica PeneziÊ, Ivan Miπkulin, Ivan BrkiÊ


50

Poplavljene ulice Zadra, poËetak prosinca Kliziπte zemlje u naselju Juradi u Istri, poËetak prosinca

PoËetak prosinca 2010.

Kliziπta, odroni zemlje. Ugroæeno je naselje Juradi

u Istri nadomak Butonige. Kliziπta su se aktivirala

nakon viπednevnih obilnih oborina. Zemlja je

propala od 20 do 80 cm, ugroæene su kuÊe kojima su

zidovi i podovi popucali. Tlo klizi 2 cm dnevno, stanovni-

ci su se evakuirali. Kliziπta su se pojavila i u okolici

Motovuna, pretpostavlja se zbog dugotrajnog kiπnog

razdoblja.

Veliki je broj kliziπta u bednjanskom kraju. Cijeli

brijegovi klize, tamo je na snazi stanje elementarne ne-

pogode. OπteÊene su i kuÊe i ceste.

Obilne oborine. Na podruËju Vrgorca je u dese-

tak proteklih dana palo oko 500 litara kiπe po m2.

Dio podruËja je poplavljen. Nekoliko je cesta zatvoreno

za sav promet, mjestimice ima jedan metar vode na

kolniku. U vrgoraËkim poljima se pod vodom naπlo

oko milijun trsova vinove loze.

Obilne i stalne kiπe poplavile su i dijelove okolice

Dubrovnika.

Od obilnih oborina nabujale su i rijeke Sava i Kupa.

Sava nije mogla primati vodu Kupe pa je doπlo do

zastoja i izlijevanja Kupe. Voda se izlila na cestu ko-

ja spaja Pokuplje sa Siskom. Visina vode na cesti bi-

la je oko 20 cm, a poplavljeno je i nekoliko podruma.

I za Savu i za Kupu uvedene su mjere obrane od popla-

va.

Nabujala je RjeËina poplavila manje podruËje u

GrobinπÊini.

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U PROSINCU 2010. GODINE


51

Obilne oborine priËinjavaju probleme i na Pagu.

Voda ulazi u kuÊe i podrume, stoji na prometnicama.

Na KorËuli procjenjuju da Êe zbog obilnih obori-

na maslina dati oko 15% manje ulja.

Od 1. do 5. prosinca 2010.

Poplave. U MetkoviÊu se u poËetku pod vodom

naπao dio grada na desnoj obali, drugi puta ove godine.

Pod vodom su kuÊe i okuÊnice. Ponovo su se

postavljali nasipi, postavljeno je oko 30 000 vreÊa s

pijeskom. Voda je mjestimice bila duboka 30 cm do

jednog metra. Voda izvire iz odvoda. Zbog vode na

kolniku zatvorene su neke æupanijske ceste. Poplavljeno

je i uæe srediπte MetkoviÊa. Voda je tamo duboka 40

cm. Neretva je postupno rasla, pa je tijekom vremena

sve veÊi broj kuÊa poplavljivan, njih oko 1000. Ulicama

se prometuje Ëamcima i u Ëizmama. Grad je ostao bez

pitke vode, proglaπeno je stanje elementarne nepogode.

Prekinuta je nastava u πkolama, svi su poslovni pros-

tori zatvoreni i ne rade. Postupno je Neretva plavila

obje obale, na ulicama su samo plovila i interventne

sluæbe. IskljuËena je javna rasvjeta. Na desnoj obali je

propalo u Neretvu 50 metara rive. Iz elektromreæe su

Kliziπte u bednjanskom kraju, poËetak prosinca

KuÊa u MetkoviÊu okruæena vodom Ulicama MetkoviÊa prometovalo se u Ëizmama i Ëamcima


52

se iskljuËivala domaÊinstva ugroæena vodom. GraniËni

prijelaz Doljani bio je zatvoren za promet. Probijen

je nasip kod Kule Norinske. Poslije poplava poËelo se

sa dezinfekcijom MetkoviÊa i ostalih poplavljenih mjes-

ta. Ukupne πtete se kreÊu preko 200 milijuna kuna,

oπteÊene su ceste, objekti, poljoprivredna proizvodnja.

Poplavljeno podruËje obiπla je predsjednica vlade

Jadranka Kosor. U kuÊe su se uvukle zmije, πkorpi-

oni i glodavci. Nakon prolaska vodenog vala voda se

sporo povlaËila. Propalo je oko 25 000 tona mandari-

na.

U Kosinjskoj dolini prijeti poplava zbog obilnih

kiπa i topljenja snijega. Nabujali su svi vodotoci koji

se ulijevaju u rijeku Liku. Most prema naselju ©uπanj

je pod vodom. Proglaπene su izvanredne mjere obrane

od poplava. Sav se promet dolinom odvija Ëamcima,

jer su prometnice pod vodom. Dio naselja LiËki Novi

Prizori iz MetkoviÊa za vrijeme poplave


53

je pod vodom. Poplavljene su prilazne ceste, podru-

mi kuÊa, izbijaju podzemne vode, a vatrogasci na puno

mjesta ispumpavaju vodu iz kotlovnica i podruma. Dio

naselja u kosinjskoj dolini ostao je bez struje. ©kola u

Gornjem Kosinju je zatvorena, a mjeπtani na posao od-

laze uz velike teπkoÊe.

U GraËacu se izlila rijeka OtuËa, u dvoriπtima ima

pola metra vode.

Iz korita se izlila rijeka Cetina i poplavila HrvataËko

polje. Izlila se i rijeka Vrljika i poplavila okolna polja,

U Kninu su postavljene redovne mjere obrane

od poplava zbog visoke Krke koja se izlila i poplavi-

la benzinsku postaju, gdje je visoka jedan metar, te

nekoliko kuÊa. Izlila se i rjeËica Butiænica prelivπi

graniËni prijelaz Strmica. Dio otoËiÊa Visovac se naπao

pod vodom. Krka se izlila i u πibenskom kraju. Poplavljeni

su dijelovi nacionalnog parka Krka, Skradinskom buku

se ne moæe priÊi bez Ëizama.

Zbog viπednevnih obilnih oborina poplavljena

su polja u okolici Zadra i Nina. Pod vodom su takoer

i lokalne prometnice, kao i dijelovi Zadra.

Poplave u kosinjskoj dolini Plimni val u ©ibeniku

Krka je poplavila benzinsku crpku u Kninu


54

Mjere obrane od poplava postavljene su na Savi

u Brodsko posavskoj æupaniji i na Orljavi kod Poæege.

Plimni val. U ©ibeniku je poplavljeno naselje Dolac.

More je prodrlo u prizemlja objekata kroz koje vlas-

nici hodaju u Ëizmama. More se prelilo preko riva i u

viπe okolnih naselja. Sve se dogaalo u noÊnim sati-

ma. Poplavljeni su i dijelovi Umaga, te okolica Trogira.

Tamo su vatrogasci ispumpavali more iz kuÊa u ranim

jutarnjim satima. Brodovi su zavrπavali na obali, more

je bilo oko 30 cm preko rive.

Ledena kiπa, pala je u gorskim i kontinentalnim

predjelima Hrvatske. U Zagrebu je javni prijevoz tekao

oteæano, dogodio se niz prometnih nezgoda, a neko-

liko je osoba palo i ozlijedilo se na kliskim prometni-

cama.

Snijeg. Najviπe ga je bilo u Lici i Gorskom kotaru.

Uvjeti za voænju bili su vrlo nepovoljni. Na Sljemenu

je palo 5 cm novog snijega.

3. prosinca 2010.

Snijeg. U Meimurju je snjeæno nevrijeme zatr-

palo lokalne puteve. Nije bilo nastave u πkolama, promet

je bio vrlo oteæan ili mjestimice nemoguÊ. Palo je oko

40 cm snijega. Na viπe mjesta moralo se uklanjati

stabla koja su pala na cestu.

5. prosinca 2010.

Niske temperature zraka. U Ëabarskom kraju tem-

peratura se spustila na -20°C. Na tlu je uz to oko 70

cm snijega napadalog proπlih dana. U OtoËcu je bilo

-13°C.

7. prosinca 2010.

Juæina, naglo zatopljenje. U Osijeku je izmjereno

16°C. Senj je sa 18°C bio najtoplije mjesto u Europi.

U Lici je juæina mjestimice otopila 30 cm snije-

ga.

Zbog topljenja snijega raste vodostaj Save i Une,

pa su uvedene izvanredne mjere obrane od poplava.

Od 8. prosinca 2010.

Visoki vodostaji rijeka. Naglo topljenje snijega

popunilo je manje vodotoke u Meimurju, pa je

doπlo do njihovih izlijevanja i plavljenja dvoriπta.

Iz korita su se mjestimice izlile sve karlovaËke ri-

jeke, Kupa, Korana, Mreænica i Dobra. Pod vodom

su se naπle ceste, polja, kuÊe, Mekuπansko polje, di-

jelovi Karlovca. Na snazi su izvanredne mjere obrane

od poplava. Vatrogasci su ispumpavali vodu iz poplav-

ljenih kuÊa, dostavljali potrepπtine odsjeËenim selima.

Poplave su izazvane topljenjem snijega uzvodno od

Snijeg u Meimurju, 3. prosinca 2010. Karlovac, 8. prosinca 2010.

Zima u »abru, 5. prosinca 2010.


55

Karlovca. Mjestimice je izlivena voda dublja od me-

tra. Poplavljen je i dio ceste u Oπtarijama kod Ogulina.

Nabujala je i Sava kod Zagreba. Na velikogoriËkom

podruËju uvedene su mjere obrane od poplava.

Naglo je porastao vodostaj Une zbog kiπe i toplje-

nja snijega, pa su se u Hrvatskoj Kostajnici podizali

dodatni nasipi. Na manjem podruËju Una se izlila iz

korita i poplavila nekoliko obiteljskih kuÊa.

9/10. prosinca 2010.

Olujni vjetar, snijeg, visoki vodostaji rijeka. Snijeg

je pao u Zagrebu, u Slavoniji, promet je bio oteæan.

U Vetovu kod Kutjeva snaæan vjetar odnio je krov

jedne kuÊe. U Brodsko posavskoj æupaniji puhao je

oko 90 km/h, Ëupao stabla, nosio krovove, nestajalo je

struje, bilo je oπteÊenih automobila.

Zahlaenje. Temperatura je u Zagrebu tijekom

nekoliko sati pala za desetak stupnjeva.

Bura, dosezala je na srednjem Jadranu orkansku

jakost na udare. U prekidu je bio pomorski promet, pa

su otoci bili odsjeËeni. Na splitskom podruËju bura je

na mahove puhala oko 110 km/h. Lomile su se grane

stabala.

12. prosinca 2010.

Magla, u Zagrebu je bio zatvoren aerodrom.

Snijeg praÊen grmljavinom, padao je na jugu

Dalmacije. U OrebiÊu ga je napadalo 10 cm, a bilo ga

je i na KorËuli, u Dubrovniku, PloËama, na Mljetu.

U VrgoraËkom i Imotskom kraju palo je oko 20

cm snijega, pa su neka sela bila prometno izolirana.

Temperatura se spustila na -10°C, pa se snijeg zaledio.

Djeca nisu iπla u πkolu. Bura, na Makarskom primor-

ju dosezala 120 km/h. Vjetar je lomio stabla i oπteÊi-

vao istaknute objekte. Prekinuta je jedna trajektna li-

nija.

Potres, dogodio se u 8 sati i 36 minuta na podruËju

Rijeke. Magnituda po Richteru bila je 2.9, πtete nisu

zabiljeæene.

14. do 16. prosinca 2010.

Niske temperature zraka. U Gorskom kotaru bi-

lo je do -19°C. U OtoËcu izmjereno -18°C, to je mjesto

bilo najhladnije u Europi.

U PirovaËkom zaljevu zaledilo se more. U ©ibeniku

je led okovao fontanu, temperatura je bila -3°C. U

Zagrebu je izmjereno -8°C.

Ulice Kostajnice pod vodom, 8. prosinca 2010.

Zimski ugoaj u Zagrebu, 9. prosinca 2010.


56

Snijeg. U Slatini je bila snjeæna meÊava, palo je

desetak cm snijega, vidljivost je povremeno bila ma-

nja od metra.

17/18. prosinca 2010.

Snijeg, padao na cijeloj obali, od Konavala do Istre,

gdje ga je napadalo 20 cm. U Konavlima se snijeg sm-

rzavao na tlu jer je temperatura bila -6°C, pa je bila ob-

vezna zimska oprema. Na dubrovaËkom podruËju dolazi-

lo je i do odrona. Zbog olujnog jugozapadnog vjetra u

Dubrovniku je palo stablo na parkirane automobile,

puhao je na mahove 100 km/h. Brodski promet prema

Elafitima je bio u prekidu.

U Rijeci se pod teretom snijega uruπio krov mon-

taænog klizaliπta. Nastao je kaos u prometu sa viπesat-

nim zastojima. Graani su padali na kliskim promet-

nicama i zavrπavali na hitnoj pomoÊi sa lomovima ek-

stremiteta. Gradski promet je stao, ruπila su se stabla,

pa su vatrogasci imali puno posla. U gradu je prosjeËno

palo 15 cm snijega. Dogodile su se brojne prometne

nezgode. ©tete su nastale i u opatijskim parkovima gdje

su se lomile grane stabala. Zatvorena je bila zraËna lu-

ka u Puli. U srediπnjoj Istri bilo je problema u prome-

tovanju.

Prometnih problema zbog snijega bilo je na srediπnjem

i sjevernom dijelu otoka Krka. Cesta izmeu Malinske

i Svetog Vida bila je nakratko blokirana.

Snijeg je pao i u Zadru, bilo ga je od 20 do 30

cm visine. Nastao ja kaos u prometu gradom. Ralice

HladnoÊe u ©ibeniku i okolici, 14.-16. prosinca 2010.

Snijeg u Rijeci, 17.-18. prosinca 2010.


57

su Ëistile ceste, a ulice su bile prazne. Svi letovi iz

zraËne luke Zadar bili su otkazani.

Na BraËu na Vidovoj gori palo je 8 cm snijega,

temperatura se spustila do -9°C.

U Lici je vladala snjeæna meÊava, pa su nastali

problemi u prometu. Uvedeni su zimski uvjeti, te postav-

ljena ograniËenja u prometovanju. Palo je viπe od 30

cm snijega, najviπe u OtoËcu, 38 cm.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj najviπe je snijega

palo u Koprivnici, gdje je izmjereno 35 cm novog sni-

jega. U Zagrebu ga je bilo 5 cm, na podruËju Bjelovara

dvadesetak centimetara. Snjeænih problema bilo je i

u Krapini.

U okolici Imotskog i Vrgorca bilo je oko 40 do 70

cm snijega. Neka su sela bila kratkotrajno u snjeænoj

blokadi, a mjestimice je nestajalo i struje. Na Biokovu

u zapusima ima metar snijega.

Snijeg u Rijeci, 17.-18. prosinca 2010.


58

Zbog niskih temperatura zraka u ©ibeniku se za-

ledila gradska fontana. Zaledila se i povrπina mora uz

obalu kod Pirovca, temperatura je bila -5°C. U zagori

su se temperature spuπtale do -15°C. U Kninu je bilo

-10°C, u Rijeci je izmjereno -6.8°C. Velika je potroπnja

struje za grijanje.

Bura, puhala na obali, najjaËe u podvelebitskom

i podbiokovskom primorju, pa je dolazilo do prekida

u pomorskom prometu Ëime su otoci ostali odsjeËeni

od kopna. Pojedine dionice autocesta uz more bile su

zatvorene za promet.

18. prosinca 2010.

Olujni lebiÊ, puhao u Kaπtelima. Poplavljena je

riva u Kaπtel Novom. Valovi su bili visoki 5 metara.

19. prosinca 2010.

Niske temperature zraka. U »akovcu je izmjereno

-21°C, πto je najniæa temperatura u Europi taj dan.

Slatina je imala -19°C. U Zagrebu je bilo -15°C, pa

je uz Budimpeπtu bio najhladnija europska metropo-

la. U Pazinu je izmjereno -13.7°C. U dalmatinskoj

zagori temperature su se kretale od -11 do -5°C. U

Osijeku su se zbog niskih temperatura pojavili zdravstveni

problemi kod graana, poveÊan je broj infarkta.

Snijeg, u Lici je palo novih 20 cm snijega.

Magla je oteæavala promet u u Lici, sjevernoj

Hrvatskoj i Slavoniji.

21. prosinca 2010.

Poledica, na osjeËkim ulicama nastala je kao kom-

binacija snijega i niskih temperatura zraka, pa je prome-Snijeg na otoku Krku, 17.-18. prosinca 2010.

Istra, 17.-18. prosinca 2010.

Zadar, 17.-18. prosinca 2010.

Uvjeti na cestama u Hrvatskoj, 17.-18. prosinca 2010.


59

tovanje bilo vrlo oteæano. Zabiljeæen je veliki broj pado-

va graana sa uganuÊima i lomovima ekstremiteta.

23. prosinca 2010.

Potres, epicentar je bio oko 25 km sjeveroistoËno

od Makarske na podruËju sela RiËice uz granicu sa

BiH. Magnituda je iznosila 3.3 po Richteru, a inten-

zitet je procijenjen na V stupanj MCS ljestvice. Dogodio

se oko 8 sati.

24. prosinca 2010.

Potres, na podruËju –akova i okolice, na obronci-

ma Dilja. Tresla su se naselja Breznica –akovaËka i

Slobodna Vlast. Potres se dogodio oko 19 sati i 30 mi-

nuta, Ëuo se zvuk poput tutnjave vlaka.

26. prosinca 2010.

Snijeg, oteæavao promet u cijeloj Hrvatskoj. Najviπe

problema bilo je u Lici jer se snijeg sabio i pretvorio

u led. U gorskim krajevima na snazi su proglaπeni zim-

ski uvjeti voænje. Snijeg je padao i u Dalmatinskoj

zagori, zabijelio se i Klis, a bilo ga je mjestimice i uz

obalu na makarskoj rivijeri. Na podruËju Gorskog ko-

tara palo je 5 do 10 cm snijega.

Bura. U Puli je puhala orkanskom snagom, tri su

stabla sruπena istovremeno. Borovi bili visoki 15 metara

i teæili oko 10 tona. Bilo je i sruπenih dimnjaka, oπteÊenih

krovova.

Za sav promet bila je zatvorena autocesta od Svetog

Roka do Maslenice, a djelomice je bio poremeÊen i po-

morski promet.

Poplava. Neretva je po treÊi puta ove godine popla-

vila dijelove MetkoviÊa i Kule Norinske. Poplavljene

su ulice, okuÊnice i nekoliko kuÊanstava. Proglaπena

je redovna obrana od poplava. Kroz grad se ponovo

hodalo u Ëizmama. Voda se povukla nakon dva dana.

27. prosinca 2010.

Poledica. U Zagrebu je stotinjak graana palo na

kliskim prometnicama i ozlijedilo se. Trauma je bila

puna osoba s iπËaπenjima, lomovima, uganuÊima.

28. prosinca 2010.

Niske temperature zraka. Najhladnije je bilo na

Risnjaku gdje je zabiljeæeno -17°C. U GospiÊu, Ogulinu

i Slunju bilo je -14, a u Zagrebu -10°C.

30. prosinca 2010.

Potres, dogodio se u 9 sati i 24 minute. Epicen-

tar je bio 15 km sjeverozapadno od Zagreba u blizini

ZapreπiÊa. Magnituda po Richteru bila je 2.8, a inten-

zitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice. Osjetio

se i u zapadnim dijelovima Zagreba, te u Zagorju. ©tete

nisu zabiljeæene.

Posljedice bure u Puli, 26. prosinca 2010. Klis pod snijegom, 26. prosinca 2010.

Documents

Bilten 12 2010 - radar.dhz.hrradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2010/bilten1210.pdf · menu pala za 10 do 15°C. U cijeloj se zemlji naoblaËilo, u unutraπnjosti je najprije bilo kiπe,