Hrvatska vodoprivredaTreba naglasiti da jedinice upravljanja, prema Direktivi o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, odgovaraju vodnim područjima, ukoliko zemlja članica ne

TERITORIJALNE JEDINICE U UPRAVLJANJU VODAMA

prigodan broj

Hrvatskavodoprivreda

Sandra Šturlan Popović, dipl. ing. građ. I Darko Barbalić, dipl. ing. građ.

I pr

igo

dn

a p

ub

lik

ac

ija

Hr

VaTS

kiH

Vo

da

I Z

ag

reb

I p

ro

Sin

ac

201

2. I

2 Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama

SADRŽAJ

Uvod .............................................................................................................................................................. 3

Vodna područja .............................................................................................................................................. 4

Podslivovi ....................................................................................................................................................... 6

Mali slivovi i sektori ....................................................................................................................................... 9

U vodnogospodarski odjeli (Vgo) i vodnogospodarske ispostave (Vgi) ..................................................... 13

Prostorni odnosi teritorijalnih jedinica ........................................................................................................... 16

Zaključne napomene ...................................................................................................................................... 19

Literatura ....................................................................................................................................................... 19

Fotografija I Robert Marčelja

UVOD

Stupanjem na snagu Zakona o vodama (NN 153/2009) i pra-tećih podzakonskih akata, te primjenom pravne stečevine EU, prvenstveno Okvirne direktive o vodama (ODV), došlo je do značajnih promjena u vodnom gospodarstvu, što se odnosi i na promjene teritorijalnih jedinica u vodnogospodarskom sektoru.Implemetacija ODV dovela je do izmjene dosadašnjeg razgra-ničenja vodnih područja (River Basin Districts), te je u svrhu utvrđivanja njihove morske granice bilo potrebno odrediti priobalne vode (Coastal waters). Za potrebe međunarodne suradnje, prvenstveno ICPDR-a (International Commission

for the Protection of the Danube River, Međunarodna ko-misija za zaštitu rijeke Dunav) i Savske komisije, uvedeno je razgraničenje na područja podslivova Save te Drave i Dunava. Također je zbog povezanosti vodne problematike i osigurava-nja jedinstvenog upravljanja vodama uspostavljeno 6 Sektora.Često se u praktičnom radu javlja potreba za informacijama vezanim za karakterisrike i međusobne prostorne odnose ovih prostornih jedinica. Karte objavljene u sklopu uredbi i pravil-nika su ilustrativne prirode i ne mogu se upotrijebiti za kon-kretan rad, a za korištenje „digitalnih izvornika“ (GIS podaci) tehnički je osposobljena vrlo mala skupina korisnika. Namjera ove publikcije je pružanje, koliko je to moguće, uvida u ovu problematiku.

3Prigodna publikacija, Prosinac 2012. I Hrvatska vodoprivreda

TERITORIjalNE jEDINICE U UPRaVljaNjU VODaMa Sandra Šturlan Popović, dipl. ing. građ., Darko Barbalić, dipl. ing. građ.

VODNA PODRUČJA (RIVER BASIN DISTRICTS)

Okvirnom direktivom o vodama, odnosno Zakonom o vodama (NN 153/2009), vodno područje (River Basin District) se definira kao površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više riječnih slivova zajedno s njihovim pripadajućim podzemnim i priobalnim vodama, a koje je utvrđeno kao glavna jedinica za upravljanje riječ-nim slivovima. Pri tome:• “Riječni sliv” je površina tla s koje otječu sve površinske vode

putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i kroz jedno ušće, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajućim podzemnim vodama i priobalnim vodama

• “Priobalne vode” su površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teri-torijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda.

Na osnovu Zakona o vodama i Odlukom Vlade Republike Hr-vatske o granicama vodnih područja (NN 79/10), za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja:• Vodno područje rijeke Dunav koje obuhvaća dio kopna Republi-

ke Hrvatske s kojega sve vode otječu, površinskim ili podzemnim putem, u rijeku Dunav.

• jadransko vodno područje koje obuhvaća dio kopna Republi-

ke Hrvatske, uključujući i otoke, s kojega sve vode otječu, po-vršinskim ili podzemnim putem, u jadransko more, pripadajuće prijelazne vode, te priobalne vode isključivo u pogledu njihovog kemijskog i ekološkog stanja.

Crta razgraničenja između Vodnoga područja rijeke Dunav i ja-dranskoga vodnog područja prirodna je razvodnica sliva Dunava i slivova jadranskog mora i odnosi se na površinske i podzemne vode. Određena je na temelju rezultata hidroloških i hidrogeološ-kih istraživanja.Morska granica jadranskoga vodnog područja je:• crta udaljena jednu nautičku milju od ravne polazne crte od koje

se mjeri širina teritorijalnog mora Republike Hrvatske u smjeru pučine, te

• crta udaljena jednu nautičku milju od crte niske vode uzduž obala otoka koji nisu obuhvaćeni polaznom crtom.

Treba naglasiti da jedinice upravljanja, prema Direktivi o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, odgovaraju vodnim područjima, ukoliko zemlja članica ne odluči drugačije. Karta vodnih područja, prikazana je na slici 1, a njihove površine u tablici 1 i na slici 2.Vodna područja imaju praktično jednake ukupne površine. Ipak, kopneni dio vodnog područja rijeke Dunav se proteže na 62%, dok jadransko vodno područje zauzima 38 % kopnene Hrvatske. Izvan vodnih područja je 20 % ukupnog teritorija Hrvatske, uglavnom teritorijalnog mora s nekoliko manjih otoka.

Tablica 1. Površine vodnih područja

POVRŠINE VODNIH PODRUČJAVODNO PODRUČJE POVRŠINA (km2)

Vodno područje rijeke Dunav kopno 35 127 35 127

Jadransko vodno područjekopno 21 462

35 267more 13 804

Izvan vodnih područjakopno 4.49

17 679more 17 674

UKUPNO HRVATSKAkopno 56 594

88 073more 31 479



Slika 2. Površine vodnih područja

40 000n kopno n more

Vodno područje rijekeDunav

Jadranskovodno područje

Izvanvodnih područja

Pov

ršin

a (k

m2 )

35 000

30 000

25 000

20 000

15 000

10 000

5 000

0

Vodno područje rijeke Dunav

Jadransko vodno područje

Državna granica

Crta razgraničenja između vodnih područja

Morska granica Jadranskoga vodnog područja

Slika 1. Karta vodnih područja

5

Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama I Hrvatske vode

Prigodna publikacija, Prosinac 2012. I Hrvatska vodoprivreda

PODSLIVOVI (SUBBASINS)

Prema ODV, termin "Podsliv" označava površinu zemljišta s ko-jeg se sva površinska otjecanja kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijevaju u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili u drugu rijeku). Na Vodnom području rijeke Dunav, Republika Hrvatska je uključena u rad međunarodnih komisija ICPDRa i Savske komisije. Radi toga su u Pravilniku o grani-cama područja podslivova, malih slivova i sektora, Ministarstva nadležnog za vode (u daljem tekstu Ministarstva), (NN 97/10) definirani:

• Područje podsliva rijeke Save i• Područje podsliva rijeka Drave i Dunava

koji su teritorijalne jedinice za planiranje i izvješćivanje u uprav-ljanju vodama prema međunarodnim riječnim komisijama na slivu rijeke Dunav.Crta razgraničenja između područja podslivova prirodna je ra-zvodnica podsliva rijeke Save i podsliva rijeka Drave i Dunava i odnosi se na površinske i podzemne vode. Razvodnica je određe-na na temelju rezultata hidroloških i hidrogeoloških istraživanja. Karta podslivova je prikazana na slici 3, a njihove površine u ta-blici 2 i na slici 4.Područje podsliva rijeke Save je 2.75 puta veće od područja pod-sliva rijeka Drave i Dunava te iznosi ukupno 73% vodnog po-dručja rijeke Dunav.

Tablica 2. Površine područja podslivova

Slika 4. Površine područja podslivova

PODSLIVOVI

PODRUČJE PODSLIVA POVRŠINA (km2)

Područje podsliva rijeka Drave i Dunava

9 356

Područje podsliva rijeke Save 25 771

UKUPNO (Vodno područje rijeke Dunav)

35 127

n Područje podsliva rijeke Drave i Dunavan Područje podsliva rijeke Save

27 %

73 %




Područje podsliva rijeka Drave i Dunava

Područje podsliva rijeke Save

Državna granica


Crta razgraničenja između područja podslivova

Slika 3. Karta područja podslivova

7






MALI SLIVOVI I SEKTORI

Područje maloga sliva je osnovna teritorijalna jedinica za obav-ljanje operativnih poslova u upravljanju vodama dok sektor čini više susjednih područja malih slivova za koje se zbog povezanosti vodne problematike, osigurava jedinstveno upravljanje vodama, a osobito provedba obrane od poplava.Prema pravilniku Ministarstva o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10), na području Republike Hr-vatske utvrđena su 34 područja malih slivova i 6 sektora. Njihov popis je dan u tablici 3. U većini slučajeva, jedno područje malog sliva sastoji se od neko-liko susjednih općina. Kopnene granice područja malih slivova

Slika 6. Površine malih slivova

Pov

ršin

a (k

m2 )

6 000

17 6

79 k

m2 →

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34

5 000

4 000

3 000

2 000

1 000

0

Slika 7. Površine sektora

n kopno n more

A B C D E F Van sektora

Pov

ršin

a (k

m2 )

25 000

20 000

15 000

10 000

5 000

0

n kopno n more n van malih slivova

Mali sliv

Sektori

prema drugim državama čini državna granica, a morske grani-ce odgovaraju granicama vodnih područja. Karta malih slivova i sektora prikazana je na slici 5 a njihove površine su sistema-tizirane u tablici 3 i na slikama 6 i 7.Prosječna ukupna površina malih slivova je nešto veća od 2 000 km2, dok im je prosječna površina kopnenog dijela oko 1 700 km2. Od ukupne površine od 5 886 km2, najvećeg ma-log sliva, 27, Zrmanja – Zadarsko primorje, na kopneni dio otpada 3 702 km2. Najveću kopnenu površinu od 3 930 km2 ima mali sliv 26, lika. Površinom je najmanji mali sliv 16, Subocka – Strug.

9



Tablica 3. Popis i površine malih slivova i sektora

POVRŠINE SEKTORA I MALIH SLIVOVA

SE

KTO

R

MALI SLIVPOVRŠINA (km2)

POVRŠINA MALOG SLIVA (km2) POVRŠINA SEKTORA (km2)UKUPNO KOPNO MORE UKUPNO KOPNO MORE

A

1 Plitvica ∑ Bednja 1 176 1 176 0

3 198 3 198 02 Trnava 729 729 0

3 Bistra 1 293 1 293 0

B

4 Županijski kanal 929 929 0

6 311 6 311 05 Karašica ∑ Vučica 2 357 2 357 0

6 Baranja 1 135 1 135 0

7 Vuka 1 890 1 890 0

C

8 Zagrebačko prisavlje 2 482 2 482 0

4 370 4 370 09 Krapina ∑ Sutla 1 230 1 230 0

10 Zelina ∑ Lonja 658 658 0

D

11 Kupa 3 845 3 845 0

18 219 18 219 0

12 Banovina 3 182 3 182 0

13 Lonja ∑ Trebež 1 067 1 067 0

14 Česma ∑ Glogovnica 2 366 2 366 0

15 Ilova ∑ Pakra 1 567 1 567 0

16 Subocka ∑ Strug 588 588 0

17 Šumetlica ∑ Crnac 993 993 0

18 Orljava ∑ Londža 1 328 1 328 0

19 Brodska posavina 1 021 1 021 0

20 Bin ∑ Bosut 2 262 2 262 0

E

21 Mirna ∑ Dragonja 1 640 1 472 168

16 708 11 702 5 006

22 Raša ∑ Boljunčica 2 184 1 345 839

23 Kvarnersko primorje i otoci 5 224 2 213 3 011

24 Gorski kotar 1 274 1 274 0

25 Podvelebitsko primorje i otoci 2 456 1 468 988

26 Lika 3 930 3 930 0

F

27 Zrmanja ∑ Zadarsko primorje 5 886 3 702 2 183

21 588 12 789 8 799

28 Krka ∑ Šibensko primorje 3 834 2 689 1 144

29 Cetina 1 635 1 539 96

30 Srednje dalmatinsko primorje i otoci 4 308 1 930 2 378

31 Vrljika 612 612 0

32 Matica 880 648 232

33 Neretva ∑ Korčula 2 527 797 1 731

34 Dubrovačko primorje 1 906 872 1 035

SVI SEKTORI 70 394 56 589 13 804

Van sektora 17 679 4.5 17 674

REPUBLIKA HRVATSKA 88 073 56 594 31 479



F

E

D

C B

A

27

23

8

5

11

30

26

28

7

12

3

33

25

9

14

1

6

20

22

34

4

21

29

15

2

1824

13

1917

32

10

31

16

30

Državna granica

Granice područja malih slivova

Granice sektora

Slika 5. Karta malih slivova i sektora

11






VODNOGOSPODARSKI ODJELI (VGO) I VODNOGOSPODARSKE ISPOSTAVE (VGI)Statutom Hrvatskih voda donesene su osnove unutarnjeg ustroj-stva Hrvatskih voda kojim se ustrojavaju:n Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu sa sjedi-

štem u Varaždinu (VGO Varaždin) koji djeluje na području sektora a.

n Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu sa sje-dištem u Osijeku (VGO Osijek) koji djeluje na području sektora B.

n Vodnogospodarski odjel za gornju Savu sa sjedištme u Za-grebu (VGO gornja Sava) koji djeluje na području sektora C.

n Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu sa sjedi-štem u Zagrebu (VGO srednja i donja Sava) koji djeluje na području sektora D.

n Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog jadrana sa

sjedištem u Rijeci (VGO Rijeka) koji djeluje na području sektora E.

n Vodnogospodarski odjel za slivove južnog jadrana sa sjedi-štem u Splitu (VGO Split) koji djeluje na području sektora F.

Za provedbu upravljanja malim slivovima ustrojavaju se vod-nogospodarske ispostave u sastavu vodnogospodarskih odjela (tablica 4 i slika 8). Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i Prve izmjene i dopune pravilnika o unutarnjem ustrojstvu definirali su ustrojavanje vodnogospodarskih ispostava (VGI).

Za provedbu upravljanja svakim malim slivovom ustrojena je po jedna vodnogospodarska ispostava, osim u slučaju malog sliva 25, Podvelebitsko primorje i otoci te malog sliva 26, lika, za upravljanje kojim je ustrojena jedna vodnogospodarska is-postava sa sjedištem u Gospiću.

13




Tablica 4. Vodnogospodarski odjeli i ispostave

VODNOGOSPODARSKI ODJELI I ISPOSTAVE

VGO / VGI SJEDIŠTE

1. Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu Varaždin

1.1 VGI za mali sliv BISTRA Đurđevac

1.2 VGI za mali sliv PLITVICA ∑ BEDNJA Varaždin

1.3 VGI za mali sliv TRNAVA Čakovec

2. Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu Osijek

2.1 VGI za mali sliv VUKA Osijek

2.2 VGI za mali sliv BARANJA Darda

2.3 VGI za mali sliv KARAŠICA ∑ VUČICA Donji Miholjac

2.4 VGI za mali sliv ŽUPANIJSKI KANAL Virovitica

3. Vodnogospodarski odjel za gornju Savu Zagreb

3.1 VGI za za mali sliv ZAGREBAČKO PRISAVLJE Zagreb

3.2 VGI za za mali sliv ZELINA ∑ LONJA Dugo Selo

3.3 VGI za mali sliv KRAPINA ∑ SUTLA Veliko Trgovišće

4. Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu Zagreb

4.1 VGI za mali sliv BIĐ ∑ BOSUT Vinkovci

4.2 VGI za mali sliv BRODSKA POSAVINA Slavonski Brod

4.3 VGI za mali sliv ORLJAVA ∑ LONDŽA Požega

4.4 VGI za mali sliv ŠUMETLICA ∑ CRNAC Nova Gradiška

4.5 VGI za mali sliv SUBOCKA ∑ STRUG Novska

4.6 VGI za mali sliv ILOVA ∑ PAKRA Daruvar

4.7 VGI za mali sliv ČESMA ∑ GLOGOVNICA Bjelovar

4.8 VGI za mali sliv LONJA∑ TREBEŽ Kutina

4.9 VGI za mali sliv BANOVINA Sisak

4.10 VGI za mali sliv KUPA Karlovac

5. Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana Rijeka

5.1 VGI za mali sliv MIRNA ∑ DRAGONJA Buzet

5.2 VGI za mali sliv RAŠA ∑ BOLJUNČICA Labin

5.3 VGI za mali sliv KVARNERSKO PRIMORJE I OTOCI Rijeka

5.4 VGI za male slivove LIKA, PODVELEBITSKO PRIMORJE I OTOCI Gospić

5.5 VGI za mali sliv GORSKI KOTAR Delnice

6. Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana Split

6.1 VGI za mali sliv ZRMANJA ∑ ZADARSKO PRIMORJE Zadar

6.2 VGI za mali sliv KRKA ∑ ŠIBENSKO PRIMORJE Šibenik

6.3 VGI za mali sliv CETINA Sinj

6.4 VGI za mali sliv SREDNJODALMATINSKO PRIMORJE I OTOCI Split

6.5 VGI za mali sliv VRLJIKA Imotski

6.6 VGI za mali sliv MATICA Vrgorac

6.7 VGI za mali sliv NERETVA ∑ KORČULA Opuzen

6.8 VGI za mali sliv DUBROVAČKO PRIMORJE Dubrovnik



Sinj

Labin

Buzet

Darda

Sisak

Split

Zadar

Gospić

Opuzen

Osijek

PožegaRijeka

Novska

Kutina

Zagreb

Daruvar

»akovec

Đurđevac

Delnice

Šibenik

Vrgorac

Imotski

Bjelovar

Karlovac

Varaždin

Vinkovci

Dubrovnik

Dugo Selo Virovitica

Nova Gradiška

Slavonski Brod

Donji Miholjac

Veliko Trgovišće

1.3

✁■

●

Državna granica

Granica vodnogospodarske ispostave ∑ VGI

Sjedište VGI

Sjedište VGO i VGI

Granica vodnogospodarskog odjela ∑ VGO

●

●

●●

●

●

●

●

VGO za Muru i gornju Dravu

VGO za Dunav i donju Dravu

VGO za gornju Savu

VGO za slivove sjevernog Jadrana

VGO za srednju i donju Savu

1.2

3.2

3.3

3.1

4.10

5.55.1

6.1

6.2

5.2

5.4

5.3 4.9

4.8

4.7

4.6

4.54.4

4.3

4.2 4.1

1.1

2.4

2.3

2.2

2.1

●

●

●

●

●

●

●

●●

●

●●

●

●

VGO za slivove južnog Jadrana

●●

●

●

●

●

6.3

6.4

6.4

6.5

6.6

6.76.8

Slika 8. Karta vodnogospodarskih odjela (VGO) i vodnogospodarskih ispostava (VGI)

15



Tablica 5. Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama

Tablica 6. Odnos administrativnih i prirodnih područja

VODNOGOSPODARSKE TERITORIJALNE JEDINICE

NAZIV PREMA ZOV (NN 153/2009)

NAZIV NA ENGLESKOM JEZIKU TIP AKT Broj

jedinicaODGOVARAJUĆI NAZIV

PRIJE ZOV (NN 153/2009)

Vodno područje river basin district H Odluka (NN 79/10) 2 vodno područje

Podsliv subbasin H Pravilnik (NN 97/10) 2 ∑

Priobalne vode coastal waters A Odluka (NN 79/10) 1 ∑

Mali sliv ∑ A Pravilnik (NN 97/10) 34 slivno područje

Sektor ∑ A Pravilnik (NN 97/10) 6 VGO

H ∑ hidrološka / hidrogeološka razvodnica

A ∑ administrativno

ODNOS ADMINISTRATIVNIH I PRIRODNIH PODRUČJA

VODNO PODRUČJE PODRUČJE

TIP VAN SEKTOR

A

RH UKUPNOA B C D E F

POVRŠINA (km2)

Rijeke Dunav

podsliva rijeka Drave i Dunava

3 095 6 071 48 142 9 356

podsliva rijeke Save

103 240 4 322 18 076 2 807 223 25 771

UKUPNO 3 198 6 311 4 370 18 218 2 807 223 35 127

Jadransko

kopno 0.73 8 895 12 566 21 462

more 5 006 8 799 13 804

UKUPNO 0.73 13 901 21 365 35 267

Van vodnih područja

kopno 4.49 4.49

more 17 674 17 674

UKUPNO 17 679 17 679

RH UKUPNO 3 198 6 311 4 370 18 219 16 708 21 588 17 679 88 073

PROSTORNI ODNOSI TERITORIJALNIH JEDINICA

U tablici 5 su prikazane vrste i karakteristike važećih teritorijal-nih jedinica uspostavljenih za potrebe upravljanja / gospodarenja vodama.

Obzirom na to da je dio ovih jedinica definiran administrativ-no, a dio na osnovu prirodnih čimbenika očigledno je da postoje određena prostorna preklapanja. Radi toga su u tablici 6 i na sli-kama 9, 10 i 11 prikazane odgovarajuće površine.



Državna granica

Granice područja malih slivova

Crta razgraničenja između područja podslivova


Morska granica Jadranskoga vodnog područja

Granice VGI

Granice sektora i VGO

Slika 8. Karta preklapanja područja

17



Slika 10. Odnos administrativnih i prirodnih područja, apsolutne površine

n podsliv rijeke Drave i Dunava

n podsliv rijeke Save

n Jadransko v. p. ∑ kopno

n Jadransko v. p. ∑ more

n van v. p. ∑ kopno

n van v. p. ∑ more

A B C D E F Van sektoraSektori

Pov

ršin

a (k

m2 )

25 000

20 000

15 000

10 000

5 000

0

n Jadransko v. p. ∑ more

n van v. p. ∑ kopno

n van v. p. ∑ more

D E F Van sektora

Slika 10. Odnos administrativnih i prirodnih područja, relativni odnosi

n podsliv rijeke Drave i Dunava

n podsliv rijeke Save

n Jadransko v. p. ∑ kopno

A B CSektori

50

60

70

80

90

100

40

30

20

10

0

Pov

ršin

a (%

)



ZAklJučne nAPomeneU publikaciji su prikazane karakteristike teritorijalnih jedinica u upravljanju vodama na području Hrvatske i njihovi prostorni odnosi.Svakako treba voditi računa da ovdje prikazane površine treba tumačiti s oprezom jer:n Veći dio Državnih granica RH nije konačno utvrđen,n granice vodnih područja i podslivova određene su na osnovu

postojećih hidroloških i hidrogeoloških podloga i u slučaju novih saznanja moguće su određene promjene, naročito u kršu,

n Točna granica kopna i mora nije utvrđena odnosno različite institucije primjenjuju različite definicije te granice,

n Prostorni (giS) podaci, kao i svi drugi podaci sadrže odre-đene greške.

ipak za vjerovati je da su ovdje prikazani rezultati vrlo blizu stvarnim. ovdje prikazani podaci su svedeni na službene vrijed-nosti ukupne površine kopna i mora Republike Hrvatske tako što su rezultati giS analize (površine pojedinih jedinica) kori-girane proporcionalno ukupnoj službenoj površini. U tablici 7 su dane odgovarajuće razlike i vrijednosti s kojim je provedena korekcija.

Tablica 7. Razlike površina

ODNOS ADMINISTRATIVNIH I PRIRODNIH PODRUČJA

PODRUČJE KOPNO MORE UKUPNO

SLUŽBENA POVRŠINA*

km2

56 594 31 479 88 073

POVRŠINA PREMA GIS** PODACIMA 56 552 31 565 88 118

RAZLIKA -41.6 86.3 44.7

GREŠKA -0.074 % 0.274 % 0.051 %

* podaci za kopno prema Državnom zavodu za statistiku, Statističke informacije 2012, podaci za more prema službenim podacima Hrvatskog hidrografskog instituta, Split

** podaci DGU, HHI i Hrvatskih voda

lITeRATuRAn okvirna direktiva o vodama (2000/60/EZ), Europski parla-

ment i vijeće, listopad 2000.n Direktiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima

(2007/60/EZ), Europski parlament i vijeće, listopad 2007.n Zakon o vodama (NN 153/2009)n Pravilnik o granicama vodnih područja (NN 79/10), Vlada

Republike Hrvatsken Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i

sektora (NN 97/10), Ministarstvo regionalnog razvoja, šu-marstva i vodnoga gospodarstva

n Statut Hrvatskih voda, Upravno vijeće Hrvatskih voda uz su-glasnost Vlade Republike Hrvatske, svibanj 2011.

n Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, Upravno vijeće Hrvatskih voda, lipanj 2012.

n Prve izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, Upravno vijeće Hrvatskih voda, srpanj 2012.

n Statističke informacije 2012, Državni zavod za statistiku Re-publike Hrvatske, 2012.

19




Izdavač: Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb I T +385 1 6307 333 I www.voda.hr

Documents

Hrvatska vodoprivredaTreba naglasiti da jedinice upravljanja, prema Direktivi o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, odgovaraju vodnim područjima, ukoliko zemlja članica ne