Bilten 10 09 - radar.dhz.hrradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2009/bilten1009.pdf · Nova hladna fronta uz stvaranje plitke ciklone, te visinska dolina, premjestile su se preko naπih pred-jela

102009

ISSN 1334-3017god.XXIII

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBil t e n

10 / 2009

GODINA XXIII LISTOPAD 2009.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Ksenija CindriÊ, dipl.inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Ivona HerljeviÊ, dipl.inæ.*

Ivana Hrga, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Marina Mileta, dipl.inæ.

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Pogled na kulu LotrπÊak, Gornji grad, Zagreb

Naklada 200 primjeraka

Tisak: ZT Zagraf

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ...... 12Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl. inæ.) .............................. 14

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 16Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 16Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 19

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................... 21Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 21OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 24KakvoÊa zraka (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 26

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 27

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ................................................................................................ 29

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 33

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) ...................................................................................... 34

©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ........................................................................ 37

PRILOZI

IVAN »A»IΔ NOVI PREDSJEDNIK REGIONALNE ASOCIJACIJE VI SVJETSKE METEOROLO©KE ORGANIZACIJE(Gordana Zuccon, dipl. oecc.) .......................................................................................................................................... 39

ZAJEDNI»KA WRF RADIONICA I TE»AJ NCAR-a i NCAS-a(mr. sc. mr. sc. Kornelija ©poler-»aniÊ) .......................................................................................................................... 40

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U LISTOPADU 2009. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 41

5

BILTEN 10 / 2009 Listopad

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

1. listopada prevladavalo je sunËano, te top-

lo i vrlo toplo vrijeme.

Naπim predjelima pribliæila se hladna fronta sasjevera kontinenta i visinska dolina. Ispred njih jepritjecao topao zrak. Bilo je preteæno sunËano, ujutrou unutraπnjosti mjestimice s maglom, a u najzapad-

nijim krajevima i na sjevernom Jadranu je bilo um-jerene naoblake. Zapuhao je umjeren jugozapadni ijuæni vjetar, a na Jadranu umjereno i jako jugo.

2. listopada je bilo umjereno do preteæno

oblaËno s mjestimiËnom kiπom uz osvjeæenje.

Preko naπih krajeva se premjestila hladna fronta,te je bilo kiπe uz osvjeæenje. Do kraja dana je kiπe bi-lo i na juænom Jadranu. Sa zapada kontinenta je jaËalaanticiklona, tako da je na sjevernom i dijelu srednjegJadrana do kraja dana zapuhala umjerena i jaka bu-ra.

Od 3. do 8. listopada je bilo preteæno sunËano

i potkraj razdoblja ponovno iznadprosjeËno top-

lo. U Varaædinu je izmjeren apsolutni mjeseËni

maksimum temperature.

Na vrijeme je utjecala anticiklona, a s jaËanjemjugozapadnog visinskog strujanje pritjecao je topaozrak. Prevladavalo je sunËano, a krajem razdoblja ivrlo toplo vrijeme. U nizinama unutraπnjosti su mjes-timice izmjereni apsolutni maksimumi temperaturezraka za listopad, primjerice u Varaædinu.

Od 9. do 11. listopada je bilo mjestimice obilne

kiπe uz postupan pad temperature zraka.

Na vrijeme je u poËetku joπ utjecalo polje poviπenogtlaka zraka. Sa sjeverozapada kontinenta naπim kra-jevima pribliæila se hladna fronta. Prevladavalo jesunËano, ali se 9. listopada poslijepodne i naveËernaoblaËilo, a u zapadnim predjelima mjestimice je bi-

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 10. listopada 2009. u

00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)





6

Listopad BILTEN 10 / 2009

lo kiπe. Na Jadranu je puhalo jugo, a u unutraπnjostipovremeno umjeren jugozapadni i juæni vjetar. U noÊiod 9. na 10. listopada preko naπih krajeva premjesti-la se hladna fronta, te je posvuda bilo kiπe, a na Jadranui pljuskova s grmljavinom. Mjestimice je na sjever-nom Jadranu i u gorskim predjelima palo oko 50 mmkiπe u kratkom razdoblju. Zatim se 11. listopadadjelomice razvedrilo, najprije u zapadnim krajevimai na sjevernom Jadranu. Kratkotrajno je zapuhala, nasjevernom dijelu mjestimice i jaka bura. Dnevna tem-peratura se snizila, ali je joπ uvijek bilo razmjernotoplo.

12. listopada je bilo mjestimice obilne kiπe, pa

i grmljavine uz zahlaenje. U Gorskom kotaru i

Lici je u viπem gorju pao prvi jesenji snijeg. Na

Zaviæanu je palo 28 cm snijega.

Nova hladna fronta uz stvaranje plitke ciklone,te visinska dolina, premjestile su se preko naπih pred-jela. Obilne kiπe, mjestimice viπe od 80 mm, bilo jena Jadranu i u gorskim predjelima. Uz nagli pad tem-perature zraka grmljavine je bilo i u unutraπnjosti, asnijega u viπem gorju. Zapuhala je jaka i olujna bu-ra, a u unutraπnjosti umjeren do jak sjeverni i sjeverois-toËni vjetar. Zahladilo je.

13. listopada je u prvom dijelu dana mjestimi-

ce bilo olujne bure s orkanskim udarima, a dnev-

na temperatura zraka je bila malo niæa od pros-

jeËne za doba godine.

Nad naπim je podruËjem bio ogranak anticikloneiz sjeverozapadne Europe, a ciklona se nalazila nadistoËnim dijelom Balkanskog poluotoka. Stoga je bi-lo vjetrovito s vrlo jakom i olujnom burom na Jadranu.Po visini je pritjecao hladan zrak.

Od 14. do 16. listopada je bilo djelomice ili

preteæno sunËano, te hladno s temperaturom zra-

ka ispod prosjeka za ovo doba godine. U unutraπnjosti

je bilo slabog mraza.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone sa sje-vera kontinenta. I po visini je pritjecao hladan zraksa sjevera. Bilo je razmjerno hladno, na Jadranu sumjerenom i jakom burom i sjeverozapadnjakom,poËetkom razdoblja ponegdje s orkanskim udarima.U kopnenom podruËju je puhao mjestimice um-jeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Bilo jebarem djelomice sunËano, u istoËnim i sjeverozapad-nim predjelima mjestimice sa slabom kiπom, a biloje i kratkotrajnih pljuskova snijega.

Izmeu 17. i 20. listopada bilo je razmjerno

hladno i vjetrovito, a osobito je na juænom Jadranu

mjestimice bilo kiπe.

Nad veÊim dijelom sjeverozapadne i zapadneEurope je prevladavalo polje visokog tlaka zraka ko-ji je zahvatio i srednju Europu. Ciklona koja je nasta-la u zapadnom Sredozemlju premjestila se na jugo-istok, a i visinska ciklona se nalazila nad jugoistokomkontinenta, pa i Balkanskim poluotokom. Stoga jenajoblaËnije bilo na juænom Jadranu i Slavoniji, teu gorskim predjelima. Bilo je mjestimiËne kiπe, auglavnom u viπem gorju i malo snijega. NajsunËanije

Slika 5. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom i

toplimskom dijelu spektra 12. listopada 2009. u 12 UTC

(izvor: EUMETSAT)

Slika 4. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa

13. listopada 2009. u 00 UTC

(izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

7


je bilo u sjeverozapadnim krajevima i na sjevernomJadranu. Bilo je vjetrovito, do 19. listopada s um-jerenim i jakim sjevernim i sjeveroistoËnim vjetrom,a na Jadranu burom koja je potkraj 17. i 18. bila nasjevernom i srednjem dijelu mjestimice i olujna. Ucijelom razdoblju temperatura zraka je bila niæa odprosjeka za doba godine, osobito u Dalmaciji. Uunutraπnjosti je bilo slabog mraza πto je uobiËajenoza drugu polovicu listopada. Potkraj razdoblja je ma-lo zatoplilo.

21. listopada je zatoplilo uz jaËanje juænog i

jugozapadnog strujanja.

Prizemno se nalazilo polje poviπenog tlaka zra-ka, a nad zapadnom Europom ciklonalno polje. PoËeoje pritjecati osjetno topliji u vlaæniji zrak. Bilo jedjelomice ili preteæno sunËano, a jugo i jugozapad-njak su poËeli jaËati. Zatoplilo je.

22. i 23. je bilo povremene kiπe, a na juænom

Jadranu olujnog, na udare orkanskog juga.

Nad Tirenskim morem je bila ciklona, a sekun-darna ciklona se produbila nad srednjim Jadranom.NaoblaËilo se, a na Jadranu je bilo obilne kiπe i vrlojakog juga. Bilo je razmjerno toplo.

Izmeu 24. i 26. listopada je bilo na Jadranu

i u podruËjima uz Jadran mjestimice obilne kiπe,

i viπe od 50 mm. Zatim je zapuhala jaka, mjestimi-

ce i olujna bura.

Ciklona nad srednjim Jadranom uzrokovala jeveÊinom oblaËno vrijeme s najviπe kiπe u Dalmacijii u gorskim krajevima. S jaËanjem ogranka anticik-lone iz zapadne i srednje Europe oborine su uglavnomprestale, a na Jadranu je potkraj razdoblja zapuhalabura. Bilo je malo svjeæije.

Od 27. do 31. listopada je bilo preteæno sunËano

i razmjerno toplo. Potkraj razdoblja je malo zahladi-

lo, pa je u unutraπnjosti bilo slabog mraza.

Na vrijeme je utjecala anticiklona, ali se u noÊiod 29. na 30. listopada oslabljena hladna fronta sasjevera Europe brzo premjestila preko Hrvatske.Iza nje je po visini poËeo pritjecati hladniji zrak. NaJadranu je bilo sunËano, a u unutraπnjosti baremdjelomice sunËano s kratkotrajnom mjestimiËnom ju-tarnjom maglom. Malo kiπe je mjestimice bilo 30.listopada. Zatim je zapuhao umjeren sjeverni vje-tar, a na Jadranu umjerena i jaka bura s olujnim udari-ma. Malo je zahladilo.

Slike 1, 2 i 3 prikazuju prizemnu sinoptiËkusituaciju 10., 12. i 13. listopada (izvor NjemaËkameteorloπka sluæba), a slika 4 visinsku sinoptiËkusituaciju 13. listopada 2009. Slika 5 je kompozitnasatelitska slika oblaka vidljivog i toplinskog dijelaspektra 12. listopada (EUMETSAT MSG) kada je ugorju pao prvi ovojesenji snijeg.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka bile su ulistopadu 2009. na otocima, priobalju i zaleu viπeod viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.), dok je topli-je bilo u u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji, te udijelu Gorskog kotara.

Temperaturna odstupanja bila su u rasponu od1.0°C u Bjelovaru do -1.7°C na Zaviæanu.

Prema raspodjeli percentila, temperaturne pri-like nalaze se u kategoriji normalno, osim na Zaviæanu,te na otocima Hvaru i Lastovu koji su svrstani u kate-goriju hladno.

Srednje mjeseËne temperature zraka su bile iz-nad 10.0°C na svim promatranim postajama, osimonih na viπim nadmorskim visinama (Parg, Puntijarkai Zaviæan) i GospiÊa, a kretale su se u rasponu od3.4°C na Zaviæanu do 17.1°C u Dubrovniku.

Apsolutni maksimum preπao je 30.0°C u listopadujedino u Kninu, a vrijednosti su se kretale od 16.9°Cna Zaviæanu do 30.2°C u Kninu.

Apsolutni minimumi su na kontinentu imali nega-tivne iznose, a vrijednosti su se kretale od -6.6°C naZaviæanu do 8.4°C na Lastovu.

Srednje dnevne temperature zraka (i dnevne mini-malne i maksimalne) zapoËele su uglavnom sa tem-peraturama zraka koje nisu znatno odstupale od pros-jeka, zatim slijedi razdoblje toplije, a ponegdje i znat-no toplije od prosjeka koje traje do 11. listopada naJadranu te do 12. listopada na kontinentu.

Nakon toga nastupaju dani hladniji i znatno hlad-niji od prosjeka. U treÊoj dekadi, iza 21. listopada ili22. listopada, veÊ ovisno o lokaciji, dani su naj-ËeπÊe ponovo topliji od prosjeËnih vrijednosti.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatu-ra zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriË,

8


Split-Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjihsrednjaka i standardne devijacije koriπteni su cijeliraspoloæivi nizovi podataka temperature, to jestrazdoblje 1862.-2008. za Zagreb-GriË te 1948.-2008.za Split Marjan i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija srednje dnevne temperature zrakapremaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna anomalijapremaπi dvije standardne devijacije.

U Zagrebu na GriËu 7. i 8. listopada (kad je tem-peratura iznosila 20.9°C i 20.3°C) zabiljeæeni su iz-vanredno topli dani.

U Rijeci su 14. i 15. listopada zabiljeæeni iz-vanredno hladni dani, temperature zraka su iznosile9.4°C i 9.3°C i radi se o rekordno hladnim danima(do sada nisu zabiljeæeni hladniji dani na navedenedatume).

I u Splitu su zabiljeæeni izvanredno hladni dani,ukupno 7 dana, koji su trajali od 12. do 16. i od 18.do 19. listopada.

Srednje dnevne temperature zraka u navedenedatume u Splitu iznosile su: 12. listopada 13.5°C, 13.listopada 11.2°C, 14. listopada. 9.4°C, 15. listopada10.3°C, 16. listopada 11.3°C, 18. listopada 11.2°C te19. listopada 9.5°C.

14. i 15. listopada temperature zraka bile su rekor-dno niske.

KoliËine oborine su se kretale od 42 % listopad-skog prosjeka u Rijeci do 199 % u Dubrovniku.

U listopadu 2009. godine oborinske prilike u go-tovo cijeloj Hrvatskoj svrstane su u kategoriju nor-

malno, osim Rijeke gdje je prevladavalo suπno, teKomiæe, GospiÊa i Dubrovnika koji se nalaze u kate-goriji kiπno.

Najviπe oborine u listopadu, 262 mm (ili 199%),zabiljeæeno je u Dubrovniku, a najmanje, 40 mm, uVaraædinu (58%).

Maksimalne dnevne koliËine oborine dostigle su79.8 mm u GospiÊu, slijedi 74.5 mm u Ogulinu.

456789

101112131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

456789

101112131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

456789

101112131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862-2008) SPLIT - MARJAN (1948-2008) RIJEKA (1948-2008)

-t+σ

-t-σ

-t+2σ

-t+σ

-t-σ

-t-2σ

-t-2σ

-t-σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 6. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u LISTOPADU 2009. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

Slika 7. NajveÊe vrijednosti dnevne koliËine oborine u

LISTOPADU u Komiæi za razdoblje 1961.-2009.

9


odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

Dubrovnik

-0.1

-0.6

32

0.3

-0.4

37

Osijek58

Knin

52

1.0

0.1

Komiæa

75

-1.7

-0.6

33

25

0.7

M. Loπinj

Rijeka47

Varaædin67

72Zagreb Bjelovar

Sisak67

0.6

Sl. Brod0.3

-0.4

Pazin-1.0

Ogulin

37

-0.8

-0.4GospiÊ40

-0.7Split

Daruvar

0.3

57

Karlovac

-0.9Hvar

23

-0.9

Lastovo

27

24

17Zaviæan

57

0.8

30

PoreË

Senj

©ibenik

33

-0.6

47

-0.9

25

-0.1

Zadar

Slika 8. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LISTOPADU 2009. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

72

52

42

161

80

121

133

Ogulin119

67

60

Pazin

Split

Knin

Daruvar60

131

10472

96

85

40

Karlovac

58

M. Loπinj

Rijeka

57Zaviæan

104

Varaædin32

Zagreb Bjelovar

74

137

Zadar

SisakOsijek

56

58

DubrovnikLastovo199

89

8478

Komiæa145

139

75

23 Sl. Brod

53

PoreË

Senj

©ibenik

87

93

GospiÊ

50

82

102

62

114

64

68

48

60

100

99

57

Hvar

Slika 9. MjeseËne koliËine oborine u LISTOPADU 2009. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

10


Slika 10. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za LISTOPAD 2009. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm OSIJEK

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

RIJEKA

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm

SPLIT MARJAN

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

OGULIN

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

DUBROVNIK

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

11


Slika 11. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za LISTOPAD 2009. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

12


U Komiæi na otoku Visu maksimalna dnevnakoliËina oborine iznosila je 62.8 mm. Radi se o naj-veÊoj listopadskoj dnevnoj koliËini koja je tamo izmje-rena joπ i 1962. godine.

Snjeæni pokrivaË >= 1cm zabiljeæen je na Zaviæanu10 dana (πto je za 1 dan manje od listopadskog pros-jeka). Maksimalna visina snijega na Zaviæanu iznosi-la je 28 cm.

Srednja mjeseËna temperatutra mora iznosilaje u Splitu 20.0°C a u Komiæi na otoku Visu 21.6°C.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

Suπni i kiπni uvjeti na dnevnoj skali su u listopadu2009. analizirani pomoÊu dvije metode za 25 posta-

ja u Hrvatskoj. PraÊene su kumulativne koliËineoborine od poËetka do kraja listopada i usporeenesu s teorijskim percentilima izraËunatim pomoÊu sred-njih mjeseËnih vrijednosti koliËine oborine iz 40-godiπnjeg razdoblja (1961.-2000.). Zatim su analizi-rani sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËi-nom oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.

U kontinentalnoj i gorskoj Hrvatskoj su vrijed-nosti kumulativnih koliËina oborine tijekom listopa-da preteæito bile u granicama normale. Ipak, na po-druËju istoËne Slavonije te Siska su u razdoblju od7. do 11. listopada prevladavale suπne prilike (per-centil 9 do 25), dok su na podruËju Osijeka, Bjelovarai Siska od 13. do 17. listopada prevladavale kiπneoborinske prilike (percentil 75 do 91). Na podruËjuGospiÊa su u drugoj polovici mjeseca prevladavalikiπni oborinski uvjeti. Analiza sljedova dana s koliËi-nom oborine manjom od 1 mm pokazuje da se

Slika 12. Kumulativne koliËine oborine (mm) u LISTOPADU 2009., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir,

Rijeku, Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno

13


Slika 13. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u LISTOPADU 2009.

14


suπni slijed koji je zapoËeo 6. rujna nastavio i u listo-padu te je sveukupno trajao 36 dana. Tako dugi suπnislijed dana se na ovom podruËju pojavio samo jedan-put u analiziranom 40-godiπnjem razdoblju.

SliËne, preteæito prosjeËne oborinske prilike,zabiljeæene su i na obalnom podruËju Hrvatske.Meutim, u Dubrovniku su cijeli listopad prevla-davale vrlo kiπne oborinske prilike (percentil 91 do98), a u zadnjoj sedmici listopada na postajama Spliti Hvar kumulativne koliËine oborine su premaπile vri-jednost 75. percentila. Prema analizi suπnih sljedovanajdulji suπni slijed od devet dana zabiljeæen je napostaji Lastovo i moæe se oËekivati jednom u Ëetirigodine..

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U listopadu 2009. godine su mjeseËne koliËineoborina na veÊini postaja u Republici Hrvatskojbile veÊe od medijana (medijan = 50 percentil), nounutar granica normale. Umjereno kiπni uvjeti suzabiljeæeni jedino u Dubrovniku (SPI1; 1.19).

Na vremenskoj skali od tri mjeseca su zabiljeæenivrlo suπni uvjeti u Slavonskom Brodu i Varaædinu(SPI3; -1.54 i -1.63). Umjereno suπni uvjeti su pre-vladavali u Bjelovaru, Daruvaru, Zagrebu, Karlovcu,Pargu i u Kninu (SPI3; -1.20, -1.43, -1.04, -1.12, -1.42 i -1.15). Na ostalim postajama u Hrvatskoj su3-mjeseËne koliËine oborine bile u granicama nor-male.

U proteklih πest mjeseci su zabiljeæeni ekstrem-no suπni uvjeti u Daruvaru (SPI6; -2.02), dok su vr-lo suπni uvjeti zabiljeæeni na postajama Mali Loπinj,Parg, Rijeka, Senj i Zaviæan (SPI6; -1.59, -1.52, -1.51, -1.95 i -1.60). Umjereno suπni uvjeti su bili uBjelovaru, Varaædinu, Karlovcu, Zagrebu, Osijeku,Slavonskom Brodu i Pazinu (SPI6; -1.41, -1.06, -1.17, -1.18, -1.45, -1.34 i -1.05). U Dubrovniku i naHvaru su zabiljeæeni umjereno kiπni uvjeti (SPI6;1.06 i 1.03).

Na vremenskoj skali od 12 mjeseci u Osijeku iDaruvaru su prevladavali ekstremno suπni uvjeti(SPI12; -2.24 i -2.09). U Slavonskom Brodu su zabi-ljeæeni vrlo suπni uvjeti (SPI12; -1.93) te u Bjelovaruumjereno suπni uvjeti (SPI12; -1.46). Umjereno kiπni

uvjeti su zabiljeæeni u Istri (Pazin, SPI12; 1.04) i najuænom Jadranu (Split Marjan i Dubrovnik, SPI12;1.41 i 1.22). Vrlo kiπni uvjeti su zabiljeæeni na Hvaru(SPI12; 1.76).

KoliËine oborina su na veÊini postaja u Hrvatskoju protekle dvije godine bile manje od medijana. Vrlosuπni uvjeti su zabiljeæeni na postajama Bjelovar,Daruvar, Slavonski Brod, Mali Loπinj i Senj (SPI24;-1.88, -1.76, -1.55, -1.70 i -1.71), a umjereno suπniuvjeti u Osijeku, Varaædinu, Kriæevcima, Zagrebu,GospiÊu, Zaviæanu i Zadru (SPI24; -1.26, -1.42, -1.10, -1.46, -1.40, -1.21 i -1.09).

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su zabiljeæeniekstremno suπni uvjeti u Bjelovaru (SPI48; -2.12).Umjereno suπni uvjeti su bili na postajama Osijek,Daruvar, Kriæevci, Zagreb, Parg, Mali Loπinj, GospiÊi Zadar (SPI48; -1.16, -1.33, -1.27, -1.07, -1.11, -1.31,-1.20 i -1.30). Na ostalim postajama su 48-mjeseËnekoliËine oborine bile unutar granica normale.

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata semoæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

Povrπinska temperatura mora u listopadu ove go-dine bila je uglavnom uobiËajenih vrijednosti. SrednjemjeseËne vrijednosti kretale su se od 17.3°C (Senj)u sjevernom Jadranu do 21.3°C (Hvar) na srednjemJadranu. Nastavlja se, u rujnu zapoËeti, kontinui-rani pad temperature mora kao posljedica sezonskogohlaivanja atmosfere i djelovanja pojaËanog vjetra.Na veÊini je postaja do 13. u mjesecu temperaturapovrπinskog sloja mora bila neznatno iznad viπegodiπnjihsrednjih vrijednosti. Prodorom hladnog zraka zapoËe-lo je razdoblje niæih temperatura veÊinom na obal-nim postajama. Varijabilnost srednjih dnevnih tem-peratura povrπinskog sloja mora, mjerena iznosom

15


RAB

02468

1012141618202224

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C) SENJ

02468

1012141618202224

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

02468

1012141618202224

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

0

2468

101214161820

2224

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

-4

-3-2-10123456

78

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

02468

1012141618202224

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

HVAR

02468

1012

141618202224

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-4-3-2-1012

345678

Anomalija (°C)°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 14. Srednje dnevne temperature mora (°C) za LISTOPAD 2009., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

16


najniæim vodostajima izmjerenim ikad u listopadu.Na Ëitavom toku rijeke Save kroz Hrvatsku vodosta-ji su u prvoj polovici mjeseca lagano opadali ili imalitrend stagnacije. Sredinom mjeseca nakratko je preki-nut taj trend opadanja, a neπto znaËajniji porast vo-dostaja zabiljeæen je krajem mjeseca. Vodostaji ulistopadu na cijelom toku Save kretali su se unutardomene niskih i najniæih vodostaja. Zabiljeæena jetakoer i vrlo mala vodnost koja se ogledala u ve-likom deficitu otjecanja koji je na cijelom toku izno-sio 60%.

Na rijeci Dravi u listopadu nisu zabiljeæeni takoniski vodostaji kao na rijeci Savi. Vodostaji su se kre-tali unutar domene niskih i srednje niskih voda. NakonpoËetnog opadanja, tijekom mjeseca uslijedile su la-gane oscilacije, a krajem mjeseca i lagani porast

standardne devijacije i rasponom temperatura najveÊaje bila u Senju (standardna devijacija 1.73°C, raspontemperatura 4.8°C), a najmanja u podruËju srednjegi juænog Jadrana, postaje Hvar i Dubrovnik (standard-na devijacija 1.28°C i 1.18°C; raspon temperatura2.0°C i 0.8°C). Ekstremnih vrijednosti tijekomovogodiπnjeg listipada nije bilo.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

U listopadu je nastavljeno hidroloπki suπno raz-doblje koje traje joπ od ljeta. Na veÊini vodotoka mini-malne mjeseËne vrijednosti vodostaja pribliæile su se

LISTOPAD 2009. LISTOPAD 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 73,3 07.10. 56,1 114 389

SavaJasenovac 155 10.10. 128 277 1567Slavonski Brod 203 10.10. 159 356 1501Æupanja 246 11.10. 181 426 1544

KupaKamanje 6,44 06.10. 4,07 17,5 86,1JamniËka Kiselica - - 14,6 47,0 319

Mura Mursko SrediπÊe 150 09.10. 50,7 95,1 190

DravaBotovo 236 02.10. 54,3 215 404Donji Miholjac 361 11.10. 180 309 579

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 115 75,1 319 882

SavaJasenovac 233 149 593 2339Slavonski Brod 287 205 731 2732Æupanja 347 242 820 2919

KupaKamanje 16 6,05 82,5 297JamniËka Kiselica - 19,5 171 753

Mura Mursko SrediπÊe 185 65,8 151 346

DravaBotovo 393 239 484 1075Donji Miholjac 461 232 501 989

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 317 25.10. 85,3 1020 3126Jasenovac 518 27.10. 165 1101 2618

Sava Slavonski Brod 604 28.10. 222 1310 3476Æupanja 635 29.10. 252 1438 3956

KupaKamanje 161 24.10. 8,16 474 978JamniËka Kiselica - - 23,3 525 1556

Mura Mursko SrediπÊe 228 11.10. 79,4 333 1346

DravaBotovo 601 03.10. 364 988 2398

Donji Miholjac 657 18.10. 318 845 1897

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u LISTOPADU 2009. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdobljuQmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

17


0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

1600

1700

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000


Q (m3/s)

0

300

600

900

1200

1500

1800

2100

2400

2700

3000

3300

3600

3900

4200

4500


Q (m3/s)

Qsred listopad 2009. listopad 1961-2005.

Qmin listopad 2009. listopad 1961-2005.

Qmaks listopad 2009. listopad 1961-2005.

Slika 15. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u LISTOPADU 2009. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

18


-300-250

-200-150-100

-50

050

100

150200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

-100-50

050

100150200250300350400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 16. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u LISTOPADU 2009.

Slika 17. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u LISTOPADU 2009.

19


vodostaja. Vodnost uslijed toga nije bila velika i deficitotjecanja na cijelom toku iznosio je izmeu 10 i 20%.Na Dunavu su vodostaji u prvoj dekadi mjeseca zabilje-æili lagani trend opadanja, s kretanjem u domeni sred-nje niskih i niskih voda. Nakon toga do krajamjeseca zabiljeæen je porast vodostaja.

VeÊi dio listopada na Kupi nije bilo znaËajnijihporasta vodostaja koji su se kretali unutar domeneniskih voda i koji su se pribliæili najniæim mjeseËnimvrijednostima za listopad. Jedini kratkotrajan porastzabiljeæen je sredinom zadnje dekade mjeseca. NaKupi je takoer u listopadu zabiljeæen znaËajan deficitotjecanja. U gornjem toku, kod mjerne stanice Kama-nje, izmjereni deficit iznosio je gotovo 80%.

Minimalni protoci bili su na Savi i Kupi manji,a na Dravi veÊi od srednjih minimalnih protoka u raz-doblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su manji od srednjih proto-ka u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su manji od srednjihmaksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

Posljedice hidroloπke suπe odrazile su se i upodzemlju. U listopadu su razine podzemnih voda

bile u usporedbi s prosjeËnim vrijednostima niske.Na slivnom podruËju rijeke Save, na mjernim posta-jama zagrebaËkog vodonosnika zabiljeæen je poËetkommjeseca lagani trend opadanja. Prvi manji porast zabi-ljeæen je sredinom mjeseca, a neπto veÊi sredinomzadnje dekade mjeseca. UnatoË tim oscilacijama ti-jekom mjeseca, na obje analizirane mjerne postajezagrebaËkog vodonosnika, Borovje i MiËevec, zabi-ljeæene minimalne, srednje i maksimalne mjeseËnevrijednosti bile su apsolutno najniæe vrijednosti ikadzabiljeæene u listopadu u razdoblju obrade 1982.-2006.

Na slivnom podruËju rijeke Drave tijekom listopa-da gotovo da i nije bilo nekih oscilacija u kretanjurazine podzemne vode. Na svim analiziranim mjer-nim postajama dravskog sliva, uzvodnim kao i nizvod-nim, tijekom mjeseca zabiljeæen je lagani trend opada-nja ili stagnacije razine podzemne vode, a πto je bi-lo i vidljivo u vrijednostima minimalnih i maksimal-nih vodostaja gdje je razlika izmeu njih bila uglavnomdesetak centimetara, jedino na mjernoj postaji Repaπdvadesetak centimetara. Razine podzemne vode nisudale najniæe vrijednosti u razdoblju obrade 1988.-2006. veÊ su na mjernim postajama Repaπ, GornjiMiholjac i »aavica minimalne, srednje i maksimalnemjeseËne razine bile ispod prosjeËnih, a na mjernojpostaji Gornja ©uma i iznad prosjeËnih vrijednosti zalistopad za isto razdoblje obrade.

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LISTOPADU 2009.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,02 23.10. 102,86 104,29 105,54Zagreb-MiËevec 99,40 22.10. 99,70 101,10 102,70

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,15 103,21 104,79 105,99Zagreb-MiËevec 99,54 99,95 101,66 103,34

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,28 26.10. 103,42 105,35 107,09Zagreb-MiËevec 99,85 26.10. 100,31 102,38 105,05

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

20


102.8

102.9

103.0

103.1

103.2

103.3

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.1

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.1

99.2

99.3

99.4

99.5

99.6

99.7

99.8

99.9

100.0

100.1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

103.9

104.0

104.1

104.2

104.3

104.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

95.4

95.5

95.6

95.7

95.8

95.9

96.0

96.1

96.2

96.3

96.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za LISTOPAD 2009. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

21


EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Visine sloja mijeπanja tijekom listopada 2009.na postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u termini-ma 00 i 12 UTC su prikazane na slici 21. Na osnoviproraËuna je vidljivo da je u Zagrebu visina slojamijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 13. listopada(2035 m), a u Zadru 22. listopada (800 m). NajveÊavisina sloja mijeπanja u terminu 12 UTC je u ZagrebuproraËunata 14. listopada (3588 m), a u Zadru 14.listopada (2840 m). ProsjeËna mjeseËna visina slojamijeπanja je u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila249 m, dok je u Zadru bila 150 m. U terminu 12 UTCsu prosjeËne vrijednosti visine sloja mijeπanja iznosile1242 m (Zagreb) i 1312 m (Zadar).

Tijekom noÊi je na postaji Zagreb-Maksimirprizemni sloj atmosfere najËeπÊe bio neutralan i um-jereno stabilan (D i F klasa stabilnosti; s Ëestinom47% i 43%,. tablica 4). U terminu 12 UTC su najËeπÊezabiljeæene A, B i D Pasquillove klase stabilnosti(32%; 35%; 23%), dok nisu zabiljeæeni termini s E,

F ili G klasom stabilnosti. SliËno je bilo na po-druËju Zadra. U 00 UTC je atmosfera najËeπÊe bilaneutralna i umjereno stabilna (D i F klase stabilnos-ti; 38% i 42%). U 12 UTC atmosfera je bila jako la-bilna (A klasa stabilnosti; 13%), umjereno labilna (Bklasa stabilnosti; 47%), malo labilna (C klasa stabil-nosti; 13%) i neutralna (D klasa stabilnosti; 27%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi.U Zagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæeno 20 sluËa-ja (37%) s prizemnom, 4 sluËaja (7%) bez inverzijei 28 sluËajeva s visinskom inverzijom (52%). U ter-minu 12 UTC je visinska inverzija zabiljeæena u 29sluËajeva (66%), podignuta inverzija u 8 sluËajeva(18%) a zabiljeæeno je i 7 sluËajeva (16%) bez in-verzije. U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinskeinverzije (30 sluËaja, 94%). U terminu 12 UTC sunajËeπÊe zabiljeæeni sluËajevi s visinskom tempera-turnom inverzijom (30 sluËajeva; 79%) i situacije bezinverzije (4 sluËaja; 10%).

Vertikalni presjeci Pasquillovih klasa stabilnos-ti na postaji Zagreb Maksimir u listopadu 2009. (slike19 i 20) omoguÊuju detaljniji uvid u vertikalnu struk-

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LISTOPADU 2009.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,52 23.10. 115,02 115,47 116,16Gornja ©uma 116,46 22.10. 115,39 115,72 116,36Gornji Miholjac 103,91 30.10. 103,24 104,41 105,28»aavica 95,93 09.10. 95,70 96,81 98,36

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,58 115,18 115,70 116,47

DRAVAGornja ©uma 116,50 115,55 115,85 116,58Gornji Miholjac 103,96 103,30 104,48 105,39»aavica 95,96 95,79 96,91 98,41

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,70 01.10. 115,25 115,95 116,99Gornja ©uma 116,55 01.10. 115,63 115,98 116,86Gornji Miholjac 104,00 01.10. 103,37 104,55 105,51»aavica 96.02 01.10. 95,85 97,01 98,49

22


Slika 19. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za LISTOPAD 2009. u terminu 00 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

Slika 20. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za LISTOPAD 2009. u terminu 12 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

23


turu atmosfere od tla do 3 km visine. Tijekom noÊi(termin 00 UTC) je atmosfera u Zagrebu pri tlu veÊi-nom umjereno stabilna ili neutralna, a porastom vi-sine, atmosfera vrlo brzo postaje neutralno stabilna.U terminu 12 UTC je atmosfera pri tlu ËeπÊe nesta-bilnija, ali s porastom visine raste stabilnost atmos-fere i ona postaje neutralna.

Koeficijenti provjetravanja su bili poveÊani na

postajama Senj (18.9), Kriæevci (2.4), Pazin (1.3),

©ibenik (7.6), Split (1.8) i Dubrovnik (4.0). Na veÊi-

ni ostalih postaja u Hrvatskoj koeficijenti provjetra-

vanja su zbog niskih srednjih vrijednosti modula vje-

tra bili manji od 1 (slabo provjetravanje). Vektorski

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 10 32 0 0 4 13 jako labilno - AB - umjereno labilno 1 3 11 35 0 0 14 47 umjereno labilno - BC - malo labilno 0 0 3 10 0 0 4 13 malo labilno - CD - neutralno 14 47 7 23 12 38 8 27 neutralno - DE - malo stabilno 2 7 0 0 3 10 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 13 43 0 0 13 42 0 4 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 0 0 0 0 3 10 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom LISTOPAD 2009. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 4 7 7 16 1 1 4 10 ne postojiprizemna 20 37 0 0 0 0 1 3 prizemnapodignuta 2 4 8 18 1 3 3 8 podignutavisinska 28 52 29 66 30 94 30 79 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za LISTOPAD 2009. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Slika 21. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u LISTOPADU 2009. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

24


Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

Zagreb

Ogulin

Zaviæan

Split

Krapina

Puntijarka

©ibenik

Zadar

Bilogora

Pazin

Senj

Kriæevci

Daruvar

Sl. Brod

Karlovac

0.274

Komiæa

Varaædin

0.202

sumpor

duπik

0.376

0.401

0.854

0.201

0.4240.593

0.575

0.269

0.171

0.7510.456

1.128

0.152

2.476

0.4980.805

0.593

0.259

0.235

0.713

0.484

0.2570.9

0.7

K.P.

1 m/s

Osijek

0.32

0.42

2.40

0.67

1.01

1.35

1.20

1.42

1.85

18.90

7.56

0.04

3.96

0.74

Slika 22. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeËna brzina i smjer strujanja,

te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za LISTOPAD 2009. godine

srednjak vjetra je na postajama u Hrvatskoj bio prom-jenjivog smjera (slika 22).

U listopadu 2009. godine su na veÊini postajamjeseËne koliËine obrorine bile u granicama normale.Jedino su na postaji Dubrovnik zabiljeæeni umjerenokiπni uvjeti. Zato se moæe pretpostaviti, da je mje-seËno taloæenje oneËiπÊujuÊih tvari oborinom (mokradepozicija) na podruËju Hrvatske bilo u skladu s pros-jekom.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Tijekom listopada su koncentracije duπik diok-sida — NO2 bile malo poveÊane u usporedbi s o-nim u rujnu, ali ipak unutar propisanih graniËnih vri-jednosti za mjerenja u preteæno ruralnom podruËju(Uredba o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊihtvari u zraku, NN broj 133/2005., str. 2467, GV-

graniËna vrijednost je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak,a godiπnji srednjak 40 μg/m3). U Slavonskom Broduje u listopadu ponovo izmjerena najveÊa srednja mje-seËna koncentracija duπik dioksida s iznosom od 16μg/m3, dok je najveÊa 24-satna vrijednost zabi-ljeæena 24/25. i iznosila je 29 μg/m3. SljedeÊa na-jveÊa srednja koncentracije duπikova dioksida izm-jerena je na mjernoj postaji u GospiÊu i iznosila je 8μg/m3, a najveÊa dnevna 16/17. listopada, 16 μg/m3.(Ove relativno niske vrijednosti koncentracijaduπik dioksida uz sinergistiËko djelovanje s ostalimstalno prisutnim πtetnim tvarima iz atmosfere, ipakmogu doprinijeti stresnom djelovanju na ljudsku pop-ulaciju kao i na ekosustave. DjelomiËno tome dopri-nose i oborine kojim se ispiru oneËiπÊenja iz atmos-fere.

Listopad je obiljeæila puno veÊa koliËina oborineod rujanske, osobito na srednjem i juænom Jadranu,a ta je koliËina bila veÊa Ëak u odnosu na listopad

25


Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za LISTOPAD 2009.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH

min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 98 9 5.88 5,12-6,58 0.509 0.434 2 7Krapina 100 9 5.95 5,55-6,70 0.632 0.477Bilogora 100 10 5.74 4,30-7,42 0.715 0.527Slavonski Brod 95 7 6.26 5,07-6,53 1.335 0.605 16 29Karlovac 100 8 6.06 5,46-6,86 0.364 0.313Ogulin 100 10 5.48 4,77-7,17 0.275 0.242 5 10GospiÊ 99 5 5.82 5,70-6,19 0.138 0.091 8 16Zaviæan 100 8 6 5,86-6,97 0.643 0.487 1 3Pazin 100 7 6.15 5,96-7,52 0.775 0.412Rijeka 100 8 6.47 6,04-7,73 1.041 0.522 1 10Zadar 100 7 6.71 5,82-7,99 0.678 0.261 6 11Dubrovnik 100 9 5.64 5,10-6,18 0.945 0.22

Slika 23. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za LISTOPAD 2009.

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

1.6

1.8

2

2.2

2.4

2.6

Puntijarka Krapina Bilogora Sl. Brod Karlovac Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

2008. godine. Na primjer, u Dubrovniku je u listopaduzabiljeæena najveÊa koliËina oborine od 262.1 mm,dok je u 2008. zabiljeæeno samo 33.3 mm kiπe. Napromatranim mjernim postajama se koliËina kiπe ulistopadu kretala od 42.1 mm u Krapini do 262.1 mmna GMP u Dubrovniku. Prema dnevnim uzorcimakoji su prikupljani otvorenim uzorkovaËem, tzv.bulkmetodom, kiselih kiπa je u prosjeku bilo viπe nego urujnu. Najviπe ih je zabiljeæeno u Ogulinu, 50%(165.5mm), zatim u Dubrovniku, 44% (262.1mm),na Bilogori, 30% (112.5mm), u Karlovcu, 25%(64.6mm), u Slavonskom Brodu 14% (44.4 mm, azanimljivo je da je ista koliËina oborine zabiljeæenau listopadu proπle godine), u Krapini (42.1mm) i na

Puntijarki-Sljeme (97.8 mm, EMEP) po 11% kiselihkiπa. Na ostalim mjernim postajama kisele kiπe nisuzabiljeæene.Vrijednosti pH dnevnih uzoraka kretalesu se od 4.30 na Bilogori do 7.99 u Zadru (Puntamika).Uzme li se u obzir koliËina kiπe (mm= L/m2) i po-daci o analizom dobivenim koncentracijama, ukup-no mjeseËno taloæenje (kg/ha) sumpora odreenog uobliku sulfata (SO4-S) je iznosilo od 0.152 kg/ha uKrapini do 2.476 kg/ha u Dubrovniku. Taloæenje anor-ganskog duπika iz nitrata (NO3-N) je bilo najmanjeu GospiÊu i iznosilo je 0.171 kg/ha, dok je najveÊeod 0.854 kg/ha zabiljeæeno na Zaviæanu-Velebit(1594m n/v, EMEP program). Podaci ostalih glavnihiona iz oborine nalaze se u bazi ekoloπkih podataka

26


Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za LISTOPAD 2009. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NOparametar PM 10

Min 9.85 0.25 9.98 7.06 0.94Dana 14. listopad 9. listopad 13. listopad 25. listopad 11. listopadMax 47,42 0,8 34,45 74,99 25,08Dana 30. rujan 24. listopad 5. listopad 30. rujan 28. listopadSr.vrj. 24,63 0,5 23,89 35,75 9,19Median 23,87 0,51 25,37 33,38 7,22Percentil 98 47,306 0,766 33,772 71,6 25,038Br. dana preko GV za 24 h 0 _ 0 0 -Br. dana preko TV za 24 h 0 _ 0 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

DHMZ-a. Tijekom listopada ekosustavi na podruËjuRepublike Hrvatske bili su uglavnom pod velikim ut-jecajem mokrog, tj. oborinskog taloæenja oneËiπÊu-juÊih tvari iz atmosfere.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom listopada 2009. dominantni oneËiπÊi-vaË bile su lebdeÊe Ëestice (PM10) πto je karakte-ristiËno za ovo doba godine. Dnevni srednjaci kon-centracija ove oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min.9.85 do max. 47.42 dok je srednja mjeseËna koncen-tracija bila 24.63, a percentil 98 iznosio je 47.31 μg/m3

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je

oneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujed-naËeno za cijeli mjesec (slika 24).

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka zapostaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec listopad, vidlji-vo je da je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (indeksmanji od 50, slika 25).

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostiodreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom ograniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u rujnu ocije-njen na naËin prikazan u tablici 7.

27


0

10

20

30

40

50

60

1.10

.2.

10.

3 .1 0

.4 .

1 0.

5 .1 0

.6 .

1 0.

7 .1 0

.8 .

1 0.

9 .1 0

.1 0

. 10 .

1 1. 1

0 .1 2

. 10 .

1 3. 1

0 .1 4

. 10 .

1 5. 1

0 .1 6

. 10 .

1 7. 1

0 .1 8

. 10 .

1 9. 1

0 .2 0

. 10 .

2 1. 1

0 .2 2

. 10 .

2 3. 1

0 .2 4

. 10 .

2 5. 1

0 .2 6

. 10 .

2 7. 1

0 .2 8

. 10 .

2 9. 1

0 .3 0

. 10 .

3 1. 1

0 .

Dan

PM10 O3

Slika 25. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za LISTOPAD 2009.

0

10

20

30

4050

60

70

80

1.10

.2.

10.

3 .1 0

.4 .

1 0.

5 .1 0

.6 .

1 0.

7 .1 0

.8 .

1 0.

9 .1 0

.1 0

. 10 .

1 1. 1

0 .1 2

. 10 .

1 3. 1

0 .1 4

. 10 .

1 5. 1

0 .1 6

. 10 .

1 7. 1

0 .1 8

. 10 .

1 9. 1

0 .2 0

. 10 .

2 1. 1

0 .2 2

. 10 .

2 3. 1

0 .2 4

. 10 .

2 5. 1

0 .2 6

. 10 .

2 7. 1

0 .2 8

. 10 .

2 9. 1

0 .3 0

. 10 .

3 1. 1

0 .

Dan

NO2 PM 10 O3

Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica, duπiËnog dioksida i ozona za LISTOPAD 2009. godine

μg/

m3

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

1.10

.2.

10.

3 .1 0

.4 .

1 0.

5 .1 0

.6 .

1 0.

7 .1 0

.8 .

1 0.

9 .1 0

.1 0

. 10 .

1 1. 1

0 .1 2

. 10 .

1 3. 1

0 .1 4

. 10 .

1 5. 1

0 .1 6

. 10 .

1 7. 1

0 .1 8

. 10 .

1 9. 1

0 .2 0

. 10 .

2 1. 1

0 .2 2

. 10 .

2 3. 1

0 .2 4

. 10 .

2 5. 1

0 .2 6

. 10 .

2 7. 1

0 .2 8

. 10 .

2 9. 1

0 .3 0

. 10 .

3 1. 1

0 .

Dan

CO NO

Slika 26. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog monoksida (μg/m3) za LISTOPAD 2009. godine

μg/

m3

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV iTV za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊu-juÊe tvari odreene Uredbama.

Koncentracije niti jedne od mjerenih oneËiπÊu-juÊih tvari nisu preπle graniËnu vrijednost niti tole-rantnu vrijednost.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Ovogodiπnji listopad je kao i prosjeËni listopadiz standardnog klimatskog razdoblja 1961.-1990. biosvjeæ. Ipak, prema vrijednosti biometeoroloπkoga in-deksa listopad 2009. godine je u Slavonskom

28


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2009. od 1961-1990. Odstupanje 2009. od 1961-1990. Odstupanje 2009. od 1961-1990. Odstupanje 2009. od 1961-1990.

Slika 27. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za LISTOPAD 2009. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31Prosjek 2009. Prosjek 2009. Prosjek 2009. Prosjek 2009.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3

29


Brodu i GospiÊu bio u granicama normalnoga, uZagrebu topliji, a u Splitu hladniji od prosjeËnoga.

U prvoj dekadi su jutra i veËeri bile preteænougodne, u jutarnjim satima je znalo biti svjeæe, doksu popodnevni sati bili topli, a dijelom u Zagrebu iSlavonskom Brodu i vruÊi. Ova je dekada na svimpostajama u veÊoj ili manjoj mjeri bila toplija od pros-jeËne prve listopadske dekade. U granicama normalebila su samo jutra u GospiÊu. Toplija od normalebila su jutra u Slavonskom Brodu, popodneva i veËeriu GospiÊu te svi termini motrenja u Splitu. Jutra ipopodneva u Zagrebu te popodneva i veËeri u SlavonskomBrodu bili su znatno topliji od prosjeËnih, a najviπesu odstupale veËeri u Zagrebu koje su bile iz-vanredno toplije od normale.

U drugoj dekadi je naglo znatno zahladilo, pa jeprevladavalo hladno i svjeæe, a u Splitu je uz pojaËanivjetar, u nekoliko navrata bilo i vrlo hladno. Ova jedekada u kontinentalnom dijelu zemlje bila hladni-ja (jutra i veËeri u Zagrebu te jutra u SlavonskomBrodu i GospiÊu) ili znanto hladnija od prosjeËne(popodneva u Zagrebu, te popodneva i veËeri uSlavonskom Brodu i GospiÊu). U Splitu je u svimterminima motrenja u ovoj dekadi bilo ekstremnohladnije od prosjeka.

U posljednjoj dekadi je ponovo zatoplilo. UZagrebu i Slavonskom Brodu je prevladavalougodno i svjeæe, uz povremeno hladna jutra. U GospiÊuje prevladavalo svjeæe. Osjet je najviπe varirao uSplitu, od vrlo hladnoga do toploga. U Zagrebu iSlavonskom Brodu su jutra bila znatno toplija, a

popodneva i veËeri toplije od prosjeËnih. U GospiÊusu jutra bila toplija, a popodneva i veËeri u granica-ma normale, kao i jutra u Splitu. U Splitu su popod-neva i veËeri bile hladnije od normalnih.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Globalna ozraËenost

Zbog velikog broja nedostajuÊih podataka u ana-lizu listopadske ozraËenosti nisu ukljuËene postajeParg i Dubrovnik.

Listopadska mjeseËna ozraËenost iznosila je oko30000 J/cm2. Neπto manje vrijednosti od 30000 J/cm2

izmjerene su u GospiÊu i Zagrebu, a neπto veÊe naJadranu. Najviπe je ozraËenosti bilo u prvoj dekadi,na svim postajama viπe od 10000 J/cm2, a najmanjeu treÊoj dekadi Ëiji je doprinos u mjeseËnoj ozraËenos-ti bio od 24% u GospiÊu do 31% na jadranskim posta-jama

Dnevni srednjak bio je najmanji u GospiÊu, 842J/cm2. U Zagrebu je iznosio 962 J/cm2, dok je na os-talim postajama bio veÊi od 1000 J/cm2. Maksimalnednevne ozraËenosti prekoraËile su vrijednost 1600J/cm2 u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a veÊe od 1700 J/cm2

bile su u GospiÊu i Zadru. Energetski najbogatiji danna svim postajama bio je 4. listopad.

Srednji dnevni hod pokazuje da su prijepodnenajmanje satne ozraËenosti bile u GospiÊu, a najveÊeu Splitu. Poslijepodne su najmanje ozraËenosti bileu Zagrebu, a najveÊe u Zadru. Sredinom dana najveÊe

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 29. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u LISTOPADU 2009. godine

020406080

100120140160180200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMRIJGOSZADSPLDUB

Slika 28. Srednja satna globalna ozraËenost

u LISTOPADU 2009. godine

30


satne ozraËenosti bile su u rasponu od 139 J/cm2 uGospiÊu do 173 J/cm2 u Zadru. Na svim je postaja-ma bilo viπe ozraËenosti prijepodne nego poslije-podne.

Apsolutne maksimalne satne ozraËenosti izmje-rene su u 12 sati, isti dan kad i dnevni maksimumi,na svim postajama osim u Rijeci. Iznosile su: 240J/cm2 u Zagrebu, 250 J/cm2 u Splitu, te 254 J/cm2 uZadru i GospiÊu. RijeËki je maksimum izmjeren14. listopada i iznosio je 243 J/cm2.

Difuzna ozraËenost

Listopadska difuzna ozraËenost je u Zagrebuiznosila 11000 J/cm2, odnosno 37 % globalne, a u

Splitu 9680 J/cm2, πto iznosi 29 % globalne ozraËenos-ti. U Zagrebu je difuzna ozraËenost bila dosta ujed-naËena kroz cijeli mjesec. U prvoj dekadi je pristiglo35 % mjeseËnog iznosa, u drugoj 32 %, a u treÊoj 33%. U Splitu je ozraËenost opadala kroz cijeli mjesec.U prvoj je dekadi bilo 37 % mjeseËne vrijednosti, udrugoj 35 %, a u treÊoj 28 %.

Dnevno je u prosjeku u Zagrebu bilo 355J/cm2 difuzne ozraËenosti, a u Splitu 312 J/cm2.Maksimalna dnevna ozraËenost bila je 1.7 puta veÊaod srednjaka u Zagrebu, a 1.9 u Splitu. Izmjerenesu prvog dana listopada na obje postaje.

Dnevni hod pokazuje manje razlike satnihozraËenosti izmeu Zagreba i Splita prijepodne, aveÊe poslijepodne. Sve srednje satne ozraËenosti veÊesu u Zagrebu nego u Splitu, a jedino je u 9 sati ozraËenost

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 961,2 1626,9 97,0 29797,6 12473,5 9739,8 7584,3 0Parg 744Rijeka 1022,0 1620,3 48,1 31681,2 10566,5 11319,8 9794,9 2GospiÊ 841,8 1732,9 55,6 26096,1 11765,1 8136,7 6194,3 10Zadar 1072,9 1729,3 153,1 33259,7 12700,9 10351,9 10206,9 19Split 1063,2 1681,1 101,7 32958,6 12854,1 10310,9 9793,6 2Dubrovnik 1077,8 1725,7 63,8 23712,1 13342,8 787,2 9582,1 223ZG-Maksimir 354,9 618,6 91,0 11001,3 3824,8 3517,7 3658,8 0Split 312,2 592,1 99,7 9679,6 3588,2 3343,3 2748,1 2

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - LISTOPAD 2009.

0

10

20

30

40

50

60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 30. Srednja satna difuzna ozraËenost,


00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 31. Srednje satno trajanje sijanja Sunca


31


0

200400600

800

10001200

14001600

18002000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

200400

600800

1000

12001400

16001800

2000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0200

400600

8001000

120014001600

18002000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

200

400600

800

1000

1200

14001600

1800

2000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0200

400600

8001000

12001400

16001800

2000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0200

400600

80010001200

14001600

18002000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14Tr

ajan

je s

ijanj

a Su

nca

(sat

i)PAR-G PAR-S

0200

400600

8001000

12001400

16001800

2000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 32. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u LISTOPADU 2009. godine

32


SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 5,4 9,8 166,6 70,7 54,9 41,0Parg 5,4 9,8 166,4 63,7 61,8 40,9Rijeka 6,0 10,1 185,8 48,1 70,5 67,2GospiÊ 4,8 10,0 148,7 67,1 44,8 36,8Zadar 6,1 10,3 188,3 67,1 54,2 67,0Split 6,3 10,5 195,3 76,0 55,7 63,6Dubrovnik 5,8 10,6 179,5 75,5 38,7 65,3

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - LISTOPAD 2009.

u Splitu tek neznatno veÊa od one u Zagrebu. NajveÊesrednje satne ozraËenosti bile su u 12 sati, u Zagrebuu iznosu od 50 J/cm2, a u Splitu 45 J/cm2. Na obje jepostaje bilo viπe ozraËenosti prijepodne, negoposlijepodne. Apsolutni satni maksimumi izmjerenisu u drugoj polovici mjeseca. ZagrebaËki je maksi-mum iznosio 123 J/cm2, a izmjeren je 17. listopadau 12 sati, dok je splitski maksimum iznosio 115 J/cm2,a izmjeren je 20. listopada.

Udio difuzne ozraËenosti u globalnoj bio je veÊiu ranim jutarnjim satima, nego kasnim poslijepod-nevnim. Izraæeniji dnevni hod je zabiljeæen u Zagrebu,dok su poslijepodnevne vrijednosti udjela u Splituimale slabo izraæen pozitivan trend. Najmanje vri-jednosti bile su sredinom dana, u Zagrebu 0.32, a uSplitu 0.27.

Trajanje sijanja Sunca

Listopadsko trajanje sijanja Sunca bilo je u rasponuod 148.7 sati u GospiÊu do 195.3 u Splitu. U Zagrebui Pargu su zabiljeæene jednake vrijednosti, dok je najuænom Jadranu bilo manje sijanja Sunca nego nasrednjem i sjevernom. U kontinentalnom dijelu in-solacija je opadala kroz cijeli mjesec. U Rijeci je naj-sunËanije bilo u drugoj dekadi, u kojoj je na ostalimjadranskim postajama bilo najmanje sijanja Sunca.

Dnevno je u prosjeku Sunce sjalo svega 4.8sati u GospiÊu. U Zagrebu i Pargu je bilo 5.4 satasijanja Sunca, u Dubrovniku 5.8, a najviπe, 6.3 satau Splitu. Maksimalne dnevne insolacije su u Zagrebui Pargu iznosile 9.8 sati, dok su na ostalim postaja-ma bile veÊe od 10 sati. Zabiljeæene su u Zadru 3.

listopada, u Dubrovniku 5. listopada, a na ostalimpostajama 4. listopada.

ProsjeËno je najviπe insolacije ujutro bilo u Rijeci,a najmanje u GospiÊu. Poslijepodne je najmanje in-solacije bilo u Pargu, a najviπe u Splitu i Dubrovniku.NajsunËanije je bilo u Pargu u 10 sati, u Splitu u 11sati, u Zagrebu i Rijeci u 12 sati, u GospiÊu u 13 sati,u Dubrovniku u 15 sati, te u Zadru u 16 sati. NajveÊesrednje satne vrijednosti trajanja sijanja Sunca bilesu izmeu 0.59 sati u GospiÊu i 0.76 sati u Splitu. UZagrebu je bilo viπe sijanja Sunca prijepodne negoposlijepodne, dok je u GospiÊu i Dubrovniku biloobrnuto. U Pargu su rani poslijepodnevni sati bilisunËaniji od kasnih prijepodnevnih, dok je u Rijeci,Zadru i Splitu bilo obrnuto.

Listopad 2009. godine bio je sunËaniji u odno-su na viπegodiπnji prosjek u kontinentalnoj Hrvatskoji na sjevernom Jadranu. Pozitivno odstupanje bilo jenajveÊe u Pargu, Ëak 31 %. U Zadru i Splitu su vri-

-15-10-505

101520253035

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 33. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

LISTOPADU 2009. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

33


jednosti bile tek neznatno manje od viπegodiπnjegprosjeka, dok je dubrovaËko podruËje imalo ma-njak sijanja Sunca od 12 %.

PRIZEMNI OZON

Zbog kvara analizatora ozona nisu dostupni po-daci u listopadu 2009. za postaju Gradiπte.

Listopadske vrijednosti volumnih udjela ozonau Makarskoj zabiljeæile su negativan trend. Prvidan listopada obiljeæili su mjeseËni maksimumi: mak-simalna dnevna i satna vrijednost, te medijan u izno-su od 56 ppb. U prvoj dekadi medijani su bili uglavnomizmeu 40 i 50 ppb. Nakon toga bili su manji od 40ppb, odnosno u treÊoj dekadi Ëak manji i od 30 ppb.NajveÊi dnevni raspon izmjeren je 11. listopada, 35

ppb, a veÊi od 30 ppb bio je joπ 1. i 7. listopada.Najmanje satne vrijednosti od svega 16 ppb izmjerenesu 19. i 27. listopada, a najmanji dnevni raspon bioje 14. listopada i iznosio je svega 3 ppb.

Srednji dnevni hod ima raspon od svega 9 ppb.Najmanji volumni udjeli bili su u 7 sati, 32 ppb, anajveÊi u 15 sati, 41 ppb. Srednje satne vrijednostibile su veÊe od 40 ppb samo u razdoblju od 14 do 16sati. Apsolutni satni maksimumi bili su manji od 50ppb izmeu 5 i 9 sati, a neznatno veÊi od 60 ppb u 18i 21 sat. Apsolutni minimumi su poslijepodne dosti-zali gotovo 30 ppb, dok su manji od 20 ppb bili u 8i 19 sati.

Prema Uredbi o ozonu u zraku, u listopadu 2009.godine u Makarskoj nije prekoraËena niti jedna graniË-na vrijednost.

Slika 34. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u LISTOPADU 2009.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zon a

(pp

b)

Sati

Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Makarskoj

u LISTOPADU 2009.

MAKARSKA

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 744Makarska 53,5 01. 61,1 01. / 21 0 0 0

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), LISTOPAD, 2009.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

34


AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Temperature tla

Tijekom listopada je tlo na 5 cm dubine u naj-istoËnijem dijelu Hrvatske, u Istri i Dalmaciji te uLici i Gorskom kotaru bilo u kategoriji normalno itoplo. Meutim, u Podravini, u Meimurju, u dijeluSlavonije i Baranje je tlo bilo u kategoriji toplo.

Srednje mjeseËne temperature tla na 5 cm du-bine bile su viπe od viπegodiπnjeg prosjeka u GospiÊu2.7°C, u Osijeku 1.2°C, a u Zagrebu 1.7°C.

U istoËnim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatsketlo je na 20 cm dubine bilo toplije od tla na 5 cmdubine 1.2°C. No, na 100 cm dubine tlo je bilo joπtoplije i to u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske4.0°C, a u istoËnim 4.4°C.

Na 100 cm dubine srednja mjeseËna temperatu-ra tla kretala se od 14.1°C (GospiÊ) do 17.8°C (Zagreb).

Maksimalne terminske vrijednosti temperaturetla na 5 cm dubine narasle su u istoËnim i sjeveroza-padnim dijelovima Hrvatske u prvoj dekadi listopa-da do 25.6°C (Krapina), u drugoj dekadi do 22.1°C(Krapina), a u treÊoj dekadi do 16.6°C (Kriæevci). UIstri i Dalmaciji njihove su vrijednosti bile joπ viπe,pa su tako u prvoj dekadi iznosile do 29.4°C (Komiæa),u drugoj dekadi do 25.0°C (Rab), a u treÊoj dekadi ido 28.5°C (Mali Loπinj).

Hod terminskih temperatura tla na 5 cm dubineotkriva kako je tlo na toj dubini bilo izrazito hladno16. listopada, kad se terminska minimalna temperatu-ra spustila, primjerice u Kriæevcima, na samo 3.3°C.

Bilanca vode

Vodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.Poznato je da biljka koristi samo jedan dio oborina- efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedandio se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna eva-potranspiracija (Eto) je definirana kao vrijednost eva-

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za LISTOPAD 2009. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 24.0 12.3 21.0 17.2 17.8 4.5 19.0 9.7 15.4 5.4 14.1 9.8Slavonski Brod 25.5 10.6 20.1 16.7 17.6 4.0 18.4 10.4 16.4 5.5 14.9 10.4Daruvar 23.0 9.4 20.0 15.2 19.3 4.5 18.4 9.5 15.7 2.4 13.7 9.3Kriæevci 24.8 9.0 20.3 13.9 20.4 3.3 18.2 7.8 16.6 3.7 13.7 7.1Krapina 25.6 9.6 19.5 15.0 22.1 3.3 18.0 8.6 16.5 3.9 13.0 8.3Zagreb 25.2 9.8 21.6 15.5 21.0 4.7 19.0 8.6 17.3 4.7 14.2 9.8Ogulin 22.4 10.0 18.9 14.2 18.2 4.3 17.4 8.3 15.3 5.1 12.8 8.6GospiÊ 23.7 6.1 17.7 12.2 17.9 1.6 15.1 6.2 14.3 1.8 11.6 6.8Pazin 23.3 12.0 19.7 16.8 21.5 4.6 18.7 10.0 17.2 4.4 13.2 10.1Rab 28.0 14.5 22.7 19.6 25.0 7.2 21.8 12.2 20.3 7.2 16.2 12.3Mali Loπinj 25.9 16.6 22.4 19.7 24.2 8.8 21.0 13.2 28.5 9.5 15.8 12.7Zadar 27..6 13.2 23.4 19.8 23.4 7.2 21.3 13.0 19.9 7.3 16.5 12.8Komiæa 29.4 17.7 25.7 21.8 22.6 9.7 22.9 13.7 21.7 10.6 18.6 14.5Dubrovnik 27.4 14.6 23.8 18.0 22.5 7.4 22.6 11.0 21.2 9.8 17.8 12.4

III

III

Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-60.0

-50.0

-40.0

-30.0

-20.0

-10.0

0.0

10.0

( m

m )

dekada

Slika 36. Bilanca vode u tlu po dekadama

za LISTOPAD 2009.

35


OSIJEK

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C KRIÆEVCI

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

OGULIN

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C ZADAR

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

Slika 37. Dnevne terminske minimalne i maksimalne temperature tla (°C)

na 5 cm dubine za LISTOPAD 2009. godine

Minimalna temperatura Maksimalna temperatura

-120

-100

-80

-60

-40

-20

0

O_ujakZagreb Varaædin Krapina Slavonski Brod

Osijek Ogulin GospiÊ Zadar

PoreË Dubrovnik Daruvar

m

Slika 38. Bilanca vode u tlu za LISTOPAD, 2009.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

O_ujakZagreb Varaædin Slavonski Brod Osijek

Ogulin GospiÊ Zadar PoreË

Dubrovnik Daruvar Krapina

Slika 39. Efektivne oborine za LISTOPAD, 2009.

36


Slika 40. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 69.0 4.5 -7.7 -57.1 -81.4 -59.4 -108.6 -87.1 -85.4 -1.6

Efekt. oborine 78.3 29.7 45.0 26.9 45.7 63.6 43.3 46.2 4.6 41.8

Evapotranspiracija 9.3 25.2 52.7 84.0 127.1 123.0 151.9 133.3 90.0 43.4

I II III IV V VI VII VIII IX X

Krapina

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 62.8 13.6 -0.4 -65.7 -60.9 -53.0 -96.4 -46.4 -71.9 -13.3

Efekt. oborine 75.2 41.6 58.5 33.3 72.4 82.0 61.7 90.0 18.0 39.4



Ogulin

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 105.2 71.7 61.4 52.4 -84.9 -58.6 -76.7 -78.1 -19.5 81.5

Efekt. oborine 114.5 96.9 107.9 133.4 38.1 64.4 72.1 52.1 55.5 121.8



.

Dubrovnik

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 73.3 12.9 8.6 -61.2 -137.5 -25.0 -180.3 -125.5 -85.4 48.9

Efekt. oborine 141.5 96.9 120.2 46.8 29.9 128.0 5.7 57.4 52.6 151.2



GospiÊ

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 109.7 83.1 30.8 26.1 -81.3 -45.2 -125.5 -96.4 -15.3 96.1

Efekt. oborine 122.1 111.1 78.4 104.1 39.1 77.8 35.7 46.2 71.7 142.6



SlavonskiBrod

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 47.3 -0.1 -17.1 -77.3 -89.6 -33.6 -99.9 -105.9 -62.4 -1.6

Efekt. oborine 56.6 25.1 38.7 12.7 40.6 86.4 55.1 27.4 27.6 41.8



Varaædin

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 72.1 11.6 -8.3 -65.8 -64.7 -50.0 -74.5 -75.6 -68.4 -18.4

Efekt. oborine 87.6 45.2 53.7 33.2 65.5 85.0 80.5 57.7 24.6 37.4



PoreË

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode 17.4 -9.9 -19.7 -66.2 -152.5 -100.7 -150.0 -130.6 -118.0 -37.4

Efekt. oborine 73.2 54.5 67.1 41.8 2.5 55.3 36.0 61.6 29.0 64.9



37


potranspiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jed-

noliËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokri-

vaËa, koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudi-

jeva u vodi. Evapotranspiracija je izraËunata po meto-

di Penman-Monteeithu, a efektivne oborine metodom

USBR.

Ovog se mjeseca tijekom dana evapotranspiraci-

jom prosjeËno gubilo od 1.3 mm (Ogulin) do 3.3 mm

(PoreË i Dubrovnik) vode iz tla.

Najviπe efektivne oborine tijekom listopada jebilo u Dubrovniku (151.2 mm), a najmanje u Varaædinu(37.4 mm).

Dekadna bilanca vode u tlu u Zagrebu i Zadruje bila negativna samo u prvoj, a u Osijeku u prvoj ivrlo malo u treÊoj dekadi mjeseca.

MjeseËna bilanca vode u tlu bila je pozitivna uZagrebu, u Daruvaru u GospiÊu i Ogulinu. Negativnevrijednosti bilance vode u tlu zabiljeæene su u PoreËu,Varaædinu i Krapini.

Vrijedno je istaknuti, kako je najveÊa pozitivnavodna bilanca u tlu bila u GospiÊu, a najmanja uPoreËu.

©UMSKI POÆARI

Gotovo redovito tijekom listopada se smanjujeuËestalost πumskih poæara, a klase opasnosti od nas-tanka i πirenja πumskih poæara postaju male i vrlo

OsijekZagreb

Sisak

Sl. BrodOgulin

GospiÊ

Daruvar

OpekeVinkovci

Kriæevci

Varaædin

–akovoRijeka

Slika 41. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za LISTOPAD 2009. godine

Tablica 12. Srednje mjeseËne temperature tla (°C)

na 100 cm dubine u LISTOPADU 2009. godine

Postaja Srednja mjeseËna temperatura tla na 100 cmOsijek 17.7Daruvar 16.8Kriæevci 16.1Zagreb 17.8Sisak 17.3Ogulin 15.6GospiÊ 14.1Pazin 17.4

38


0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

vrlo mala mala umjerena velika vrlo velika

prognozastvarno

Slika 42. Usporedba prognoziranih i stvarnih (opaæenih)

klasa opasnosti od πumskih poæara za LISTOPAD 2009. za

sve postaje zajedno.

male. RaËunaju se na osnovi kanadske metode (FireWeather Index - FWI) za postaje: PoreË, Rovinj,Pazin, Pula, Rijeka, Mali Loπinj, Rab, Senj, Zadar,Knin, Sinj, Imotski, ©ibenik, Split, Makarska,Hvar, Komiæa, PloËe, Lastovo, Goveari-Mljet,Dubrovnik, GospiÊ i Zaviæan).

Meutim, ovisno o vremenskim prilikama, oso-bito poËetkom listopada joπ moæe biti i velikih, pa ivrlo velikih klasa opasnosti. Tako je bilo i ove go-dine, ponajprije u prvoj dekadi mjeseca. S prodori-ma vlaænog i nestabilnog zraka uz kiπu i pad tempe-rature opasnost od poæara otvorenog prostora bilaje minimalna.

Srednja mjeseËna koliËina kiπe je na veÊem di-jelu Jadrana i unutraπnjosti Dalmacije bila malo niæaili oko viπegodiπnjeg prosjeka, na gospiÊkom po-druËju i mjestimice u Dalmaciji i viπe od prosjeka. Itemperaturne prilike su vrlo malo odstupale odviπegodiπnjeg mjeseËnog prosjeka, na senjskom po-druËju i ponegdje na otocima Dalmacije je srednjatemperatura u listopadu bila malo niæa od prosjeka.Do osjetnog pada temperature zraka doπlo je u dru-goj dekadi. U listopadu je vjetrovni reæim bio uËes-tao, osobito sjeveroistoËno vremensko stanje s jakomburom. Na sjevernom i srednjem Jadranu vjetrovnireæim je bio zastupljen s malo viπe od 30%. Na ci-jelom Jadranu, s oko 50% je bio radijacijski, a najuænom dijelu je oborinski reæim s oko 30% bio za-stupljeniji nego na sjevernom i juænom Jadranu.UobiËajeno je da je oborinski reæim uËestaliji negou ljetnjim mjesecima, ali je prostorna raspodjela ma-lo drukËija od prosjeËne. To je posljedica premjeπtan-

ja ciklona koje su se kretale malo juænije. U skladus takvim vremenskim prilikama su i srednje mjeseËneklase opasnosti od πumskih poæara.

Na najveÊem dijelu postaja srednja klasa zalistopad je bila mala. Samo u najviπim planinama, naZaviæanu, te πto je posebno zanimljivo - na dubrovaËkompodruËju bila je vrlo mala. Umjerena srednja klasaopasnosti za nastanak i πirenje πumskog poæara ulistopadu je bila podruËju Splita, te na otocima Hvarui Visu.

Analiza broja stvarnih i prognoziranih klasa opas-nosti, kao πto je uobiËajeno za listopad, pokazuje daje najveÊi broj vrlo male i male klase opasnosti.Najmanji je broj velike i vrlo velike klase, a stvarnii prognostiËki broj se razmjerno dobro poklapa. Joπjednom treba naglasiti da su velika i vrlo velika klasaopasnosti bile najzastupljenije u prvoj dekadi listopa-da.

Slika 43. Prostorna razdioba srednje klase opasnosti od

πumskih poæara za LISTOPAD 2009. godine

39

Ravnatelj DHMZ-a i stalni predstavnik Hrvatskepri Svjetskoj meteoroloπkoj organizaciji (WMO), mr.

sc. Ivan »aËiÊ, izabran je 22. rujna 2009. za pred-sjednika Regionalne asocijacije VI (Europa)1 Svjetskemeteoroloπke organizacije, koja je odgovorna u imeWMO-a za koordinaciju meteoroloπkih, hidroloπkihi njima srodnih aktivnosti, ukljuËujuÊi i nacionalnemeteoroloπke i hidroloπke sluæbe na podruËju Europe,Kavkaza i Bliskog istoka. Na mjestu predsjednika RAVI, mr. »aËiÊ je zamijenio dotadaπnjeg predsjedni-ka Danieala K. Keuerlebera-Burka iz ©vicarske.

Na 15. sjednici Asocijacije, koja je u Briselu tra-jala od 18. do 24. rujna 2009. godine, predstavnici ze-malja Ëlanica2 izabrali su mr. »aËiÊa za predsjedni-ka aklamacijom, na mandat od Ëetiri godine. Mr. »aËiÊ,tako je, kao predsjednik RA VI, po sluæbenoj duænos-ti postao i Ëlan Izvrπnog vijeÊa WMO-a koje je zaduæenoza provedbu odluka Kongresa, te u skladu s timekoordinaciju svih programa i koriπtenje cjelokupnihsredstava budæeta WMO-a.

Dolazak mr. Ivana »aËiÊa na poziciju PredsjednikanajjaËe regije WMO-a priznanje je aktivnostimaDræavnog hidrometeoroloπkog zavoda te predstavljauspjeh Republike Hrvatske na svjetskoj sceni. Ovapozicija ima poseban znaËaj i s obzirom na sve veÊuulogu nacionalnih meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbiu ublaæavanju rizika i posljedica od vremenskih (uvje-tovanih globalnim klimatskim promjenama) i civi-lizacijskih nepogoda i katastrofa. Takoer, otvaramoguÊnosti za joπ aktivnije partnerstvo sa svjetskimliderima na podruËju meteorologije i hidrologije i timejaËanje potencijala podrπke hrvatskom gospodarstvui sigurnosti Hrvatske.

Gordana Zuccon, dipl. oecc.


IVAN »A»IΔ NOVI PREDSJEDNIK REGIONALNE ASOCIJACIJE VI

SVJETSKE METEOROLO©KE ORGANIZACIJE

22. rujan 2009., Brisel

1 Regionalna associjacija VI jedna od πest koje pokrivaju sve zemlje svijeta: : RA I Afrika, RA II Azija, RA III Juæna Amerika,RA IV Sjeverna i Centralna Amerika te Karibi, RA V Jugozapadni Pacifik i RA VI Europa.

2 50 zemalja - sve europske, te zemlje Kavkaza i Bliskog istoka. (Jordan, Sirija, Azerbejdæan, Armenija, Gruzija, Libanon, Izrael).

mr. sc. Ivan »aËiÊ, predsjednik Regionalne asocijacije VI

Svjetske meteoroloπke organizacije

40

Od 28. rujna do 2. listopada 2009. odræan je prviJoint NCAR-NCAS WRF Workshop and Tutorial uCentre for Mathematical Sciences, Cambridge (VelikaBritanija).

Na radionici, koje je odræana u ponedjeljak,28. rujna 2009., predstavljene su razliËite primjeneWRF modela, te aktualne teme kojima se bavi razvo-jni tim The National Center for Atmospheric Research(NCAR). Predstavljene prezentacije i posteri moguse pronaÊi na web stranici National Center forAtmospheric Science (NCAS): http://ncasweb.leeds.ac.uk/on-linebooking/index.php?option=com_content&task=view&id=33&Itemid=65

Na teËaju, koji je odræan sljedeÊa Ëetiri dana, od29. rujna do 2. listopada 2009., teme su bile:

1. Compiling Code 2. How to run WPS

3. WPS details4. WRF model namelist options5. WRF model dynamics 6. WRF model physics7. Post-processing and graphics8. Registry/Model software

TeËaj je bio sastavljen od teorijskog i praktiËnogdijela. PredavaËi i instruktori na teËaju bili su ËlanoviNCAR-ovog razvojnog tima: C. Bruyère, J. Dudhia,M. Duda, D. Gill, J. Klemp, J. Michalakes, W.Skamarock i W. Wang.

Na teËaju je sudjelovalo preko 50 polaznika, iz18 dræava Europe. Polaznica iz Hrvatske bila jeKornelija ©poler »aniÊ.

S obzirom na odaziv i interes organizatori suobeÊali da to nije i posljednji NCAR-NCAS WRFTutorial.

mr. sc. Kornelija ©poler »aniÊ


ZAJEDNI»KA WRF RADIONICA I TE»AJ NCAR-a i NCAS-a

JOINT NCAR-NCAS WRF WORKSHOP AND TUTORIAL

28. rujan - 2. listopad 2009., Cambridge, Velika Britanija

Polaznici i predavaËi pred zgradom Centre for Mathematical Sciences u Cambridgeu, Velika Britanija

41


11. listopad 2009.

Obilne oborine, u Dalmaciji, uzrokovale su odronezemlje i kamenja. Zemlja je pala na Jadransku magis-tralu kod Makarske, Æupe DubrovaËke, te na cestuÆrnovnica-Srinjine. U Segetu kod Trogira oborine supoplavile stambene objekte, voda je u kuÊama bilavisoka 10 cm. U Æupi DubrovaËkoj bujice su prodr-le u prizemlja kuÊa Ëak do visine pola metra. Nevrijemese dogodilo u ranim jutarnjim satima, a s obzirom daje pljusak bio jak, graani su doslovce iz krevetaugazili u vodu. Bujice su uniπtile brojne garaæe, po-drume, dvoriπta, vrtove, u kratkom vremenu palo je33 litre kiπe po m2.

Potres, na podruËju Novog Vinodolskog. Dogodiose u 18 sati i 27 minuta. Magnituda je iznosila 2.4, aintenzitet je procijenjen na III do IV stupanj MCSljestvice. ©tete nisu zabiljeæene.

12. listopad 2009.

Grmljavinsko nevrijeme. U Rijeci i okolici, ali ina viπe mjesta u Istri je puhao olujni vjetar koji jelomio grane i stabla, poharao ureaje na trænici, a bi-lo je i oπteÊenih automobila. Pri tome je padala i tuËa.Promet je bio oteæan zbog skliskih kolnika i polom-ljenih grana na prometnicama. U blizini Opatije utrafo stanicu udario je grom, pa je na tom podruËjunestalo struje.

Listopad 2009.

Suπa. U opÊini Deæanovac u daruvarskom kra-ju presuπio je dobar dio bunara, pa se voda kuÊanstvi-ma dovozi cisternama vatrogasnih druπtava. Velikije problem napajati domaÊe æivotinje, trpi proizvod-nja mlijeka.

2. listopad 2009.

Jako jugo. U blizini »iova potopila se jednajedrilica stranih nautiËara duga preko 14 metara, ko-ju je jugo odvuklo na pliÊinu gdje je udarila u dno.

3. listopad 2009.

Bura. U Dalmaciji je bio poremeÊen, djelomicei u prekidu avionski promet, posebno sa otokomBraËom.

8. listopad 2009.

Visoke temperature zraka. U Osijeku je izmje-reno 30°C, stupanj manje bilo je u Vukovaru i Gradiπtu,dok je Slavonski Brod imao 28°C. Uz Dravu u Osijekuje bilo kupaËa. Dan prije je u Zagrebu izmjereno27, a na PlitviËkim jezerima 26°C.

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U LISTOPADU 2009. GODINE

Snijeg u Gorskom kotaru - Platak, 12. listopada 2009. Olujni vjetar priËinio je velike πtete u Opatiji,

12. listopada 2009

42


Guste tuËe je bilo i u Hrvatskom Zagorju. Olujnivjetar je uniπtio u potpunosti jednu vikendicu u blizi-ni Varaædina. Vjetar je bio toliko jak da je stablo ora-ha svinuo do zemlje.

U Slavoniji je gusta magla izmeu Nove Gradiπkei Slavonskog Broda znatno oteæavala promet.

Zahlaenje. Temperatura u Hrvatskoj je pala zadesetak stupnjeva. Na Platku je pao snijeg, bilo ga jeoko 2 cm, a na Zaviæanu 5 cm. Na prijevoju BaπkeOπtarije ralice su Ëistile ceste. U Gorskom kotaru suse temperature spustile i do -5°C.

13. listopad 2009.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, olujnabura, zahlaenje, zahvatili su Dalmaciju. Na Kameπnici,Dinari i Biokovu pao je snijeg. Bura je na Makarskojrivijeri puhala brzinom od 80 do 150 km/h. U cijelojDalmaciji nastali su prekidi u cestovnom i trajekt-nom prometu. Samo u Splitu oπteÊeno je devet auto-mobila. U Splitu je bura puhala 115 km/h. U gradusu nastale πtete od slomljenih stabala, granja, reklam-nih panoa, lomila su se stakla, oπteÊeni su elektro itelefonski vodovi. Bilo je puno sruπenih stabala islomljenih grana na cestama, a posebno puno u Imotskojkrajini. Zbog odrona zemlje i kamenja neke su promet-nice morale biti zatvorene za promet. Na podruËjuZadra je zbog olujne bure za sav promet zatvorenadionica Sveti Rok-Posedarje, te dionica Maslenica-Zaton ObrovaËki. Prije zatvaranja prometnica, u blizi-ni Maslenice, bura je prevrnula na bok kamion s

prikolicom. Na viπe je mjesta nestalo struje. Zbogudara groma na Drveniku Malom se zapalila baraka.U Opuzenu i dolini Neretve nastale su velike πtete odolujnog vjetra. Lomila su se i Ëupala stabla manda-rina, kivija i bresaka, uniπteni su plastenici, bilo je ioπteÊenih kroviπta kuÊa. »ini se da je jedan pomoracsa stranog broda smrtno stradao zbog bure koja ga jebacila u more sa broda. Kod Dugog otoka potonuoje brod u vlasniπtvu starnih dræavljana koji je buraotrgnula s veza i potopila. U KorËuli se zbog nevre-mena uruπila obala, te je nekoliko brodica potonu-lo.

Uniπtena vikendica u blizini Varaædina od naleta snaænog

vjetra, 12. listopada 2009.

Olujna tramontana na KorËuli, 13. listopada 2009.

Olujni vjetar je Ëupao stabla iz korijena u Opuzenu

12. listopada 2009.

43


Olujna tramontana je na KorËuli priËinila ve-liku πtetu, potopljeno je viπe brodica, oπteÊena je mjes-timice obala, stradale su masline.

15. listopad 2009.

HladnoÊa, u Pazinu izmjereno -1°C.

Tjedan 19. do 23.10.2009.

Obilne i Ëeste oborine. Na podruËju Zadra i oko-lice mjestimice je palo i 100 litara kiπe po m2. Starigrad,Posedarje i GraËac su plivali, na Jadranskoj autoces-ti automobili su ostajali zarobljeni u vodi i bujicama.U Starigradu su poplavljene brojne kuÊe i poslovniprostori. Bujice su na ceste donijele nanose zemlje ikamenja. Na igraliπtu u Posedarju bilo je pola metravode.

23. listopad 2009.

Jaki vjetar, u Zagrebu. OπteÊeno je nekolikokrovova, lomile su se grane stabala, pa je promet namjestima bio oteæan ili prekinut. Na pedagoπkojakademiji na Savskoj cesti vjetar je polomio nosaËlimenog krova, pa su dijelovi lima pali u dvoriπte.UËionice su promokrene od kiπe koja je padala. NaTuπkancu se slomilo cijelo stablo.

24. listopad 2009.

Potres, u blizini Siska. Dogodio se u 7 sati i 2minute. Magnituda je iznosila 2.9, a intenzitet je pro-cijenjen na IV stupanj MCS ljestvice. Nema dojavao πtetama.

25. listopad 2009.

Potres, u blizini Biograda. Dogodio se u 20sati i 34 minute. Magnituda je bila 3 prema Richteru,a intenzitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice.Potres se osjetio na otocima Paπmanu i Dugom Otoku,kao i u samom Biogradu. ©tete nisu zabiljeæene.

Redovita posljedica bure kod Maslenice,

13. listopada 2009.

Documents

Bilten 10 09 - radar.dhz.hrradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2009/bilten1009.pdf · Nova hladna fronta uz stvaranje plitke ciklone, te visinska dolina, premjestile su se preko naπih pred-jela