Stupanjem na funkciju predsjednika Uprave ARZ-a, g. Miro Škrgatić preuzeo je vođenje Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine u preostalom jednogodišnjem mandatu koji ARZ ima u HUKA-i.

G. Škrgatić vrlo dobro poznaje rad Udruge koju je vodio kao predsjednik već 2009. godine, a od 2015. - 2016. godine bio je član Upravnog odbora HUKA-e, u koji se vraća 2017. godine te je na Skupštini Udruge održanoj 21. svibnja 2018. godine g. Miro Škrgatić po drugi puta imenovan pred-sjednikom. Time ponovno preuzima vođenje aktivnosti udruženja na domaćem i međunarodnom planu do rujna 2019. godine.

Tokom predsjedavanja Udrugom, g. Miro Škrgatić naglasak će staviti na postizanje pune interope-rabilnosti među svim članicama HUKA-e, dovršiti proces priprema i prihvaćanja svih potencijalnih pružatelja europske usluge elektroničke naplate cestarine EENC.

Ostvarenje ciljeva Udruge usmjeriti će na unapređenje zakonodavnog okvira za gospodarenje au-tocestama, poboljšanje sigurnosti prometa i podizanje kvalitete usluge i udobnosti za korisnike koji plaćaju cestarinu.

Potpredsjednikom Udruge imenovan je gospodin Miloš Savić, predsjednik Uprave Autoceste Za-greb-Macelj d.o.o. koja će, sukladno Statutu HUKA-e, 2019. godine preuzeti dvogodišnje predsje-danje Udrugom.

Nadzorni odbor Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. na prijedlog Vlade Republike Hrvatske u 2018. godini imenovao je novu Upravu Društva u sastavu Miro Škrgatić, predsjednik i Tomislav Tkalčić, član Uprave.

Nadzorni odbor Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. dana 27. travnja 2018. godine temeljem Zaključka Vlade Republike Hr-vatske od 14. travnja 2018. godine (Klasa: 080-02/18-01/46; Urbroj: 50301-15/07-18-02) donio je Odluku o imenova-nju gospodina Mire Škrgatića predsjednikom i gospodina Tomislava Tkalčića članom Uprave društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Predsjednik Uprave Miro Škrgatić na dužnost je stupio 1. svibnja 2018. godine, a član Uprave Tomislav Tkalčić 1. srpnja 2018. godine.

Gospodin Miro Škrgatić diplomirani je inženjer arhitekture sa bogatim radnim iskustvom u području građenja te održa-vanja i upravljanja autocestama. Karijeru je započeo 1996. godine u Gradskom poglavarstvu grada Karlovca kao Vodi-telj odsjeka obnove, a potom i Pročelnik odjela stambeno komunalnih djelatnosti i prostornog uređenja. 2002. godine zapošljava se u Karlovačkoj županiji kao Pročelnik upravnog odjela za obnovu, razvoj i komunalne poslove da bi 2005. godine preuzeo dužnost Gradonačelnika Grada Karlovca te 2007. godine dužnost Pomoćnika ministra u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. 2008. godine gospodin Miro Škrgatić imenovan je na funkciju Člana Uprave Au-toceste Rijeka-Zagreb d.d. u kojoj radi i danas. 2010. godine postaje Predsjednik Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb d.d., a od 2012. godine u Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. obavljao je savjetničke pa direktorske odnosno rukovodeće po-slove iz područja gospodarenja autocestom da bi 2016. godine preuzeo dužnost Zamjenika Ministra mora, prometa i infrastrukture. 2017. godine ponovno se vraća u Autocestu Rijeka-Zagreb d.d. za Direktora Tehničkog sektora i EU

MIRO ŠKRGATIĆ, pRedsjednIK HUKA-e

nOVA UpRAVA dRUŠTVA AUTOCesTA RIjeKA-ZAGReB d.d.

Srpanj 2018. ISSN: 1848-0675

BILTEN 33broj

2HUKA BILTen br 33

projekata, a u travnju 2018. godine ponovno je imenovan Predsjednikom Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. obzi-rom na njegovo bogato poslovno i stručno iskustvo te poznavanje najznačajnijih aspekata poslovanja i rukovođenja po-slovnim procesima Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.

Tomislav Tkalčić diplomirani je inženjer strojarstva s bogatim iskustvom rada na brojnim projektima u graditeljstvu koji su obuhvaćali stambeno-poslovne, industrijske, turističke, sportske, infrastrukturne i javne građevine, s naglaskom Zračnu luku “Franjo Tuđman”, kao i Izgradnju zamjenske građevine Hotela Park 5* u Rovinju kao strateškog investicij-skog projekta Republike Hrvatske.

Kontinuirano se usavršavao, od stručnog ispita u graditeljstvu, preko usavršavanja u području energetske učinkovito-sti (Modul 1 i 2), obuke za trenere u okviru EU projekta PROF/TRAC sve do Certificiranog voditelja projekta – IPMA stu-panj C. Kao aktivni član Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu od njenog osnivanja 1998. godine, kojoj je i predsjedao u mandatu 2007.-2009. g., obavljao je dužnosti i u tijelima Hrvatske komore inženjera strojarstva.

BORIs HUZjAn, nOVI pRedsjednIK UpRAVe HRVATsKIH AUTOCesTA d.o.o.

U prosincu 2017. godine, u sklopu projekta "Modernizacija i restrukturiranje sektora cestovne infrastrukture", tvrtka HAC-ONC pripojena je Hrvatskim autocestama d.o.o.. No-vim direktorom društva imenovan je dr.sc. Boris Huzjan, dipl.ing.građ.

Hrvatske autoceste na čelu s dr.sc. Borisom Huzjanom, dipl.ing.građ. uspješno su završile financijsko restrukturira-nje čime je postignuta financijska stabilnost društva te uštede kroz kamate.

Ove godine, u lipnju, Uprava Hrvatskih autocesta proširena je za još jednog člana. Uz predsjednika Uprave dr.sc. Bori-sa Huzjana na mjesto člana Uprave imenovan je Stjepan Baranašić, dipl.ing.građ.

Uprava društava provoditi intenzivne aktivnosti u poslov-nom restrukturiranju s ciljem povećanja efikasnost poslo-vanja uz istodobno provođenje visokih EU standarda odr-žavanja i sigurnosti.

U konkurenciji 137 zemalja, Hrvatska s prosječnom ocjenom 5,5 s Danskom, Omanom, Njemačkom, Španjolskom, Katarom, Švedskom i Luxembourgom dijeli 13. mjesto na svjetskoj ljestvici najboljih cestovnih infrastruktura.

Uz izvješće svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti za 2017. i 2018., objavljena je i rang-lista kvalitete cestovne infrastrukture u 137 zemalja. Tako najvišu prosječnu ocjenu 6,4 imaju Ujedinjeni arapski emirati, dok se iza skupine zemalja s prosječnom ocjenom u kojoj je Hrvatska, nalaze neke bitno razvijenije zemlje poput Ujedinjenog kra-ljevstva, Irske, Belgije, Italije ili Finske. Od zemalja u okruženju, Sloveni-ja se nalazi na 51. Madžarska 62, Srbija 100., a BIH na 109. mjestu. Najniže rangirana europska zemlja je Ukrajina (130. mjesto) s prosječ-nom ocjenom 2,4.

Da Hrvatska ima jednu od najkvalitetnijih mreža autocesta pokazala je i nedavno provedena studija Prometnog fakulteta u Zagrebu o sigurno-sti na autocestama. Studija je pokazala da 96 % autocesta u Hrvatskoj ima nisku i srednje nisku stopu prometnih nesreća, dok samo 4 % dionica ima srednje nisku stopu, dok srednje i visoku stopu rizika nema niti jedna dionica. Kako bi dodatno podigli razinu sigurnosti su-dionika u prometu, HAC ove godine ulaže 90 milijuna kuna u redovno održavanje dok će u izvanredno uložiti dodatnih 300 milijuna kuna.

HRVATsKA CesTOVnA InfRAsTRUKTURA MeđU nAjBOLjIMA U sVIjeTU

Vijesti iz HAC-a

3HUKA BILTen br 33

Dugoročna financijska održivost, povećanje učinkovitosti tvrtki u cestovnom sektoru te poboljšanje nadzora i planiranja, ključni su ciljevi reforme koju Vlada RH provodi uz potporu Svjetske banke.

S ciljem smanjivanja duga i povećavanja efikasnosti poslovanja javnih trgovačkih društava, Vlada Republike Hrvatske 2017. godine donoše-njem Pisma sektorske politike i Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje 2017 – 2030. pokrenula je reformu cestovnog sektora. Time je započet višegodišnji proces financijskog i operativnog restrukturira-nja cijeloga sektora, koji je krajem 2017. bio opterećen s više od pet milijarda eura duga, što je predstavljalo gotovo 13 % javnog duga RH.

U dva kruga financijskog restrukturiranja izdavanjem međunarodnih obveznica i refinanciranjem kod grupe domaćih banaka uz povoljne uv-

jete Vlada je početkom godine uspješno završila prvi i najzahtjevniji korak pri provedbi reforme. Refinanciranjem oko 60 % ukupnog duga i godišnjim uštedama, koje samo na kamatama iznose više od 50 milijuna eura, postignuta je finan-cijska održivost cestarskog duga koji će oko 2033. godine biti gotovo u cijelosti isplaćen. Istodobno, u skladu s pret-hodno iskazanom voljom velikog dijela građana, hrvatske su autoceste kao jedan od najvrjednijih infrastrukturnih resur-sa i nacionalno blago ostale u vlasništvu države i njezinih građana.

Ciljevi reformeCilj je financijskog restrukturiranja optimiziranje udjela duga koji sektor može otplaćivati iz vlastitih sredstava, progresiv-no smanjenje razine godišnje otplate duga te smanjenje mogućih utjecaja sektora na javne financije. U dijelu operativ-nog restrukturiranja povećava se efikasnost poslovanja javnih cestarskih tvrtki uz istodobnu provedbu visokih EU stan-darda održavanja i sigurnosti. Zahvaljujući provedenim mjerama već danas se bilježi povećanje prihoda za gotovo 300 milijuna kuna, odnosno 90 % više od plana, uz smanjenje broja zaposlenih za 30 % više od plana.

U praksi građani već danas mogu vidjeti rezultate ciljeva koji su definirani u Programu građenja i održavanja javnih ce-sta, vrijednom oko 17 milijarda kuna. S gotovo 12,7 milijarda kuna vrijednosti ugovorenih projekata, postignut je i zna-čajan napredak u korištenju sredstava Europske unije. U tijeku je projektiranje ili gradnja nekoliko važnih prometnih pra-vaca ili obilaznica poput Pelješkog mosta, završetka mosta Čiovo, izgradnje brojnih obilaznica ili nastavka izgradnje au-toceste A5, prometne žile kucavice istočne Hrvatske i trase budućeg koridora Vc koji sjever Europe povezuje s južnim Jadranom.

Čvor Lipovljani omogućit će bolju prometnu komunikaciju gospodarske zone s autocestom i stvoriti uvjete za razvoj poduzetništva.

Novoizgrađeni čvor Lipovljani na autocesti A3 Zagreb-Lipovac, 15. lipnja pušten je u promet. Čvor Li-povljani projektiran je u obliku desne trube s četiri kraka, ulaz/izlaz Zagreb i ulaz/izlaz Novska te naplat-nom postajom. Cijeli čvor opremljen je LED rasvjetom, čime će se značajno doprinijeti smanjenju troš-kova. Naplatna postaja Lipovljani bit će u potpunosti automatizirana, bez blagajnika, ima 3 naplatne sta-ze, koje mogu biti 2 izlaza, 2 ulaza (1 staza je reverzibilna, koristi se za ulaz ili izlaz po potrebi). Automa-ti na naplatnoj postaji Lipovljani opremljeni su za plaćanje cestarine putem gotovine, ENC-a, kreditnih kartica, invalidske SMART kartice. Vrijednost radova izgradnje čvora Lipovljani iznosi 45.4 milijuna kuna.

Položaj novog čvora Lipovljani diktirala je postojeća infrastruktura u prostoru kao što su prateći uslužni objekt Lipovljani, blizina HŽ pruge, spoj na županijsku cestu Ž3215, kao i pozicija gospodarske zone “Blatnjača” koja se nalazi između autoceste i željezničke pruge. Ovim spojem na autocestu A3, kao tranzitni pravac, otvaraju se daljnje mogućnosti razvoja gospodarske zone, a samim time stvaraju se i uvjeti za razvoj poduzetništva.

Otvorenjem čvora Lipovljani, Općina Lipovljani postaje najbliži ulaz u Park prirode Lonjsko polje te osigurava brži pristup gradovima Lipik i Pakrac. Isto tako, otvara se mogućnost izgradnje nove “spojne” ceste Lipik-Lipovljani, za koju su gra-dovi Lipik i Pakrac izradili idejno rješenje, te su daljnje projektiranje preuzele Hrvatske ceste. Spojna cesta je od izuzet-ne važnosti za gradove Lipik i Pakrac, ali i za čitavu Požeško – Slavonsku županiju jer će se njome ovaj kraj kraćim i br-žim putem povezati na autocestu.

RefORMA CesTOVnOG seKTORA RepUBLIKe HRVATsKe

nOVOIZGRAđenI ČVOR LIpOVLjAnI pUŠTen U pROMeT

4HUKA BILTen br 33

Što je ENC usluga?

ENC - elektronička naplata cestarine je usluga koja korisnicima autoceste omogućava plaćanje/naplatu cestarine na naplatnim mjestima na brži i jednostavniji način.

Korisnicima ENC usluge omogućen je popust na cestarinu. Sredstva uplaćena na ENC račun nemaju vremensko ograničenje potrošnje.

ENC usluga može se koristiti na svim naplatnim mjestima na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.o.o i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i to naplatnim stazama označenim uočljivom prometnom signalizacijom - „ENC“.

Kako nadoplatiti ENC račun?ENC račun može se nadoplatiti putem portala Web (kreditnim karticama), u prodajnim uredima (gotovinom, kreditnim i debitnim karticama), općom uplatnicom, internet bankarstvom i SMS bonovima.

Za sve informacije o stanju i nadoplati ENC računa nazovite besplatni info telefon 0800 0422 ili 0800 0111.

Više informacija o ENC usluzi potražite na www.hac.hr ili www.arz.hr .

Umor i brzina najčešći su uzroci prometnih nesreća.

Često gledajte na brzinomjer, niste niti svjesni koliko brzo vozite!

Ne vozite umorni, zaustavite se i odmorite!

Hrvatske autoceste d.o.o. Širolina 4, 10000 Zagreb

Tel: 01/46 94 444 www.hac.hr

e-mail: info@hac.hr

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.Širolina 4, 10000 Zagreb

Tel: 01/ 6515-100 www.arz.hr

e-mail: arz@arz.hr

Savjeti za sigurnu vožnju autocestom

Sretan put te ugodnu i sigurnu vožnju žele vam

Vozim odgovorno - stižem sigurno!

Besplatni info telefon

0800 0422 ili 0800 0111

Početkom 2018.godine, Hrvatske autoceste d.o.o. su ustrojile Samostalni odjel za promet. Njegov zadatak je, između ostaloga, osigurati povećanu protočnost prometa u zonama radova kroz inovativne i nove privremene regulacije prometa, osigurati poboljšanje sustava zaštitnih ograda, prometne opreme i signalizacije, kvalitetnije upravljanje prometom a sve s ciljem povećanja sigurnosti prometa autocestom.

Sukladno Zakonu o cestama i EU Direktivi 2008/96/EC, HAC je naručio izradu “Sigurnosne ocjene dionica TEM cesta s velikim brojem prometnih nesreća” i to od strane ovlaštenog revizora cestovne sigurnosti. Sukladno rezultatima Si-gurnosne ocjene krenulo se drugu fazu, odnosno u ugovaranje pregleda i analize potencijalno opasnih mjesta na mre-ži autocesta kojima upravlja HAC, a koja će imati za rezultat i prijedlog mjera sanacije ili daljnjih aktivnosti, a sve u cilju povećanja sigurnosti prometa.

Nakon izrađene analize hvatljivosti površine kolnika na području autocesta u nadležnosti HAC-a, pokrenut je projekt izvođenja radova povećanja hvatljivosti površine kolnika, kojim će se ostaviti odgovarajući koeficijent trenja te time i očuvati stupanj sigurnosti prometa za sve kategorije vozila, posebice za osobna vozila i motocikliste.

Izgradnjom autocesta došlo je do pojave ulazaka vozila u suprotan smjer, a samim time i ugrožavanje sigurnost prome-tovanja na koji utječu faktori vezani uz vozače. Unatoč postavljanju prometne ploče “Stop, krivi smjer”, izvođenju zvuč-ne horizontalne prometne signalizacije i drugih mjera, i dalje se pojavljuje ulazak vozila u suprotan smjer, a to predstav-lja ozbiljnu opasnost za sigurnost svih korisnika. S ciljem povećanja i poduzimanja dodatnih mjera pokrenut je projekt izrade Analize mogućnosti sprečavanja ulazaka vozila u suprotan smjer i nadogradnje postojećih sustava koji će rezul-tirati bržim informiranjem i postupanjem u tim slučajevima. Po izradi Analize i dobivenim prijedlozima/preporukama za unapređenje sustava, HAC će u drugoj fazi pokrenuti radnje i aktivnosti sukladno Analizi i dobivenim prijedlozima/pre-porukama.

Ujedno, a u cilju još kvalitetnijeg obavještavanja javnosti o stanju u prometu, HAC je započeo s nadogradnjom postoje-će Aplikacije o obavještavanju o stanju u prometu. U prvoj fazi se vodilo računa o poboljšanju čitljivosti informacija, se-lekciji potrebnih informacija te njihovoj distribuciji. U drugoj fazi nadogradnje se bavimo distribuiranjem svih informacija (meteorološki uvjeti, radovi na autocesti te izvanredni događaji) kroz interaktivnu kartu, kako bi našim korisnicima kroz vi-zualni prikaz još kvalitetnije pružili uslugu obavještavanja o stanju u prometu u realnom vremenu. Ujedno, a kako se na-lazimo u digitalnom dobu, nameće se potreba komunikacije s korisnicima i kroz digitalne medije, pa se s toga u nared-nom periodu planira izrada Aplikacije o obavještavanju o stanju u prometu na dionicama autocesta, koja će zasigurno pridonijeti još kvalitetnijem informiranju korisnika, njihovom boljem planiranju putovanja sukladno stanju u prometu, kao i pomoći korisnicima u vidu vođenja prometa u slučaju izvanrednih događaja i potrebi korištenja obilaznih pravaca.

Na autocestama svake godine bilježi se porast prometa, a naročito tijekom ljetnih mjeseci. Samo prošle godine Hr-vatsku je posjetilo 18,5 milijuna stranih gostiju, a 85 % do-lazaka turista ostvareno je cestovnim prijevoznim sred-stvima. Stoga Hrvatske autoceste kao jedan od najvećih upravitelja mreže autocesta kroz sustavnu i kontinuiranu komunikaciju provode mjere osvješćivanja korisnika o si-gurnosti prometa s krajnjim ciljem smanjenja broja pro-metnih nesreća na autocestama. Korisnicima se kroz let-ke, priopćenja, medijske istupe te putem web stranice kroz ključnu poruku “VOZIM ODGOVORNO - STIŽEM SI-GURNO” ističe se važnost odgovornog ponašanja u vo-žnji autocestom.

Ove godine HAC će korisnicima uz račun dijeliti letke “Vo-zim odgovorno-stižem sigurno!” na hrvatskom, engle-skom i njemačkom jeziku. Korisnici u letku mogu pročita-ti korisne savjete o sigurnoj vožnji autocestom te pronaći osnovne informacije o ENC-u.

pOBOLjŠAnje KVALITeTe sIGURnOsTI U UpRAVLjAnjU pROMeTOM

pROMOCIjA sIGURne VOžnje nA AUTOCesTAMA VOZIM OdGOVORnO - sTIžeM sIGURnO!

5HUKA BILTen br 33

CestarinaCestarina se naplaćuje po prijeđenoj dionici prema pripadajućoj skupini vozila. Cestarina se plaća na naplatnim postajama i može se platiti gotovinom, karticama American Express, Diners, Master Card, Visa, Maestro ili korištenjem ENC uređaja.

Nerezidenti cestarinu mogu platiti i u eurima, prema važećoj tečajnoj listi Zagrebačke banke na dan plaćanja cestarine.

Od 16. lipnja do 14. rujna primjenjuju se sezonske cijene cestarine za I.A, I. i II. skupinu vozila. U sezonskom razdoblju jedinična cijena cestarine veća je za 10% .

Usporedba vansezonske i sezonske cijene cestarine za I. i II. skupinu vozila na najčešće korištenim dionicama

DionicaI skupina II skupina

Vansezonske cijene (kn)

Sezonske cijene (kn)

Vansezonske cijene (kn)

Sezonske cijene (kn)

A1 Zagreb-Dugopolje (Split) 181 200 284 312

A1-A6 Zagreb-Rijeka (Grobnik) 70 77 127 139

A4 Zagreb-Goričan 44 47 65 72

A3 Zagreb-Lipovac 128 141 193 212

Bregana 7 7 9 10

Krčki most 35 39 46 51

*1 EUR= cca 7,4 HRK

Dobrodošliu Hrvatsku!

Cjelokupni cjenik cestarine možete vidjeti na sljedećem linku.

http://hac.hr/hr/cestarina/cjenik

Više o ENC usluzi na sljedećem linku.

http://hac.hr/hr/cestarina/elektronicka-naplata-cestarine-enc

Upite i reklamacije o naplati cestarine možete uputiti na

e-mail: info-naplata@hac.hr Skupine vozila

Sretan put te ugodnu i sigurnu vožnju žele Vam Hrvatske autoceste

Hrvatske autoceste su u cilju što bolje informiranosti te lakšeg plani-ranja putovanja, kako domaćih tako i inozemnih turista, ove godine pri-premile letak o cestarini na nekoliko jezika kao i planer putovanja kroz dane tijekom tri ljetna mjeseca. Le-tak o cestarini preveden je na osam jezika i dostavljen uredima Hrvatske turističke zajednice te autoklubovi-ma u Europi.

I ove sezone Hrvatske autoceste d.o.o. i ostala društva za autoceste omogućavaju uslugu podjele letaka na naplatnim kućicama, gdje oglašivači putem direktnog mar-ketinga obavještavaju turiste i druge ciljane skupine o svojim uslugama. Najveći inte-res vlada za autocestu A1, posebice za naplatne postaje koje vode do velikih grado-va na obali, ali i za naplatne kućice čeonih naplatnih postaja koje vode u Zagreb. U satima visokog opterećenja prometa broj prolazaka automobila kroz naplatne staze doseže brojku od preko stotinu automobila u satu, stoga se ova metoda direktnog marketinga pokazala iznimno korisnom za oglašivače. Podjela letaka korisna je jer se dopire direktno do potrošača, mjer ljivost kampanje se lako kontrolira i ne iziskuje ve-liki bud žet.

InfORMIRAnje TURIsTA

OGLAŠAVAnje nA AUTOCesTAMA

Vijesti iz ARZ-a

Vlada RH je u okviru restrukturiranja cestovne mreže u prosincu 1997. godine donijela Odluku o osnivanju dioničkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb, društva za građenje i gospodarenje autocestom. Društvu je dodijeljena koncesija na 28 godina s ciljem zatvaranja financijske konstrukcije, građenja, gospodarenja i održavanja autoceste Rijeka-Zagreb te njezinih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu.

Gospodarska svrha Društva je zatvaranje financijske konstrukcije, građenje, gospodarenje i održavanje autoceste Rijeka-Zagreb te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu u sklopu ostva-rivanja prava iz koncesije koje se Društvu dodjeljuje na temelju odluke Vlade RH.

Društvo je počelo gospodariti autocestom dana 1. travnja 1998. godine te se taj datum smatra danom početka koncesije. U kolovozu 2007. godine, Vlada RH donijela je odluku kojom je prošireno koncesij-sko područje Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. na način da autocestu Rijeka-Zagreb predstavlja odsječak autoceste Rijeka-Zagreb – od čvora Orehovica do čvora Lučko uključujući pristupne ceste od Lišnice

20. OBLjeTnICA AUTOCesTe RIjeKA-ZAGReB d.d.

6HUKA BILTen br 33

do čvora Novigrad i od Netretića do čvora Novigrad, od čvora Orehovica do gra-ničnog prijelaza Rupa i od čvora Orehovica do čvora Križišće uključujući pristupnu cestu od čvora Draga do Grada Rijeke te pristupnu cestu od čvora Križišće do Krčkog mosta i Krčki most. Istodobno je i koncesijsko razdoblje određeno u tra-janju od 32 godine i 11 mjeseci, odnosno do 28. veljače 2031. godine.

Autocesta Rijeka-Zagreb dio je cestovnog pravca Budimpešta-Varaždin-Za-greb-Rijeka označenog kao europski pravac E-65 koji povezuje zemlje srednje Europe s lukom Rijeka, a preko nje i sa zemljama Mediterana i Bliskog istoka, a koji je uvršten u projekt transeuropske autoceste (TEM) sjever-jug.

Osim europskog značaja, ova prometnica ima osobitu važnost u auto-cestovnoj mreži Republike Hrvatske gdje je kategorizirana dijelom kao autocesta A1 (Za-greb-Bosiljevo II-Split), a dijelom kao autocesta A6 (Bosiljevo II-Rijeka) pa pred-stavlja ključni spoj kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske.Stoga je autoce-sta Rijeka-Zagreb okosnica hrvatske cestovne mreže jer integrira hrvatski pro-stor i povezuje ga s europskim prometnim koridorima.

Autocesta Rijeka-Zagreb počela se graditi prije skoro 50 godina. Prva dionica od Rijeke do Kikovice u dužini od 10,5 kilometara puštena je u promet 1971. Dovršetkom izgradnje II B faze (dogradnja južnog kolnika - 44 km) u listopadu 2008. godine autocesta Rijeka-Zagreb izgrađena je u punom profilu. Veliki inve-sticijski ciklus izgradnje za Društvo završio je nakon izgradnje obilaznice grada Rijeke (8,8 km) 2009. godine. Duljina koncesijskog područje iznosi 187,03 km, obuhvaća puni profil autoceste, od čvora Lučko do čvora Bosiljevo 2 (A1), au-tocestu od čvora Bosiljevo 2 do čvora Orehovica (A6), most Krk s pristupnim cestama, autocestu Rupa – Rijeka (A7) te čvor Novigrad sa pristupnim cestama.

U narednom razdoblju investicijska aktivnost Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. usmjerena je na podizanje kvalitete uslužnosti, a obuhvaća ulaganja u investicije s ciljem dugotrajnijeg uređenja i poboljšanja pojedinih dijelova ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste te cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. Gospodare-nje izgrađenim dionicama, odvija se uz primjenu najviših standarda sigurnosti i zaštite okoliša uz minimalno ometa-nje odvijanja prometa, te uz maksimalnu sigurnost korisnika u prometu i visoke razine usluge korištenja autoceste.

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. u svoje poslovanje uvela je e-Račun te omogućila primanje i dostavljanje elektroničkih računa za isporučene robe i usluge. Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. zaprima elektroničke račune putem servisa Moj-eRačun koji osigurava sigurno, cjelovito i provjereno rješenje razmjene e-Računa i ostalih e-Dokumenata.

Ovom inicijativom pridružili smo se primjeni zakonski usklađene, efikasne, racionalne i sigurne razmjene računa i osim što racionaliziramo naše poslovanje, isto usklađujemo s EU direktivama.

U Republici Hrvatskoj sve više pravnih osoba razmjenjuje račune elektroničkim putem na koji način ostvaruju bržu naplatu potraživanja i uštede u poslovanju. Razmjena računa elektroničkim putem omogućuje brže, sigurnije, jed-nostavnije i jeftinije slanje, zaprimanje i čuvanje računa te njihovo prosljeđivanje na plaćanje. Mogućnost izdavanja i slanja računa u elektroničkom obliku propisana je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnikom o pore-zu na dodanu vrijednost.

Od studenog 2018. godine e-Račun postaje obvezom u postupcima javne nabave sukladno Direktivi o elektronič-kom izdavanju računa u javnoj nabavi (2014/55/EU) Europskog parlamenta i vijeća. Svi gospodarski subjekti u ovom segmentu poslovanja bit će u obvezi koristiti neki od sustava koji omogućuje zaprimanje i slanje računa u elektronskom obliku odnosno automatsku i elektroničku obradu računa.

Stoga pozivamo sve naše poslovne partnere da nam se pridruže u razmjeni računa elektroničkim putem i digitali-ziraju svoje poslovanje. Za fizičke osobe omogućena je dostava računa putem e-mail-a.

AUTOCesTA RIjeKA-ZAGReB d.d. UVeLA e-RAČUn

7HUKA BILTen br 33

”Život s medvjedima” međunarodna je putujuća izložba za koju su izabrane najbolje fotografije nastale međunarodnim natječajem Finding Bearings tijekom proljeća prošle godine u okviru LIFE DINALP BEAR projekta.

Međunarodni foto natječaj “FINDING BEARINGS”, posvećen očuvanju smeđeg medvjeda i suživotu medvjeda i čovjeka održan je tijekom ožujka i travnja 2017. godine. Autor pobjed-ničke fotografije Scarface (Ožiljak), je poljski fotograf Lukasz Fijalkowski.

Na foto natječaju sudjelovala su 34 autora iz Slovenije, Hrvat-ske, Austrije, Italije, Poljske i Rumunjske sa 86 fotografija. Au-tori su predstavili svoju viziju suživota sa najvećom europskom zvijeri. Međunarodni stručni žiri je odabrao najbolje fotografije za postav putujuće izložbe fotografija “Život sa medvjedima”.

Svi odabrani autori primili su jakne i kape Life Dinalp Bear pro-jekta. Dobitnici natječaja bili su nagrađeni paketima “medvje-du prijateljskih” proizvoda, a dobitnik prve nagrade će sudje-lovati u ekskurziji “Otkrijte Dinaride” u rujnu ove godine.

Prva izložba postavljena je na Veterinarskom fakultetu u Za-grebu od 5.siječnja 2018. godine, a svečano otvorenje je bilo održano u sklopu promocije doktora veterinarske medicine 2. veljače 2018. godine.

Druga postava međunarodne putujuće izložbe bila je otvorena od 2. do 30. svibnja 2018. godine u Hotelu “Jezero” u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Od 30. svibnja 2018. godine ova postava izložbe nalazi se u Krasnu u Centru za posjetitelje “Kuća Velebita” Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

U petak 6. srpnja 2018. u Zoološkom vrtu grada Zagreba otvorena je treća postava izložbe. Izložba će do kraja godi-ne putovati po Hrvatskoj, nakon čega odlazi u Austriju i Sloveniju. Za trenutnu lokaciju izložbe provjerite web stranicu LIFE DINALP BEAR projekta.

IZLOžBA fOTOGRAfIjA “žIVOT s MedVjedIMA” sTIGLA U ZAGReB

Kraj prošle godine obilježilo je uručenje BINA-ISTRI certifikata ISO 39001 od strane Auditorske kuće Det Norske Veritas.

Riječ je o certifikatu za sigurnost cestovnog prometa koji se dodjeljuje prema me-đunarodnoj normi “Road Traffic Safety Menagement System”. Certifikat ISO 39001 rezerviran za vodeće tvrtke u sektoru prometa, a prvi je put dodijeljen na području regije Adria, a time i u Hrvatskoj.

U 2017. godini na Istarskom ipsilonu prometovalo je 27 milijuna putnika. Čak 95% turista putuje Ipsilonom za svoj dolazak u Istru a njime svakodnevno tranzitira ve-ćina tereta i robe. Ove brojke dovoljno govore o potrebi pružanja što sigurnijih uvje-ta prometovanja. Zbog toga se BINA-ISTRA opredijelila za ovaj certifikacijski po-stupak sustava sigurnog upravljanja prometom. Prvi se rezultati već vide, 2018. je četvrta godina bez ijedne poginule osobe na dionicama Istarskog ipsilona u pu-nom profilu.

pRVI IsO 39001 CeRTIfIKAT U HRVATsKOj

Vijesti iz BINA-ISTRE

8HUKA BILTen br 33

BInA-IsTRA pOKRenULA nATjeČAj ZA InOVACIje nA 7 fAKULTeTA

RAdOVI nA 90 MeTARA VIsIne

U suradnji sa akademskom zajednicom BINA-ISTRA je pokrenula projekt studentskih inovacija pod nazivom “MIND (Y)OUR OWN BUSINESS” na ukupno sedam fakulteta u Rijeci, Zagrebu i Puli. Cilj projekta je približiti stu-dentima poslovno okruženje i omogućiti da svoje ideje i znanja stečena tije-kom studiranja primjene u praksi, na stvarnim projektima. Najinovativnije i najprimjenjivije ideje biti će nagrađene, a posebnost ovog projekta odlikuje se u dodatnoj mogućnosti odobravanja proračuna za implementaciju naj-boljih studentskih ideja uz naknadu studentima za sudjelovanje u imple-mentaciji. Prva faza natječaja je završila a sudeći prema 50-ak prijavljenih ideja i 120 uključenih studenata, projekt se pokazao vrlo uspješnim.

Krajem prošle godine započeli su radovi na sanaciji pokosa vijadukta Vela Draga. Radovi su trajali do ovog proljeća a odvijali su se uz posebne uvijete koji su omogućili da za vrije-me radova promet kroz tunel ne stane. 30-ak profesionalnih penjača radilo je u iznimno zahtjevnim uvjetima, na stijenama koje dosežu 90 metara visine. Za realizaciju ovog pro-jekta korištene su najmodernije tehnologije te je u konačnici izbušeno i ugrađeno 360 si-dra koji su poslužili za postavljanje 210 metara zaštitne mreže koja štiti prometnicu od pada odlomljenih stijena i kamena.

Konferencija Road User Charging održana je 7. i 8. ožujka 2018. godine u Bruxellesu. ASECAP je predsjedavao konferencijom na kojoj je sudjelovalo preko 200 sudionika uključujući Europski parlament i Europsku komisiju, državna tijela i druge dionike. Tijekom cijelog dana društava za autoceste prenosila su autocestovnoj industriji i glavnim donositeljima odluka poruku o budućnosti naplate.

Glavne poruke skupa:

• naplata je temeljni instrument primjene načela “korisnik plaća” i “zagađivač plaća”

• naplata prema prijeđenoj udaljenosti je najrealniji i najprimjereniji način primjene gornjih načela

• Eurovinjeta je instrument naplate prema prijeđenoj udaljenosti koji omogućuje da zemlje koje to žele preusmje-re i naplaćuju cestarinu određenim kategorijama vozila na određenim dijelovima svoje cestovne mreže

• internalizacija vanjskih troškova pridonijeti će smanjenju emisije CO2;

• donositelji odluka morati će razlikovati dio cestarine koja pokriva prave infrastrukturne troškove od dijela cesta-rine koja pokriva vanjske troškove.

• svima će biti važno da se uvede jednostavni sustav izvještavanja s informacijama o korištenju prihoda od naplate u svakoj državi

KOnfeRenCIjA O nApLATI CesTARIne

Vijesti iz HUKA-e

9HUKA BILTen br 33

• “zaštita osobnih podataka” prepoznata je kao pitanje budućnosti koje će EU morati “razumijeti” s obzirom da će nakon stupanja na snagu Direktive o GDPR-u realna stvarnost morati biti dublje analizirana.

• predstavnici EK uputili su poruku da zakonodavni okvir Direktive o EENC-u i Direktive o eurovinjeti neće biti spremne niti usvojene prije kraja 2019. godine.

Budućnost mobilnosti neće biti (kao u prošlosti) analitičke teorije istraživača nego konkretne odluke provoditelja, koje će u testnom razdoblju dobiti potporu EU fon-dova.

Što donose izmjene i dopune dviju Direktiva o naplati cestarinePrijedlog izmjena i dopuna Direktive o eurovinjeti želi po prvi puta proširiti primje-nu eurovinjete i na osobna vozila te autobuse prema sličnim načelima kao za ka-mione. Vinjete kao vremenski ograničene naknade za korištenje autocesta treba-le bi postupno biti zamijenjene novim načinom naplate prema prijeđenoj udaljeno-sti i variranju sukladno ispuštanju štetnih plinova. Vinjete za teška vozila i autobu-se trebala bi nestati do 2023. godine, a za osobna vozila do 2027.

Za kamione će se moći primjenjivat CO2 taksa umjesto EURO takse. Pojednosta-viti će se pravila naplate eksternih troškova (za zagađenje i buku). Za laka vozila varijacija cijene će se temeljiti na stvarnoj emisiji štetnih plinova, a cestarina će se moći smanjiti za 75% za vozila koja uopće ne ispuštaju štetne plinove. Upravitelji će imati obavezu reinvestirati u promet prihode od naknade za zagušenja i razlike u cijeni (poskupljenja). Također će morati redovito izvještavati o namjeni prihoda od cestarine, stanju održavanja i zagušenosti određene infrastrukture. Glavne ko-risti koje EK očekuje od ovakvog zakonodavnog okvira su smanjenje zagušenja, povećanje prihoda, veća ulaganja u cestovnu infrastrukturu, smanjenje CO2. Naj-važnije koristi bile bi smanjenje troškova zbog zagušenja i pravedniji tretman po-vremenih korisnika (upola smanjiti cijene kratkotrajnih vinjeta).

Paralelno se vrše izmjene dvaju zakonskih dokumenata: “Direktive o EENC-u i in-teroperabilnosti” te definiranje e-tehnologija naplate i “Odluke o EENC-u” koja će definirati prekograničnu kontrolu naplate cestarine i regulirati tržište pružanja us-luge EENC.

Uspostavljen je mehanizam naplate cestarine stranim prekršitelji-maKontrola naplate cestarine predviđa uspostavu automatskog mehanizma razmje-ne podataka među članicama o identitetu vlasnika ili korisnika vozila za kojeg se sumnja da nije podmirio cestarinu što će članicama omogućiti da utjeruju dug ne-rezidentnih korisnika. Kako bi se smanjili administrativni troškovi primjenjivati će se isti mehanizam kao i za prometne prekršaje.

Primjena zakona proširena je i na video naplatu. Korisnici će imati samo jednog sugovornika (pružatelja usluge EENC) za plaćanje elektroničke naplate, bez obzi-ra na tehnologiju koja se primjenjuje. To je korak prema uspostavi mobilnosti kao usluge (MaaS). EENC bi trebao omogućiti da osobna vozila do 2027.g. plaćaju cestarinu putem jednostavnih i jeftinih ENC uređaja. Popis tehnologije premješten je u Dodatke Direktivi kako bi ih Komisija mogla mijenjati i dopunjavati ovisno o tehnološkim novostima.

Potrebno je pojasniti prava pružatelja usluge EENC pri čemu oni imaju pravo na naknadu, pravo na ulazak na područ-je ENC naplate od samog početka, pravo na ne diskriminirajuće postupanje. Potrebno je pojasniti pripadajuće obave-ze subjekata za naplatu. Također, navedeni su i utvrđeni standardi za sučelja koja će koristiti EENC pružatelji usluge EENC i subjekti za naplatu.

Glavne koristi očekuju se od ušteda koje će imati korisnici (poglavito teška vozila) zbog smanjenja troškova usklađenja, dok će za subjekte za naplatu to značiti niži trošak nabave ENC uređaja koje će pribavljati samo za nacionalne korisni-ke. Uspostaviti će se bolja kontrola naplaćivanja stranim neplatišama cestarine čime se naplatiti ukupno 150 mil EUR cestarine godišnje. Glavni troškovi odnose se na subjekte za naplatu koji će morati nadograditi sučelja sukladno ujed-načenim standardima.

10HUKA BILTen br 33

46. godišnji kongres autocesta pod nazivom ASECAP-ovi dani studija i informacija održan je u Ljubljani od 6. do 9. lipnja ove godine. Domaćin konferencije bilo je slovensko društvo za autoceste DARS. U fokusu rasprave bio je novi paket zakona vezanih uz cestovni promet te ulogu infrastrukturnih ulaganja u cestovnoj mobilnosti.

Kao dio zakonodavnog paketa u fokusu rasprave bili su prijedlozi dvaju dokumenata i to:

• prijedlog Direktive o interoperabilnosti elektroničkih sustava naplate cestarine i omogućavanja prekogranične razmjene informacija o neplaćanju cestarine u Europskoj uniji (tzv. “EENC” Direktiva)

• prijedlog izmjena i dopuna Direktive 1999/62/EZ o naplaćivanju naknade za teška vozila za korištenje određene cestovne infrastrukture (tzv. Direktiva o “eurovinjeti”).

Prvog dana održane su političke sjednice koje su razmotrile financijske izazove i investicijske rizike u kontekstu cestov-nog prometa koji se snažno mijenja.

ASECAP je istaknuo da će tijekom 2018.g. pripremiti dokument sa stajalištima autocestovnog sektora o novom prijed-logu dviju navedenih Direktiva (Position Paper). Cilj Direktiva bio je postizanje interoperabilnosti do 2012. godine no taj cilj nije ostvaren već je došlo do regionalnog povezivanja prometno logičnih i međuovisnih ENC sustava što je dovelo do REETS-a (regionalna usluga europske elektroničke naplate cestarine).

Također, ASCAP će sačiniti Izvještaj o sektoru autocesta s naplatom cestarine koji predstavlja 50.000 km autocesta u kojem je zaposleno 50.000 ljudi, a koji ostvaruje prihode od 7 bilijardi EUR.

Vizija “nula”U svibnju 2018. godine usvojen je 3. paket legislative o mobilnosti Safety Vision by 2050 tj. Vizija sigurnosti prometa do 2050. godine. Definirane politike sigurnosti prometa stavljaju pred upravitelje autocesta veliki cilj da se do 2030.g. broj poginulih smanji za 50%, a do 2050. svede na nulu (Vision Zero). Izvještavanje o poginulima i ozlijeđenima mora biti de-taljno elaborirano do 2019. godine.

Velika pažnja data je klimatskim promjenama i upravo su ublažavanje posljedica zagađenja i smanjenje emisije CO2 prioritetna pitanja u novim paketima legislative. Pariški sporazum predviđa smanjenje emisije plinova za 40% do 2030. godine.

Novi sustav naplate u SlovenijiDARS je prezentirao novi sustav elektroničke naplate cestarine za kamione preko 3,5t DarsGo koji je uveden preko noći, 1. travnja ove godine. Radi se o free-flow sustavu slobodnog tijeka bez naplatnih rampi. Kupnja ENC uređaja je obavezna i nema ručne naplate za kamione. Model je pretplatni uz prethodnu uplatu sredsta-va na korisnički račun. DARS još nije uklonio naplatne kućice jer je taj postupak fi-nancijski zahtjevan i odvijati će se u fazama te će tijekom 2018. biti uklonjeno 18, a u 2019. godini 16 naplatnih postaja. DARS se također priprema za interoperabil-nost i regionalno povezivanje ENC sustava s Austrijom i ostalim zemljama. U trav-nju 2018. raspisan je poziv za iskaz interesa Pružateljima usluge EENC, a DARS je postao ograničeni partner konzorcija koji se zove EasyGO. Sastanak EETS@DarsGo održan je u Ljubljani u svibnju, a rok za podnošenje iskaza interesa je sr-panj ove godine. Također, najavljen je dovršetak i otvaranje dionice Draženci-Gruš-kovje (GP Macelj) u listopadu 2018. godine. Slovenija je u travnju imala 145.000 korisnika ENC sustava. Srbija je istaknula da ima 235.000 korisnika, a za Češku je ovo bila rekordna godina sa 600.000 korisnika ENC uređaja.

Era nove mobilnostiDelegat iz konzultantske tvrtke In Vision istaknuo je da će se kroz 15 godina uprav-ljanje autocestama radikalno izmijeniti. Izazovi će biti kako osigurati mobilnost koja je: čista, sigurna, povezana tj. multimodalna, automatizirana i ujednačena. U auto-mobilima će biti više ugrađenog softwarea i biti će zahtjevno osigurati brzu i točnu komunikaciju među sustavima.

ULOGA INFRASTRUKTURNIH INVESTICIJA U NOVOM PAKETU EUROPSKE CESTOVNE MOBILNOSTI

AseCAp-OVI dAnI sTUdIjA I InfORMACIjA 2018, LjUBLjAnA

11HUKA BILTen br 33

Predsjednik francuskog udruženja autocesta ASFA ukazao je na primarne probleme visoko razvijenih zemalja gdje je promet zagušen, autoceste preopterećene, gradske autoceste ne mogu se više proširivati i prometovanje na njima tra-ži sve inovativnija rješenja. Potrebno je za javni prijevoz izgraditi pristupe na autoceste, rezervirati trakove za vozila s ve-ćim brojem putnika, zaustavne trakove pretvoriti u ekspresne linije za autobuse, izgraditi stajališta za autobuse na au-tocestama, osigurati prihvat i transfer putnika s autoceste na parkirališta i nastavak putovanja prema gradu bilo metro-om ili autobusom. Takvih primjera već ima u Madridu.

Izmjene i dopune Direktive o eurovinjetiPredstavnik Europske komisije Jan Szulczyk koji je sudjelovao u izradi izmjena Direktive o eurovinjeti napomenuo je da EK još uvijek razmatra primjenu Direktive i na osobna vozila. Pitanje je na koja vo-zila i na kojim vrstama cesta bi se primjenjivala. Izmjene Direktive omogućuju povećanje cestarine u vrijeme vršnih perioda i smanje-nje u vrijeme manjeg prometa. Naknada za zagušenje mogla bi se naplaćivati samo kroz trošak zagušenja i to do ograničenog izno-sa.

Predsjednica udruge pružatelja usluge EENC Eva Tzoneva naglasi-la je da se moramo staviti u poziciju korisnika. Nove Direktive dono-se nove obaveze za zemlje članice. Smatra da EENC pružatelji usluga moraju dobiti naknadu za svoju uslugu te da se lokalni po-pusti moraju dati i EENC pružateljima. Postavlja se pitanja mogu li EENC pružatelji usluge pokrivati i nacionalnu interoperabilnost. Smatra da je nužno do 2027. g. uspostaviti jedan kontakt centar u

EU za sva pitanja u vezi EENC-a. Pita se koji bi bio rok za uvođenje naplate prema prijeđenoj udaljenosti i za osobna vozila. Putem koje tehnologije? Da li DSRC? Naime, satelitska tehnologija bila bi vrlo skupa. U free-flowu potrebno je očitavati tablice te će ANPR (Automatic Number Plate Recognition) također biti prihvaćen kao tehnologija, ali postavlja se pitanje kako očitavati različite tablice u 27 zemalja te vjeruje da će biti potrebna standardizacija tablica što razmatra i Vijeće EU.

Što je MaaS?

Martin Bohm iz austrijskog AUSTRIATECH-a, i vodi-telj projekta CROADS govorio je o pojmu koji se sve više spominje, a to je MaaS (Mobility As A Service) mobilnost kao usluga. Istaknuo je nužnost suradnje i integracije kako bi se korisniku pružio paket usluga s pristupom svim vidovima prometa. Kada se govori o MaaS-u treba korisnika staviti u središte usluge, a ne promet i vozila.

Prilikom planiranja rute u fokusu je korisnik koji treba informaciju kako doći od točke A do točke B i koja prijevozna sred-stva su mu na raspolaganju. Korisnik mora dobiti pregled autocesta, parkirališta, trajekata, sredstava javnog prijevoza, benzinskih pumpi, mogućnosti korištenja vozila za najam po minuti, mogućnost skupne vožnje tj. dijeljenja vožnje s dru-gim osobama, najam bicikala te dijeljenje taksi usluge s drugim osobama. Mobilnost će se promijeniti i ulazimo u eru u kojoj nove generacije možda neće željeti imati vlastiti automobil o kojem je potrebno brinuti, kojeg nemaju gdje parki-rati, već automobil koji koristite po potrebi. Potrebno je osmisliti usluge koje donose dodanu vrijednost i omogućuju ko-risniku uvid u najbolji način putovanja.

Dvije tehničke sjednice i jedna sjednica o marketingu obilježile su drugi dan kongresa. Tom prigodom Bina Istra je odr-žala zapaženu prezentaciju u sklopu tehničke sjednice pod nazivom Najnovije inovativne primjene ITS-a. Prezentaciju pod naslovom Dronovi kao dodatna mjera sigurnosti prometa na Istarskom ipsilonu održao je Christian Santaleza, di-rektor Bina Istra upravljanje i održavanje d.o.o.

Na završnoj sjednici sa sudionicima iz EU I SAD-a, a pod okriljem IBTTA, održali su raspravu o mogućnostima razvoja prometne sinergije u Europi, Americi i drugim kontinentima koordinacijom svojih političkih, ekonomskih i tehničkih ala-ta. Predsjednik grčkog udruženja autocesta Bill Halkias najavio je sljedeći godišnji kongres ASECAP-a koji će se odr-žati u svibnju 2019. godine u mjestu Costa Navarino u okolici Kalamate.

Održane prezentacije dostupne su na: www.asecapdays.com/proceedings.html

12HUKA BILTen br 33

ASECAP objavio Nacionalna izvješća zemalja članica te Ključne brojke i Statistički bilten za 2017. godinu

Svake godine prigodom odr-žavanja godišnjeg kongresa europskih autocesta, europ-sko udruženje ASECAP objavljuje nekoliko publikacije s mnoštvom podataka veza-nim uz društva koja gospo-dare autocestama u Europi.

Tako su na web stranicama ASECAP-a pod rubrikom Pu-blications/National Reports dostupna Nacionalna izvje-šća zemalja članica ASE-CAP-a za 2017. g.

Na stranicama se može pro-naći i publikacija Statistical Bulletin 2017 te kratko izda-nje Key Figures 2017.

http://www.asecap.com/member-s-national-reports.html http://www.asecap.com/?Itemid=191

Ključne brojke 2017.

HUKA je u svibnju objavila kratko izdanje s ključnim informaci-jama i podacima o poslovanju društava za gospodarenje au-tocestama u Hrvatskoj, pod nazivom Ključne brojke 2017.,

koje je dostupno na web stranicama Udruge www.huka.hr/publikacije. Poda-ci prikazuju razvoj mreže, kretanje priho-da od naplate cestarine, investicije, ra-zvoj prometa, pokazatelje sigurnosti i broj zaposlenih u sektoru gospodarenja autocestama.

Nacionalno izvješće 2017.

Novo izdanje Nacionalnog izvješća HU-KA-e za 2017. godinu. objavljeno je u svibnju i donosi godišnji pregled podataka o izgradnji autocesta, puštanju u promet novih dionica, statističke podatke o prihodima, prometu i pro-metnih nezgodama svih društava za autoceste te kratkoročne i dugoročne planove društava koje gospodare autocestama.

Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2018. godine iznosila je 1.313,8 km.

Društva za autoceste ostva-rila su u 2017.g. ukupno 2.876,6 milijardi kuna priho-da (bez PDV-a), a u društvi-ma upravitelja i operatera autocesta zaposleno je sve-ukupno 3.365 osoba.

www.huka.hr/publikacije

Siège de l’Association I Registered Office3, rue Edmond Valentin - 75007 Paris

Bureaux I Headquarters15, rue Guimard - 1040 Bruxelles

Tél. +32 2 289 26 20 - Fax + 32 2 514 66 28e-mail secretariat@asecap.com

www.asecap.com

Chiffres ClésKey Figures

2017

Russian Federation

Poland

Norway

Denmark

United Kingdom

France

The Netherlands

Germany

Czech Republic Slovak Republic

Austria

SloveniaCroatia

Serbia

Greece

Italy

Spain

Andorra

Portugal

Morocco

Hungary

Ireland

AT

LA

NT

IC

O

CE

AN

N O R T HS E A

A R C T I C O C E A N

B A R E N T S S E A

B A LT I CS E A

B L A C K S E A

M E D I T E R R A N E A N S E A

W H I TE

SE

A

2943,3 km3404,01 km

4,2 km

9137,2 km

1447,3 km

1.842,8 km

15276 km

42 km

350 km

911 km

526,2 km

1772 km

34 km

1191 km

610,2 km

1313,8 km

610,4 km

6003,4 km

737 km

24 km

2199 km

Irish Tolling Industry Association

POZITIV

NEGATIV

varnostni prostor logotipa

2

5

minimalna površina podlage logotipa

2

5

468 km

Des

ign

by in

extr

emis

.be

- Ph

oto:

foto

lia.c

om

ASECAP Total Network :

50846,81 km

ASECAP Full Member

ASECAP Associate Member

ISSN: 1848-0233

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE

O AUTOCESTAMA

NACIONALNO IZVJEŠĆE

2017

KEY FIGURES

KLJUČNE BROJKE

2016

ISSN: 1848-0993

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE

KEY FIGURES

KLJUČNE BROJKE

2017

Suradnja austrijskog društva za autoceste ASFINAG i HUKA-e je vrlo dobra i prijateljska, a temelji se na dugogodišnjoj suradnji i uzajamnim posjetima dvaju subjekata.

U lipnju ove godine posjet ASFINAG-u je organiziran u okviru različitih aktivnosti vezanih uz pripreme elektroničkih sustava naplate u RH za prihvat pružatelja europske usluge elektroničke naplate cestarine (EENC) u kojoj ASFINAG već ima iskustva.

Delegaciju HUKA-e primio je g. Klaus Schierhackl, član Uprave za fi-nancije, naplatu i međunarodne poslove zajedno sa svojim kolegama Antonom Sieberom, direktorom tvrtke ASFINAG usluge, Hubertom Reschom, direktorom tvrtke ASFINAG europska naplata cestarine i ujedno predsjedavateljem projekta REETS (regionalna europska elek-tronička naplata cestarine) te Franzom Hlavom, voditeljem projekta in-teroperabilnosti.

Hubert Resch prikazao je prednost koju pružatelji usluge EENC dono-se na tržište naplate cestarine, a to je da umjesto usklađivanja različi-

tih sustava naplate diljem EU pružatelji usluge EENC uvode ENC uređaj koji tehnički omogućuje komunikaciju putem 3 različite vrste tehnologija:

• DSRC CEN koji se koristi u Francuskoj, Španjolskoj, Danskoj, Austriji...

• ETSI tehnologije koja je svojstvena samo Italiji te

• GNSS/GPS tj. satelitski sustav koji je u primjeni u Njemačkoj, Belgiji...)

HUKA U pOsjeTI AUsTRIjsKOM AsfInAG-u

EETS Operation andRoll-out: Status 2018-06

Independent EP in operationOperation soon expectedPilot preparation in progressCountries with EFC systems

13HUKA BILTen br 33

Na taj način ENC uređaj pružatelja usluge EENC pruža objedinjuje 3 tehnologije u jednom uređaju.

Austrija ima tvrtku za naplatu cestarine ASFINAG Maut koja je do sada bila i subjekt za naplatu i pružatelj usluge te je bila zadužena za distribuciju nacionalnih ENC uređaja, izračun cestarine, izdavanje računa, info centar i kontrolu napla-te. No ulaskom na tržište pružatelja usluge EENC, jedan dio svog portfelja koji se odnosi na korisnike koji trebaju EENC predan je na obradu pružatelju takve usluge. Tako pružatelj vrši distribuciju ENC uređaja za EENC i izdaje račune za ta-kvu uslugu, a ASFINAG i dalje izračunava cestarinu i vrši kontrolu naplate.

EENC je više od interoperabilnosti jer subjektu za naplatu olakšava vo-đenje međunarodnih korisnika, a kompetitivnost i tržišna orijentiranost doprinose učinkovitosti, podižu razinu usluge, olakšavaju primjenu novih sustava naplate te potiču konkurentnost i tehnološki napredak.

U okviru projekta EENC kojeg je sufinancirala EK potpisan je Memoran-dum o sporazumu kako bi se olakšala uspostava EENC-a. Projekt EENC je platforma za zajedničku suradnju i uspostavljanje kontakata u koju je uključeno 36 subjekata, društava za naplatu cestarine ali i pružatelja us-luge EENC.

U Austriji trenutno uslugu EENC osiguravaju 3 pružatelja; BroBizz, Telepass i DKV, a još 9 ih čeka na postupak prihvaćanja od strane ASFINAG-a. Svi imaju pristup tržištu ako udovoljavaju uvjetima koji su jednaki za sve.

U postupku pripreme za prihvaćanje usluge EENC, ASFINAG je morao provesti sljedeće pripreme:

• uskladiti i nadograditi opremu uz autocestu sa standardom 15509,

• nadograditi centralni sustav sukladno uzornom primjeru,

• prilagoditi sučelja u back officeu za razmjenu podataka putem EeasyGo centrale (servera) u Norveškoj koji je intekonekcijski sustav za prikupljanje i prosljeđivanje i razmjenu podataka među partnerima.

Delegacija je tijekom posjeta obišla i ASFINAG-ov centar za kontrolu naplate cestarine te info centar za korisnike.

U rujnu 2018.g. IBTTA – Svjetsko udruženje autocesta, mostova i tunela s naplatom iz SAD-a, održati će u Salzbur-gu veliku konferenciju o naplati cestarine pod nazivom Global Tolling Summit.

Glavne teme kongresa bit će:

• Sustav naplate u Austriji

• Trendovi naplate cestarine prema prijeđenoj udaljenosti

• Utjecaj Interneta stvari (IOT) i povezanih i autonomnih vozila (Connected and Autonomous Vehicles) na upravljanje, sigurnost i procese na autocestama

• Aplikacije za naplatu cestarine kod povezanih vozila

• Optimizacija nove generacije mobilnosti

• Sustavi naplate cestarine diljem svijeta

Ubrzani napredak tehnologije doveo je do veće povezanosti i suradnje među raznim vrstama prometa.

Tehnologija i upravljanje infrastrukturnim objektima postaju integrirani dijelovi ujednačenog pristupa rješavanju više-strukih ciljeva transportne politike kojima je cilj povećati cestovnu sigurnost, smanjiti zagađenje, optimizirati promet-nu učinkovitost, potaknuti mobilnost, poboljšati doživljaj i vrijeme putovanja, smanjiti potrošnju energije i utjecaj pro-meta na okoliš te poduprijeti ekonomski razvoj.

Konferencija će se fokusirati na analizu rizika i prilika u sektoru naplate cestarine na povezanoj i kooperativnoj digital-noj prometnoj mreži. Izvršni rukovoditelji s područja naplate cestarine iz cijelog svijeta svakako će pronaći svoj inte-res u sudjelovanju na ovom događaju jer će moći dobiti široki uvid u postojeći način razmišljala i u buduća strateška promišljanja.

ReZeRVIRAjTe dATUM!

GLOBAL TOLLING SUMMIT, 5. – 7 . rujna 2018., Salzburg, Austrija

8

Interoperability: EasyGo+ and (R)EETS

Reliability all the way

System Architecture / Data Exchange

EasyGo HUB

TSP BroBizz

TC ASFINAG

TC Storebælt

TC Øresund

1st Step Group

REETS Provider 1

REETS Provider 2

REETS Provider … REETS Provider ...

TC …

in operation

14HUKA BILTen br 33

DruštvoDo kraja lipnja 2017. Do kraja lipnja 2018.

LV (IA+I+II) TV (III+IV) Ukupno LV (IA+I+II) TV (III+IV) Ukupno % (18/17)

HAC 14.424.550 2.542.681 16.967.231 14.876.614 2.659.390 17.536.004 3,35

ARZ 8.179.469 1.126.400 9.305.869 8.614.777 1.140.180 9.754.957 4,83

BInA-IsTRA 3.553.990 366.384 3.920.374 4.052.093 408.981 4.461.074 13,79

AZM 2.581.330 372.105 2.953.435 2.728.763 384.550 3.113.313 5,41

UKUPNO 28.739.339 4.407.570 33.146.909 30.272.247 4.593.101 34.865.348 5,18

DruštvoDo kraja lipnja 2017. Do kraja lipnja 2018.

KN EUR* KN EUR** % (18/17)

HAC 695.735.267,49 92.395.121,84 745.775.327,47 99.969.883,04 7,19

ARZ 260.014.001,39 34.077.850,77 271.607.766,15 36.408.547,74 4,46

BInA-IsTRA 88.219.918,02 11.715.792,57 99.055.631,34 13.278.234,76 12,28

AZM 88.043.908,00 10.594.268,87 92.393.571,20 12.385.197,21 4,94

UKUPNO 1.132.013.094,90 150.333.744,34 1.208.832.296,16 162.041.862,76 6,79

pROMeT – BROj VOZILA U pOdRUČjIMA nApLATe

pRIHOdI Od nApLATe CesTARIne (BeZ pdV-a) *1eUR = 7,53 / **1eUR = 7,46

sIGURnOsT pROMeTA

Širolina 4, 10 000 Zagreb - HR tel.: + 385 1 65 15 375 e-mail: info@huka.hr, brankica.bajic@huka.hr Miro Škrgatić, predsjednik Udruge Miloš Savić, potpredsjednik Udruge www.huka.hr

Izdavač: HUKAUređivački odbor: Miro Škrgatić, glavni i odgovorni urednikBrankica Bajić, tehnička urednica

Grafičko oblikovanje: Kerschoffset d.o.o.Fotografije: Arhiva HUKA, Phots' credit: Louis DavidDatum izdanja: srpanj 2018.

Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine

Statistički podaci

Društvo

Do kraja lipnja 2018. Do kraja lipnja 2017.

% (18/17)UKUPNO RHHAC ARZ BINA-ISTRA AZM UKUPNO

RH

duljina mreže (km) 925 187 141 60 1.313 1.313

Prometne nesreće

s poginulima 12 2 0 0 14 4 250,0

s ozlijeđenima 92 34 3 6 135 123 9,8

s materijalnom štetom 856 221 30 44 1.151 1.006 14,4

UKUPNO: broj nesreća 960 257 33 50 1.300 1.133 14,7

UKUPNO: broj poginulih u nesrećama

12 3 0 0 15 4 275,0

UKUPNO: broj ozlijeđenih u nesrećama

158 57 5 6 226 140 61,4