Bilten Vrhovnog suda za 2009. godinu

VRHOVNI SUD CRNE GORETHE SUPREME COURT OF MONTENEGRO

BILTEN/BULLRTIN2009

VRHOVNI SUDCRNE GORE

B I L T E N2009

Podgorica, maj 2010.

PRAVNI STAVOVI I MIŠLJENJA

6

NAČELNI PRAVNI STAV

Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Su.I.br. 296-2 /09, od 28.12.2009. godine.

OpštasjednicaVrhovnogsudaCrneGore,usjedniciodržanojdana28.12.2009.godine,naosnovučl.27i28Zakonaosudovima,utvrdilaje

NAČELNI PRAVNI STAV

Pretres će se uvijek održati pred drugostepenim sudom ako drugi put rješava u istom predmetu po žalbi, a u postupku odlučivanja ocijeni da postoje razlozi za ukidanje prvostepene presude.

O b r a z l o ž e nj e

Upraksinižestepenihsudovapojavilesusedilemekadatrebaodržatipretrespreddrugostepenimsudom.

S tim u vezi, a saglasno članu 27 i 28Zakona o sudovima,OpštasjednicaVrhovnogsudaCrneGorejezauzelanaprijednavedenistav.

Saglasnočl.385st.1ZKP,pretrespreddrugostepenimsudomodržaćese samo ako je potrebno da se, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrdjenogčinjeničnogstanja,izvedunovidokaziiliponovevećranijeizvedenidokaziiakopostojeopravdanirazlozidasepredmetnevratiprvostepenomsudunaponovniglavnipretres.Pretresćeseuvijekodržatipreddrugostepenimsudomakodrugiputrješavauistompredmetupožalbi,aupostupkuodlučivanjaocijenidapostojerazlozizaukidanjeprvostepenepresude.

PREDSJEDNIK SUDAVesna Medenica,s.r.

7

PRAVNI STAV

Krivično odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore, Su. VI. br. 8/2010 od 11. 03. 2010. godine.

KrivičnoodjeljenjeVrhovnog sudaCrneGore, u sastavuod sudijaKojovićRadula,StojanovićPetraiStankovićIvice,usjedniciodržanojdana11.03.2010. godine, na osnovu člana100 stav4Zakonao sudovimaCrneGore,povodomzahtjevaistražnogsudijeVišegsudauPodgoricizadonošenjenačelnogpravnogstavakoprihvatailiodbijazahtjevzapreuzimanjeizvršenjapravosnažnepresudenadležnogsudauRepubliciSrbijipoUgovoruizmedjuCrneGoreiRepublikeSrbijeomedjusobnomizvršavanjusudskihodlukaukrivičnimstvarima,zauzeloje

PRAVNI STAV

Saglasno članu 3 stav 1 Ugovora izmedju Crne Gore i Republike Srbije o medjusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima Ministarstvo pravde Crne Gore je nadležno da odluči da li prihvata ili odbija zahtjev za preuzimanje izvršenja pravosnažne presude sudova u Srbiji, pa ako prihvati zahtjev za preuzimanje izvršenja o izvršenju takve odluke odlučuje nadležni sud Crne Gore u skladu sa Zakonom o medjunarodno pravnoj pomoći u krivičnim stvarima (“Sl.list Crne Gore”, br. 4/2008) i navedenim Ugovorom, a saglasno članu 17 stav 1 istog.

Obrazloženje OpštinskisuduČačkuprekoMinistarstvapravdeDržaveCrneGoredostavio je Višem sudu u Podgorici zamolnicu kojom se traži izvršenjepravosnažnepresudetogsudaK.br.515/07od5.12.2008.godine,kojomjedržavljaninCrneGoreB.B.izNikšićapravosnažnoosudjenzbogkrivičnogdjela falsifikovanje isprave iz člana 355 stav 2 u vezi stava 1 KrivičnogzakonikaRepublikeSrbijeiosudjennakaznuzatvorautrajanjuod3mjeseca. MinistarstvopravdeCrneGorejedana08.12.2009.godinedostaviloVišemsuduuPodgoricizamolnicuOpštinskogsudauČačkusaprilozimazaizvršenjepravosnažnepresudetogsuda. IstražnisudijaVišegsudauPodgoricijepodneskomKri.br.1258/09od 14.12.2009. godine vratio zamolnicu sa spisima predmetaMinistarstvu

8

pravdesmatrajućidajetoministarstvonadležnodausmislučlana3UgovoraizmedjuCrneGoreiRepublikeSrbijeomedjusobnomizvršavanjusudskihodlukaukrivičnimstvarimadoneseodlukuiobavijestiRepublikuSrbijudaliprihvatailiodbijazahtjevzapreuzimanjeizvršenjapravosnažnepresude. Ministarstvo pravde je pismenim podneskom broj 03-7681/09 od1.02.2010.godineobavijestiloVišisuduPodgoricidaoninijesupravosudniorgan,asamimtimnijesuninadležninizapriznavanjeiizvršavanjestranepresude,navodećidajeZakonomomedjunarodnojpravnojpomoćiukrivičnimstvarima (“Sl.list CG”, 4/2008) propisano da nadležni sudovi priznaju iizvršavajupravosnažnekrivičnepresudestranogsudaakojetopredvidjenomedjunarodnimugovoromiliakopostojiuzajamnostiakokrivičnusankcijuizrekneuskladusadomaćimzakonom(čl.38),dokječlanom18Zakonaosudovima(“Sl.listCG”,br.22/08)propisananadležnostVišegsudadavršiposlovemedjunarodnekrivičnepomoći,aUgovoromnakojisepozivasudpredvidjenajekomunikacijapravosudnihorganaprekoMinistarstvapravde. IstražnisudijaVišegsudauPodgoricijepismenimpodneskomKri.br.1258/09od1.2.2010.godineostajućikrajsvogstavaizaktaKri.br.1258/09od 14.12.2009. godine tražio da Vrhovni sud Crne Gore zauzme načelnipravnistavoprimjeničlana3UgovoraizmedjuCrneGoreiRepublikeSrbijeomedjusobnomizvršavanjusudskihodlukaukrivičnimstvarima. NasjednicikrivičnogodjeljenjaVrhovnogsudaCrneGorerazmotrenojepredmetnopravnopitanjeisaglasnočlanu100stav4Zakonaosudovimazauzetnaprijednavedenipravnistav. Članom 9 Ustava Crne Gore je propisano da su potvrdjeni iobjavljenimedjunarodniugovoriiopšteprihvaćenapravilamedjunarodnogpravasastavnidiounutrašnjegpravnogporetka,imajuprimatnaddomaćimzakonodavstvomineposrednoseprimjenjujukadaodnoseuredjujudrugačijeodunutrašnjegzakonodavstva. Izmedju Crne Gore i Republike Srbije potpisan je ugovor omedjusobnomizvršavanjusudskihodlukaukrivičnimstvarimainakonkretnupravnustvarseimaistiprimijenitisaglasnonavedenoustavnojodredbi,paje pozivanjeMinistarstva pravde u aktu 03-7681/09 od 12.2.2010. godinenaZakonomedjunarodnopravnojpomoćiukrivičnimstvarimaiZakonosudovimabezznačajazadonošenjastavaukonkretnojstvari. Članom3 stav 1Ugovora izmedjuCrneGore iRepublike Srbije omedjusobnomizvršavanjusudskihodlukajepropisanodajezamoljenadržavadužnadabezodlaganjaobavijestidržavumoliljudaliprihvatailiodbijazahtjevzapreuzimanjeizvršenjailinadzora,ačl.17st.1istogUgovorajepropisanoda ako se izvršenje preuzme sud izvršenja izriče prema svompravu kaznuzatvorailidrugumjeruipreduzimadrugeradnjepredvidjeneugovorom.

9

Dovodeći u vezu navedene odredbeUgovora izmedjuCrneGore iRepublike Srbije omedjusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnimstvarimaičlan9UstavaCrneGoreovoodjeljenjenalazidajeMinistarstvopravdenadležnodapovodomdostavljenezamolniceodlučidalićeCrnaGorapreuzetiizvršenje,pakadatakvuodlukudonesetektadanadležnisudmožeprimjenjujućiodredbeZakonaomedjunarodnopravnojpomoćiukrivičnimstvarimapreduzimatiradnjeizsvojenadležnosti. Saiznijetihrazloga,zauzetjegorenavedenipravnistav.

PREDSJEDNIKKRIVIČNOGODJELJENJA,

RaduleKojović,s.r.

10

PRAVNI STAV

Krivično odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore, Su. V. br. 24/2010 od 22. 01. 2010. godine.

KrivičnoodjeljenjeVrhovnog sudaCrneGore, u sastavuod sudijaKojović Radula, Stojanović Petra, Ivanović Sretena, Vučinić Stanke iStanković Ivice, u sjednici održanoj dana 22.01.2010. godine, na osnovučlana100stav4ZakonaosudovimaCrneGore,donijeloje

PRAVNI STAV

Podaci i obavještenja dobijeni mjerama tajnog nadzora mogu se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku i protiv trećeg lica (lica protiv koga nijesu odredjene mjere tajnog nadzora) ukoliko se odnose na krivično djelo zbog kojeg su mjere tajnog nadzora odredjene ako je to treće lice sa licem protiv koga su odredjene mjere tajnog nadzora saučesnik (saizvršilac, podsrekač, pomogač) u krivičnom djelu za koje su mjere tajnog nadzora odredjene, ili je to treće lice izvršilac nekog drugog krivičnog djela odredjenog članom 238 ZKP koje je u neposrednoj vezi sa krivičnim djelom zbog kojeg su mjere tajnog nadzora odredjene (na primjer davanje i primanje mita).

Obrazloženje

U praksi nižestepenih sudova pojavile su se dileme kada i u komobimusemogukoristitikaodokazukrivičnompostupkupodaciiobavještenjadobijenimjeramatajnognadzorapremaokrivljenomuodnosunakoganijesubileodredjenemjeretajnognadzora. Stimuvezi,asaglasnočlanu100stav4Zakonaosudovima,krivičnoodjeljenjeVrhovnogsudaCrneGorejezauzelonaprijednavedenistav. Saglasnočlanu239 stav2ZKP,mjere tajnognadzora seodredjujupremaodredjenom licu i za odredjenokrivičnodjelo.S obziromna takvuzakonsku odredbu podaci i obavještenja dobijenamjerama tajnog nadzoramogu se koristiti kao dokaz i protiv trećeg lica (lica protiv koga nijesuodredjenemjere tajnognadzora)ukolikoseodnosenakrivičnodjelozbogkojegsumjeretajnognadzoraodredjene,akojetotrećelicesalicemprotivkojeg su odredjenemjere tajnog nadzora saučesnik (saizvršila, podsrekač,pomagač)ukrivičnomdjeluzakojesumjeretajnognadzoraodredjene.Takvipodaci i objavještenjamogu se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku

11

protivtrećeglicaiakojetotrećeliceizvršilacnekogdrugogkrivičnogdjelaodredjeno članom238ZKP, ako je to drugo krivično djelo u neposrednojvezisakrivičnimdjelomzbogkojegsumjeretajnognadzoraodredjene(npr.davanjeiprimanjemita).

Nasuprot prednjem, a saglasno članu 239 stav 7 ZKP, podaci iobavještenja dobijena preduzimanjem mjera tajnog nadzora prema licupremakomesumjeretajnognadzoraodredjenemogusekoristitikaodokazukrivičnompostupkuizasvadrugakrivičnadjelaizčlana238ZKP.

PREDSJEDNIKKRIVIČNOGODJELJENJA,

RaduleKojović.s.r.

12

PRAVNI STAV

Gradjansko odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore, Dani crnogorskog sudstva 2009. godine, 29 - 31 oktobar

PITANJA I ODGOVORI

OsnovnisuduKolašinukandidovaojesledećepitanje:

Pitanje:Konstituisanjehipotekenanekretninamakojesusvojinavišelicaipromjenavlasnikanepokretnostiopterećenehipotekom?

Odgovor: Hipotekajezaložnopravonanepokretnostikojeuvlašćujepovjeriocadaakodužnikneisplatidugdodospjelostizahtjevadatražinamirenjesvogpotraživanjaizvrijednostitenepokretnosti,prijepovjerilacakojinanjunemajuhipotekukaoiprijepovjerilacakojisuhipotekunanjojstekliposlijenjega,bezobziranapromjenuvlasnikaopterećenenepokretnosti.Hipotekommožebitiopterećenapojedinačnoodredjenanepokretnostkaoiidealnidionepokretnosti.Predmethipotekemožebitinepokretnastvar,dionepokretnestvari,susvojinskidionepokretnestvari,zajedničkidiounepokretnojstvari,posebandiozgrade,objekatuizgradnjiitd.Zaobezbjedjenjejednogpotraživanjamožesehipotekazasnovatinavišenepokretnostiukomslučajusvakanepokretnostodgovarazačitavopotraživanje.Saispunjenjempotraživanjaprestajehipotekanasvimnekretninama.Istotako,najednojnepokretnostimožepostojativišehipoteka. Hipoteka semože konstituisati na nekretninama koje predstavljajusvojinuvišelica.

Prvopitanje:Premaodredbičlana131Zakonaosvojinskopravnimodnosima,više lica imajupravo susvojinenanepodijeljenoj stvarikada jedio svakog od njih odredjen srazmjerno prema cjelini (idealni dio).Akosuvlasničkidjelovinijeduodredjenipredpostavljasedasuistijednaki. Prema odredbi člana 132 stav 2 istog zakona, suvlasnik možeraspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. U takvoraspolaganjespadaiopterećenjeidealnogdijelanepokretnestvariususvojinihipotekom.Medjutim,zazasnivanjehipotekenacijeloj stvaripotrebna jesaglasnostsvihsuvlasnika.Stoga,akonemasaglasnostisvihsuvlasnikasvakiodnjihmožetražitidaseutvrdiništavostugovoraohipotecikojimjehipotekazasnovananacijelojstvari.

13

Drugopitanje: Isto tako,kada jeupitanjuhipotekananepokretnojstvariuzajedničkojsvojini istasezasnivanacijelojnepokretnojstvari iusaglasnostsvihzajedničara. Takoječlanom288Porodičnogzakona,propisanodaimovinakojususupružnicistekliradomutokutrajanjabračnezajednice,predstavljanjihovuzajedničku imovinu.Dalje, čl.290 istog zakona, odredjeno da bračni drugsvojim dijelom u nepodijeljenoj zajedničkoj imovini ne može raspolagatiniti ga može opteretiti pravnim poslom medju živima.Ako je u registarnepokretnostinazajedničkojimoviniupisansamojedanbračnidrugsmatraćeseda jeupis izvršennaobabračnadruga,dokako jeupis izvršennaobabračnadrugakaosuvlasnikenaopredijeljenimdjelovima,smatraćesedasubračnidrugovinaovajnačinizvršilidiobuzajedničkeimovine. Prednjeznačidajezazasnivanjehipotekenanepokretnoststečenuubrakupotrebnasaglasnostobasupružnika,budućidazajedničkomimovinomsupružniciupravljajuiraspolažuzajedničkimsporazumom.Medjutim,kadau vrijeme trajanja braka jedan od bračnih drugova raspolaže zajedničkomimovinomodnosnoistuopteretihipotekomadrugibračnidrugznaineprotivise tome ima se uzeti da je svojim ponašanjem dao saglasnost da opteretizajedničkuimovinu,radičegakasnijenemožepobijatiugovorohipotecisarazlogadatajbračnidrugnijebioovlašćendazaključitakavugovor.

Trećepitanje:Trećidiopitanjatičesepromjenevlasnikanepokretnostiopterećenehipotekom. Prema odredbi člana 327 Zakona o svojinsko pravnim odnosima,hipotekarnidužnikimapravodadržiiupotrebljavanepokretnostopterećenhipotekom, da izdaje u zakup ili otudji bez saglasnosti hipotekarnogpovjerioca.Medjutim,timesepravohipotekarnogpovjeriocaneumanjuje. Otudjenje nepokretnosti opterećen hipotekom na novog vlasnikaneprelazi i obavezačije je ispunjenjebiloobezbijedjenohipotekomna tunepokretnost,osimako jena topristaohipotekarnipovjerioc,apredmetnanepokretnostidaljeostajepodteretomhipoteke. Sigurno bi promjena vlasnika nepokretnosti opterećene hipotekomdovelo do odredjenih problema za hipotekarnog povjerioca radi čega ječlanom329Zakonomosvojinskopravnimodnosima,hipotekarnipovjerilacovlašćendasuprostavisvojepravosvimtrećimlicimakao ihipotekarnomdužnikuimožedakoristisvasredstvakaozazaštitupravasvojine.

GRADJANSKOODJELJENJEVRHOVNOGSUDACRNEGORE

DušankaRadović,s.r.

14

15

FORUM IURIDICUS

16

DrČedomirBogićevićsudijaVrhovnogsudaCrneGore

ODSTUPANJE OD NAČELA ISTINEU KRIVIČNOM POSTUPKU

OKRIVIČNO-PROCESNIMPRINCIPIMA

Stipulišućinormeoregulacijipojedinihdruštvenihodnosazakonopisacizakonodavacse,ukreacijinomotehničkogizrazauredjenjapravnihustanova,rukovodeiinsprišuopštimprincipima,načelimaiidejamakojimasepostižekoherencija potrebnog stepena intervencije države u društvene odnose, alii osiguravaju pretpostavke za njihovu društveno - pravnu egzistenciju.Uzimajućiuobzirda jenačelo ranoteženesamo temeljniprirodni,nego idruštveni zakon, rerum naruram, može se rećidani jednood tihprincipailinačelazakonskogustrojstva,nemaapsolutnodejstvo,značenjeikarakter.Svakoodnjihjemjeraregulacije,alineivrjhovnicilj.Njihovadruštvenaipravnaegzistencijapočivananačeluharmonijeanemedjusobnenegacije,bezobziranakolizijuodredjenihdruštvenihvrijednostiinomotehničkihsredstava,kao pravnih oblika njihove zaštite, zbog čega su neophodna zakonodavnaodstupanja(ekscepcije)odpojedinihzakonomutvrdjenihnačelailiprincipakakobisesvakadruštveno-pravnazaštićenavrijednostostvarilauzakonomdozvoljenomopsegu. Tako se pri konstrukciji strukturnih elemenata kaznenog procesa,uredjenogZakonikomokrivičnompostupku,1pošloseodnekihkrucijalnihdruštvenihvrijednosti,ciljevaiprincipakojisuzaštićenipojedinimpravnimnačelima “sa ciljem da se omogući pravično vodjenje krivičnog postupkai danikonevinnebudeosudjen, a da seučiniocukrivičnogdjela izreknekrivičnasankcijapoduslovimakojipredvidjaKrivičnizakonikinaosnovuzakonito sprovedenog postupka” (ZKP, član 1). Zakonodavac je, u tomsmislu, stipulisao nekoliko pravnih načela, kao što su: načelo zakonitosti, pretpostavka nevinosti, načelo in dubio pro reo, načelo zabrane ponovnog sudjenja (ne bis in idem), zabrana primjene nasilja i iznudjivanja priznanja, pravo na sudjenje u razumnom roku (sudjenje bez odlaganja), pravo na 1 Zakonik o krivičnom postupku donijela je Skupština Crne Gore, 24. saziva na trećoj sjed-nici prvog redovnog zasijedanja - 27.VII 2009. godine. Objavljen je u “Službenom listu Crne Gore”, br.57/2009 od 18.08.2009. godine. Prema odredbi člana 517 stupio je na snagu 26.08.2009. godine, a primjenjivaće se, nakon vacatio legisa od jedne godine, od 26.08.2010. godine.

17

upotrebu svog jezika, pravo na odbranu, načelo istine i pravičnosti, slobodna ocjena dokaza, zabrana zasnivanja sudske odluke na pravno nevaljanim dokazima, načelo optužbe, načelo legititeta krivičnog gonjenja, princip višestepenosti, princip kontradiktornosti, sudjenje u vijeću i dr. (ZKP - čl. 1-21). “Krivično - procesni principsi suosnovnepravnepostavkekoje susadržajnorukovodneideje,aakciono-osnovnipravnizahtjevijednogsistemakrivičnogpostupka.”2 Principi supokušajdasepojedinaprocesnapravilasvedunaopšteprincipe ili načelakojabi tapravilapojmovnoobuhvatala.3Napostojanjurazlikaovihprinciparazvilisuse,krozistorijskarazdoblja,različitisistemikrivičnogpostupka:a) akuzatorski, b) inkvizitorski, c) mješoviti.Oviprincipi,u okviru postupka,mogu biti: a)osnovni (koji odredjuju krivičnoprocesnizadatak i prirodu njegovog ostvarenja), b) opšti (koji odrdjuju krivičnoprocesni odnos i njegovu strukturu), c) posebni (koji su od značaja zaodredjenje procesnih pojmova i instituta). Sociodinamičko shvatanjekrivičnogpostupkatražidaseovajosvijetlinesamokroznjegovefenomene(radnje),negoisuštinskoponiranjeunjegovratio postojanja,štosepostižedinamičkim razvojemprocesnogmišljenja tokom trajanjapostupkau ciljusvestranogstvaranjanjegovogpojma,pravneprirodeisadržaja. ZKP Crne Gore je zadržao mješoviti akuzatorsko - inkvizitorskisistemkrivičnogpostupkauznaglašenusuprematijuprincipaakuzatornosti,štoukazujenapokušajkonvergencijeevropskogsaaderzijalnimsistemomkrivičneprocedure.Izvršenajekonverzijapoložajanosiocapravanaistragu,takoštojedošlodonjenogprocesnogintegrisanjauokriljudržavnogtužioca,umjestodosadašnjesudskeatribucijenjenogpoložajaifunkcije.

FILOZOFSKIIPRAVNIASPEKTINAČELAISTINEUKRIVIČNOMPOSTUPKU

Istina je instiniti sud ili istiniti stav koji karakteriše podudarnostsubjektivnepercepcijesaobjektivnomstvarnošću. Istina jenajvećistupanjizvjesnosti koji se u krivičnom postupku postiže utvrdjivanjem činjenica.Samečinjenice, stanje ili zbivanje,kao realne formeprirodnih i socijalnihfenomenaegzistencije,nemogusesameposebi,smatratiinstinitim!Kakoje saznanje subjektivan odraz realnog svijeta objektivne stvarnosti, čija je

2 Dr D. Dimitrijević, Krivično procesno pravo, Beograd, 1981, str. 383 Dr V. Bajer, Jugoslovensko krivično procesno pravo, I, Zagreb, 1972, str. 163

18

polazna tačka neznanje koja se pretače u saznanje. Istina je najpotpunijistepenvjernosti(izvjesnosti)togsaznanja. Subjektivna istinajeintrospekcijaopodudarnostirealnihčinjenicasastrukturnimprocesimamišljenjaizaključivanjasvakeindividue. Objektivna istinajevjeranodrazobjektivnestvarnostiunašemprocesusaznanja koja kroz subjektivni preobražaj mišljenja, ne ostavlja dvojbe osvojojizvjesnosti.Instrumentnjeneprovjerljivostijepraksa-vezačovjekasastvarnošćualiisamaposebistvarnost.Onajeuopštavajućegkarakteraipredstavljapodudarnostsvijestisaobjektivnomstvarnošću. Apsolutna istina je najviši stepen izvjesnosti suda, koji se nemože opovrgnuti, a čija saznajnost i provjerljivot počiva na racionalnimkategorijama uma - razumu. Ona predstavlja onaj evolutivni vrh razvitkanauke, tehnike, kulture i prosvijećenosti pomoću kojih svaka jedinka isveukupnočovječanstvodoživljavajuistinukaofenomenljudskogsaznanjakojinezavisiniodčovjekaniodčovječanstva. Relativna istina, je rezultanta i posljedica čovjekovih ograničenihmogućnosti saznanja, kao nesavršene prirode i socijalne esencije, čijaje evolutivna dimenzija egzistencije podložna promjenama kao rezultatfizioloških i psiholoških promjena zasnovanih na iskusnim i čulnimopažanjima. Ljudska su saznanja ograničena, a sredstva i metode njihovespoznajebezbrojnairazličita,pasesamatzv.apsolutnaistinaizvodiiznizarelativnih spoznaja o istini “Kad bi čovječanstvo došlo dotle, da operiše jedino sa vječitim istinama, s rezultatima mišljenja koji imaju suvereno važenje i bezuslovnu pretenziju na istinitost, ono bi došlo do tačke na kojoj je beskonačnost intelektualnog svijeta iscrpena i stvarno potencijalno, čime bi bilo izvršeno čuveno čudo izbrojanog bezbroja.” 4 Istina, ipak, predstavlja ostvarljivo saznanje u granicama moćiljudskogmišljenja i ostvarenog napretka, nauke i tehnike čije su forme igraniceotkrićaneograničene inikadzavršene. istina je,uepistemološkomvidu, jedna i jedinstvena ali samokao sinteza subjektivnog i objektivnog,apsolutnogirelativnog,opštegikonkretnog. Materijalna istinajeonajstepensaznanjaočinjenicamaukrivičnompostupku utvrdjen sa najvećom mogućom vjerovatnošću čiji se stupanjpostojanosti naziva izvjesnost. Ovaj termin je vezan za princip slobodnogsudijskoguvjerenjailislobodneocjenedokaza,kaometodaupronalaženjusaznanja. On nema neku posebnu sadržinu i služi da učini distinkciju odtzv. formalne istine ili formalne teorije dokaza, kao procesno pravnogputa dolaženja do saznanja o istinitosti, koja je uža od filozofske.Atribut“materijalna”predstavlja pleonazam jer samnjenpojam i supstancijalnost4 F. Engels: Anti Diring, Zagreb, 1946.

19

uključuje “materijalnost” ako se pod tim pojom razumije realna stvarnostegzistenciječinjenica.Ali,ufilosofskomiduhovnomsmjeru,postojisvijetzbivanjaisaznanjakoji jeizvanmaterijalnihprestacijastvarnosti, tj. izvanmaterije - duh, otkrovenje, nadahnuće, providjenje, intiuicija, ideje (uplatonovskomsmislu).Birkmajerističedanačelomaterijalneistinezahtijevadastrankenesmijudasudijizapriječeputdispozicijommaterijalakojeonimadapostavikaoosnovsvojojpresudi. Formalna istina,jeonaatribucijasaznanjastvarnostikojapolazioddužnostisudadotragazaistinompodpretpostavkamaodredjenihformalno-pravnihuslova,odnosnozakonskihpraviladokazivanjakojapropisujubroj,vrstuikvalitetdokaza,potrebnihdabisenekačinjenicasmatralaistinitom.Prema teoriji formalnihdokaza,priznanje jebilo“kraljicadokaza”(reginapobationaem). Ipak, treba naglasiti da zakonodavac, u tekstu ZKP, nigdje neupotrebljava atribute i fenomene pravnih aspekata istine (objektivna,subjektivna, apsolutna, relativna, materijalna, formalna), već upotrebljavatermine“istinito”.“Sudidržavniorganikojiučestvujuukrivičnompostupkudužnisudaistinitoipotpunoutvrdečinjenicekojesuodvažnostizadonošenjezakoniteipravičneodluke,kaoidasajednakompažnjomispitujuiutvrdečinjenicekojetereteokrivljenogionekojimuiduukorist”(ZKP,član16). Istinitost je pojavna odlika saznanja o činjenicama iz prošlosti ilisadašnjosti koje su kvalitativno materijalnog karaktera, samim tim što suegzistirale(postojale)ilijošegzistiraju.Zbogtoga,našesaznanjekaospoznajaočinjenicamaizsvijetastvarnosti,volens-nolens,predstavljamaterijalnuistinu,alishvaćenkaometodološkiputnjenogotkrivanjaipronalaženja. Posmatranosaistorijsko-pravnogaspekta,ciljsvihkrivičnoprocesnihsistemajeuvijekbiopronalaženjeistine,alijeevoluacijametoda,puteva,načinaisredstavazaostvarenjetogciljabilarazličita(“materijalna”i“formalna”istina).

RATIO IURIS ODSTUPANJAODNAČELAISTINE

Društveniintereszahtijevadaseustanovipotpunaineospornaistinaočinjenicamakojetvoreosnovuokrivljenikovekrivičneodgovornosti.5 Utvrdjivanjeistine,madajeglavni,nijejedini,nivrhovniniapsolutniprincip i cilj krivičnog postupka. Krivični procesni postupakmanifestuje,razvija iostvaruje idrugeciljeveivrijednosnepostulatedruštva,pričemunačinnjihovogostvarivanja,često,kolidirasredstvimasaznanjaistine.5 Dr V. Bajer, op. cit., str.179

20

Izuzeciiliodstupanja(ekscepcije)odnačelatraganjazamaterijalnomistinom,moglibiseodreditikaooneformeilioblicikojimogudasuspendujuodnosno štetno utiču na saznanje istine u krivičnom postupku, a koje jezakonodavac utvrdio i propisao radi ostvarenja nekih drugih, posebnihdruštveno-pravnihinteresa,akojisuinkorporiraniuprocessamogpostupkailidrugimnormamapravnogporetka,aposvojojpravnojprirodimogubiti:pravi i nepravi, tekomisivni (naredjujući)iomisivni(zabranjujući). Temeljni je problem svakog krivičnog procesa skladno pomirenjedvaju osnovnih tendencija - maksimalna efikasnost, na jednoj i očuvanjeljudskihpravaisloboda(nesamookrivljenog,negoidrugihučesnika),nadrugoj strani.Model kojim se rješava ovaj problem odredjuje karakter nesamokrivičnogpostupka,negoisamudemokratičnostpolitičkogporetka.

Pravno nevaljani dokazi

Savremeni krivični postupci odbacuju kao nehumane i nečovječnesveonemetodekojisusejavilikrozistorijskupravnurefleksiju,azabranjujeprema okrivljenom upotrebu sile, prijetnje, obmane, obećanja, iznude, ilidrugihsredstavadabisedošlodonjegoveizjaveilipriznanjailičinjenicakojebiseupotrijebilekaodokaz.Natakvomiskazuokrivljenognemožesezasnivatisudskaodluka(ZKP,član11stav2). SudskaodlukanemožesezasnivatinadokazimakojisupribavljenipovredamaljudskihpravaiosnovnihslobodautvrdjenihUstavom,zakonomimedjunarodnimugovorima(ZKP,član17stav2). Ako je u primjeni mjera tajnog nadzora povrijedjen zakon naprikupljenimpodacimasenemožezasnivatiodluka(ZKP,član161). Ako jepretresanjeobavljenobezpismenenaredbe iliodsustva licakojamorajubitiprisutnapretresanjuilijepretresanjeizvršenosuprotnočl.76,81i83ZKP),takvizapisniciidokazinemogusekoristitiukrivičnompostupku(ZKP,član84). Apsolutnobitnapovredakrivičnogpostupkapostoji,uvijek,akosepresudazasnivanadokazunakomese,pozakonu,nemožezasnivati(član376stav1tačka10),zbogčegasetakvapresudaukida.

Pouka o pravima okrivljenog

Ukolikookrivljeninijepoučenopravunamaterijalnu(dasesambrani)formalnu(daizaberebranioca)odbranu-član12ZKP,teakonijepoučenopravimaizstava2čl.100(zaštoseokrivljuje,osnovsumnjeprotivnjega,danijedužandaizneseodbranu,nitidaodgovaranapitanja),teakoizjaveokrivljenog

21

izst.9čl.100ZKPoprisustvubraniocanijesuubilježeneuzapisik,natakvomiskazunemožesezasnivatisudskaodluka(ZKP,čl.100st.10).

Nezakoniti iskaz svjedoka

Na iskazu svjedoka koji se nemože saslušati kao svjedok (lica izčl.108ZKP), ili licakojenemora svjedočiti, tj. lica iz člana109ZKP), anijenatoupozorenoilikojeseizričitoodreklotogpravailiakoupozorenjeiliodricanjenijeubilježenouzapisnik,nemožesezasnivatisudskaodluka(ZKP,čl.110). Na iskazu maloljetnika koji ne shvata značaj prava da ne morasvjedočiti,teakojeiskazsvjedokadobijenmučenjemilizlostavljanjem,natakveiskazesvjedokanemožesezasnivatiodluka(ZKP,član110).

Nemogućnost krivičnog gonjenja

Svjedoksaradnikkojijesududaoiskazshodnoodredbamačlana126Zakonika, nemože biti gonjen za krivično djelo organizovanog kriminala(ZKP,član129stav1).

Nedozvoljene medicinske intervencije

Nijedozvoljenodasepremaosumnjičenom,okrivljenomilisvjedokuprimjenjujumedicinskeintervencijeiliimsedajutakvasredstvakojimabiseuticalonanjihovusvijestivoljupridavanjuiskaza-pr.narkoanalzia(ZKP,član154stav5).

Izuzeće vještaka

Nanalazuimišljenjuvještakakojinemožebitisaslušankaosvjedokilijeoslobodjendužnostisvjedočenje,kaonionompremakojemjeučinjenokrivičnodjelo,nemožesezasnivatisudskaodluka(ZKP,član139).

Pravo okrivljenog na ćutnju i toleranciju lažnog iskaza

Ovajmetododbraneokrivljenogjeposljedicapravanasmoodržanje,premakojemonnijedužangovoritiistinu,biloštoćešutjetiosvemuštoznailioonomštonemožeiskazati,bilodalažnoiskazuje,jernepostojikrivičnodjelolažnogiskazaokrivljenog(vid.ZKP,čl.4,5i100).

22

Priznanje optuženog i okrivljenog

Ako je priznanje jasno, izričito, odredjeno, svjesno, dobrovoljnopotpunonedvosmislenoibezrezerveiogradaupogleduvremena,mjestaimotiva,učinjenogdjela,daljidokazisenećeprikupljati(priznanjenaglavnompretresu-ZKP,član340). Akosepriznajeizvršenjedjelaodstraneokrivljenognastavićesesaprikupljanjemdokazaokrivičnomdjelu(ZKP,član105).

Zabrana svjedočenja branioca okrivljenogoonome što mu je povjerio okrivljeni

Mogućnošćudabranilacbudesaslušankaosvjedokoonomeštomujeokrivljenipovjeriokaosvomebraniocu,bilabipovrijedjenaslobodaodbrane,jerbiustrahudaćeotomebranilacbitisaslušanbiospriječendaotkrijekojunepovoljnuokolnost,čimebiseuskratilopravonaodbranu(ZKP,član108).Pravonaodbranuzasnivasenaprincipupovjerenja,čijajepovredanegacijasamogpravanaodbranu.

Oportunitet krivičnog progona

Imunitet. - Nacionalno imedjunarodno javno pravo utvrdjuje krugosoba (nosilaca javne vlasti i diplomatskih predstavnika) protiv kojih sene može voditi krivični postupak. U nacionalnim okvirima ovo pitanjeregulišu ustav i materijalni krivični zakoni, a u medjunarodnim okvirima- medjunarodne i bilateralne konvencije o diplomatskim privilegijama iimunitetima. Ovojevidnepravogodstupanjaodnačelaistineukrivičnompostupku,jersebezodobrenjanadležnogorganapostupaknemoževoditi,panačelotražnjeistine,explicite,neegzistira. Medjutim, ovo je, ipak, ekstremno odstupanje od ne samo načelaistine,nego inačela legilitetakviričnogpostupka.Nemogućnostkrivičnogprogona je povreda ustavnog principa jednakosti gradjana pred zakonomi njega treba ukinuti. Razlog ove vrste odstupanja od načela istine leži udržavnomoportunitetuu interesuzaštitenosilaca javnih funkcija,odnosnonesmetanogodvijanjamedjunarodnihodnosa. PremaUstavuCrneGore(član86)povlasticeimunitetaodkrivičneodgovornostiipritvorazaizraženomišljenjeiliglasanjeuvršenjufunkcijeočitujuseutomeštonitisemožepokrenutikrivičnipostupak,nitiodreditipritvor,osimako jezatečenuvršenjukrivičnogdjelazakoje jepropisana

23

kazna u trajanju dužem od pet godina, uživaju: poslanici Skupštine,predsjednikCrneGore,predsjednikičlanoviVlade,predsjednikVrhovnogsuda,predsjednikisudijeUstavnogsudaiVrhovnidržavnitužilac. Funkcionalniimunitetuživajusudijeisudijeporotnici,državnitužilaci zamjenik državnog tužioca. Odobrenje za gonjenje daju Sudski savjet,odnosnoTužilačkisavjet(član122Ustava). U pogledu isključenja krivičnog gonjenja stranaca koji uživajuimunitetvažepravilamedjunarodnogprava(ZKP,član244). Odobrenje državnog tužioca. - Biće djela povrede ugleda stranedržaveilimedjunarodneorganizacijeostvarujeseradnjomonogakojijavnoizloži poruzi stranu državu sa kojomCrnaGora ima diplomatske odnose,njenuzastavu,grbilihimnuilikojavnoizložiporuziOUN,MCKilidrugumedjunarodnuorganizaciju,čijiječlanCrnaGora(KrivičnizakonCG,član200).GonjenjezaovokrivičnodjelopreduzimasepoodobrenjuVrhovnogdržavnogtužioca. Dokaz da je odobrenje za gonjenje dato, za djela koja se gone poslužbenoj dužnosti podnosi državni tužilac, jer, u suprotnom, nemože sezahtijevatisprovodjenjeistragenitipodićineposrednaoptužnicailioptužnipredlog(ZKP,član220).Akojepostupakvodjenbezodobrenjazakrivičnogonjenjesudćerješenjemodbacitioptužnicu(ZKP,čl.294).

Načelo optužbe

Krivični postupak se pokreće po zahtjevu ovlašćenog tužioca(državnogiliprivatnog).Bezoptužnice,optužnogpredlogailiprivatnetužbe,nemakrivičnogpostupka.“Nemo iudex sine actore”(ZKP,član18).

Vezanost suda za optužbu (identitet presude i optužbe)

Sudjevezanprilikomdonošenjapresudesamozalicekojejeoptuženoisamozaonokrivičnodjelokojejepredmetoptužbe,odnosnonaglavnompretresu, izmijenjene ili proširene optužbe (ZKP, član 369). Sud ne smijeutvrdjivatičinjenicekojeprelazeokvireoptužnogakta. Razlogovogodstupanjaodnačelaistineležiuzaštitiokrivljenogpravanaodbranuinjegovojpravnojsigurnosti.Onojeizrazprincipaakuzatornostikrivičnogpostupkačijegraniceodredjujeovlašćenitužilac.Trebanapomenutidasudprilikomkontroleoptužniceiodlukepoprigovoruprotivoptužnice,nijevezanzapravnuocjenudjelakojejetužilacnaveouoptužnici(ZKP,član295). Zakonikjeutvrdioslučajeveobustavepostupkapoosnovukontroleoptužnice(ZKP,član294).

24

Zabrana reformatio in peius

Bitprincipazabrane refomatie in peius (“preinačenje na gore”) ležiu poštovanju okrivljenikovog prava na odbranu, te u slobodi na upotrebupravnihljekova.Bilobiignorisanjepravanaizjavljivanjepravnoglijekaakobiokrivljenistrahovaoodnepovoljnijeodlukeodoneprotivkojesamoonulažepravnilijek. Akojeizjavljenažalbasamoukoristoptuženog,presudasenesmijeizmijenitinanjegovuštetuupogledupravnekvalifikacijekrivičnogdjelaikrivičnesankcije(ZKP,član400).

Načelo in dubio pro reo

Načelo in dubio pro reo(“usumnjiukoristokrivljenog”)ugradjenojeuosnovekrivičnogpostupkainfavoremokrivljenogiposljedicajeosiguranjanačelapretpostavkenevinostiipravnesigurnostiokrivljenog.Svakasumnjailidvojbenostoegzistencijinekekrivičnopravnorelevantnečinjenice imaseodrazitiukoristokrivljenogilinanačinkojijezanjegapovoljniji.Ovojenačeloizričitoinkorporiraoukrivičnipostupakodredbamačlana3stav3ZKP.Ovosemoradovestiukorelacijuisaoslobadjajućompresudomkojaseizričeikadnijedokazanodajeoptuženiučiniodjelozakojejeoptužen(čl.373st.1tačka2ZKP),štoznačidanepostojistependovoljnoguvjerenjaoizvjesnostipostojanjaodredjenogelementabićakrivičnogdjela. Porijeklo ovog procesnog načela veže se za antičku mitologiju injenogjunakaOrestakojijeizvršio,uosveti,ubistvomajkeKlitimenestrezaubistvosvogmuža,odnosnoOrestovogocaAgamemnona,dabiomogućiladaahajskikraljbudenjennovimužEgist.Poštohelenskapravdanijebilariješilapitanjekvalifikacijematero-ubistva,usmisludalijeonodozvoljenopododredjenimokolnostima, kao što je biloOrestov slučaj i pošto je sudAeropagabiopodijeljenupogledujednakostibrojaglasovaokrivici,odnosnonevinostiOresta,boginjamudrostiizaštitnicapravdeAtenapresudilajekaovrhovni sudija,daOrestbudeoslobodjenkrivice,promocijomnačeladauslučajupostojanjasumnje,kojateretiokrivljenog,trebapresuditiunjegovukorist.OvodjeloinspririsalojeEshiladanapišesvojučuvenudramuOrestia.

Principne bis in idem

Ovonačelokrivičnogpostupka,kojejerezultantapravanaodbranui pravne sigurnosti okrivljenog, posljedica je zabrane dvostrukogvodjenjapostupka i dvostrukog kažnjavanja, a na temelju rimskog pravnog načela

25

res iudicato pro veritate accipitur.Nikonemožebiti ponovnoosudjen zakrivičnodjelozakojejepravosnažnomodlukomosudjenilioslobodjen,osimuslučajevimapredvidjenimovimzakonom(ZKP,član6). Medjunarodni pakt o političkim i gradjanskim pravima (član 44)predvidjadanikonemožebitikrivičnoodgovoran ili kažnjenzadjelozakoje je već bio oslobodjen ili osudjen konačnom presudom, u skladu sazakonom o krivičnom postuku svake zemlje.Dakle, ovajmedjunarodno -pravnidokumentzabranjujeiponavljanjepostupkanaštetuokrivljenog. Ponavljanje krivičnog postupka na štetu okrivljenog posljedica jemedjunarodno-pravneregulacijeizEvropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama(član4uzProtokol7),natemeljukojejeizvršenanormativnaregulacija u Zakoniku o krivičnom postupku, koja dozvoljava mogućnostponavljaja krivičnog postupka na štetu okrivljenog ako postoje dokazionovim ili novootkrivenimčinjenicama (čl. 425ZKP), za slučajda jedokrivične osude došlo zbog krivičnog djela sudije, zloupotrebe službenogpoložajadržavnogtužiocailisaznanjaopostojanjunovihčinjenicailidokazakojinijesubiliupotrijebljeniuranijempostupku,adovelibidopovoljnijeosude.Smatramo,dajeponavljanjekrivičnogpostupka,sastanovištapravnesigurnosti i načela prava na odbranu, a shodno medjunarodno - pravniminstrumentima legitimno jedino u slučaju ako se ponavljanje vrši u koristokrivljenog,teutomsmislutrebajuodgovarajućenovelekrivičnogpostupka.

Odloženo gonjenje (diverzija krivičnog postupka)

Ovaj institut je uvedenu naše zakonodavstvo2003. godine.On seteško afirmiše u praksi. Opravdan je sa stanovišta pravičnosti i mora seopreznokoristiti.Predvidjen jeuokviruotribucijadržavnogtužioca(ZKP,član44)auslovizanjegovuprimjneuutvrdjenisuodredbomčl.244ZKP.

Sporazum o priznanju krivice

Ovojenoviinstitutunašemkrivičnoprocesnomzakonodavstvu(ZKP,čl.300-303),preuzet izanglosansonske tradicije.On jeataknacrnogorskimoralni kodeks i pravnu tradiciju i ugrožava moralnu aksiologiju kaoracionalnusamosvijestusuštiniKantovogkategoričkogimperativa,temeljepravdeiistine,jersezasnivanakoristiiprivilegijamakojeokrivljenidobijaupostupku,štogafavorizujeuodnosunapriznanjedjelaodstraneokrivljenogkoje nije obuhvaćeno sporazumom. (Vidi bliže naš rad:Nacrt Zakonika o krivičnom postupku,Revijazakrivičnopravoikriminalnupolitiku,2008).

26

Načelo slobode

Ciljkrivičnogpostupkanetrebadabudeusmjerenjedinoktome“danikonevinnebudeosudjen”(ZKP,član1)negojetrebalozakonskioktroisati(proširiti),ovajciljinapravoidužnostdanikonevinnebudeoptužen(makarkao rukovodno načelo u postupanju državnog tužioca) i da niko nevin nebude lišen slobode (pritvor).Ostvarenidometi ljudskecivilizacije inačeloprezumcijenevinostinedopuštajudaosnovanasumnjabudejurističkiosnovzaoptužnicu i odredjivanjepritvora (ZKP, čl. 19 i 75), teda sepritvorskirazlozimorajudrastičnoreduciratisastanovištauslovazaograničenjeslobode.Sumnjarazaraosnoveljudskogdostojanstva(vidibliženašrad:Filozovsko pravni aspekti ograničenja slobode u krivičnom postupku, Zbornikradova,UdruženjepravnikaCrneGore,1999).

LITERATURA

1. DrV.Bayer,Jugoslovensko krivično procesno pravoI-II,Zagreb,19732. DrV.Dimitrijević,Krivično procesno pravo,Beograd,19783. DrT.Vasiljević,Sistem krivičnog procesnog prava,NoviSad,19724. DrDj.Lazin,Princip in dubio pro reo u krivičnom pravu,Beograd,

19855. DrD.Radulović,Komentar Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore,

Podgorica,2009.6. DrM.Grubiša,Činjenično stanje u krivičnom postupku,Zagreb,19727. Dr Č. Bogićević,Filozofsko - pravni aspekti ograničenja slobode u

krivičnom postupku,Zbornik radova:Pritvorukrivičnom postupku,Podgorica,1999

8. DrČ.Bogićević,Nacrt Zakonika o krivičnom postupku - Konverzija, tradicija i tranzicija,Crnogorskarevijazakrivičnopravoikriminalnupolitiku,2/2008.

27

SUDSKA PRAKSA

28

29

KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO

30

PRODUŽENOKRIVIČNODJELO(Član49KZRCG)

Tri istovrsna krivična djela teška kradja učinjena u vremenskoj povezanosti od istog učinioca koja predstavljaju cjelinu zbog istovrsnosti predmeta djela - obijanje putničkih vozila i oduzimanje stvari iz istih, korišćenja iste situacije i jedinstvenog umišljaja učinioca, kvalifikuju se kao jedno krivično djelo teška kradja u produženom trajanju.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude branioca osudjenog M.M, te se preinačavaju pravosnažne presude Osnovnog suda u Podgorici K.br.08/377 od 27.06.2008. godine i Višeg suda u Podgorici Kž.br.1929/2008 od 30.06.2009. godine, samo u pogledu pravne ocjene djela i odluke o kazni tako da u radnjama osudjenog M.M, bliže opisanim u izreci prvostepene presude pod tač.I i II - 1 i 2, stoji produženo krivično djelo teška kradja iz člana 240 stav 1 tač.1 i 2 u vezi čl.49 Krivičnog zakonika za koje se osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.

Obrazloženje

PresudomOsnovnog suda u Podgorici K.br.08/377 od 27.06.2008.godine,M.MoglašenjekrivimdajekaosaizvršilacsaoptuženimŠ.Žizvršiokrivičnodjeloteškakradjaizčlana240stav1tač.1i2Krivičnogzakonika,činjeničnoopisanogpodtač.Iizreketepresudeizbogproduženogkrivičnogdjelateškakradjaizčl.240st.1tač.1uvezičl.49Krivičnogzakonika,opisanogpodtač.II-1i2izrekenavedenepresude,zakojadjelaje,nakonpredhodnoutvrdjenihkazni,osudjennajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuod1(jedne)godinei6(šest)mjeseci. Viši sud u Podgorici, svojom presudom Kž.br.1929/2008 od30.06.2009. godine, odbio je kao neosnovanu žalbu optuženog M.M i uodnosunanjegapotvrdioprvostepenupresudu. Protiv navedenih presuda branilac osudjenog je podnio zahtjev zaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudezbogpovredekrivičnogzakonanaštetuosudjenogspredlogomdaovajsuduvažizahtjev,ukineprvostepenui drugostepenu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovnosudjenjeilidaistepreinači.UzahtjevuseubitnomnavodidajeprvostepenisudpogriješiokadajeoptuženogM.Moglasiozbogdvakrivičnadjelateška

31

kradjaitojednoguproduženomtrajanju.Medjutim,kadajesudnašaodajeM.Mkrivzaizvršenjepredmetnihkrivičnihdjelamoraojeprimijenitiinstitutproduženogkrivičnogdjelakaoštojetoučiniouodnosunakrivičnadjelaiz stava II izrekeprvostepenepresude.Ovozbog togašto sukod tihdjelaupotpunostiispunjenezakonskepretpostavkekojesetražezakonstrukcijuproduženogkrivičnogdjela.Naime,radiseotriistovjetnakrivičnadjelateškekradjekojasuučinjenauvremenskojpovezanostiodstraneistogučinioca.Poredtogaovadjelapredstavljajuprirodnucjelinuzbogistovrsnostipredmetadjela, jedinstvenog umišljaja, jedinstva mjesta i prostora, te korišćenjaiste situacije.Dakle, imajući u vidu sve okolnosti evidentno je da postojesviuslovi izodredbečlana49Krivičnogzakonika, te je stogapovrijedjenKrivičnizakoniknaštetuosudjenogjerjeistogtrebaloosuditizaproduženokrivičnodjeloteškakradja,asamimtimivisinakaznebibilamanja. Vrhovnisud je razmotriospisepredmeta,ocjenionavode iznijeteuzahtjevuzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudeimišljenjeVrhovnogdržavnog tužilaštvaCrneGoreKtr.br.795/09 od 04.11.2009. godine, pa jenašao: Zahtjevjeosnovan. Shodno odredbi člana 49 stav 1 Krivičnog zakonika produženokrivično djelo čini više istih ili istovrsnih krivičnih djela učinjenih uvremenskojpovezanostiodstraneistogučiniocaikojapredstavljajucjelinuzbogpostojanjanajmanjedvijeodsledećihokolnosti:istovjetnostioštećenog,istovrsnostipredmetadjela,korišćenjaistesituacijeiliistogtrajnogodnosa,jedinstvamjestailiprostoraizvršenjadjelailijedinstvenogumišljajaučinioca. Prema činjeničnom utvrdjenju prvostepenog suda, koje u svemuprihvata i drugostepeni sud, M.M oglašen je krivim da je zajedno saoptuženim Š.Ž, dana 26.02.2008. godine u Podgorici izvršio obijanjeputničkogvozilamarke“Peugeot207”reg.oznakeKO307-307idajesamunoći2/3.02.2008.godine idana16.02.2008.godine, takodjeuPodgoriciizvršioobijanjeputničkihvozilamarke“GolfIII”reg.oznakePG122-211i“BMW”reg.oznakeCT49-23ananačinkakojetopredstavljenouizrecipresudeOsnovnogsudauPodgoriciK.br.08/377od27.06.2008.godine. U konkretnom slučaju radi se o tri istovrsna krivična djela teškakradjakojasuučinjenauvremenskojpovezanostiufebruaru2008.godineodstraneistogučiniocaikojakaotakvapredstavljajucjelinuzbogistovrsnostipredmetadjela-obijanjaputničkihvozilaioduzimanjastvariiztihvozila,korišćenjaistesituacijeijedinstvaumišljajaosudjenogM.M. Imajući u vidu prednje, nižestepeni sudovi su učinili povreduKrivičnogzakonikaizčlana377tačka4ZKPtimeštosuradnjeosudjenogM.Mpravnoocijeniokaokrivičnodjeloteškakradjaizčl.240stav1tač.1i

32

2Krivičnogzakonikaiproduženokrivičnodjeloteškakradjaizčl.240st.1tač.1uvezičl.49Krivičnogzakonika. Kako sud, saglasno odredbi člana 359 stav 2 ZKP, nije vezan zapredlogetužiocaupogledupravneocjenedjela,tojesveradnjeoptuženogizizrekeprvostepenepresudetrebaodaocijenikaoproduženokrivičnodjeloteškakradjaizčl.240st.1tač.1i2uvezičl.49Krivičnogzakonika,akakosetoosnovanonavodiuzahtjevubraniocaosudjenogzaispitivanjezakonitostipravosnažne presude. Kako su nižestepene presude preinačene u pogledupravneocjenedjela,aproduženokrivičnodjelojepozakonujednokrivičnodjelo,tojebilonužnopresudeprvostepenogidrugostepenogsudapreinačitii u pogledu odluke o kazni, tako što jeM.M, umjesto jedinstvene kaznezatvorakojamujeizrečenaprimjenomodredabaosticajuizčl.48Krivičnogzakonika,osudjennakaznuzatvorautrajanjuodjednegodineišestmjeseci.Kaznazatvoraunavedenomvremenskomtrajanjuostalajeneizmijenjenajersu nižestepeni sudovi pravilnoutvrdili i ocijenili sve okolnosti koje su odznačajazaodmjeravanjekazneoptuženom. Imajućiuviduprednje,ovajsudjeuvažiozahtjevbraniocaosudjenog,preinačiopresudenižestepenihsudovaupogledupravneocjenedjelaiodlukeokazni,akakojetonavedenouizreciovepresude. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp. br. 115/09 od 14. 11. 2009. godine)

33

PREKORAČENJEGRANICANUŽNEODBRANE(Član9stav3KZSRJ)

Pucanjem iz pištolja u tijelo oštećenog bez ikakvog upozorenja, optuženi je u cilju odbijanja napada od strane oštećenog prekoračio granice nužne odbrane.

Izobrazloženja:

“Nasuprotnavodimažalbebraniocaoptuženog,drugostepenisudjepravilno zaključio da je optuženiA.R, kritične prilike, pucajući iz pištoljačijiprojektiljepogodiooštećenogM.Nupredjeludesneprepone,prekoračiogranice nužne odbrane. Ovo kod činjenice što optuženi prije pucanja izpištolja,nijeupozoriooštećenogM.Ndamuneprilazijerćepucati,nitijeu znak upozorenja pucao u vis, a što je objektivnomogao da uradi jer seoptuženinalazionaudaljenostiodoštećenogoko2,5metra,kadajeoštećenidesnomnogomzakoračio da preskoči ograduvisine oko jedanmetar kojadvorištekućeoptuženogodvajaodulice. Dakle,poocjeniovogsuda,pucanjemizpištoljau tijelooštećenogbez ikakvog upozorenja, optuženi je u cilju odbijanja napada od straneoštećenogprekoračiogranicenužneodbrane.Stogaseneosnovanožalbombraniocaoptuženogukazujedaječinjeničnostanjepogrešnoutvrdjeno,jerpostanovištuodbraneoptuženiudatojsituaciji,osimpucanjaizpištolja,nijeimaobilokakvedrugemogućnostidaodsebeodbijeistovremeni,neskrivljeniiprotivpravninapadodoštećenogM.N. Napotpunoipravilnoutvrdjenočinjeničnostanje,drugostepenisudjepravilnoprimijeniokrivičnizakonkadajeoptuženogA.Roglasiokrivimzbogkrivičnogdjelaubistvoupokušajuuprekoračenjugranicanužneodbraneizčlana30stav1KZRCGuvezičl.19KZSRJuvezičl.9st.3KZSRJ,pajeiuovomdijeluneosnovanažalbabraniocaoptuženog. Kakoježalbabraniocaoptuženogizjavljenazbogpogrešnoutvrdjenogčinjeničnogstanjaipovredekrivičnogzakona,tojeovajsudsaglasnoodredbičlana391ZKP ispitaopobijanupresudu iupogleduodlukeokazni,pa jenašaodajeiuovomdijelužalbaneosnovana.Prilikomodmjeravanjakazneoptuženom,drugostepenisudjepravilnoutvrdioiocijeniosveokolnostikojesuodznačajazaodmjeravanjekazne.Medjutim,kakojeoptuženikrivičnodjelo izvršiouprekoračenjugranicanužneodbrane izčl.9stav3KZSRJ,a ne radi se o prekoračenju usled jake razdraženosti ili prepasti izazvanenapadom, drugostepeni sud je primjenjujući odredbe o ublažavanju kazneizčl.42KZSRJ,biodužandavodiračunaogranicamaublažavanjakazne

34

propisanimučl.43navedenogzakona, jer sene radioslučajukada jesudpozakonuovlašćendaoptuženogoslobodiodkazneitadamumožekaznuublažitibezograničenjapropisanihzaublažavanjekazne(čl.44st.2KZSRJ).Ukonkretnomslučajusudjeoptuženomzakrivičnodjelozakojejeoglašenkrivimmogaokaznuublažitisamodojednegodinezatvora.Stogajeuovomdijelupovrijedjenkrivičnizakonukoristoptuženogizčl.377tačka5ZKPjerjeodlukomokaznisudprekoračioovlašćenjekojeimapozakonu,akojapovredasenemožeotklonitijerjeizjavljenažalbasamoukoristoptuženog,paseshodnočl.390ZKPpresudanesmije izmijenitinaštetuoptuženogupogleduizrečenekazne.”(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kž. I. br. 7/09 od 15. 06. 2009. godine)

35

KRIVIČNODJELO-TEŠKATJELESNAPOVREDA(Član151KZRCG)

Za postojanje bića krivičnog djela teška tjelesna povreda i krivice izvršioca za isto neophodno je nesumnjivo utvrdjenje vrste i težine povrede i sredstva kojim je nanijeta.

Izobrazloženja:

“Porazmatranjupobijanepresude,žalbeisvihspisaovogpredmeta,pazećipo službenoj dužnosti na odredbe člana 388ZKP, ovaj sud je našao da je žalbaosnovana. Osnovano se žalbom optuženog ukazuje da je činjenično stanje ostalonepotpunoutvrdjeno,štopobijanupresudučininezakonitomipredstavljarazlogzanjenoukidanje.Ovoizrazlogaštojeuizvještajurengenologadr.M.Sod05.06.2009.godinenavedenodajenakontrolnomsnimkugrudnogkošaoštećeneR.Kvidnastarasaniranafrakturaokrajkadesetogrebralijevo,doksedrugepatološkepromjenenevidenatomsnimku.Istojepotvrdioivještakradiologdr.D.Rkojiseizjasniodajenakontrolnimsnimkompotvrdjenaranijafrakturadesetogrebrasalijevestranenakojemsevidiožiljakkojipotvrdjujeprelomrebra,takodanijepotrebnopravitinovisnimakgrudnogkošaoštećeneodstraneovogvještakakakojetonaložiodrugostepenisud.VještakR.Dsenijeizjasnionaokolnostidalinakontrolnomsnimkupostojeznacidislokacijeokrajakadesetogrebra,osimštojeostaokodsvogizjašnjenjadasenarengenskomsnimkugrudnogkošaoštećeneR.K,kojijeuradjenuDomuzdravljauBeranamadana09.06.2006.godine,tj.jedanaestdananakonpredmetnogdogadjaja,nazireprelomdesetogrebraalisenevideznacinjegovogpomjeranja. Imajućiuviduprednjebilojenužnoneposrednosaslušativještakamedicinskestrukedr.D.ČizPodgorice,kakobisenaosnovukontrolnogsnimkagrudnogkošaR.K od 05.06.2009. godine i datog izjašnjenja vještaka dr.D.R sa pretresa preddrugostepenimsudomdana16.07.2009.godine,nesumnjivoutvrdilavrstaitežina,kaoimehanizamnanošenjapovredakodoštećeneR.K,aštojeodznačajazapotpunoi pravilno činjenično utvrdjenje suda i izvodjenja pravilnog zaključka u pogledupostojanjakrivičnogdjelaupitanjuikriviceoptuženogzaisto. U ponovnom postupku drugostepeni sud će upotpuniti činjenično stanjetakoštoćesaslušativještakamedicinskestrukedr.D.Čnaokolnostikojesunaprijednavedene, pa će nakon svestrane ocjene žalbe branioca optuženog izjavljene naprvostepenupresuduisvihspisapredmetabitiumogužnostidadonesepravilnuizakonituodluku.”

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kž. I. br. 3/10 od 22. 03. 2010. godine)

36

KRIVIČNODJELO-KLEVETA(Član196KZRCG)

Namjera nije bitan elemenat krivičnog djela klevete već je dovoljno postojanje umišljaja učinioca koji mora biti svjestan toga da iznosi ili pronosi nešto što nije istinito što može naškoditi časti i ugledu nekog lica i da to hoće ili da na to pristaje.

Izobrazloženja:

“Drugostepeni sud dajući ocjenu subjektivnog odnosa okrivljenihprema krivičnom djelu u pitanju zaključuje da na nesumljiv način nije“dokazananamjera,odnosnoumišljajdaspornimdopisomiznoseiliprenoseneistine,tedajetotakvogznačajadajedoveloilimoglodovestidoteškihposledica za oštećene”. Ovakvi razlozi drugostepenog suda su potpunonejasni jernamjeranijebitanelementkrivičnogdjelaklevete izčlana196Krivičnogzakonikavećjedovoljnopostojanjeumišljajaučiniocakojimorabitisvjestantogadaiznosiiliprenosineštoštonijeistinitoštomoženaškoditičastiiugledunekoglicaidatohoćeilidanatopristaje. Valjaukazatida jenejasnozbogčega jeuuvodupobijanepresudenavedenodajenapretresuodržanomdana01.06.2009.godineprisustvovaozamjenikVišeg državnog tužioca u Podgorici, G.V, kod činjenice da je upitanjukrivičnodjelokleveteizčlana196Krivičnogzakonikakojesegonipoprivatnojtužbi,gdjejeovlašćenitužilacprivatnitužilac.Takodje,samaizrekadrugostepenepresudeda je tajsudpovodomžalbepunomoćnikaoštećenihdoniopobijanupresudujeusuprotnostisastanjemuspisimapredmeta.Ovoizrazlogaštojepostupakuovojkrivičnojstvaripokrenutpoprivatnojtužbiprivatnihtužilacausmisluodredbečl.51ZKP,takodasudnijeodlučivaoožalbipunomoćnikaoštećenihvećprivatnihtužilacakaostranakaupostupku- čl.226 tačka 8 ZKP, čija imena drugostepeni sud nije naveo ni u uvodusvojepresudenitiuizreci,pajenejasnonakojeseprivatnetužioceodnosičinjeničniopiskrivičnogdjelaupitanjuzakojesuokrivljenioslobodjeniodoptužbe.”(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kž. I. br. 25/09 od 12. 10. 2009. godine)

37

KRIVIČNODJELO-TEŠKODJELOPROTIVBEZBJEDNOSTISAOBRAĆAJA

(Član348stav4KZRCG)

Za pravilnu ocjenu postojanja krivičnog djela - teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja neophodno je utvrdjenje brzine kretanja vozila, odnosno činjenica da li je brzina kretanja bila upodobljena svjetlima vozila, a samim tim i mogućnosti vozača da blagovremeno uoči prisustvo pješaka na kolovozu i preduzme adekvatne radnje u cilju njegovog izbjegavanja.

Izobrazloženja:

“Po razmatranju pobijane presude, žalbe, odgovora na žalbu i svihspisa ovog predmeta, pazeći po službenoj dužnosti na odredbe člana 388ZKP,ovajsudjenašaodaježalbaosnovana. Drugostepenisudupobijanojpresudizaključujedajedopredmetnesaobraćajnenezgodedošlo isključivousledpropustapješakasadapok.L.V,kojiseupijanomstanjuunoćnimuslovimakretaokolovozom,umjestodaukretanjukoristizemljanidiokojisenalazipodesnojstranikolovozailištobližeivicikolovoza,anekolovozomnaudaljenostioddesneivicekolovozaza čitavih 0,80mposmetrano u smjeru kretanja autobusamarke “Zastavaminibus2”kojimjeizpravcaPodgoricepremaGolubovcimamagistralnimputemupravljaooptuženiA.B.Nadalje,drugostepenisudnalazidajeoptuženipostupaouskladusasvojimobavezamaizZakonaobezbjednostisaobraćajanaputevimaidanjegovabrzinakretanjanijebilaneprilagodjenazakonkretneuslovesaobraćaja,tačnijenoćnimuslovimaidubinividnogpolja,apreprekakoja seukonkretnomslučajuogledauprisustvupješakanakolovozunijemoglabitipredvidjena. Prednjizaključcidrugostepenogsudatemeljesenanalazuimišljenjugrupe vještaka Centra za saobraćajno mašinska vještačenja MašinskogfakultetauPodgoricikojisuusvomnalazunavelidasevozačautobusakretaobrzinomod52km/h i da zaustavniput za tubrzinu iznosi30m.Vještacinalazedavožnjaautobusombrzinomod52km/hnijebilanebezbjednadubitiosvjetljenjaivožnjisauključenimoborenimsvijetlima. Medjutim,upostupkuodlučivanjapožalbamanapresuduprvostepenogsuda,drugostepenisudjepropustiodaocijeniodkakvogjeznačajazapravilnoipotpunočinjeničnoutvrdjenjenalazivještakasaobraćajnestrukedipl. ingČ.Giing.B.R,kojisusvojimpismenimnalazimaimišljenjimanavelidajeoptuženikritičneprilikeupravljaoautobusombrzinomod61km/hkoristeći

38

oborenasvijetla,dasepješak-oštećeniL.Vkretaokolovozomuistomsmjeruzahvatajući1-1,5moddesnestranekolovozaidajevozačautobusamogaosaoborenimsvijetlimaprimijenitiprisustvopješakanakolovozunaudaljenostiodoko26m.Brazinakretanjaautobusaod61km/hnijebilaupodobljenadubini vidnog polja oborenih svijetala jer iz prostorno vremenske analizedinamiketokasaobraćajennezgodeproizilazidadonezgodenebidošlodasevozačautobusakretaobrzinomod48-52km/hjerbireagovanjemnakočionisistem autobusa mogao da zaustavi autobus prije zahvata pješaka. Kodnespornečinjenicedanijebilovozilakojasuoptuženomdolazilaususret,adapješaknijeiznenadastupionakolovozvećsedužezadržavaonakolovozu,nakojeokolnostiseizjasniosvjedokV.R,bilojenužnoocijenitiprostornovremenskuanalizudinamiketokanezgodekojajedataunalazimavještakaing.B.Ridipl.ing.Č.G. Takodje,bilojenužnosaslušatipredstavnikakomisijevještakaCentrazasaobraćajnomašinskavještačenja,kojisuzarazlikuodvještakaing.B.Ridipl.ing.Č.G,navelidajebrzinakretanjaautobusaumomentuzahvatapješakaiznosila52km/h.Pravilnoutvrdjenjebrzinekretanjaautobusajeododlučnogznačaja za izvodjenje zaključka da li je brzina bila upodobljena oborenimsvijetlimaasamimtimimogućnostivozačaautobusadablagovremenouočiprisustvopješakanakolovozuipreduzmeadekvatneradnjeuciljunjegovogizbjegavanja. Stoga je u ovom dijelu činjenično stanje ostalo nepotpunoutvrdjeno,akakosetoosnovanoukazujeiužalbiOsnovnogdržavnogtužiocauPodgorici, štopobijanupresudučininezakonitomipredstavlja razlogzanjenoukidanje. U ponovnom postupku prvostepeni sud će upotpuniti činjeničnostanje tako što će neposredno saslušati vještaka saobraćajne struke dipl.ing.Č.GipredstavnikaKomisijevještakaCentrazasaobraćajnomašinskavještačenjaMašinskogfakultetauPodgorici,paćenakonsvjestraneocjenežalbiOsnovnog državnog tužioca uPodgorici i branioca optuženog i svihspisapredmetabitiumogućnostidadonesepravilnuizakonituodluku.”(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kž. I. br. 6/10 od 22. 03. 2010. godine)

39

KRIVIČNODJELOSPREČAVANJESLUŽBENOGLICAUVRŠENJUSLUŽBENERADNJE


Radnjom sprečavanja više službenih lica u vršenju službene radnje ostvarena su bitna obilježja jednog, a ne više krivičnih djela sprečavanje lica u vršenju službene radnje.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude branioca osudjenog D.V, pa se preinačavaju presuda Osnovnog suda u Beranama K.br.460/08 od 18.06.2009. godine pod tačkom I izreke i presuda Višeg suda u Bijelom Polju Kž.br.1066/09 od 25.11.2009. godine u pogledu pravne ocjene djela i odluke o kazni tako što u radnjama okrivljenog D.V stoje elementi bića jednog krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje iz člana 375 stav 1 Krivičnog zakonika, činjenično opisanog u izreci prvostepene presude, za koje se osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dva) mjeseca.

Obrazloženje

PresudomOsnovnog suda uBeranamaK.br.460/08 od 18.06.2009.godine,okrivljeniD.Voglašen jekrivimzbogkrivičnogdjela sprečavanjeslužbenog lica u vršenju službene radnje iz člana 375 stav 1 KrivičnogzakonikačinjeničnoopisanogpodtačkomIizreke,zakojeje,nakonpredhodnoutvrdjenihkazninaštetuoštećenihB.RiR.M,osudjennajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuod3(tri)mjeseca. VišisuduBijelomPolju,svojompresudomKž.br.1066/09od25.11.2009.godine, odbio je kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenogD.V i potvrdiopresuduOsnovnogsudauBeranamaK.br.460/08od18.06.2009.godine. Protiv navedenih presuda branilac osudjenog je podnio zahtjevza ispitivanje zakonitosti iz svih zakonskih razloga iz člana 438 ZKP spredlogomdaovajsuduvažizahtjev,nižestepenepresudeukine ipredmetvratiprvostepenomsudunaponovnosudjenje.Uzahtjevusenavodida jeokrivljenioptuženzajednokrivičnodjelo,aosudjenjezadvakrivičnadjelatakodajeoptužbaprekoračena.OsimtogapovrijedjenjeKrivičnizakonikjersunižestepenisudovipogrešnoprimijenilimaterijalnopravojernijesumoglidazajednokrivičnodjeloutvrdjujukaznekaodajeupitanjuvišekrivičnihdjelaučinjenihnaštetuvišeoštećenih.

40

Vrhovnisudjerazmotriospisepredmetaiocijeniorazlogeiznijeteuzahtjevuzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresude,pajenašao: Zahtjevjeosnovan. Prema stanju iz spisapredmeta,prvostepenompresudomokrivljeniD.Voglašen jekrivimda jedana11.12.2003.godine, ispred svojekućeumjestu Gornje Zaostro, Opština Berane, spriječio službena lica lugareŠumskeupraveBerane,oštećeneB.RiR.Muvršenjuslužbeneradnjekojusunamjeravalipreduzetiuokvirusvojihovlašćenja,nanačinštokadasuhtjelidaizvršepremjerbukovihtrupacaradiuporedjivanjasapanjevimabezpravnesječekojusuotkriliudržavnojšumi,mjestuZaučkaGora,OpštinaBerana,okrivljenijedržećisjekiruurukamapošaounjihovompravcuupućujućiimpritomeriječiozbiljneprijetnje:“Maršodatle,iscijepaćuivasivozilo”,čimejeizvršiokrivičnodjelosprečavanjeslužbenoglicauvršenjuslužbeneradnjeizčlana375stav1Krivičnogzakonika.Dakle,okrivljenijeoglašenzadjelokojemujeoptužnimpredlogomOsnovnogdržavnogtužiocauBijelomPoljuistavljenonateret. Medjutim,upogleduodlukeokazniprvostepenisudjeokrivljenomprimjenomodredabaosticajukrivičnihdjelaizčlana48Krivičnogzakonikapredhodnoutvrdiokaznezatvorautrajanjuodpodvamjeseca,nalazećidajeokrivljeniizvršiodvakrivičnadjelasprečavanjeslužbenoglicauvršenjuslužbeneradnjeizčl.375stav1KrivičnogzakonikanaštetuoštećenihB.RiR.M,zakojajeosudjennajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuod3(tri)mjeseca. Stavprvostepenogsudausvemujeprihvatioidrugostepenisud,kojijezaključiodaseukonkretnomslučajuneradiojednomvećodvakrivičnadjelajerjezabranjenaposledicanastupilauodnosunaobaoštećenaidajeupitanjusticajkrivičnihdjelaizčlana48Krivičnogzakonika,budućidajeokrivljeni jednom radnjom učinio istovremeno dva krivična djela na štetuoštećenihB.RiR.M. Po ocjeni ovog suda pogrešni su zaključci nižestepenih sudovada je okrivljeni, koji je inače oglašen krivim zbog jednog krivičnog djelasprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje iz člana 375 stav 1Krivičnogzakonika,učiniodvakrivičnadjelausticajuzakojajeprimjenomčl.48Krivičnogzakonikaosudjennajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuodtrimjeseca.Ovoizrazlogaštojeokrivljenipredmetnomradnjomostvariosvabitnaobilježja jednogkrivičnogdjelasprečavanjeslužbenoglicauvršenjuslužbene radnje iz čl.375 st.1Krivičnog zakonika, a to što su tim djelomoštećenadvalicaneznačidajeostvarenoonolikokrivičnihdjelakolikoimaioštećenih.Naime,presudamanižestepenihsudovaokrivljenijeoglašenkrivimzbogkrivičnogdjela sprečavanje službenog licauvršenju službene radnje

41

izčl.375st.1Krivičnogzakonikakojespadaugrupukrivičnihdjelaprotivdržavnih organa, čiji objekt zaštite jeste pravilno funkcionisanje državnihorganaiobavljanjaodredjenihposlovaiznihovogdjelokruga.Prematome,ukonkretnomslučajuupitanjujesamojednokrivičnodjelo,anevišekrivičnihdjelaupravljenihprotivličnostikadaučinilacjednomilisavišeradnjiučinionolikokrivičnihdjelakolikoimaioštećenihkadaseprimjenjujuodredbeosticajukrivičnihdjelaizčl.48Krivičnogzakonika. Imajući u vidu prednje, a kako su nižestepeni sudovi u svojimpresudamapogrešnoprimijeniliodredbeosticajukrivičnihdjelaizčlana48stav1Krivičnogzakonika,tosuučiniliipovreduKrivičnogzakonikaizčl.377tač.4ZKP,jerjeupogledukrivičnogdjelakojejepredmetoptužbeprimijenilizakonkojisenemožeprimijeniti.StogajevaljalouvažitizahtjevbraniocaosudjenogzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudeipreinačitipresudenižestepenihsudovaupogledupravneocjenedjelaiodlukeokaznijersepopravilnojprimjenizakonauradnjamaokrivljenogD.Vstičuelementijednogkrivičnogdjelasprečavanjeslužbenoglicauvršenjuslužbeneradnjeizčl.375st.1Krivičnogzakonikazakojeseosudjujenakaznuzatvorautrajanjuoddvamjeseca. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana440uvezičl.433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


42

OSLOBODJENJEODKAZNEUČINIOCAKRIVIČNOGDJELANAPADNASLUŽBENOLICEUVRŠENJUSLUŽBENEDUŽNOSTI


Kada sud nadje da treba primijeniti odredbe iz člana 376 stav 5 KZ, dužan je da u izreci presude opiše u čemu se sastoji nezakonito ili grubo postupanje službenog lica zbog kojeg je okrivljeni izazvan.

Izobrazloženja:

“Naime,izrekompobijanepresude,okrivljeniB.Djeoglašenkrivimzbog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnostiizčlana376stav3uvezist.1 i2Krivičnogzakonika ishodnočl.376st.5Krivičnog zakonika, oslobodjen je od kazne imajući u vidu odredjenje uovomčlanudaseučinilacdjelaizstava1do3ovogčlanakojijebioizazvannezakonitimiligrubimpostupanjemslužbenoglicamožeosloboditiodkazne. Kadasudnadjedatrebaprimijenitiodredbečlana376stav5Krivičnogzakonika,dužanjedauizrecipresudeopišeučemusesastojinezakonitoiligrubopostupanjeslužbenoglicazbogkojegjeokrivljeniizazvan,jerbeztogopisaizrekapresudejenerazumljivainesadržipodatkeodjelu,aodtogazavisiiprimjenaodredjeneodredbeKrivičnogzakonika. Takodje,osnovanosežalbombraniocaokrivljenogB.D,ukazujedajeizrekapobijanepresudeprotivrječnarazlozimapresudeidatirazlozisuuznatnojmjeriprotivrječni, jeruosudjujućemdijelu izrekepresudestojidajeokrivljeniB.DnapaooštećenogT.Z,operativcauOdjeljenjuzaborbeikrijumčarenjaCBBeraneuvršenjuposlovajavnebezbjednostiiistomnaniolaketjelesnepovrede,dokurazlozimanastrani8presudeizmedjuostalogstoji,dajeokrivljeniizazvangrubimpostupanjempolicajacaT.iB,kojisubiliumogućnostidanadruginačinsavladajufizičkiotporokrivljenogB.D.idoprinijelisunjihovompovredjivanju,anastrani10urazlozimapobijanepresude, sudzaključuje inavodi,da suoninapreduzimanje tih radnjibiliovlašćenitedajesasvimdrugopitanještosuonitomprilikomradili,odnosnokakosupostupaliikojijerazultatbiotihpreduzetihradnjiijelibilonekogprekoračenja.”


43

KRIVIČNODJELOLAŽNOPRIJAVLJIVANJE(Član988KZRCG)

Lice koje je dobrovoljno dalo obavještenje policiji da je odredjeno lice učinilo krivično djelo i time izazvalo pokretanje krivičnog postupka protiv istog, iako je znalo da to lice nije učinilac tog djela, izvršilo je krivično djelo lažno prijavljivanje.

P R E S U D A

Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore Ktz.br.63/09 od 12.10.2009. godine se uvažava i utvrdjuje da je presudom Višeg suda u Podgorici Kž.br.2301/08 od 30.03.2009. godine, povrijedjen zakon u korist okrivljene Ć. L – član 376 stav 1 tačka 11 i čl.377 tač.4 ZKP u vezi čl.388 st.2 Krivičnog zakonika.

Obrazloženje

PresudomOsnovnogsudauBaruK.br.393/08od07.11.2008.godine,oglašenajekrivomĆ.Lzbogkrivičnogdjelalažnoprijavljivanjeizčlana388stav2Krivičnogzakonikaiizrečenajojjeuslovnaosudakojomjeutvrdjenakazna zatvora u trajanju od 3 (tri)mjeseca i istovremeno odredjeno da sekaznanećeizvršitiukolikookrivljenaurokuodjednegodineneizvršinovokrivičnodjelo. VišisuduPodgorici,kaodrugostepeni,jepresudomKž.br.2301/08od30.03.2009.godine,uvažiožalbuokrivljeneĆ.LipreinačiocitiranupresuduOsnovnog suda u Baru tako što je okrivljenu oslobodio od optužbe zbogkrivičnogdjelalažnoprijavljivanjeizčlana388stav2Krivičnogzakonika. Uzahtjevusenavodidacitiranapresudadrugostepenogsuda–VišegsudauPodgorici,uopštenemarazlogaoodlučnimčinjenicamaizkojihsudizvodičinjeničneipravnezaključkenitikoječinjeniceiizkojihrazlogauzimakaodokazaneilinedokazane.Premastavudrugostepenogsudazapostojanjekrivičnogdjelalažnoprijavljivanjeizčlana388stav2Krivičnogzakonika,potrebnojedaonajkoprijavljujeodredjenoliceiliodredjenokrivičnodjelozakojesegoniposlužbenojdužnosti,točinidobrovoljnosadirektnimumišljajemi„potpunomsviješćudau tompravcupodnosikrivičnuprijavunadležnomorganu“.Izpotpunonejasnihčinjeničnihtvrdnjiitodajeokrivljenapozvanaodstranepolicijeilipakprivedenaidajeprijavilaodredjenolicedajeizvršilokrivično djelo, drugostepeni sud izvodi pravni zaključak da okrivljena nijeizvršilakrivičnodjelokojejojjeoptužbomstavljenonateret.

44

Nadaljeseuzahtjevunavodidajeokrivljenanazapisnikpolicijeoobavještenjuprikupljenomodgradjana,izjaviladajojjeM.MizBara,dana04.12.2006.godineuBaru,daonauživanjekokain–supstancuproglašenuza opojnu drogu i time protiv imenovanog izazvala pokretanje krivičnogpostupkapredOsnovnimsudomuBaruzbogkrivičnogdjelaomogućavanjeuživanjaopojnihdrogaizčlana301stav1Krivičnogzakonika,iakojeznalada ovaj nije učinilac krivičnog djela, što je i po stanovištu drugostepenogsudanesumnjivoutvrdjeno.Alizadrugostepenisudjeodlučnačinjenicadajeokrivljenadalaobavještenjepolicijikao licekoje jeprethodnopozvanoiliprivedenoisamoiztihčinjenicaizvodipravnizaključakdanijeizvršilakrivičnodjelozakojejeoptužena. Nasuprot stavu drugostepenog suda, tužilac je stanovišta da zapostojanje krivičnog djela lažno prijavljivanje, nijesu odlučne činjenicevezanezanačinpozivanja,većukomsvojstvu licedajeobavještenje,kaoidasuobavještenjaposadržinitakvadasenaosnovunjihmožezaključitikojeseliceprijavljujekaoučinilac,zakojekrivičnodjelo,kaoidajeprijavaza posljedicu imala pokretanje krivičnog postupka protiv odredjenog lica.Ukazujedajepolicijanaosnovučlana230stav2ZKP,odokrivljenetražilaobavještenjaitakvaobavještenjaokrivljenajedaladobrovoljnokaogradjanin,saglasnočl.231st.1ZKP. Okrivljena je prijavilaM.M kao izvršioca krivičnog djela za kojesegoniposlužbenojdužnostiitimeizazvalapokretanjekrivičnogpostupkaprotiv njega, a bila je svjesna da ovaj nije učinilac krivičnog djela, pa jepostupalasadirektnimumišljajem,čimesuseunjenimradnjamasteklisvielementibićakrivičnogdjelalažnoprijavljivanjeizčlana388st.2Krivičnogzakonika.

Predloženo je da se uvaži zahtjev za zaštitu zakonitosti i utvrdi dajepresudomVišegsudauPodgoriciKž.br.2301/08od30.03.2009.godine,povrijedjenzakonukoristokrivljenenedirajućiupravosnažnostpresude. PorazmatranjuspisapredmetainavodaiznijetihuzahtjevuzazaštituzakonitostiVrhovnogdržavnogtužilaštvaCrneGore,VrhovnisudCrneGorejenašao:

Zahtjevjeosnovan. Drugostepeni sud nalazi da je za postojanje krivičnog djela lažnoprijavljivanje, potrebno da onaj ko prijavljuje odredjeno lice ili odredjenokrivičnodjelozakojesegoniposlužbenojdužnosti,točinidobrovoljno,sadirektnimumišljajemipotpunomsviješćudautompravcupodnosikrivičnuprijavunadležnomorganu.Medjutim,ukolikoodredjenolicebudepozvanood stranepolicije ili pakprivedeno tj. upoliciju stiglobez svojevolje,pau postupku prikupljanja obavještenja od strane policije, prijavi odredjeno

45

lice ili krivično djelo, ne čini krivično djelo lažno prijavljivanje. Kako jeokrivljena, u konkretnom slučaju, privedena u CB Bar, to njena svijest iumišljaj,nijesubilidaprijaviM.Mkaoizvršiocakrivičnogdjela,aobziromdajeuživalacdroge,normalnojedaseistauplašiladaprotivnjemožebitipokrenutpostupakiodnosnomprilikomjedalaneistinitoobavještenjekojesenemožesmatratikrivičnomprijavom. Ovakvozaključivanjedrugostepenogsuda,poocjeniovogsudanijeprihvatljivo,jerjeokrivljenapremazapisnikuoobavještenjuprikupljenomod gradjana, sačinjenom od ovlašćenog policijskog službenika Centrabezbjednosti Bar i zavedenog pod Ku.br.715/06 od 04.12.2006. godine,shodnočl.230i231ZKP,kaogradjanindobrovoljnodalaobavještenjepolicijidajepredmetnikokaindobilaodM.MidajojjeistirekaodagaprobaitimeizazvalapokretanjekrivičnogpostupkaprotivnjegapredOsnovnimsudomuBaru,iakojeznalaibilasvjesnadaonnijeučinilactogdjela,sačimesuseunjenimradnjamasteklaobilježjabićakrivičnogdjelalažnoprijavljivanjeizčl.388st.2Krivičnogzakonika. Iz navedenog jasno proizilazi da je oslobadjajući okrivljenu odoptužbe,drugostepeni sudpovrijedioodredbeKrivičnogzakonika iz člana377tačka4ZKPuvezičl.388st.2Krivičnogzakonika,auztonenavodećiupresudirazlogeoodlučnimčinjenicamaidajućipotpunonejasnerazloge,povrijedioodredbe čl.376 st.1 tač.11ZKP,kako se toosnovanoukazujeupodignutomzahtjevuzazaštituzakonitosti. Saiznijetihrazloga,ovajsudjeuvažiozahtjevzazaštituzakonitostiiodlučiokaouizreciovepresude,naosnovučlana433stav2ZKP,nedirajućiupravosnažnuodluku–citiranupresuduVišegsudauPodgorici,kojomjeokrivljenaoslobodjenaodoptužbezanavedenokrivičnodjelo.

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz. br. 13/09 od 02. 11. 2009. godine)

46

KRIVIČNODJELONASILNIČKOPONAŠANJE-OBJEKTIVNIUSLOVIIOKOLNOSTIZAPOSTOJANJEDJELA-

(Član399uvezičl.42stav3KZRCG)

Nanošenje lake tjelesne povrede je objektivni uslov za postojanje bića krivičnog djela nasilničko ponašanje.

*** Okolnosti koje čine obilježje krivičnog djela ne mogu se uzeti kao otežavajuće, odnosno olakšavajuće kod odmjeravanja kazne, izuzev ako prelaze mjeru koja je potrebna za postojanje krivičnog djela ili ako postoje dvije ili više ovakvih okolnosti pa je samo jedna dovoljna za postojanje težeg, odnono lakšeg oblika krivičnog djela.

Izobrazloženja:

“Za postojanje krivičnog djela nasilničko ponašanje iz člana 399Krivičnog zakonika, za koje je optuženi oglašen krivim, potrebno je daučinilacpreduzmenekuodradnjikojesualternativnoodredjenekojimaseugrožavaspokojstvogradjanailiremetijavniredimir,ukolikojetoizvršenougrupiilijenekomlicunanesenalakatjelesnapovredailijedošlodoteškogponižavanjagradjana.Dakle,poocjeniovogsudanijeupitanjuodgovornostzatežuposljedicu(član17Krivičnogzakonika)kakotoobrazlažeprvostepenisudupobijanojpresudinalazećidajeoptuženinaniolakutjelesnupovreduoštećenima D.J i D.J postupajući sa nehatom, već laka tjelesna povredapredstavlja objektivno obilježje krivičnog djela u pitanju koja kao takvaulaziusastavkrivičnogdjela.Naime,ukonkretnomslučajunanošenjelaketjelesnepovredejeobjektivniuslovzapostojanjekrivičnogdjelanasilničkoponašanje iz čl.399Krivičnog zakonika, koje se u pogledu subjektivnogodnosa učinioca prema izvršenom krivičnom djelu može izvršiti samo saumišljajem. Istotakoiupogleduodlukeokazninejasnisurazloziprvostepenogsuda.Ovoizrazlogaštojeostalonejasnonaštoseodnositoštoprvostepenisud na strani 8 treći pasus navodi: “pa je kao otežavajuću okolnost vanelemenatabićakrivičnogdjelanastranioptuženogcijeniočinjenicudasuseoštećenepridružilekrivičnomgonjenju”.Valjaukazati prvostepenomsududaokolnostkojajeobilježjekrivičnogdjelanemožeseuzetiuobzirikaootežavajuća,odnosnoolakšavajućaokolnost,izuzevakoprelazimjerukojajepotrebnazapostojanjekrivičnogdjelailiodredjenogoblikakrivičnogdjelailiakopostojedvijeilivišeovakvihokolnosti,pajesamojednadovoljnazapostojanjetežeg,odnosnolakšegoblikakrivičnogdjela,kakojetopropisano

47

učlana42stav3Krivičnogzakonika.Medjutim,kadasudnadjedapostojitakvaokolnostkojaprelazimjerukoja jepotrebnazapostojanjekrivičnogdjelaupitanjumoradaupresudinavedekojajetookolnostidaposebnoobrazloži od kakvog je ona zanačaja za odmjeravanje kazne.To što su seoštećene pridružile krivičnom gonjenju ne može predstavljati otežavajućuokolnostjerjetonjihovozakonskopravo. U ponovnom postupku prvostepeni sud će otkloniti bitnu povredupostupkanakojujeukazanoovimrješenjem,izvestisveranijedokaze,kaoidrugedokazezakojeseukažepotreba,paćenakonsvestraneocjeneodbraneoptuženogiizvedenihdokazabitiumogućnostidadonesenovunazakonuzasnovanuodluku.”

(Rješenje Višeg suda u Podgorici, Kž. br. 1946/09 od 03. 02. 2010. godine)

***

U rješidbi ove krivične stvari, u postupku po žalbama sudjelovalo je vijeće sastaljeno od sudija Vrhovnog suda, shodno članu 42 stav 2 Zakona o Sudskom savjetu.

48

KRIVIČNODJELONEDOZVOLJENODRŽANJEORUŽJAIEKSPLOZIVNIHMATERIJA

(Član403stav2uvezist.1KZRCG)

Neovlašćenim držanjem puške, nakon prestanka okolnosti zbog kojih je puška dodijeljena od strane ovlašćenog službenog lica CB, ostvarena su sva obilježja krivičnog djela iz člana 403 stav 2 u vezi stava 1 KZ RCG.

P R E S U D A

Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Ktz.br.10/08 od 26.03.2009. godine se uvažava i utvrdjuje da je presudom Osnovnog suda u Bijelom Polju K.br.666/06 od 08.05.2007. godine i presudom Višeg suda u Bijelom Polju Kž.br.519/08 od 30.01.2009. godine povrijedjen zakon u korist okrivljenog - član 17 i čl.377 tač.1 ZKP.

Obrazloženje

PresudomOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.666/06od08.05.2007.godineoglašenjekrivimV.M,zbogkrivičnogdjelateškodjeloprotivopštesigurnostiizčlana338stav3uvezičl.327st.4uvezist.1Krivičnogzakonikaiosudjennakaznuzatvorautrajanjuodtrimjeseca. IstompresudomokrivljeniV.Mje,naosnovučlana363tačka1ZKP,oslobodjen je optužbe zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja ieksplozivnihmaterijaizčl.403st.2uvezist.1Krivičnogzakonika,jerdjelozakojejeoptuženpozakonunijekrivičnodjelo. PresudomVišegsudauBijelomPoljuKž.br.519/08od30.01.2009.godine odbijena je kao neosnovana žalba Osnovnog državnog tužioca uBijelomPolju, auvaženažalbabraniocaokrivljenogsamoudijeluodlukeokazni, tako što je okrivljenomzakrivičnodjelo teškodjeloprotivopštesigurnostiizčlana338stav3uvezičl.327st.4uvezist.1Krivičnogzakonikaizrečanauslovnaosuda,kojommujeutvrdjenakaznazatvorautrajanjuodtrimjesecaiodredjenodaseistanećeizvršitiukolikookrivljeniurokuodjednegodinepopravosnažnostipresudeneizvršinekonovokrivičnodjelo.Tužilacjestanovištadasunižestepenimpresudamaučinjenepovredeodredabačl.17i čl.377 tač.1 Zakonika o krivičnom postupku. Naime, nižestepeni sudovinalazedakrivičnodjelozakoje jeokrivljeniV.Moslobodjenodoptužbe- nedozvoljenodržanjeoružja i eksplozvinihmaterija iz čl.403 st.2uvezist.1 Krivičnog zakonika po zakonu nije krivično djelo, jer mu nedostaje

49

elemenat protivpravnosti, budući da je okrivljenom vojnička puškaM-48kal.7,9 mm, fab.br.F21773 dodijeljena uz potvrdu od strane ovlašćenihslužbenihlicaCentrabezbjednostiuBijelomPoljutokom1991.godine,kaopripadniku rezervnog sastava policije zbog političkih previranja u zemlji.Ovakavstavnižestepenihsudovajepotužiocuneprihvatljiv,jerjeokrivljeninakon prestanka okolnosti zbog kojih mu je vojnička puška dodijeljena,puškumoraovratiti i razdužiti, pakako tonijeučinio to jepuškuod tadaneovlašćeno držao, a kako se radi o oružju čije držanje gradjanima nijedozvoljeno,tosuseunjegovimradnjamasteklasvaobilježjabićakrivičnogdjelanedozvoljenodržanjeoružjaieksplozivnihmaterijaizčl.403st.2uvezist.1Krivičnogzakonika.Izprednjegproizilazidanižestepenisudovinijesuistinitoipotpunoutvrdiličinjenicekojesuodvažnostizadonošenjezakoniteodluke,čimesupovrijedjeneodredbečl.17ičl.377tač.1ZKP.PredloženojedasezahtjevuvažiiutvrdidasupresudomOsnovnogiVišegsudauBijelomPoljupovrijedjeneodredbečl.17ičl.377tač.1ZKPukoristokrivljenog. PorazmatranjuspisapredmetainavodaiznijetihuzahtjevuzazaštituzakonitostiVrhovnogdržavnogtužiocaCrneGore,Vrhovnisudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Nižestepeni sudovi nalaze da krivično djelo za koje je okrivljenioptužen -nedozvoljenodržanje oružja i eksplozivnihmaterija iz člana403stav2uvezist.1Krivičnogzakonikapozakonunijekrivičnodjelo,jermunedostajeelementprotivpravnosti,budućidajeokrivljenogvojničkapuškaM-48kal.7,9mm,fab.br.F21773,dodijeljenauzpotvrduodstraneovlašćenihslužbenih lica CB u Bijelom Polju u toku 1991. godine, kao pripadnikurezervnogsastavapolicijezbogpolitičkihpreviranjauzemlji. Ovakav zaključak nižestepenih sudova, po ocjeni ovog suda, nijeprihvatljiv, jer jeokrivljeniV.Mnakonprestankaokolnosti zbogkojihmujevojničkapuškadodijeljenapuškumoraovratitiirazdužiti,pakakotonijeučinio,onjepuškuodtadaneovlašćenodržao,akakoseradiooružjučijedržanje gradjanima nije dozvoljeno, to su se u njegovim radnjama steklaobilježja bića krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnihmaterijaizčlana403stav2uvezist.1.Krivičnogzakonika.

Iznavedenogjasnoproizilazidanižestepenisudovinijesupotpunoi pravilno utvrdili odlučne činjenice koje su od značaja za donošenjepravilneizakoniteodluke,tedanautvrdjenočinjeničnostanjenijepriavilnoprimijenjeno materijalno pravo, čime su povrijedjene odredbe člana 17 ičl.377 tačka 1ZKP, kako se to zahtjevomza zaštitu zakonitosti osnovanoukazuje. Saiznijetihrazloga,ovajsudjeuvažiozahtjevzazaštituzakonitostii odlučio kao u izreci ove presude, na osnovu člana 433 stav 2 ZKP, ne

50

dirajućiunižestepenepresudekojimjeokrivljenizanavedenokrivičnodjelooslobodjenodoptužbe,shodnočl.363tačka1ZKP.


51

KRIVIČNODJELONEDOZVOLJENODRŽANJEORUŽJAIEKSPLOZIVNIHMATERIJA(Član403stav1KZRCG)

Predaja, policiji na graničnom prelazu, pištolja (koji je držao u svom vozilu), kod činjenice da je znao za neovlašćeno nošenje vatrenog oružja, ne predstavlja okolnost koja isključuje krivicu okrivljenog.

Izobrazloženja:

“Naime,drugostepenisudusvemuprihvataodbranuokrivljenogA.Sdajepredmetnipištoljmarke“Crvenazastava”kalibra7,65mm,fabričkogbroja C-77257 sa osammetaka zadnjih godina stalno držao u ladici svogputničkogvozilajerseplašiozaživotsvogmaloljetnogsinadapištoljostaviukućibudućidanijeimaopogodnomjestozadržanjetogpištolja.KadajekritičnogdanavozilomprešaograničniprelazKula,sjetiosedauladiciimanavedenipištoljpaseodmahvozilomvrationagraničniprelazgdjejepištoljpredaopolicajcimakojisuradilinatomgraničnomprelazu. OvakvaodbranaokrivljenogA.S,kojuusvemuprihvatadrugostepenisud, nema uporišta u izvedenimdokazima jer drugostepeni sud nije izveonijedandokazkojibipotvrdionjegovuodbranudaliimamaloljetnogsinajedinca,da liusvojojkući imabezbjednomjestozadržanjepištolja,da lije pištolj prije odlaska zaKosovomogao ostaviti kod drugog lica ili pakisti rastaviti u djelove i na taj način spriječiti eventualne posljedice jer jeokrivljeniznaodajepoZakonuooružjuzabranjenonošenjevatrenogoružja,štosenesumljivoutvrdjujeiznjegovogiskazakoji jedaoupostupkupredprvostepenimidrugostepenimsudom. To što je okrivljeni kritične prilike nakon prelaska naše državnegranicepredaopištoljpolicajcimaA.ZiM.A,kojimajeprijeprelaskadržavnegranicekazaodanemaništadaprijavi,nepotvrdjujeodbranuokrivljenogupravcuizvodjenjazaključkadrugostepenogsudadanastraniokrivljenognijepostojaoumišljajkaooblikvinosi,većukazujenasasvimdrugučinjenicudaseokrivljeniplašiodaćebitikontrolisannapodručjuKosova,gdjejeputovaoidaćeimativećeposlediceodonihkadapištoljpredajeovlašćenimpolicajcimanagraničnomprelazuKulakodRožaja.Stoga,zaključakdrugostepenogsudaopostojanjuokolnostikojeisključujukrivicuokrivljenogtojestnepostojanjesubjektivnog odnosa okrivljenog prema krivičnom djelu u pitanju, nemauporištaniuodbraniokrivljenogkojisesasvimjasnoiodredjenoizjasniodajeznaodajezabranjenoneovlašćenonošenjevatrenogoružja.”


52

53

KRIVIČNO PROCESNO PRAVO

54

PRENOŠENJENADLEŽNOSTI(Član34stav1ZKPRCG)

Mjesto prebivališta okrivljenog nije važan razlog za prenošenje mjesne nadležnosti suda.

Izobrazloženja:

“SudijapojedinacOsnovnogsudauHercegNovom,svojimpredlogomK.br.159/08od14.10.2009.godine,predložiojedaVrhovnisudCrneGorezavodjenjekrivičnogpostupkaprotivokrivljenogR.Z,zbogkrivičnogdjelaugrožavanje javnog saobraćaja iz člana 339 stav 3 u vezi st.1 Krivičnogzakonika,odrediOsnovnisuduPodgorici.KaorazlogzaprenošenjemjesnenadležnostinavodištookrivljeniR.Zimaprebivalištenapodručjutogsuda,aoštećenisusaslušanivanglavnogpretresa,tedaćestogatajsudlakšeisamanjetroškovasprovestipostupaknegoOsnovnisuduHercegNovom. Po razmatranju predloga i predmetnih spisa, ovaj sud je našao dapredlognijeosnovan. ToštookrivljeniR.ZimaprebivališteuPodgorici,neukazujedajeočiglednodabiuovojkrivičnoj stvaripostupak lakše i samanje izdatakasproveoOsnovnisuduPodgorici.Okrivljenijedužandatrpipostupakkojiseprotivnjegavodi, aoptužnimpredlogom jepredloženoda senaglavnipretresporedokrivljenogpozovuoštećeniD.MiD.Dj.kojiimajuprebivališteu Baošićima. Osim toga, radi se o krivičnom djelu ugrožavanje javnogsaobraćajaizčlana339stav3uvezist.1Krivičnogzakonika,pajemogućepretpostaviti da će se pojaviti potreba za rekonstrukciju dogadjaja, što jevezanoza licemjestakojesenalazinapodručjuOsnovnogsudauHercegNovom. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana34stav1ZKP,odlučenojekaouizreci.”

(Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr. br. 118/09 od 03. 11. 2009. godine)

55

PRENOŠENJENADLEŽNOSTI(Član34stav1ZKPRCG)

Činjenica da privatni tužilac ima svojstvo sudije nadležnog suda je važan razlog za prenošenje mjesne nadležnosti na drugi stvarno nadležni sud.

Izobrazloženja:

“SudijapojedinacOsnovnogsudauHercegNovomsvojimpredlogomK.br.141/09od07.10.2009.godinepredložiojedaVrhovnisudCrneGorezavodjenjekrivičnogpostupkaprotivokrivljenihM.ViM.N,zbogkrivičnogdjela kleveta iz člana 196 stav 1 Krivičnog zakonika, odredi neki drugistvarnonadležansud.Ovosarazlogaštojeprivatni tužilacŠ.B. izHercegNovog,dugogodišnjiaktivnisudija-porotnikuOsnovnomsuduuHercegNovom,kojačinjenicapredstavljavažanrazlogdaseodredidrugistvarnonadležansudkakobiseotklonilasumnjaunepristrasnostvodjenjapostupkakodOsnovnogsudauHercegNovom. VrhovnisudCrneGorejerazmotriospiseovogpredmetainavodeizpodnijetogpredloga,pajenašaodajepredlogosnovan. Odredbomčlana34stav1ZKP,jeporedostalogpredvidjenodasezavodjenjekrivičnogpostupkamožeodreditidrugistvarnonadležansud,akozatopostojedrugivažnirazlozi. ImajućiuvidudajeprivatnitužilacŠ.B,sudija-porotnikOsnovnogsuda u Herceg Novom, a da bi se izbjegla svaka sumnja u eventualnunepristrasnost vodjenja postupka kod tog suda, opravdano je bilo odreditidrugistvarnonadležansud. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana34stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovogrješenja.”

(Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr. br. 105/09 od 13. 10. 2009. godine)

56

IZUZEĆEVJEŠTAKAILIPREDSJEDNIKAVIJEĆA(Član38,43uvezisačl.119ZKPRCG)

Postoje razlozi za izuzeće vještaka ili predsjednika vijeća, ukoliko je za vještaka odredjen bračni drug predsjednika vijeća.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude branioca osudjenog B.Dj, pa se ukida presuda Višeg suda u Bijelom Polju i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

PresudomOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.99/06od27.11.2008.godineoglašenjekrivimB.Dj,zbogkrivičnogdjelašumskakradjaizčlana324stav2uvezist.1Krivičnogzakonikaiosudjennakaznuzatvorautrajanjuod30dana. VišisuduBijelomPolju,kaodrugostepeni,presudomKž.br.415/09od14.05.2009.godineodbioježalbubraniocaoptuženogB.DjkaoneosnovanuipotvrdiopresuduOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.99/06od27.11.2008.godine. Protivnavedenihpresudabranilacosudjenog,advokatLj.BizBijelogPolja, podnio je ovom sudu zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažnepresudezbogbitnepovredeodredabakrivičnogpostupka,povredeKrivičnogzakonika i povrede odredaba krivičnog postupka u žalbenompostupku.Uzahtjevusenavodidasunižestepenisudoviizvedenedokazecijenilipovršno,nepotpuno i jednostrano na štetu osudjenog.U zahtjevu se posebno ističedajedrugostepenisudpropustiodaocijeniključninavodžalbedauovomkrivičnom predmetu nije mogao biti vještak suprug predsjednika vijećaK.V, jer je istimoraobiti izuzet ilipredsjednikvijeća,shodnoodredbamačl.38,43i119ZKP,čimejeučinjenapovredaodredabakrivičnogpostupkaužalbenompostupku,akojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke.Predloženojedasenižestepenepresudeukinuipredmetvratiprvostepenomsudunaponovnosudjenje. Porazmatranjuspisapredmeta,navodaiznijetihuzahtevuimišljenjaVrhovnogdržavnogtužiocaCrneGore,ovajsudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Osnovano se zahtjevom ukazuje da je drugostepeni sud propustioocijenitisvenavodežalbebraniocaosudjenogB.Dj.

57

Naime,branilacosudjenog ježalbompobijaoprvostepenupresudu,izmedjuostalog,zbogbitnepovredeodredabakrivičnogpostupka izčlana376 stav 1 tačka 2 ZKP, ističući da u ovom krivičnom predmetu vještakšumarske strukenijemogaobiti suprugpredsjednikavijeća, shodno čl.38,43i119ZKP.Drugostepenisudjepropustiodaocjeniprednjinavodžalbe,čime jeučinjenapovredaodredabakrivičnogpostupkaužalbompostupkuizčl.438tač.3ZKP,akojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke,kakosetoizahtjevomzaisptivanjezakonitostipravosnažnepresudeosnovanoukazuje,pajestogadrugostepenupresuduvaljaloukinutiipredmetvratitidrugostepenom-VišemsuduuBijelomPoljunaponovnipostupakiodlučivanje. U ponovnom postupku drugostepeni sud će otkloniti učinjenupovredupostupkatakoštoćeocijenitisvežalbenenavode,nakončegaćebitiumogućnostidadonesepravilnuizakonituodluku. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana440uvezičl.433ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


58

ODLUČIVANJEOZAHTJEVUZAIZUZEĆESUDIJEPOROTNIKA(Član41stav1ZPKuvezisačl.376st.2ZKP)

Neodlučivanjem na zakonit način o zahtjevu za izuzeće sudije porotnika povrijedjeno je pravo optuženog na odbranu.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude branioca osudjenog C. J, pa se ukidaju presuda Osnovnog suda u Bijelom Polju K.br.315/2005 od 03.03.2009. godine i presuda Višeg suda u Bijelom Polju Kž.br.622/09 od 22.07.2009. godine i predmet vraća Osnovnom sudu u Bijelom Polju na ponovno sudjenje.

Obrazloženje

Presudom Osnovnog suda u Bijelom Polju K.br.315/2005 od03.03.2009. godine,C. J oglašen je krivim zbogkrivičnogdjela napad naslužbenoliceuvršenjuslužbenedužnostiizčlana376stav3uvezist.2i1Krivičnogzakonikazakojemujeizrečenauslovnaosudakojomjeutvrdjenakazna zatvora u trajanju od 6 (šest)mjeseci i odredjeno da se kazna nećeizvršitiukolikoosudjeniurokuoddvijegodineneučininekonovokrivičnodjelo. Viši sud u Bijelom Polju, svojom presudom Kž.br.622/09 od22.07.2009.godine,odbiojekaoneosnovanužalbubraniocaoptuženogC.J,dokjeuvažiožalbuOsnovnogdržavnogtužiocauBijelomPoljuipreinačiopresudu Osnovnog suda u Bijelom Polju K.br.315/2005 od 03.03.2009.godinesamoudijeluodlukeokrivičnojsankcijitakoštojeoptuženogC.J,zbogkrivičnogdjelanapadnaslužbenoliceuvršenjuslužbenedužnostiizčlana376stav3uvezist.2i1Krivičnogzakonika,osudionakaznuzatvorautrajanjuod3(tri)mjeseca. Protiv navedenih presuda branilac osudjenog je podnio zahtjev zaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudezbogpovredepravanaodbranuspredlogomdaovaj suduvažizahtjev,ukinepresududrugostepenogsudaipredmetvratitomsudunaponovnipostupakiodlučivanje.Uzahtjevusenavodi da je na glavnompretresu koji je održan predOsnovnim sudomuBijelomPoljudana03.03.2009.godine,kadajedonijetaprvostepenapresuda,branilacoptuženogstaviopredlogzaizuzećesudijeporotnikaK.V.Umjestoda prekine glavni pretres, uzme izjašnjenje od sudije porotnika i predmetdostavipredsjednikudaodlučio izuzeću,sudećevijećeprvostepenogsuda

59

jedonijelorješenjedasezahtjevzaizuzećesudijeporotnikaK.Vodbijekaoneosnovan.Osimtogaudonošenjuteodlukeučesvovaojeisudijaporotnikčije izuzeće je traženo.Nanavedenupovredupostupkaukazano jeužalbinaprvostepenupresudu.Medjutim,drugostepenisudsmatradajezahtjevzaizuzećesudijeporotnikaK.biousmjerennaodugovlačenjepostupka. Porazmatranjuspisapredmeta,navodaiznijetihuzahtjevuimišljenjaVrhovnogdržavnogtužiocaCrneGore,Vrhovnisudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Osnovanosezahtjevombraniocaosudjenogukazujedasunižestepenisudovi povrijedili pravo osudjenog na odbranu na glavnom pretresu kojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke,kakojetopropisanouodredbičlana438stav3ZKP. Naime, iz sadržine zapisnika o glavnom pretresu pred OsnovnimsudomuBijelomPolju, koji je održandana03.03.2009. godine, utvrdjujeseda jebranilacoptuženogC. J,napočetkuglavnogpretresa tražioda seizuzmeodsudjenjačlanvijeća-sudijaporotnikK.Vizrazlogapropisanihučlana38tačka6ZKP.OtomizuzećuodlučilojesudećevijećeusastavuodsudijaV.J,kaopredsjednikavijećaisudijaporotnikaK.ViP.M,kaočlanovavijeća,štoznačidajeK.V,kaočlanvijeća,čijeseizuzećetražiučestvovaoudonošenjuodlukekojimjeodbijenzahtjevbraniocaoptuženogzaizuzeće.Nakontogaprvostepenisudjeizveoodredjenedokaze,uzeozavršneriječiidoniopresudu. Dakle, u konkretnom slučaju prvostepeni sud je postupio protivnoodredbamačlana41st.1i3ZKP.Uodredbičl.41st.1ZKPjepropisanodaoizuzećusudijeilisudijeporotnikaizčl.40st.2ZKP,odlučujepredsjednikprvostepenogsudakojijedužandaprijedonošenjarješenjaoizuzećupribaviizjavusudijeporotnika,adapopotrebisprovedeidrugeizvidjaje,kakojetonavedenoustavu3čl.41ZKP. Kako je zahtjev za izuzeće sudije porotnika podnijet u skladu saodedbomčlana40stav2,a izrazloganavedenihučl.38 tač.6ZKP,vijećeprvostepenogsudanijebiloovlašćenodaonjemuodlučivećdadoneserješenjeoodlaganjuglavnogpretresaidaspisepredmetadostavipredsjednikusudakojijeuovomslučajujedinoovlašćendaodlučioizuzeću,kakotonalažeodredbačl.41st.1ZKP. Kakodrugostepenisudupostupkuodlučivanjapožalbinijeotklonionavedenupovredupostupkanakojujeukazanožalbombraniocaoptuženog,to je iod stranežalbenogsudaučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupka izčlana376stav2uvezičl.38 tačka6,čl.40st.2 i41st.1ZKP,kojajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodlukejeroizuzećusudije porotnikaK.V, kao sudećeg vijeća koji je učestvovao u donošenju

60

prvostepene presude nije odlučeno na zakonit način, a što je dovelo dopovredepravaoptuženognaodbranunaglavnompretresupredprvostepenimsudom. Saiznijetihrazloga,valjalojeuvažitizahtjevzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresude,ukinutipresudenižestepenihsudovaipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje. Prvostepeni sud će odrediti glavni pretres, kako bi u ponovnompostupku otklonio navedenu povredu postupka na koju je ukazano u ovojpresudi, izvesti sve ranije izvedenedokaze,kao idrugedokazezakoje seukažepotreba,nakončegaćebitiumogućnostidadonesenovunazakonuzasnovanuodluku. Naosnovusvegaizloženog,aprimjenomčlana440uvezičl.433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


61

DOSTAVLJANJEŽALBENAODGOVOR(Član168stav4uvezičl.376st.2ZKP)

Propuštanjem dostavljaja žalbe na odgovor braniocu optuženog učinjena je bitna povreda krivičnog postupka iz člana 376 stav 2 ZKP.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude branioca osudjenog M.I, pa se ukida presuda Višeg suda u Podgorici Kž.br.484/09 od 12.10.2009. godine i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

Presudom Osnovnog suda u Cetinju K.br.325/08 od 26.11.2008.godine, M. I, oglašen je krivim zbog krivičnog djela teško djelo protivbezbjednostijavnogsaobraćajaizčlana348stav1uvezičl.339st.1Krivičnogzakonika za kojemu je izrečena uslovna osuda kojom je utvrdjena kaznazatvorautrajanjuod1(jedne)godineiistovremenoodredjenodaseistanećeizvršitiukolikooptuženiurokuodtrigodinepopravosnažnostipresudeneučininovokrivičnodjelo. VišisuduPodgorici,kaodrugostepeni,svojompresudomKž.br.484/09od12.10.2009.godine,uvažioježalbuOsnovnogdržavnogtužiocauCetinjuipreinačioprvostepenupresudusamoupogleduodlukeokrivičnojsankciji,takoštojeoptuženogM.I,zbogkrivičnogdjelateškodjeloprotivbezbjednostijavnogsaobraćajaizčlana348stav1uvezičl.339st.1Krivičnogzakonika,osudionakaznuzatvorautrajanjuod3(tri)mjeseca. Protivdrugostepenepresudebranilacosudjenogpodniojezahtjevzaispitivanjezakonitostizbogpovredepostupkapropisanogučlanu438tač.1i3ZKP.UzahtjevusenavodidajeVišisuduPodgoriciuobrazloženjusvojepresudenaveodanijesubiliispunjeniusloviizčl.54st.3Krivičnogzakonikazaizricanjeuslovneosude,jerjetomodredbompropisanodaseuslovnaosudanemožeizrećiakonijeproteklovišeodpetgodinaodpravosnažnostiosudekojom je učiniocu izrečena sankcija za umišljajno krivično djelo. Nadalje,sudzaključujedajepresudomOsnovnogsudauPodgoriciK.br.95/22752od07.06.2004.godineoptuženomranijeizrečenauslovnaosudaodtrimjesecazatvoranajednugodinuidanijesubili ispunjeniuslovidaprvostepenisudoptuženom za predmetno krivično djelo izreče uslovnu osudu. Stoga jedrugostepenisudpogrešnimtumačenjemodredbečl.54st.3,kojujeprimijenio,

62

naštetuoptuženogM.I,povrijedioKrivičnizakonikizčl.377tač.5ZKP,jerjeprekoračioovlašćenjekojeseodnosinaodlukuokazni.Naime,navedenomodredbomčl.54st.3Krivičnogzakonikajepropisanodaseuslovnaosudanemožeizrećiučiniocuakonijeproteklovišeodpetgodinaodpravosnažnostiosudekojomjeizrečenakaznazaumišljajnokrivičnodjelo.Dakle,upitanjuje samo kazna a ne i druga krivična sankcija kako to pogrešno zaključujeprvostepenisudpaseukonkretnomslučajumoglaizrećiuslovnaosuda. Uzahtjevusenadaljenavodi,da jenaštetuosudjenogužalbenompostupku povrijedjeno njegovo pravo na odbranu jer braniocu optuženognijedostavljenanaodgovoržalbaOsnovnogdržavnogtužiocauCetinjukojaje izjavljenaprotivprvostepenepresude.Ovapovreda jebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke.UztoVišisudjepovrijedioiodredbučl.385ZKPjerjeusjednicivijeća,anenapretresu,utvrdiodrugačiječinjeničnostanjeodonogutvrdjenoguprvostepenojpresudi.Naime,prvostepenisudjeutvrdio da optuženiM. I do sada nije osudjivan, dok je drugostepeni sudutvrdiodajeistiosudjivanzbogkrivičnogdjelakradja.Upitanjujeodlučnačinjenicajerodnjenogutvrdjenjazavisiipravilnaprimjenamaterijalnogpravapopitanjuizricanjakrivičnihsankcija,izmedjuostalogiprimjenečlana54Krivičnogzakonika.Predložiojedaovajsuduvažizahtjev,pobijanupresuduukineipredmetvratidrugostepenomsudunaponovnipostupakiodlučivanje,tedaseshodnočl.439st.5ZKPodložiizvršenjepresudeOsnovnogsudauCetinjuK.br.325/08od26.11.2008.godine. Porazmatranjuspisapredmeta,navodaiznijetihuzahtjevuimišljenjaVrhovnogdržavnogtužiocaCrneGore,Vrhovnisudjenašaodajezahtjevosnovan. Bitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav2ZKP,poredostalog,postojiakosudprilikomdonošenjapresudenijeprimijenioilijenepravilnoprimijeniokojuodredbuovogzakonika,atojebiloilijemoglobitioduticajanazakonitoipravilnodonošenjepresude. Premaodredbičlana381ZKP,primjerakžalbedostavićeprvostepenisudprotivnojstranci(čl.168i169),kojamožeurokuodosamdanaoddanaprijemapodnijetisuduodgovornažalbu.Žalbuiodgovornažalbu,sasvimspisima,prvostepenisudćedostavitidrugostepenomsudu. Odredbom člana 168 stav 4 ZKP, pored ostalog je propisano akookrivljeni ima branioca, optužnica, optužni predlog, privatna tužba i sveodlukeodčijegdostavljanjatečerokzažalbuiliprigovor,kaoižalbaprotivnestrankekojasedostavljaradiodgovora,dostavićeseibraniocuiokrivljenompoodredbamačlana167ovogZakonika. Ukonkretnomslučaju,premapodacimaupredmetu,protivprvostepenepresudeuzakonskomrokužalbujeizjavioOsnovnidržavnitužilacuCetinju.

63

Medjutim, u spisima predmeta nema dokaza da je žalba državnog tužiocadostavljenabraniocuoptuženogV.V,advokatuizPodgorice,radiodgovoranažalbu. Drugostepeni sud je svojom presudom uvažio žalbu Osnovnogdržavnog tužioca u Cetinju i preinačio presuduOsnovnog suda u CetinjuK.br.325/08od26.11.2008.godine takošto jeoptuženog,umjestouslovneosude,osudionabezuslovnukaznuzatvorautrajanjuodtrimjeseca. Iz prednjeg proizilazi da je prvostepeni sud postupio suprotnonavedenim odredbama ZKP, jer je žalbu Osnovnog državnog tužioca uCetinju uputio drugostepenom sudu na odlučivanje, iako je propisano daprimjerakžalbeuručibraniocuoptuženognaodgovor.Time je,kakose toosnovanouzahtjevubraniocaosudjenognavodi,prvostepenisudpostupkomkojijepredhodiodonošenjudrugostepenepresudenaštetuoptuženogM.Ipovrijedioodredbečlana376st.2uvezičl.168st.4ičl.381ZKP.IstupovreduzakonaučiniojeidrugostepenisudjerjeodlučioožalbiOsnovnogdržavnogtužioca u Cetinju izjavljenoj protiv prvostepene presude, a da predhodnonijeutvrdiodaliježalbadržavnogtužiocadostavljenanaodgovorbraniocuoptuženogusmislučl.381ZKP. Po nalaženju Vrhovnog suda navedena povreda je u konkretnomslučajumoglabitioduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke-član438tačka3ZKP,kakosetoizahtjevomzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudeosnovanoukazuje,pajestogadrugostepenupresuduvaljaloukinutiipredmetvratititomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. U ponovnom postupku radi otklanjanja navedene povrede iomogućavanjabraniocuoptuženogdakoristisvojezakonskopravopotrebnojedadrugostepenisud,prijedonošenjasvojeodluke,omogućidasežalbaOsnovnog državnog tužioca u Cetinju dostavi braniocu optuženog V.V,advokatuizPodgorice,naodgovorusmislučlana381ZKP. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana440uvezičl.433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.136/09 od 09.12.2009. godine)

64

OBAVEZNOLIČNODOSTAVLJANJE(Član168stav4uvezičl.376st.2ZKP)

Nedostavljanjem optuženom presude i žalbe tužioca na tu presudu učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 376 stav 2 ZKP.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev branioca osudjenog S. I za vanredno preispitivanje pravosnažne presude, pa se ukida presuda Apelacionog suda Crne Gore Kž.br.102/09 od 01.04.2009. godine i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

PresudomVišegsudauPodgoriciK.br.41/05od05.11.2008.godineoglašenjekrivimS.I,zbogkrivičnogdjelaizazivanjeopšteopasnostiizčlana164stav1KZRCGiosudjennakaznuzatvorautrajanjuodtrimjeseca. ApelacionisudCrneGore,kaodrugostepeni,presudomKž.br.102/09od01.04.2009.godineodbioježalbubraniocaoptuženogkaoneosnovanu,auvažiožalbuVišegdržavnogtužiocauPodgoriciipreinačiopresuduVišegsudauPodgoriciK.br.41/05od05.11.2008.godinesamoudijeluodlukeokazni,takoštojeoptuženogS.Iosudionakaznuzatvorautrajanjuodšestmjeseci.

Protivdrugostepenepresudebranilacosudjenogjepodniojezahtjevza vanredno preispitivanje pravosnažne presude, zbog bitne povredeodredabakrivičnogpostupkaužalbenompostupku.Uzahtjevusenavodidadrugostepeni sudnijemogaodonijeti svojuodlukuprijenegoprvostepenapresudabudedostavljenaoptuženom,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaužalbenompostupkuizčlana376stav2uvezičl.168st.4ZKP,kojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke.Predloženo jedaovaj sudzahtjevuvažipobijanapresudaukine i predmetvratiApelacionomsuduCrneGorenaponovnipostupakiodlučivanje. Porazmatranjuspisapredmetainavodaizzahtjeva,Vrhovnisudjenašaodajezahtjevosnovan. Članom168stav4ZKPjepropisanodaakookrivljeniimabranioca,optužnica,optužnipredlog,privatnatužbaisveodlukeodčijegdostavljanjatečerokzažalbuiliprigovor,kaoižalbaprotivnestrankekojasedostavljaradiodgovora,dostavićeseibraniocuiokrivljenompoodredbamačl.167ZKP.

65

UkonkretnomslučajupresudaVišegsudauPodgoriciK.br.41/05od05.11.2008.godineižalbaVišegdržavnogtužiocauPodgoricinaprvostepenupresudunijesudostavljenioptuženomS.I.

Izspisapredmetaseutvrdjujedasuprvostepenapresudaižalbavišegdržavnogtužiocaistaknutinaoglasnutablusuda,budućidaistinijesumoglibitiuručenioptuženomnaadresuParkšuma–ZagoričbbPodgorica.

Naglavnompretresuod17.6.2008.godineoptuženijeobavijestiosuddavišeneživinaadresiParkšuma–ZagoričbbPodgorica,većnaadresiulica4.julabr.21Podgorica.

Medjutim,natuadresuoptuženomnijesuslatiniprvostepenapresudani žalba Višeg državnog tužioca, već na adresu Park šuma Zagorič bbPodgoricasakojejeoptuženiranijeodselio. Kakojedrugostepenisudodlučioožalbamavišegdržavnogtužiocaibraniocaoptuženog,adaprvostepenapresudaižalbatužiocanatupresudunijesudostavljenioptuženom,tojeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaužalbenompostupku izčlana376stav2uvezičl.168st.4ZKP,kojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke. Poštojezahtjevbraniocaosudjenogosnovantojeistivaljalouvažitii drugostepenu presudu ukinuti, s tim što ćeApelacioni sud u ponovnompostupku otkloniti navedenu povredu postupka, a potom u sjednici vijećadonijetinovuodluku. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana440uvezičl.433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


66

RAČUNANJEROKOVA(Član189stav4ZKP)

Ako poslednji dan roka pada na državni praznik ili subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kad državni organ nije radio, rok ističe protekom prvog narednog dana.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore Ktz.br.96/09 od 27.11.2009. godine i utvrdjuje da je rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju Kž.br.623/09 od 20.07.2009. godine povrijedjen zakon u korist okrivljenog J.I - član 189 stav 4 Zakonika o krivičnom postupku.

Obrazloženje

Osnovni sud u Beranama je rješenjemK.br.470/08 od 15.12.2008.godine,odbaciooptužnipredlogoštećenogkaotužiocaŠ.DkojijepodnijetprotivJ.I,zbogkrivičnogdjelasprečavanjedokazivanjaizčlana390stav1Krivičnogzakonika. VišisuduBijelomPolju,kaodrugostepeni,jerješenjemKž.br.623/09od 20.07.2009. godine, odbacio kao neblagovremenu žalbu oštećenog kaotužiocaizjavljenuprotivrješenjaprvostepenogsuda. Protiv rješenja drugostepenog suda, Vrhovno državno tužilaštvoCrneGorejepodnijelozahtjevzazaštituzakonitostizbogpovredečlana376stav2ičl.189st.4ZKP.Uzahtjevuseubitnomnavodidajeoštećenikaotužilacrješenjeprvostepenogsudaprimiodana14.04.2008.godine,adaježalbuizjaviodana21.04.2009.godine.IzdopisaOsnovnogsudauBeranamaSu.br.991/09od20.11.2009.godineproizilazidatajsuduvrijemevjerskihpraznika počev odVelikog petka pa zaključno sa drugim danomVaskrsa,odnosnoudane17,18,19i20aprila2009.godinenijeradio,adajeradio21.i22.aprila tekućegodine.Drugostepenisuduobrazloženjusvogarješenjanavodi da je žalba oštećenogkao tužioca neblagovremena jer je podnijetaposlije isteka rokaod tridana.Medjutum, imajućiuvidudopisOsnovnogsudauBeranamadatajsudnijeradiopočevod17pasvedo20.aprila2009.godine,adajeprviradnidankadajesudradiobio21.04.2009.godine,kadajeoštećenikaotužilacpredaožalbuprvostepenomsudu.Stogajetajdanbiotrećidanukojemjeoštećenimogaopredatižalbudaistabudeblagovremenausmisluodredbečl.189ZKP.

67

Dakle,drugostepenisudjeupostupkudonošenjaodlukepovrijedioodredbučlana189stav4ZKP,aštojebilooduticajanazakonitoipravilnodonošenje odluke, čime je učinjena bitna povreda odredaba krivičnogpostupka iz čl.376 st.2ZKP.Predložio jedaovaj suduvaži zahtjev,ukinerješenjeVišeg sudauBijelomPoljuKž.br.623/09od20.07.2009.godine ipredmetvratitomsudunaponovnuodluku. Vrhovnisudjerazmotriospisepredmetaiocijenionavodeiznijeteuzahtjevuzazaštituzakonitosti,pajenašaodajezahtjevosnovan. Uodredbičlana189stav4ZKPjepropisanoakoposlednjidanrokapadanadržavnipraznikilisubotuiliunedjeljuiliunekidrugidankaddržavniorgannijeradio,rokističeprotekomprvognarednogdana. Prema stanju iz spisa predmeta, oštećenom kao tužiocu Š. D jerješenje Osnovnog suda u Beranama K.br.470/08 od 15.12.2008. godine,dostavljenodana14.04.2009.godine.Žalbanarješenjepodnosiseurokuodtridanaoddanadostavljanjarješenja.Prvidanzažalbujebio15.04,adrugidanjebio16.04,dokjetreći,zadnjidanrokabiopetak17.04.2009.godine.Medjutim,togdanabiojevjerskipraznikVelikipetak,takodaOsnovnisuduBeranamanijeradio,paoštećenikaotužilacnijemogaopredatižalbu.Narednidan subota 18.04.2009. godine je takodje neradni dan, dok je u nedjelju19.04.2009.godinebiovjerskipraznikVaskrs, koji je takodjeneradnidanikojisepremaodredbamačlana3Zakonaosvetkovanjuvjerskihpraznika,praznujeisledećegdana20.04.2009.godine. Imajući u vidu prednje, kao i sadržinu dopisa Osnovnog suda uBeranamaSu.br.991/09od20.11.2009. godine iz kojeg se utvrdjuje da tajsudnijeradiouvrijemevjerskihpraznikaodVelikogpetkadozaključnosadrugimdanomVaskrsa,odnosnoudane17,18,19i20.aprila2009.godine,toje21.aprila2009.godine,prviradnidansuda,nakonvjerskihpraznika.KakojetogdanaoštećenikaotužilacpodniožalbuprotivrješenjaOsnovnogsudauBeranama,kojemujedostavljenodana14.04.2009.godine,tosedanpredaježalbeimauzetikaotrećidanzaizjavljivanježalbe.Prematome,žalbaoštećenogkaotužiocajepodnijetauzakonskomrokuodtridana,računajućioddanadostavljanjarješenja,pajepogrešnaodlukavišegsudadažalbutrebaodbacitikaoneblagovremenu. Ukonkretnomslučajudrugostepenisudjeupostupkudonošenjaodlukepovrijedio odredbe člana 189 stav 4ZKP, jer je žalba oštećenog kao tužiocablagovremena,aovapovredajebilaoduticajanazakonitoipravilnodonošenjeodlukebudućidasežalbenisudnijeupuštaouocjenuosnovanostižalbenihnavodaoštećenogkaotužioca,većjepogrešnožalbuodbaciokaoneblagovremenu. Napostupakpožalbinarješenjeshodnoseprimjenjujuodredbečl.372,374,380i381ist.1,3,i4ičl.390i392ovogzakonika,akakojetopropisano

68

uodredbičlana408stav1ZKP.Stoga,neosnovanosedržavnitužilacusvomzahtjevupozivanabitnupovreduodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.2ZKP,kojasesaglasnočl.408st.1ZKPneprimjenjujenapostupakpožalbinarješenje. Kako je osnovan zahtjevVrhovnog državnog tužioca, a imajući uviduučinjenupovreduodstranedrugostepenogsudaupostupkuodlučivanjapožalbi,poocjeniovogsuda,zahtjevzazaštituzakonitostipodignutjenaštetu okrivljenog, jer je upravljen protiv rješenja kojim je optužni predlogoštećenogkaotužiocaodbijenkaoneosnovanitimepravosnažnoobustavljenpostupak protiv okrivljenog. Stoga je ovaj sud u smislu člana 433 stav 2ZKP utvrdio samo da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnostrješenja.Prema tomenije bilomjesta ukidanjudrugostepeneodluke, kakose to neosnovano predlaže u zahtjevu za zaštitu zakonitosti, već samokonstatovanje povrede zakona u korist okrivljenog, čime se isključujemogućnost ukidanja pravosnažnog rješenja Višeg suda u Bijelom PoljuKž.br.623/09od20.07.2009.godine,post.1čl.433ZKP. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana433stav2ZKPodlučenojekaouirzeciovepresude.


69

IMOVINSKOPRAVNIZAHTJEVUKRIVIČNOMPOSTUPKUIIMOVINSKAKORISTOSTVARENAKRIVIČNIMDJELOM

(Član207ZKPuvezičl.112KZ)

Imovinska korist ostvarena krivičnim djelom ne mora se poklapati sa imovinsko pravnim zahtjevom u krivičnom postupku.

Izobrazloženja:

“Osnovanosežalbombraniocaoptuženogukazujedaprvostepenisudnije odlučio o imovinskopravnom zahtjevu oštećene Poreske uprave CrneGorevećjeodoptuženeJ.Joduzeoimovinskukoristuiznosuod15.968,51€,štoizrekupresudečininerazumljivomiprotivurječnomsadatimrazlozima,čime je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 376st.1tačka11ZKP,kojaprvostepenuprdesudučininezakonitomipredstavljarazlogzanjenoukidanje. Naime, prvostepeni sud je u izreci pobijane presude utvrdio da jeoptuženaJ.J,kaoodgovornoliceupreduzećuDOO“J.C”uperioduod01.januara2002.do30.aprila2003.godineuPodgoriciutajilaporezuukupnomiznosuod15.968,51€,zakojiiznosjeoštećenaPoreskaupravaCrneGorepostavilaimovinskopravnizahtjev.Saglasnoodredbičlana207stav2ZKPimovinskopravnizahtjevmožeseodnositinanaknaduštete,povraćajstvariili poništaj odgovarajućeg pravnog posla. Kako je ovlašćeni predstavnikoštećene podnio predlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva tojeprvostepenisudbiodužandashodnoodredbičl.212st.2ZKPupresudikojomseoptuženaoglašavakrivomzakrivičnodjeloutajaporezaidoprinosaizčl.264st.2uvezist.1Krivičnogzakonikadosudiimovinskopravnizahtjevu iznosuod15.968,51€ jer jeu tom iznosuutvrdioda jeoptuženautajilaporez na promet i porez na dodatnu vrijednost, a ne da taj iznos novcaoduzima od optužene kao imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnogdjela,spozivomnaodredbučl.112Krivičnogzakonika.OvoizrazlogaštojepredstavnikoštećenePoreskeupraveCrneGorenaglavnompretresupostavioimovinskopravnizahtjevkojiseucjelostipoklapasaiznosomutajenogporezaod15.968,51€,štojasnoukazujedanavedeniiznospredstavljaimovinskopravni zahtjev u smislu odredbe čl.207 st.2 ZKP, dok će se eventualnaimovinskakoristizčl.112Krivičnogzakonikautvrdjivatisamouonomdijelukoji nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom, kako je to propisanou odredbi čl.538 st.3 ZKP.U konkretnom slučaju, imajući u vidu razlogeprvostepenogsudaupogleduprimjeneodredbečl.112Krivičnogzakonika,ostalo jenejasnoda li jeoptužena izvršenjempredmetnogkrivičnogdjela,

70

osim iznosa utajenih poreza koji u stvari predstavljaju imovinsko pravnizahtjevoštećene,pribavilakakvudruguimovinskukoristkojabibilaosnovzaoduzimanjeusmislunavedeneodredbečl.112Krivičnogzakonika. U ponovnom postupku prvostepeni sud će otkloniti bitnu povredupostupkanakojujeukazanoovimrješenjem,izvestisveranijedokaze,kaoidrugedokazezakojeseukažepotreba,paćenakonsvestraneocjeneodbraneoptužene i izvedenihdokazabiti umogućnosti dadonesenovunazakonuzasnovanuodluku.”


***


71

TOKIPREKIDZASTARJEVANJAKRIVIČNOGGONJENJA(Član125stav2KZuvezisačl.220ZKP)

Podnošenjem zahtjeva za davanje odobrenja za pokretanje krivičnog postupka protiv okrivljenog prekida se zastarjevanje krivičog gonjenja i zastarjevanje ne teče sve dok se ne odluči o zahtjevu.

Izobrazloženja:

“Shodnočlanu220stav1ZKP,zagonjenjeokrivljenogkao sudijePrivrednog suda u Bijelom Polju, zbog krivičnog djela nesavjestan rad uslužbiizčl.417st.2uvezist.1Krivičnogzakonika,bilojepotrebnoprethodnoodobrenjenadležnogdržavnogorganaiDržavnitužilacnijemogaozahtijevatisprovodjenjeistragenitipodićineposrednuoptužnicu,akonepodnesedokazdajeodobrenjedato,pajeshodnotomeOsnovnidržavnitužilacuPljevljimadana 20.01.2006. godine, podnio Skupštini Crne Gore - Mandatsko -imunitetskojKomisiji,zahtjevzadavanjeodobrenjazapokretanjekrivičnogpostupkaprotivokrivljenogA.ZipoovomzahtjevuSkupštinajedonijelaodluku13.06.2007.godine. Učlanu125stav2Krivičnogzakonika,jeodredjenodazastarijevanjenetečezavrijemezakojesepozakonugonjenjenemožeotpočetiilinastaviti,pashodnotomeponalaženjuovogsuda,zastarijevanjenijeteklozavrijemeod20.01.2006.do13.06.2007.godine. Kako je u konkretnom slučaju u pitanju krivično djelo za koje jezaprijećenakaznazatvoraodšestmjesecidopetgodina,zakojekrivičnodjelosenaosnovučlana124tačka5Krivičnogzakonika,krivičnogonjenjenemožepreduzetikadproteknepetgodinaodizvršenjakrivičnogdjela,paimajućiuvidudazastarijevanjekrivičnoggonjenjanijeteklozanavedenovrijeme,adajezahtjevzasprovodjenjeistrageproltivokrivljenogpodnijet16.09.2008.godineiuistomjekaovrijemeizvršenjadjelanaveden06.05.2003.godine,tonesumnjivoproizilazidauvrijemepodnošenjazahtjevazasprovodjenjeistrage nije bila nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, kako su to našlinižestepenisudovi,čimesupovrijedjeneodredbečlana377stav1tačka3ZKP,kakosetoosnovanoukazujezahtjevomzazaštituzakonitosti. Takodje,izspisapredmetaseutvrdjujedajeuodnosnompredmetuR.K,kaopredsjednikOsnovnogsudauPljevljima,vodioistraguivršioistražneradnje, te da je isti bio predsjednik krivičnog vijeća koje je odlučivalo oprigovoruprotivoptužnice, iakoshodnočlanu38tačka4ZKPnijemogaovršiti sudijsku dužnost tj. postupati u krivičnom vijeću, jer je u istomkrivičnompredmetuvršio istražne radnje, pa sunaovaj način, kako se to

72

osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti povrijedjene odredbečl.376st.1tač.2ZKP.”

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.10/09 od 21.09.2009. godine)

73

MJERETAJNOGNADZORA(Član238ZKP)

Podaci i obaveštenja pribavljeni u okviru izdatih mjera tajnog nadzora mogu se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku i prema trećim licima kao saučesnicima sa licem protiv koga su mjere nadzora odredjene.

P R E S U D A

Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore Ktz.br.118/09 od 30.11.2009. godine, se uvažava i utvrdjuje da je rješenjima Višeg suda u Podgorici Ks.br.12/09 od 19.09.2009. godine i Apelacionog suda Crne Gore Kž.br.733/09 od 03.11.2009. godine, povrijedjen zakon u korist okrivljenih M. M i dr. – član 376 stav 2 u vezi čl.184 ZKP.

Obrazloženje

RješenjemVišeg suda u Podgorici, Specijalizovanog odjeljenja zaorganizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločineKs.br.12/09 od19.09.2009. godine, izdvojeni su transkripti telefonskih razgovoraA. S zaperiod od 14.06. do 27.09.2007. godine (strane 1-231; 1-41; 1-162; 1-29;1-150;1-28i1-66),zajednosatonskimzapisimana5CD-a,kojisusačinjenipo osnovu naloga Županijskog suda u Rijeci od 13. lipnja 2007. godine;10. srpnja 2007. godine; 31. srpnja 2007. godine i 07. rujna 2007. godineoodredjivanjuprovodjenjamjeranadzoraitehničkogsnimanjatelefonskihrazgovora,odnosnosredstavazatehničkokomuniciranjenadaljinuprema:M.G–korisnikumobilnihpozivnihbrojeva092/1087-657i098/9172-773,NNosobipoimenu„M“korisnikubroja0038763727723iNNosobiponadimku„Č“korisnikubrojeva092/1274-956i0038761370094;S.Azv.Š,sinuN,rodjenom 22. listopada 1971. godine, sa prebivalištem uVelikoj Kladuši,državljaninuBosne iHercegovine i korisniku broja 0038763727723; S.Akorisnikubrojeva0038763591408,0038763104823i0038763728417,V.Vkorisnikubrojeva0038762987391i0038763722667,S.Rkorisnikubrojeva0038762421640iN.Nosobiponadimku„B“korisnikubroja0958568559i0989077024iodredjenojedaćesepopravosnažnostiovogrješenjaizdvojenitranskriptirazgovoraupisanojformi,kaoipetCD-a,zatvoritiuposebanomotipredatiistražnomsudijiradičuvanjaodvojenoodostalihspisainavedenispisisenemogurazledatiikoristitiupostupku.

74

RješenjemApelacionogsudaCrneGoreKž.br.733/09od03.11.2009.godine, odbijena je kao neosnovana žalba Vrhovnog državnog tužioca uPodgorici –Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije iratnihzločina,izjavljenaprotivnavedenogrješenja. Protiv navedenih rješenja, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore,podiglo je zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog bitne povrede krivičnogpostupka–član376stav2uvezičl.184ZKP. Uzahtjevusenavodidasucitiranarješenjadonijetauzbitnupovredukrivičnogpostupkaizčlana376stav2ZKP.Naime,prvostepenisudjeutokuglavnogpretresauovojkrivičnojstvari,našaodanaredbamaIstražnogcentraŽupanijskogsudauRijeci,nijesuobuhvaćeniokrivljeniM.M,P–P.G,V.Đ,V.H,J.D,L.V,Č.M,V.DiO.Zitelefonskibrojevikojesuonikoristili,jerpremanjimanijesusprovodjenemjeretajnognadzora–tehničkosnimanjetelefonskihrazgovora,sakojihrazlogatonskisnimcitelefonskihrazgovorakoje je vodioA. S i transkripti njihovih razgovora, nemogu predstavljatidokazuodnosunaokrivljenenitisenanjimamožezasnivatiodlukasuda,pajeodredjenonjihovoizdvajanjeizspisa,adrugostepenisudjeodlučujućipožalbiVrhovnogdržavnogtužilaštva–Odjeljenjazasuzbijanjeorganizovanogkriminala,korupcije,terorizmairatnihzločina,ocijeniodajepravilnaodlukaprvostepenogsudaoizdvajanjunavedenihspisa. Dalje se ističe da prvostepeni sud u konkretnom slučaju nije imaozakonskog osnova za donošenje rješenja o izdvajanju iz spisa navedenihtonskihzapisainjihovihtranskriptakaopravnonevaljanihdokaza.Naime,tonskizapisitelefonskihrazgovoraA.Sinjihovitranskripti,pribavljenisusprovodjenjemmjera – tehničko snimanje telefonskih razgovora za period14.06.do27.09.2007.godine,ponaredbiistražnogsudijeodjelaUSKOK-aŽupanijskogsudauRijeci,zbogosnovanesumnjedaonsamilizajednosadrugim licima sudjeluje u kaznenom djelu – protivzakonito prebacivanjeosobaprekodržavnegraniceizčlana177stav3uvezist.1KaznenogzakonaRepublikeHrvatske. Ističese,daimajućiuviduodredbeZakonikaokrivičnompostupkuomjeramatajnognadzora(čl.237–249ZKP),kaoistavnašepravneteorije,upotrebapodatakazabilježenihsprovodjenjemmjeratajnognadzora–tehničkihsnimakatelefonskihrazgovoraukrivičnompostupku,kojejeobavljaloliceu odnosu na koje nije izdata naredba istražnog sudije, kao u konkretnomslučaju,nemožebitisporna.Podacipribavljeninatajnačinmogusekoristitiiuodnosunalicečijijerazgovorsnimljentonskimzapisomupripremanjuiliizvršenjukrivičnogdjelausaučesništvusalicempremakojemjenaredbomistražnogsudijeodredjenosprovodjenjemjeratajnognadzora,poduslovomdaseradiokrivičnomdjeluzakojejedozvoljenoodredjivanjemjeratajnog

75

nadzora, jer telefonska komunikacija uvijek predstavlja vezu izmedju dvakorisnika.Ovo iz razloga jerakoseukrivičnompostupkuuodnosuna tolice,mogukaodokazikoristititonskizapisinjegovihtelefonskihrazgovora,ondabibilonelogičnoiživotnoneodrživodasezabilježenirazgovoridrugoglicasanjim,kojimasedokazujenjihovosaučesništvouizvršenjukrivičnihdjela, nemogu koristiti u odnosu na to drugo lice samo zato što ono nijeobuhvaćenonaredbomistražnogsudije. Ukazujesedajeukonkretnojkrivičnojstvari,optužnicompredloženoizvodjenje dokaza – slušanje tonskih zapisa telefonskih razgovora i čitanjenjihovih transkripta pribavljenih sprovodjenjem mjera tajnog nadzora uRepublici Hrvatskoj prema A. S, odredjenih od strane istražnog sudijeŽupanijskogsudauRijeci,budućidaseokrivljenimM.Midr.stavljanateretdakaopripadnicimedjunarodnekriminalnegrupe,zajednosaA.S,protivkogasevodikrivičnipostupakuBiHivišelicaizRepublikeHrvatske,protivkojihsepredŽupanijskimsudomuRijecivodikrivičnipostupak,vršeorganizovanokrijumčarenje većeg broja lica iz Albanije i njihovo ilegalno prebacivanjeprekoteritorijeigranicaCrneGore,BiHiHrvatskeuzemljezapadneEvrope,akojidokazisuodDržavnogodvjetništvaRepublikeHrvatskepribavljeniuzakonitompostupkuuskladusaMemorandumomosaglasnostiuostvarivanjuiunapredjenjumedjusobnesaradnjeuborbiprotivsvihoblikateškogkriminala. Predloženo je daVrhovni sud Crne Gore, uvaži zahtjev za zaštituzakonitostiVrhovnogdržavnogtužilaštvaCrneGoreiutvrdidajerješenjemVišeg suda u Podgorici Ks.br.12/09 od 19.09.2009. godine i rješenjemApelacionogsudaCrneGoreKž.br.733/09od03.11.2009.godine,povrijedjenzakonukoristokrivljenih,nedirajućiupravosnažnostrješenja. PorazmatranjuspisapredmetainavodaiznijetihuzahtjevuzazaštituzakonitostiVrhovnogdržavnogtužilaštvaCrneGore,Vrhovnisudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Prvostepeni sudnalazidaodnosnanaredba ili nalog,mora sadržatipodatkezaodredjenolice,auslučajudajetolicenepoznatoporedtogaštoćeseodreditipremaN.Nlicu,naredbamorasadržatiodredjenibrojtelefonačijisenadzorodnosnotehničkosnimanjezahtijeva.Kod„slučajnognalaza“postojisituacijakadasenasnimcima–CD-ima,pojavljujuosobeuodnosunakojenijeizdatanaredbaodnosnonalogistražnogsudije,toponalaženjuovogsudauslučajudasedodjedonalaza,odnosnomaterijalakojiukazujenauključenostjednogilivišelicaukriminalnuzonuodredjenogkrivičnogdjela,tada je dobijeni nalaz praktično putokaz ka novim dokazima, odnosno kabrojevimatelefonazačijeprisluškivanjejeneophodnodasepribavidopunanaredbe,odnosnodasepostojećanaredbaproširiuodnosunanovalicainanovebrojevetelefona.

76

Nadalje, prvostepeni sud zaključuje da se predmetna podignutaoptužnicaVrhovnogdržavnogtužilaštvaCrneGore–Odjeljenjazasuzbijanjeorganizovanogkriminala,odnosinalicaM.M,P–P.G,V.Đ,V.H,J.D,L.V,Č.M,V.DiO.Z,aliovalica,kaonitelefonskibrojevikojesukoristili,nijesubiliobuhvaćeninalozimaIstražnogcentraŽupanijskogsudauRijeci,jeronanijesubilapredmetodredjivanjadasepremanjimasprovodemjeretajnognadzoraitehničkogsnimanjatelefonskihrazgovorakojevodeprekosvojihmobilnihtelefona.UkonkretnomslučajuuevidencijimjerainaCD-imapostoji takozvani „slučajninalaz“, tj. da suprilikomnadzoraA.Szv.Š, prema kojem je naredbom naredjena ovamjera, otkrivena i druga licakaoučiniocikrivičnihdjela zakoja se takodjemožeodreditimjera tajnognadzora, ali njihova imena se ne pominju u nalogu za odredjivanjemjeratajnognadzoraIstražnogcentraŽupanijskogsudauRijeci. Pri navedenom, prvostepeni sud je mišljenja da ovako dobijenitranskriptitelefonskihrazgovorakojejevodioS.AitonskisnimcinaCD-ima,nemogupredstavljatidokazuodnosunanavedeneokrivljene,nitisenaistimamožezasnivatisudskaodlukakojombiseriješilaoptužnicaVrhovnogdržavnog tužilaštva Crne Gore – Odjeljenja za suzbijanje organizovanogkriminalaKts.br.10/07od25.12.2007.godine. Kako u konkretnom slučaju nije bilo naloga ili naredbe IstražnogcentraŽupanijskogsudauRijeci,uodnosunaokrivljeneizcitiraneoptužnice,nitisekonkretanslučajmožepripisatirazlozimabezbjednostiDržaveCrneGore, to ukoliko bi se priznali rezultati sprovedenihmjera tajnog nadzorai tehničko snimanje telefonskih razgovora, odnosno sredstava za tehničkukomunikacijunadaljinuiprivatnihrazgovorakojiseobavljajuuprivatnimilijavnimprostorijamailinaotvorenom,inaosobekojenijesubileobuhvaćenenavedenimnalogom,bilobigrubonarušenoustavnopravopoštovanjaličnogiporodičnogživotagradjana,odnosnonjihovaslobodaitajnostdopisivanjaidrugihsredstavaopštenja. Apelacioni sud Crne Gore, kao drugostepeni, je svojim rješenjemodbio kao neosnovanu žalbu Vrhovnog državnog tužioca u Podgorici iprihvationavedenostanovišteVišegsudauPodgorici. Ovakvo stanovište nižestepenih sudova, po ocjeni ovog suda nijeprihvatljivo.Naime,saglasnočlanu239st.2ZKP,mjere tajnognadzoraseodredjujupremaodredjenomlicuizaodredjenokrivičnodjelo,paobziromnatakvuzakonskuodredbu,podaciiobavještenjadobijenimjeramatajnognadzoramogukoristitikaodokazukrivičnompostupkuiprotivtrećeglica,tj.licaprotivkoganijesuodredjenemjeretajnognadzora,ukolikoseodnosenakrivičnodjelozbogkojegsumjere tajnognadzoraodredjene,ako je totrećelicesalicemprotivkogasuodredjenemjeretajnognadzora,saučesnik

77

(saizvršilac,podstrekač,pomagač)ukrivičnomdjeluzakojesumjeretajnognadzoraodredjeneilijetotrećeliceizvršilacnekogdrugogkrivičnogdjelaodredjenog čl.238 ZKP, koje je u neposrednoj vezi sa krivičnim djelomzbogkojegsumjeretajnognadzoraodredjene(npr.krivičnadjeladavanjeiprimanjemita). Kakoseukonkretnomslučajuradiokrivičnomdjeluizvršenomnaorganizovaninačin–zločinačkoudruživanjeizčlana401stav2uvezist.1Krivičnogzakonikausticajusaproduženimkrivičnimdjelomnedozvoljeniprelazdržavnegraniceikrijumčarenjeizčl.405st.3uvezist.2uvezičl.49Krivičnogzakonika,tj.okrivičnomdjeluobuhvaćenomučl.238ZKP,tosusepodaci iobavještenjapribavljeniuokviru izdatihmjera tajnognadzora,moglivaljanoupotrijebitikaodokaziprematrećimlicimakaosaučesnicimasa licem–A.S,protivkojegsumjere tajnognadzoraodredjeneodstraneŽupanijskogsudauRijeci, zbog izvršenjakrivičnogdjelanaorganizovaninačin,pasuizdvajanjemizspisaodnosnihtranskriptatelefonskihrazgovorazajednosatonskimzapisimanapetCD-a,povrijedjeneodredbečl.376st.2uvezičl.184ZKP,jersuodstraneVišegsudauPodgoriciiApelacionogsudaCrneGoreutokuglavnogpretresa,nepravilnoprimijenjeneodredbeZKP,aštojemoglobitioduticajanazakonitoipravilnodonošenjepresude. Saiznijetihrazloga,ovajsudjeuvažiozahtjevzazaštituzakonitostiiodlučiokaouizreciovepresude,naosnovučlana433st.2ZKP,nedirajućiu pravosnažnu odluku – citirano rješenje Višeg suda u Podgorici, kojimsu iz spisa izdvojeni transkripti telefonskih razgovora zajedno sa tonskimzapisnicima na pet CD-a, tako da se isti ne mogu razgledati i koristiti upostupku.


78

NAKNADATROŠKOVABRANIOCUPOSLUŽBENOJDUŽNOSTI-Pravilnikovisininaknadezaradadvokatazaodbranuposlužbenoj

dužnosti-(“Sl.listSRJ”,br.35/99)

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Ktz.br.12/09 od 16.02.2009. godine, pa se ukidaju rješenja Višeg suda u Bijelom Polju Kri.br.287/08 od 15.01.2009. godine i Kv.br.10/09 od 19.01.2009. godine i predmet vraća tom sudu – istražnom sudiji na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

RješenjemistražnogsudijeVišegsudauBijelomPoljuKri.br.287/08od15.01.2009.godineodlučenojedasenaimetroškovaodbraneokrivljenogT.M,upredmetuekstradikcionogpostupka,braniocuposlužbenojdužnosti–advokatuK.Fisplatiiznosod900eura. VijećeVišegsudauBijelomPoljujesvojimrješenjemKv.br.10/09od12.01.2009.godineodbilokaoneosnovanužalbuVišegdržavnogtužiocauBijelomPoljuipotvrdilorješenjeistražnogsudijetogsudaKri.br.287/08od15.01.2009.godine. ProtivnavedenihrješenjaVrhovnidržavnitužilacCrneGorepodigaoje zahtjev za zaštitu zakonitosti Ktz.br.12/09 od 16.02.2009. godine zbogpovredeodredabačl.17i376stav1tačka11Zakonikaokrivičnompostupku.U zahtjevu se navodi da pobijana rješenja nemaju razloga o odlučnimčinjenicama, a da su dati razlozi nejasni, čime je učinjena bitna povredaodredaba krivičnog postupka iz čl.376 st.1 tač.11 ZKP.Naime, u rješenjuistražnogsudijesenavodidabraniocuposlužbenojdužnosti trebaisplatiticjelokupan iznos traženih troškova, saglasno članu 18 Uredbe o naknaditroškovausudskimposlovima,dokseurješenjuvijećaistogsudanavodidanijebiloosnovadasetraženidionovčanenaknadezaodbranuposlužbenojdužnostiumanjiza50%,budućidajePravilnikovisininagradezaradadvokatazaodbranuposlužbenojdužnosti („Sl.listSRJ“,br.35/99),prestaodavažidana10.01.2004.godinedonošenjemnovogPravilnikaovisininagradezaradadvokatazaodbranuposlužbenojdužnosti.Navedenipropisi,postanovištutužioca,nijesudonešeniiobjavljeniu(„Sl.listRCG“,br.6/2004),pasustogairazloziutimrješenjimaneutemeljeniineprihvatljivi,aposebnozaključakvijećaVišegsudadajestupanjemnasnagunovogPravilnikaprestaodavaži

79

Pravilnikovisininagradezaradadvokatazaodbranuposlužbenojdužnosti(„Sl.listSRJ“,br.35/99).Naprotiv,navedeniPravilnikjeidaljenasnazi,jernijednimpropisomnijestavljenvansnage.Prematome,pravilnomprimjenomtogPravilnikaadvokatukojijepostavljenzabraniocaposlužbenojdužnostiukrivičnompostupkupripadapravonanovčanunagraduuiznosuod50%odnagradepredvidjeneadvokatskomtarifomAdvokatskekomoreCrneGore,aneupunomiznosutraženihtroškova,kakotopogrešnozaključujeVišisuduBijelomPolju. Isto tako,Viši sud uBijelomPolju nije potpuno utvrdiočinjenicekojesuodvažnostizadonošenjepravilneizakoniteodluke,čimejepovrijedjenaodredbačlana17ZKP.Konačno,predloženojedasepobijanarješenjaukinuipredmetvratitomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. Po razmatranju pobijanih rješenja, navoda iznijetih u zahtjevu zazaštituzakonitostiisvihspisaovogpredmeta,ovajsudjenašao: Zahtjevjeosnovan. IstražnisudijanalazidabraniocuokrivljenogposlužbenojdužnostipripadacjelokupniiznostraženihtroškovasaglasnoAdvokatskojtarifiCrneGore(„Sl.listRCG“,br.12/05)od07.03.2005.godine,avijećeVišegsudadanemamjestaumanjenjudosudjenogiznosaza50%budućidajePravilnikomovisininagradezaradadvokatazaodbranuposlužbenojdužnosti(„Sl.listSRJ“,br.35/99)prestaodavažidonošenjemnovogPravilnikaod10.01.2004.godine. Ponalaženjuovogsudaovakavstav istražnogsudije ivijećaVišegsuda je pogrešan, jer Pravilnik o visini nagrade za rad advokata za odbranu po službenoj dužnosti („Sl.list SRJ“, br.35/99) nije prestao da važi, a istim je propisano da advokat koji je postavljen za branioca po službenoj dužnosti u krivičnom postupku ima pravo na novčanu nagradu u iznosu od 50% od nagrade predvidjene tarifom Advokatske komore koja se primjenjuje u sjedištu suda koji je odredio odbranu po službenoj dužnosti. Stoga je bilo neophodno iznos novčane nagrade za odbranu poslužbenojdužnostiumanjitiza50%,štoukonkretnomslučajunijeučinjeno,arazlozizbogčegatonijeuradjenosunejasni,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka11ZKP,kakosetoizahtjevomzazaštituzakonitostiosnovanoukazuje. Uponovnompostupku istražni sudijaćeotklonitinaprijedukazanepropuste, nakon čega će biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonituodluku. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


80

IZUZECIODNEPOSREDNOGIZVODJENJADOKAZA(Član345stav1tačka1ZKP)

Nijesu se stekli zakonski uslovi iz člana 345 stav 1 tačka 1 ZKP, ako svjedok uopšte nije pozvan na glavni pretres, niti su postojale objektivne smetnje za njegov dolazak.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude branioca osudjenog Š. M, pa se ukidaju presude Višeg suda u Podgorici Kž.br.805/08 od 8.10.2008. godine i presuda Osnovnog suda u Kotoru K.br.337/07 od 15.02.2008. godine i predmet vraća Osnovnom sudu u Kotoru na ponovno sudjenje.

Obrazloženje

Presudom Osnovnog suda u Kotoru K.br.337/07 od 15.02.2008.godineoglašenjekrivimŠ.M,zbogkrivičnogdjelaprevaraizčlana244stav3uvezist.1Krivičnogzakonikaiosudjennakaznuzatvorautrajanjuodtrimjeseca. Viši sud uPodgorici, kao drugostepeni, presudomKž.br.805/08 od08.10.2008.godine odbio je kao neosnovanu žalbu branioca osudjenog Š.MipotvrdiopresuduOsnovnogsudauKotoruK.br.337/07od15.02.2008.godine. Protivnavedenihpresudabranilacosudjenog,advokatK.VizKotora,podniojeovomsuduzahtjevzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresude,zbogbitnepovredeodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka8i10ZKP.Uzahtjevusenavodidanepostojiidentitetpresudeioptužbe,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.1tač.8ZKP.UzahtjevusedaljenavodidasenižestepenepresudetemeljenaiskazusvjedokaDj.M,načijemiskazusenemožezasnivatisudskaodluka,jernjegoviskazdatvanglavnogpretresanijemogaobitipročitannaglavnompretresu,budućidasezatonijesusteklizakonskiusloviizčl.345st.1ZKP,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.1tač.10ZKP. Porazmatranjuspisapredmetainavodaiznijetihuzahtjevu,Vrhovnisudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Osnovano se zahtjevomukazuje da se nižestepene presude temeljenadokazunakomesepoZakonikuokrivičnompostupkunemožezasnivati

81

sudskaodluka,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka10ZKP,kojanižestepenepresudečininezakonitimipredstavljaosnovzanjihovoukidanje. Naime,članom345stav1tač.1ZKPje,izmedjuostalog,propisanodaćeseiskazsvjedoka,poodlucivijeća,pročitatisamoakojenjegovdolazakpredsudnemoguć iliznatnootežanzbogstarosti,bolesti ilidrugihvažnihrazloga. Iz zapisnika o glavnompretresu od 13.2.2008. godine se utvrdjujeda svjedokDj.M, na čijem iskazu se temelje nižestepenepresude, uopštenijepozvannaglavnipretres,nitisupostojaleobjektivnesmetnjeusmislunavedene zakonske odredbe da dodje na glavni pretres, a isti se urednoodazvaonaprethodniglavnipretresod07.12.2007.godine.Kodtihčinjenica,očiglednojedasenijesubilisteklizakonskiusloviizčlana345stav1tačka1ZKPzačitanjenjegovogiskaza,kakojetopogrešnoučinioprvostepenisud. Isto tako, prvostepeni sud iskaz svjedoka nijemogao pročitati bezsaglasnostistranakanipoosnovučlana345stav2ZKP,jerseneradioiskazusvjedokakojijedatnaranijemglavnompretresupredistimpredsjednikomvijeća,većoiskazusvjedokadatomvanglavnogpretresapredpredsjednikomvijeća. Uz to, svjedok je saslušan u odsustvu optuženog, koji o mjestu ivremenu saslušanja svjedokauopšte nije obaviješten saglasno čl.259ZKP,tako da optuženi nije imaomogućnosti da postavlja pitanja svjedoku i dastavljaprimjedbenanjegovokazivanje,bilotoprilikomsaslušanjasvjedokavanglavnogpretresailinaglavnompretresukadajepročitannjegoviskaz,štosveukazujedaprvostepenisudiskazovogsvjedokanijemogaopročitatinaglavnompretresuprijenegoseispunezakonskiusloviizčl.345ZKP,štoukonkretnomnijebioslučaj. S obziromda iskaz svjedokanije pribavljenna zakonompropisaninačin,toseninižestepenepresudenijesumogletemeljitinanjegovomiskazu,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka10ZKP,kakosetoizahtjevomzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudeosnovanoukazuje,pajestoganižestepenepresudevaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje. Nestojinavodizzahtjevadanepostojiidentitetoptužbeipresude,pastoganijenipočinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka8ZKP,kakosetouzahtjevuneosnovanoističe. Uponovnompostupkuprvostepenisudćeotklonitipropuste,nakojejenaprijedukazano,izvestiranijeizvedenedokaze,kaoidrugedokazezakojeseukažepotreba,paćenakonsvestraneipravilneocjeneodbraneoptuženogiizvedenihdokazanaglavnompretresubitiumogućnostidadonesepravilnuizakonituodluku.

82

Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana440uvezičl.433ZKPodlučenojekaouizreciovepresude.


83

PRESUDAKOJOMSEOPTUŽBAODBIJA(Član362stav1tačka3ZKPuvezisačl.124st.1tač.6i125st.6ZKP)

Kad u toku postupka nastupi apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja, sud donosi presudu kojom se optužba odbija.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, te se preinačava pravosnažna presuda Osnovnog suda u Baru K.br.157/07 od 08.09.2008. godine, tako što se prema osudjenim B. Z i M. M, u odnosu na krivično djelo nezakoniti ribolov iz člana 138 stav 2 KZ RCG, na osnovu čl.362 tač.3 ZKP

Odbija optužba

Kojom je prestavljeno da su: Dana 30.08.2001. godine u mjestu zvanom Čanj, u vodama Jadranskog mora - opština Bar neovlašćeno sa eksplozivnom napravom ukupne mase 1010,7 gr koju su izradili od privrednog eksploziva lovili ribu na način što je okrivljeni M. M sa čamca bacao eksplozivne materije a okrivljeni B. Z. skupljao tako ulovljenu ribu pri čemu su ulovili 630 kg ribe - levrek, - čime bi kao saizvršioci izvršili krivično djelo nezakoniti ribolov iz člana 138 stav 2 KZ RCG. Sud osudjenim B. Z i M. M, zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija iz člana 204 stav 1 KZ RCG, činjenično opisano u izreci prvostepene presude, koje su izvršili kao saizvršioci, izriče uslovnu osudu s kojom im uzima kao utvrdjenu kaznu zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci i istovremeno odredjuje da se ista neće izvršiti ukoliko osudjeni u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti prvostepene presude ne učine novo krivično djelo. U ostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena.

Obrazloženje

PravosnažnompresudomOsnovnogsudauPodgoriciK.br.157/07od08.09.2008.godine,B.Z iM.Moglašeni sukrivimda sukaosaizvršiociizvršilikrivičnodjelonedozvoljenodržanjeoružjailieksplozivnihmaterijaizčlana204stav1usticajusakrivičnimdjelomnezakonitiribolovizčl.138

84

st.2KZRCG, za koja im je, nakon predhodno utvrdjenih kazni, izrečenauslovnaosudaskojomjeutvrdjenajedinstvenakaznazatvorautrajanjuodpo7(sedam)mjeseciiistovremenoodredjenodaseistanećeizvršitiukolikookrivljeniurokuodjednegodinepopravosnažnostipresudeneizvršenovokrivičnodjelo. ProtivnavedenepresudeVrhovnidržavnitužilacjepodniozahtjevzazaštituzakonitostizbogpovredeKrivičnogzakonikaizčlana377stav1tačka3ZKPjerjeuodnosunakrivičnodjelonezakonitiribolovizčl.138st.2KZRCGuvrijemedonošenjapresudevećbilanastupilaapsolutnazastarjelostkrivičnog gonjenja. Naime, prema činjeničnom utvrdjenju prvostepenogsudakrivičnodjelonezakoniti ribolov iz čl.138 st.2KZRCG, izvršeno jedana30.08.2001.godine.Zaovokrivičnodjelo jepozakonukoji jevažiou vrijeme izvršenja krivičnog djela i po sada važećem zakonu, propisanakaznazatvoradotrigodine.Saglasnoodredbamačl.124st.1tač.6ičl.125st.6Krivičnogzakonika,apsolutnazastarjelostnastupakadaproteknešestgodinaod dana izvršenja krivičnog djela. Prema tome, apsolutna zastarjelost zaovokrivičnodjelojenastupila30.08.2007.godineaprvostepenapresudajedonijeta08.09.2008.godine,štoočiglednoukazujedajeuvrijemedonošenjapresudevećbilanastupila apsolutna zastarjelost krivičnoggonjenja.Stogaprvostepenisudokrivljenezbogkrivičnogdjelaupitanjunijemogaooglasitikrivimvećjesaglasnočl.362st.1tač.3ZKP,trebaodonijetipresudukojomseoptužbaodbija.Predložiojedaovajsuduvažizahtjev,preinačipresuduOsnovnogsudauBaruidonesepresudukojomsepremaokrivljenim,zbogkrivičnog djela nezakoniti ribolov iz čl.138 st.2KZRCG, odbija optužbausledzastarjelostikrivičnoggonjenja. VrhovnisudjerazmotriospisepredmetaiocijeniorazlogeiznijeteuzahtjevuzazaštituzakonitostiVrhovnogdržavnogtužilaštvaCrneGore,pajenašao: Zahtjevjeosnovan. Prema činjeničnom utvrdjenju prvostepenog suda okrivljeni B. Z iM.M oglašeni su krivim da su dana 30.08.2001. godine, kao saizvršioci,izvršilikrivičnodjelonezakonitiribolovizčlana138stav2KZRCG.Zaovokrivičnodjelopozakonujepropisanodaćeseučinilackaznitizatvoromdotrigodine. Premaodredbičlana95tačka5KZSRJ,krivičnogonjenjesenemožepreduzetikadproteknetrigodineodizvršenjakrivičnogdjelazakojesepozakonumožeizrećikaznazatvoraprekojednegodine,asaglasnoodedbičl.96stav6navedenogzakonazastarjelostnastajeusvakomslučajukadproteknedvaputonolikovremenakolikosepozakonutražizazastarjelostkrivičnoggonjenja.

85

U konkretnom slučaju, zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupiladana30.08.2007.godine.Kakojeprvostepenapresudadonijeta08.09.2008.godine,očiglednojedajeuvrijemedonošenjatepresudevećbilanastupilazastarjelostkrivičnoggonjenja,pajeprvostepenisuddonošenjemnavedenepresude povrijedio Krivični zakonik iz člana 377 tačka 3 ZKP na štetuokrivljenih.Kodtečinjeniceprvostepenisudnijemogaookrivljeneoglasitikrivimzbogkrivičnogdjelanezakonitiribolovizčl.138st.2KZRCG,većjetrebaodonijetipresudukojomseoptužbaodbija.Stogajeovajsuduvažiozahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gorei preinačio pravosnažnu presudu Osnovnog suda u Baru K.br.157/07 od08.09.2009.godine,takoštojepremaosudjenimB.ZiM.M,zbogkrivičnogdjelanezakonitiribolovizčl.138st.2KZRCG,primjenomčl.362tač.3ZKPodbiooptužbuusledzastarjelostikrivičnoggonjenja. Presudom prvostepenog suda okrivljeni B. Z i M. M oglašeni sukrivim i zbogkrivičnogdjelanedozvoljenodržanjeoružja ili eksplozivnihmaterija izčlana204stav1KZRCG.Kakojeuodnosunakrivičnodjelonezakonitiribolovizčl.138st.2KZRCGdonijetaodbijajućapresuda,tojeovajsudzakrivičnodjeloizčl.204st.1KZRCG,osudjenimizrekaouslovnuosuduuzimajućikaoutvrdjenekaznezatvorautrajanjuodpo6(šest)mjeseciizizrekeprvostepenepresudeiistovremenoodrediodaseistenećeizvršitiukolikoosudjeniurokuodjednegodineoddanapravosnažnostiprvostepenepresudeneizvršenovokrivičnodjelo. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


86

IZREKAKRIVIČNEPRESUDE(Član376stav1tačka11ZKP)

Propust suda da utvrdi iznos novčane obaveze koju je dužan okrivljeni da isplati, čini izreku presude nerazumljivom, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka.

Izobrazloženja:

“Osnovano se žalbom branioca okrivljenog ukazuje da je izrekapobijane presude nerazumljiva čime je učinjena bitna povreda odredabakrivičnog postupka iz člana 376 stav 1 tačka 11 ZKP, koja prvostepenupresudučininezakonitomipredstavljarazlogzanjenoukidanje. Naime, izrekomprvostepene presude odlučeno je da će se uslovnaosudaopozvatiukolikookrivljeniu rokuod trimjesecapopravosnažnostipresudeneisplatizakonskomzastupniku-majcimaloljetneD.E,E.Esvedospjeleneisplaćenenovčaneiznosenakojejeobavezannaimeizdržavanjamaloljetnećerkeitozaperiodod30.septembra2005.godinedo16.aprila2008.godine. Ovakvaizrekaprvostepenepresudejenejasnajerprvostepenisudnijenaveo cjelokupan novčani iznos koji okrivljenimora da plati za navedenivremenskiperiod,podprijetnjomopozivauslovneosudeiizvršenjautvrdjenekaznezatvorautrajanjuodtridesetdana.Ovakavpropustprvostepenogsudadautvrdiiznosnovčaneobavezekojujedužanokrivljenidaisplatičiniizrekupresude nerazumljivom, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka11ZKP,zbogčegasepobijanapresudanemoženiispitati. Uponovnompostupkuprvostepenisudćeotklonitipovredukrivičnogpostupka na koje je ukazano ovim rješenjem, provesti sve ranije izvedenedokaze,kaoidrugedokazezakojeseukažepotreba,paćenakonsvestraneocjeneodbraneokrivljenogiizvedenihdokazabitiumogućnostidadonesepravilnuizakonituodluku.”

(Presuda Višeg suda u Podgorici, Kž. br. 1950/09 od 18. 11. 2009. godine)

***


87

OVLAŠĆENITUŽILACUKRIVIČNOMPOSTUPKUIKRIVIČNODJELOUGROŽAVANJESIGURNOSTI(Član376stav1tačka5ZKPuvezisačl.168st.1.KZ)

Bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji kada je okrivljeni po privatnoj tužbi oglašen krivim zbog krivičnog djela koje se goni po optužbi državnog tužioca, kao ovlašćenog tužioca.

Izobrazloženja:

“Dakle, pravosnažnom presudom Osnovnog suda u RožajamaK.br.163/07 od 03.09.2007. godine, po privatnoj tužbi privatnog tužiocaS.R,okrivljeniG.Doglašen jekrivim zbogkrivičnogdjelaugrožavanjesigurnosti iz člana 168. stav 1Krivičnog zakonika.Ovo krivično djelo segoni po službenoj dužnosti od strane državnog tužioca, koji je po zakonuovlašćendapodneseoptužniakt.Stogajeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.1tač.5ZKPjersunižestepenisudoviusvojimpresudama povrijedili propise krivičnog postupka u pogledu postojanjaoptužbeovlašćenogtužiocatimeštosepredmetnokrivičnodjelozakojejeokrivljenioglašenkrivimgoniodstranedržavnogtužioca,anepoprivatnojtužbi privatnog tužioca, kojom inače nije stavljeno na teret okrivljenomda jeučiniokrivičnodjelougrožavanje sigurnosti iz čl.168 st.1Krivičnogzakonika,negosasvimdrugakrivičnadjelakojasegonepoprivatnojtužbi. Sa iznijetih razlogavaljalo jeuvažiti zahtjevza zaštitu zakonitosti,ukinutipresudenižestepenihsudovaipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje, jer jenaštetuokrivljenogpovrijedjenzakonkada jepoprivatnojtužbioglašenkrivimzbogkrivičnogdjelakojesegoniposlužbenojdužnosti. Prvostepenisudćezakazatiglavnipretrespoprivatnojtužbiprivatnogtužiocakakobiuponovnompostupkuotklonionavedenupovredupostupkana koju je ukazano u ovoj presudi, izvesti sve ranije dokaze, kao i drugedokazezakojeseukažepotreba,nakončegaćebitiumogućnostidadonesenovunazakonuzasnovanuodluku.”

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz. br. 6/10 od 15 .03. 2010. godine)

88

PROTIVURJEČNOSTIZMEDJUIZREKEPRESUDEINJENIHRAZLOGA

(Član376stav1tačka11ZKP)

Kad izmedju izreke presude i njenih razloga postoji protivurječnost u pogledu odlučne činjenice za djelo za koje je okrivljeni oglašen krivim, učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka.

Izobrazloženja:

“Porazmatranjupobijanepresude,žalbiisvihspisaovogpredmeta,pazećiposlužbenojdužnostinaodredbečlana388ZKP,ovajsudjenašaodaježalbaosnovana. Osnovano se žalbom okrivljenog ukazuje da postoji protivrječnostizmedju izreke presude i razloga iste u pogledu odlučne činjenice za kojedjelojeokrivljenioglašenkrivim,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka11ZKP,štopobijanupresudučininezakonitomipredstavljarazlogzanjenoukidanje. Naime,izrekomprvostepenepresudesudjeokrivljenogP.Boglasiokrivimzbogkrivičnogdjelalakatjelesnapovredaizčlana152stav2uvezist.1Krivičnogzakonikazakojejeosudjennakaznuzatvorautrajanjuodtrimjeseca. Dajućirazlogeupogleduodlukeokazniprvostepenisudnastranišestpobijanepresudeučetvrtompasusu,okrivljenogP.Bosudjujezakrivičnodjelonasilničkoponašanjeizčlana399stav2uvezist.1Krivičnogzakonika,takodjenakaznuzatvorautrajanjuodtrimjeseca.Dakle,prvostepenisuduobrazloženjupobijanepresudeokrivljenogosudjujezasasvimdrugokrivičnodjeloodonogzakojejeokrivljeniizrekompobijanepresudeoglašenkrivim,čime jeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupka iz čl.376 st.1tač.11ZKP,nakojujenaprijedukazano. Uponovnompostupkuprvostepenisudćeotklonitinavedenupovredupostupkanakojujeukazano,provestisveranijeizvedenedokaze,kaoidrugedokazezakojenadjezapotrebno,paćenakonsvestraneocjene izvedenihdokazabitiumogućnostidadonesenovunazakonuzasnovanuodluku. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana397stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovogrješenja.”


***

89


90

DOKAZNAKOMESEPRESUDANEMOŽEZASNIVATI(Član376stav1tačka10ZKPuvezisačl.97st.1tač.2ZKP)

Ako je presuda zasnovana na iskazu svjedoka koji je oslobodjen dužnosti svjedočenja učinjena je bitna povreda krivičnog postupka.

P R E S U D A

Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Ktz.br.79/09 od 17.09.2009. godine se uvažava i utvrdjuje da je presudom Osnovnog suda u Bijelom Polju K.br.84/08 od 16.04.2008. godine i presudom Višeg suda u Bijelom Polju Kž.br.973/08 od 17.12.2008. godine povrijedjen zakon u korist okrivljenog - član 345 stav 3, čl.376 st.1 tač.10 i čl.400 st.1 Zakonika o krivičnom postupku.

Obrazloženje

PresudomOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.84/08od16.04.2008.godineokrivljeniJ.B.je,naosnovučlana363tačka3.ZKP,oslobodjenodoptužbezbogkrivičnogdjeladavanjelažnogiskazaizčl.389stav1Krivičnogzakonika. PresudomVišegsudauBijelomPoljuKž.br.973/08od17.12.2008.godine odbijena je kao neosnovana žalba Osnovnog državnog tužioca uBijelomPoljuipotvrdjenapresudaOsnovnogsudauBijelomPolju. ProtivnavedenihpresudaVrhovnidržavnitužilacCrneGorepodigaojezahtjevzazaštituzakonitostizbogpovrede-čl.345st.3,čl.376st.1tač.10ičl.400st.1ZKP.Uzahtjevusenavodidajeprvostepenisudpočiniobitnupovreduodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.1tač.10uvezičl.345st.3ZKP, jer je presudu zasnovao na dokazu na kome se po odredbama ovogzakonika nemože zasnivati sudska odluka. Naime, prvostepeni sud je naglavnompretresuodržanomdana16.04.2008.godinepročitaoiskazsvjedokaB.V.datuprethodnompostupkudana18.12.2007.godineinatomdokazuzasnovaosvojuodluku, iakoseradio licukoje jeusmislučl.97st.1 tač.2ZKPoslobodjendužnostisvjedočenja,jerjesrodnikokrivljenogpotazbinidodrugogstepena iakonijepozvannaglavnipretres, takodase iskaz togsvjedokasaglasnočl.345st.3ZKPnijemogaopročitatinaglavnompretresu,nitisenatomdokazumoglazasnovatipresuda,većjepozavršenomdokaznompostupkusudtrebaodonijetiodlukudasezapisnikosaslušanjuovogsvjedokaizdvojiizspisaiodvojenočuva.Navedenupovredupostupkaosnovnidržavni

91

tužilac je istakao u žalbi na prvostepenu presudu, ali drugostepeni sud tajžalbeninavodnijecijenio,čimejepovrijedjenaodredbačl.400st.1ZKP,pajepredloženodaovajsudzahtjevuvažiiutvrdidasunižestepenimpresudamapovrijedjeneodredbečl.345st.3,čl.376st.1tač.10ičl.400st.1ZakonikaokrivičnompostupkuukoristokrivljenogJ.B. Po razmatranju spisa predmeta i navoda iz zahtjeva za zaštituzakonitosti,Vrhovnisudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Članom 345 stav 3 ZKP je propisano da se zapisnici o ranijemsaslušanjulicakojasuoslobodjenaoddužnostisvjedočenja(čl.97)nesmijupročitati,akotalicanijesuuopštepozvananaglavnipretres,ilisunaglavnompretresu,prijeprvogsaslušanja,izjaviladanećedasvjedoče.Pozavršenomdokaznompostupkuvijećećeodlučitidaseovizapisniciizdvojeizspisaiodvojenočuvaju(čl.184). Iz spisa predmeta se utvrdjuje da je prvostepeni sud na glavnompretresuod16.04.2008.godinepročitaoiskazsvjedokaB.Vdatuprethodnompostupku, koji je saglasno članu 97 st.1 tač.2 ZKP oslobodjen dužnostisvjedočenja,budućidajesrodnikokrivljenogpotazbinidodrugogstepena,anaglavnipretresuopštenijepozvan,takodasenatomdokazunijemoglazasnivati prvostepena presuda, čime je učinjena bitna povreda odredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.1tač.10uvezičl.345st.3ZKP-a. Nadalje, osnovni državni tužilac je u žalbi na presudu osnovnogsuda ukazao na učinjenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, alidrugostepeni sud taj navod žalbe uopšte nije cijenio, čime je, takodje,učinjenapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.400st.1ZKP,kakosetozahtjevomzazaštituzakonitostiosnovanoukazuje. Saiznijetihrazlogaovajsudjeuvažiozahtjevzazaštituzakonitostiiodlučiokaouizreciovepresude,naosnovučlana433stav2ZKP,nedirajućiunižestepenepresudekojimjeokrivljenioslobodjenodoptužbezanavedenokrivičnodjeloshodnočl.363tač.3ZKP.


92

BITNAPOVREDAODREDABAKRIVIČNOGPOSTUPKA(Član376stav1tač.3i10ZKP)

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev branioca osudjenog N. Ž za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude, pa se ukida presuda Višeg suda u Podgorici Kž.br.367/08 od 11.11.2008. godine i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

Presudom Osnovnog suda u Podgorici K.br.07/86 od 17.12.2007.godine oglašen je krivim N. Ž, zbog produženog krivičnog djela teškakradjaizčlana240stav1tačka1Krivičnogzakonikausticajusakrivičnimdjelomizazivanjeopšteopasnostiizčl.327st.1KrivičnogzakonikaiN.Ž,zbogproduženogkrivičnogdjelateškakradjaizčl.240st.1tač.1Krivičnogzakonika i osudjeni, i to:N.Žna jedinstvenukaznuzatvorau trajanjuodjednegodine i četirimjeseca,aN.Žnakaznuzatvorau trajanjuodosammjeseci. VišisuduPodgorici,kaodrugostepeni,svojompresudomKž.br.367/08od11.11.2008.godineodbio jekaoneosnovanežalbeOsnovnogdržavnogtužioca u Podgorici u odnosu na osudjenogN.Ž i branioca osudjenogN.Ž i potvrdio prvostepenu presudu u odnosu na ovog osudjenog, a uvažiožalbuOsnovnogdržavnogtužiocauodnosunaosudjenogN.Žipreinačioprvostepenupresuduuodnosunaovogosudjenog samoudijeluodlukeokazni,takoštojeN.Žosudionajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuoddvijegodine i šestmjeseci, u koju kaznumu je uračunatovrijemeprovedenoupritvoru. Protiv navedenih presuda branilac osudjenog N. Ž, advokat B.M iz Podgorice, podnio je ovom sudu zahtjev za ispitivanje zakonitostipravosnažnepresude,zbogpovredeodredabakrivičnogpostupkaizčlana438tačka2uvezičl.376sttav1tač.10ZKPičlana438tač.3ZKP.Uzahtjevusenavodidasuosudjeniimalizajedničkogbraniocaupredkrivičnompostupku,prethodnompostupkuinaglavnompretresu,iakojetobilousuprotnostisainteresimaodbranaokrivljenih,aposebnointeresimaokrivljenogN.Ž,budućidasuseokrivljenirazličitobranili.Osimtogaglavnipretresod10.2.2005.godineodržan jebez licačije jeprisustvonaglavnompretresupozakonuobavezno,sobziromdajejedanodosudjenihfaktičkibiobezbranioca,jer

93

istibranilacnijebioumogućnostidabranijednogodokrivljenihbezštetepointeresedrugogokrivljenog,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.1tač.3ZKP.KakosenižestepenepresudetemeljenaiskazuokrivljenogN.Ž,datogupredkrivičnomiprethodnompostupkuidasuobaokrivljenaimalazajedničkogbranioca,adasuseupostupkurazličitobranili,to se nižestepenepresude temelje na dokazunakome se nemože zasnivatisudskaodluka, čime jeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.1tač.10ZKP.PoštoježalbombraniocaokrivljenogN.Žukazanonatepovrede,adrugostepenisudpropustiodaisteocijeni,tojedrugostepenisudučiniobitnupovreduodredabakrivičnogpostupkaužalbenompostupkuizčl.438tač.3uvezičl.400st.1ZKP,kojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke.Predloženojedasedrugostepenapresudaukineipredmetvratitomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. Po razmatranju spisa predmeta i navoda iz zahtjeva za ispitivanjezakonitostipravosnažnepresude,Vrhovnisudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Zahtjevomseosnovanoukazujeda jedrugostepeni sudpropustiodaocijenisvežalbenenavodebraniocaokrivljenogN.Ž. Naime, branilac osudjenog je prvostepenupresudu, izmedjuostalog,pobijao zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 376 st.1tač.10ZKP,ističućidaseprvostepena presuda ne može temeljiti na iskazu okrivljenog N. Ž iz predkrivičnog i predhodnog postupka, kada su okrivljeni imali zajedničkog branioca, budući da su se okrivljeni različito branili, tako da postavljeni branilac po službenoj dužnosti nije bio u mogućnosti da brani jednog od okrivljenih bez štete po interese drugog okrivljenog.Drugostepenisudjepropustiodaocijeniprednjinavodžalbe,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaužalbenompostupkuizčl.438tač.3uvezičl.400st.1ZKP,akojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke,kakosetoizahtjevomzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudeosnovanoukazuje,pajestogadrugostepenupresuduvaljaloukinutiipredmetvratititomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. Uponovnomostupkudrugostepenisudćeotklonitiučinjenupovredupostupkatakoštoćeocijenitisvežalbenenavodepainavodkojiseističeuzahtjevuzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresude,nakončegaćebitiumogućnostidadonesepravilnuizakonituodluku. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana440uvezičl.433ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


94

POVREDAPROPISAKRIVIČNOGPOSTUPKAUPOGLEDUPOSTOJANJAOPTUŽBEOVLAŠĆENOGTUŽIOCA

(Član376stav1tačka5ZKPuvezisačl.152st.1KZ)

Za krivično djelo laka tjelesna povreda iz člana 152 KZ sud nije mogao donijeti osudjujuću presudu, ako nije bilo zahtjeva ovlašćenog tužioca.

Izobrazloženja:

“PresudomOsnovnogsudauRožajamaK.br.255/05od12.01.2007.godineoglašenjekrivimN.Ezbogkrivičnogdjelalakatjelesnapovredaizčlana152stav1Krivičnogzakonikaizatodjelomuizrečenauslovnaosuda,kojommujeutvrdjenakaznazatvorautrajanjuod30danaiodredjenodaseistanećeizvršitiukolikookrivljeniurokuodjednegodinepopravosnažnostipresudeneizvršinekonovokrivičnodjelo. VišisuduBijelomPolju,kaodrugostepeni,presudomKž.br.252/07od11.02.2009.godineodbiojekaoneosnovanužalbuOsnovnogdržavnogtužioca u Rožajama, a povodom te žalbe po službenoj dužnosti odbaciooptužni predlog Osnovnog državnog tužioca u Rožajama, pošto nije bilozahtjevaovlašćenogtužioca,naosnovučlana449stav1uvezičl.282st.2ZKP. PonalaženjuovogsudaprvostepenisudnijemogaooglasitikrivimokrivljenogN.Ezakrivičnodjelo laka tjelesnapovreda iz člana152 stav1Krivičnogzakonika,jerzatokrivičnodjelonijebilozahtjevaovlašćenogtužioca.

Naime,postupakprotivokrivljenogjevodjenidovršenpozahtjevuDržavnog tužiocakaoovlašćenog tužiocazagonjenjekrivičnogdjela lakatjelesnapovredaizčlana152stav2uvezist.1Krivičnogzakonika. Gonjenjezakrivičnodjelolakatjelesnapovredaizčlana152stav1Krivičnogzakonika,premast.4togčlana,preduzimasepoprivatnojtužbi.

OštećeniN.Duzavršnojriječinaglavnompretresuod20.01.2007.godinenijesepridružiokrivičnomgonjenjuprotivokrivljenogN.E.

U takvoj procesnoj situaciji prvostepeni sud nije mogao donijetiosudjujućupresuduzakrivičnodjelolakatjelesnapovredaizčlana152stav1Krivičnogzakonika,jerzatokrivičnodjelonijebilozahtjevaovlašćenogtužioca,čimejeučinjenapovredaodredabačl.376st.1tač.5ZKP.”


95

BITNAPOVREDAKRIVIČNOGPOSTUPKAIPOVREDAKRIVIČNOGZAKONIKANAŠTETUOSUDJENOG(Član376stav1tačka5ZKPičl.8ZKPuvezisačl.377tač.4ZKP)

P R E S U D A

Uvažavaju se zahtjevi za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude okrivljenog Dj.M i njegovog branioca, okrivljenog P. V i okrivljenog Z. B, te se ukida presuda Višeg suda u Podgorici Kž.br.1807/08 od 01.06.2009. godine u osudjujućem dijelu i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

PresudomOsnovnog suda u Podgorici K.br.06/413 od 24.04.2008.godineoglašenisukrivimDj.M,zbogkrivičnogdjelanedozvoljenatrgovinaiz člana284 stav4uvezi stava1KZuproduženom trajanju,u sticaju sakrivičnimdjelom falsifikovanje isprave iz čl.207 st.3 u vezi st.1KZRCGu produženom trajanju i krivičnimdjelom zloupotreba službenog položajapodstrekavanjem iz čl.174 st.1 KZ SRJ u vezi čl.23 KZ SRJ, opisanimpodtačkomI/1do3izrekepresude,P.V,zbogkrivičnogdjelazloupotrebaslužbenogpoložajaizčl.174st.1KZSRJuproduženomtrajanjuusticajusakrivičnimdjelomfalsifikovanjeispraveizčl.207st.3uvezist.1KZRCGuproduženomtrajanjuikrivičnimdjelomnedozvoljenatrgovinapomaganjemiz čl.284 st.4 u vezi st.1KZu vezi čl.24KZSRJu produženom trajanju,opisanimpodtačkomI/1do3izreketepresude,Z.B.zbogkrivičnogdjelazloupotrebaslužbenogpoložajaizčl.174st.1KZSRJuproduženomtrajanjuusticajusakrivičnimdjelomnedozvoljenatrgovinapomaganjemizčl.284st.4uvezist.1KZuvezičl.24KZSRJuproduženomtrajanjuiosudjeni,ito:okrivljeniDj.Mnajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuodjednegodineidvamjeseca,okrivljeniP.Vnajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuodjednegodine i dvamjeseca i okrivljeni Z. B na kaznu zatvora u trajanju od 11mjeseci. IstompresudomokrivljenomDj.M izrečena jemjera bezbjednostioduzimanjepredmeta–14.787boksovaraznihvrstacigareta. Viši sud u Podgorici, kao drugostepeni, svojom presudomKž.br.1807/08 od 01.06.2009. godine uvažio je žalbe okrivljenih Dj.M injegovogbranioca,žalbubaniocaoptuženogP.VižalbuokrivljenogZ.B,apovodomtihžalbiiposlužbenojdužnostipreinačiopresuduOsnovnogsuda

96

uPodgoriciK.br.06/413od24.04.2008.godineuodnosunaoveoptuženeu stavu I/1 tač.3 u pogledupravneocjenedjela i odlukeo kazni, tako štojeokrivljeneDj.M,P.ViZ.Boglasiokrivimito:okrivljenogDj.Mzbogkrivičnogdjelanedozvoljenatrgovinaizčlana284stav4uvezistava1KZusticajusakrivičnimdjelomfalsifikovanjeispraveizčl.207st.3uvezist.1KZRCGikrivičnimdjelomzloupotrebaslužbenogpoložajapodstrekavanjemizčl.174st.1KZSRJuvezičl.24KZ,okrivljenogP.V,zbogkrivičnogdjelazloupotrebaslužbenogpoložajaizčl.174st.1KZSRJusticajusakrivičnimdjelomfalsifikovanjeispraveizčl.207st.3uvezist.1KZRCGikrivičnimdjelom nedozvoljena trgovina putem pomaganja iz čl.284 st.4 u vezi st.1KZ u vezi čl.25 KZ i okrivljenog Z. B zbog krivičnog djela zloupotrebaslužbenog položaja iz čl.174 st.1 KZ SRJ u sticaju sa krivičnim djelomnedozvoljenatrgovinapomaganjemizčl.284st.4uvezist.1KZuvezičl.25KZiosudiookrivljenogDj.Mnajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuod6mjeseci,okrivljenogP.Vnajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuod6mjeseciiokrivljenogZ.Bnajedinstvenukaznuzatvorautrajanjuod4mjeseca,dokje prvostepena presuda ostala neizmijenjana u odnosu na izrečenu mjerubezbjednostioduzimanjapredmetauodnosunaoptuženogDj.Mitroškovekrivičnogpostupkauodnosunasveoptužene. ProtivpresudeVišegsudauPodgoriciKž.br.1807/08od01.06.2009.godineuosudjujućemdijelupodnijeli su zahtjev za ispitivanje zakonitostipravosnažnepresudeokrivljeniD.Minjegovbranilac,adv.V.MizBeograda,okrivljeniP.ViokrivljeniZ.B. OsudjeniDj.Mdrugostepenupresudupobijazbogpovredeodredabakrivičnogpostupkaipovredepravanaodbranu.Uzahtjevusenavodidamunižestepeni sudovinijesuomogućili dapostupakprati na svommaternjemjeziku, iako mu je to pravo zagarantovano Ustavom Crne Gore i svimpozitivnimpropisimaCrneGore,štojeisticaoiužalbinaprvostepenupresudu,alisedrugostepenisudnatenavodeuopštenijeosvrtao.Predloženojedasepobijanapresudauosudjujujemdijeluukineipredmetvratidrugostepenomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. BranilacokrivljenogDj.M,advokatV.MizBeograda,drugostepenupresudu u osudjujućem dijelu pobija zbog povrede odredaba krivičnogpostupka - član 376 stav 1 tačka 5ZKP i povredeKrivičnog zakonika naštetu okrivljenog– čl.377 tač.1, 2, 3, 4 i 5ZKP.U zahtjevu se navodi daje okrivljenom optužnicomVojnog tužioca u Podgorici stavljeno na teretkrivično djelo nedozvoljena trgovina iz čl.131 st.4 u vezi st.1KZRCGusticajusakrivičnimdjelomzloupotrebaslužbenogpoložajapodstrekavanjemiz čl.174 st.1KZSRJ u vezi čl.23KZSRJ i krivično djelo falsifikovanjeispraveizčl.207st.3uvezist.1KZRCG.Pismenimpodneskomodjanuara

97

mjeseca2008.godinetražiojedasepostupakprotivokrivljenogobustavizbogapsolutnezastarelostikrivičnoggonjenjakojajenastupiladana09.12.2007.godine.Medjutim,na tuokolnostprvostepenisudsenijeosvrtao i tužiocunezakonito dozvolio da optužnicu izmijeni u pogledupravne ocjene djela,štojepravnonemoguće,jervišenijebilopostupkaprotivokrivljenog,aiznepostojećegpostupkanijemoglauslijeditiizmjenaoptužnice,jeroptužnicakoja se mijenja u to vrijeme nije postojala. Dozvoljavanjem izmjeneoptužnice nije ništa drugo do izigravanje odredbe čl.124KZ. Iz opisanogstanja stvari proizilazi da je prvostepeni sud postupao četiri mjeseca ponepostojećojoptužniciidozvoliomijenjanjenepostojećeoptužnice,pajenatajnačinučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.1tač.5ZKP.Naovupovreduukazanojeužalbinaprvostepenupresudu,alisedrugostepenisudnaistunijeniosvrnuonitidaoocjenutogžalbenognavoda.

Uzahtjevusedaljenavodidadrugostepenisudnijedaoocjenužalbenihnavodakojiseodnosenapogrešnuprimjenumaterijalnogprava,budućidajeokrivljeniDj.Moglašenkrivimiosudjenzbogkrivičnogdjelanedozvoljenatrgovina iz člana 284 stav 4 u vezi st.1 KZ u sticaju sa krivičnim djelofalsifikovanjeispraveizčl.207st.3uvezist.1KZRCGikrivičnimdjelomzloupotrebaslužbenogpoložajapodstrekavanjemizčl.174st.1KZSRJuvezičl.24KZ,apremačinjeničnomopisuradnjeizvršenjapredmetnihkrivičnihdjela datih u optužnici i pobijanoj presudi, očigledno se radi o krivičnomdjelunedozvoljenatrgovinaizčl.284st.1KZusticajusakrivičnimdjelomfalsifikovanjeispraveizčl.207st.1KZRCGikrivičnimdjelomzloupotrebaslužbenogpoložajaizčl.416st.1KZ,čimejepovrijedjenKrivičnizakoniknaštetuokrivljenog–čl.377tač.4ZKP.DajepravilnoprimijenjenKrivičnizakonik,drugostepenisudjetrebaodonijetipresudukojomseoptužbaodbija,jerjenastupilaapsolutnazastarjelostkrivičnoggonjenja.

Nadalje,uzahtjevuse ističedapostoji sumnjaupogledu istinitostiodlučnihčinjenicanavedenihuobjenižestepenepresudekojeseodnosenasvatrikrivičnadjela,ističućipritomokojimsetočinjenicamaradi.

Konačno,obanižestepenasudasuprekoračilaovlašćenjakojaimajupo zakonu kada je okrivljenom izrečena mjera bezbjednsoti oduzimanjepredmeta-cigareta,jerzatonijesupostojalizakonskiuslovi.Predloženojedasedrugostepenapresudauosudjujućemdijeluukineipredmetvratitomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. Okrivljeni P.V drugostepenu presudu pobija zbog bitne povredekrivičnogpostupkaipovredekrivičnogzakonika.UzahtjevusenavodidajedrugostepenisudnaradnjeokrivljenogprimijeniozakonkojisenijemogaoprimijenitičimejeučinjenapovredaKrivičnogzakonikanaštetuokrivljenogčl.377tač.4ZKP.Naime,premačinjeničnomopisudjelaizoptužniceipobijane

98

presudeuradnjamaokrivljenogstojeobilježjakrivičnogdjelanedozvoljenatrgovinaizčl.284st.1KZ,falsifikovanjeispraveizčl.412st.3uvezist.1izloupotrebaslužbenogpoložajaizčl.416st.1KZ,anekrivičnihdjelazakojajepobijanompresudomoglašenkrivim.Imajućiuviduvrijemeizvršenjatihdjela,očiglednojedajeukonkretnomslučajunastupilaapsolutnazastarjelostkrivičnog donjenja, pa je drugostepeni sud trabao donijeti presudu kojomseoptužbaodbija.Nadalje, zahtjevomse ističeda jepobijanompresudomprekoračenaoptužba-čl.376st.1tač.8ZKP,jerjeoglašenkrivimiosudjenzadjelazakoja,premačinjeničnomopisuuoptužnici,nijenioptuženaštoje sve ukazano u žalbi na prvostepenu presudu, koje navode drugostepenisud nije uopšte ni cijenio, čime je učinjena povreda postupka u žalbenompostupku,akojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakonitepresude. Predloženo je da se drugostepena presuda u osudjujućem dijeluukine ipredmetvrati tomsudunaponovnipostupak iodlučivanje, ilipakpobijanapresudapreinačiioslobodiodoptužbe,ilioptužbaodbije. OkrivljeniZ.Bdrugostepenupresudupobijazbogpovredeodredabakrivičnogpostupka,povredepravanaodbranuipovredeKrivičnogzakonika.Uzahtjevusenavodidapostojeokolnostikojeisključujunjegovukrivicuiprotivpravnost, jer jeukonkretnomslučajupostupaoponaredjenjuorganabezbjednostiVojskeJugoslavijeusklopuoperativneakcije,kaooficirvojnepolicije,pastoganemaumišljanjanitiprotivpravnostiunjegovimradnjama.

Uzahtjevusedaljeističedajedrugostepenisudnanjegoveradnje,opisane u izreci drugostepene presude, pogrešno primijenio materijalnopravokadagajeoglasiokrivimzbogkrivičnogdjelazloupotrebaslužbenogpoložaja iz člana 174 stav 1 KZ SRJ u sticaju sa krivičnim djelomnedozvoljenatrgovinaputempomaganjaizčl.284st.4uvezist.1KZuvezičl.25KZ,jerniujednomniudrugomslučajunijepribavioprotivpravnuimovinsku korsit, čime je povrijedjenKrivični zakonik na njegovu štetu– čl.377 tač.4ZKP, našta jeukazanožalbomnaprvostepenupresudu,očemudrugotepenisudnijedaorazloge,čimejeučinjenapovredapostupkaužalbenompostupku.

Zahtjevomsetakodjeukazujedajepobijanompresudomprekoračenaoptužba, jer se presuda zasniva na zapisniku o pretresanju prostorija naAerodromu Golubovci, na kom dokazu se ne može temeljiti presuda, sobziromdaponaredbivojnogistražnogsudijeizbeogradskogVojnogsudanijebilomogućeizvršitipretresanjeprostorijanaAerodromuuGolubovcimavećsamonjegovukasu.Osimtoga,povrijedjenomujepravonaodbranu,jermujeodstraneVojnogsudaprvopostavljenbranilacposlužbenojdužnosti,akasnijeistirazriješendužnosti,štojebilooduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke.Predloženojedasepobijanapresudauosudjujućemdijelu

99

ukineipredmetvratitomsudunaponovnipostupakiodlučivanjeilipakistapreinačiioslobodiodoptužbe,ilipakoptužbaodbije.

Nakon razmatranja zahtjeva za ispitivanje zakonitosti pravosnažnepresudeisvihpredmetnihspisatemišljenjaVrhovnogdržavnogtužiocaCrneGore,ovajsudjenašao:

Zahtjevisuosnovani.Osnovano se zahtjevima ukazuje da je drugostepeni sud propustio

da ocijeni važne žalbene navode okrivljenog Dj. M i njegovog branioca,okrivljenogP.ViZ.B.

Naime,okrivljeniDj.Mježalbompobijaoprvostepenupresuduzbogbitnepovredeodredabakrivičnogpostupka, povredeKrivičnogzakonika ipogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja, s tim što je posebnoukazaodamujeupostupkupredprvostepenimsudompovrijedjenopravonajezik,budućidajepostupak vodjen na jeziku koji nije njegov maternji jezik, pa je trebao biti poučen u smislu člana 8 stav 2 ZKPdasvojuodbranui tok postupkamože pratiti na svommaternjem jeziku, što nije učinjeno.Njegovbranilac,advokatV.MizBeograda,prvostepenupresudujepobijaozbog bitnih povreda odbredana krivičnog postupka, pogrešno i nepotpunoutvrdjenog činjeničnog stanja i povrede Krivičnog zakonika, navodećida prvostepena presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, da su datirazlozi nejasni i u znatnojmjeri protivurečni, da prvostepeni sud prihvataiskaze svjedoka koje nebi smio prihvatiti, da postoji protivrečnost razlogaprvostepene presude kod ocjene sadržine isprava i zapisnika o iskazimadatimupostupkuisamihtihispravaizapisnika,jerjeokrivljeniDj.cigaretekupovao umagacinima koje su državno vlasništvo, da je imao ovlašćenjezatrgovinuiprodajurobenapodručjuRepublikeSrbije,daupostupkunijeutvrdjenogdjesuzapravokupljenecigarete,koihjekupioinakojemmjestu,kako je postupano nakon kupovine cigareta, da je okrivljeni imao pratnjukrozCrnuGoru kojumu je obezbijedila državaCrnaGora, da iz potvrdeGlavnog Štaba Vojske Jugoslavije od 16.03.2000. godine jasno proizilazidaokrivljeniimapravovršititrgovinuiprevozpomenutihcigareta,adasutablice na vozilima postavila vojna lica. Žalbom se posebno ukazivalo daokrivljeninijemogaoostaleokrivljenepodstreknutinaizvršenjepredmetnihkrivičnihdjela,sobziromdasuvojnalicavršilazadatkedobijeneodsvojekomande, tako da sa njihovim poslom okrivljeni nije imao nikakve veze.Žalbomse,takodje,ukazivalodaokrivljeniizvršenimdjelimanijepribaviosebiprotivpravnuimovinskukorist,štomunioptužnicomnijestavljenonateret,pajedrugostepenisudnaradnjeokrivljenogprimijeniozakonkojisenijemogaoprimijenitioglašavajućigakrivimzanavedenakrivičnadjela,teda jeu konkretnom slučaju nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog

100

gonjenja, pa ni izreći mjeru bezbjednosti oduzimanja predmeta - cigareta, jer se za to nijesu stekli zakonski uslovi.

Branilac okrivljenog P. V, advokat P. D iz Podgorice, prvostepenupresudujepobijaozbogbitnepovredeodredabakrivičnogpostupka,povredeKrivičnog zakonika i pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja.Žalbom branioca optuženog se posebno ukazivalo da je pobijana presudanerazumljiva i protivrečnadatimrazlozima,da jeprvostepeni sud cijenio samo one dokaze koji terete okrivljenog, a ne i one koji mu idu u prilog, da je predmetna roba legalno nabavljena i da je na radnje okrivljenog primijenjen zakon koji se nije mogao primijeniti, čime je učinjena povreda Krivičnog zakonika na štetu okrivljenog - član 377 tačka 4 ZKP,jeroptužnicomokrivljenomnijestavljenona teretda jepribaviobilokakvuimovinskukorist,pastoganijemogaobitinioglašenkrivimzadjelazakojajepobijanompresudomoglašenkrivimiosudjen.

Okrivljeni Z. B prvostepenu presudu je pobijao zbog bitne povredeodredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika i pogrešno inepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja. Žalbom se posebno ukazivalo da se prvostepena presuda ne može zasnivati na zapisniku o pretresu prostorija na Aerodromu u Golubovcima, budući da isti nije prisustvovao vršenju pretresa, da postoje okolnosti koje isključuju njegovu krivicu i protivpravnost, jer je u konkretnom slučaju postupao po naredjenju organa Vojske Jugoslavije u sklopu operativne akcije kao oficir Vojne policije i da mu je povrijedjeno pravo na odbranu,jermujeodstraneVojnogsudaprvopostavljenbranilacposlužbenojdužnostiakasnijeistirazriješenoddužnosti,štojebilooduticajanapripremanjenjegovestručneodbrane.

Prednje navodedrugostepeni sud je propustio da ocijeni čime je učinjena povreda odredaba krivičnog postupka u žalbenom postupku iz člana 438 tačka 3 ZKP, a koja povreda je bila od uticaja na donošenjepravilne izakoniteodluke,kakose to izahtjevimaza ispitivanjezakonitostipravosnažne presude osnovano ukazuje, pa je stoga drugostepenu presuduu osudjujućemdijelu valjalo ukinuti i predmet vratiti tom sudu na ponovnipostupakiodlučivanje.

Uponovnompostupku,drugostepenisudćeotklonitiučinjenupovredupostupka tako što će ocijeniti sve važne žalbene navode koji se odnose napomenuteokrivljeneidjelazakojasupobijanompresudomoglašenikrivimiosudjeni,nakončegaćebitiumogućnostidadonesepravilnuizakonituodluku.

Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana440uvezičl.433ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


101

POVREDAKRIVIČNOGZAKONIKANAŠTETUOKRIVLJENOG(Član377stav3ZKP)

Odlukom o stvari koja je već pravosnažno presudjena povrijedjen je Krivični zakonik.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev branioca okrivljenog B.N za vanredno preispitivanje pravosnažne presude, pa se preinačava presuda Apelacionog suda Crne Gore Kž.br.131/08 od 07.10.2008. godine u odnosu na okrivljenog B. N, zbog krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana 301 stav 1 Krivičnog zakonika, tako što se prema okrivljenom, na osnovu čl.362 tačka 2 ZKP,

OPTUŽBA ODBIJA

Da je: U martu mjesecu 2006. godine, u Cetinju, u svom lokalu „London“ dao J. I opojnu drogu kokain da uživa, na način što mu je napravio jednu liniju ove opojne droge koju je ovaj ušmrkao na nos, - čime bi izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana 301 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Obrazloženje

Presudom Višeg suda u Podgorici K.br.134/2007 od 03.12.2007.godineoglašenjekrivimB.N,zbogkrivičnogdjelaneovlašćenaproizvodnja,držanje istavljanjeuprometopojnihdrogaputempomaganja izčlana300stav1uvezičl.25Krivičnogzakonikaiosudjennakaznuzatvorautrajanjuodjednegodineitrimjeseca. Istompresudom, premaokrivljenomB.N je, na osnovu člana 362tačka1ZKPoptužbaodbijena,zbogkrivičnogdjelaomogućavanjeuživanjaopojnihdrogaizčl.301stav1Krivičnogzakonika,zbogodustankatužiocaodkrivičnoggonjenja. ProtivtepresudežalbujeizjaviobranilacokrivljenogB.N,advokatR.NizPodgorice,samouodnosunaosudjujućidiopresude,zbogpovredeKrivičnogzakonika,spredlogomdasepobijanapresudautomdijelupreinačiiokrivljenioslobodiodoptužbe. Odlučujući o žalbi Apelacioni sud Crne Gore, kao drugostepeni,svojompresudomKž.br.131/08od07.10.2008.godineuvažioježalbuipo

102

službenojdužnostipreinačiopresuduVišegsudauPodgoriciK.br.137/2006od07.07.2006.godine(umjestopresuduK.br.134/2007od03.12.2007.godine)uodnosunakrivičnodjeloneovlašćenaproizvodnja,držanje i stavljanjeuprometopojnihdrogaizčlana300stav1uvezičl.25Krivičnogzakonikaiokrivljenogzatodjelooslobodioodoptužbe,naosnovučl.363tač.1ZKP,dokjeodbiožalbubraniocaokrivljenoguodnosunakrivičnodjeloomogućavanjeuživanjaopojnihdrogaizčl.301st.1Krivičnogzakonika,autvrdjenukaznuprvostepenogsudaodčetirimjesecapreuzeokaopravilnoutvrdjenuzaovokrivičnodjeloiizrekaomukaznuzatvorautrajanjuodčetirimjeseca,ukojukaznumu jeuračunaovrijemeprovedenoupritvorupočevod03.05.2006.godinedo07.07.2006.godine, ProtivpresudeApelacionogsudaCrneGorebranilacokrivljenogB.N,advokatR.NizPodgorice,podniojezahtjevzavanrednopreispitivanjepravosnažnepresudezbogpovredeKrivičnogzakonikanaštetuokrivljenog-član377tačka3uvezičl.6ZKP.Uzahtjevusenavodidajedrugostepenisudodbiožalbubraniocaokrivljenoguodnosunakrivičnodjeloomogućavanjeuživanjaopojnihdrogaizčl.301st.1Krivičnogzakonika,autvrdjenukaznuprvostepenompresudomodčetirimjesecapreuzeokaopravilnoutvrdjenuzaovokrivičnodjeloiizrekaomukaznuzatvorautrajanjuodčetirimjeseca,iakojepresudaVišegsudauPodgoriciK.br.134/2007od03.12.2007.godineutomdijelupravosnažna,jernijebiložalbe,pajestogapovrijedjenKrivičnizakonnaštetuokrivljenogkadajepobijanompresudomB.Noglašenkrivimiosudjen.Predloženojedasepobijanapresudapreinačiiokrivljeni,zbogkrivičnogdjelaomogućavanjeuživanjaopojnihdrogaizčl.301st.1Krivičnogzakonikaoslobodiodoptužbe. Po razmatranju spisa predmeta, navoda iznijetih u zahtjevu imišljenjaVrhovnogdržavnogtužiocaCrneGore,ovajsudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Presudom Višeg suda u Podgorici K.br.134/2007 od 03.12.2007.godineoglašenjekrivimB.N,zbogkrivičnogdjelaneovlašćenaproizvodnja,državanjeistavljanjeuprometopojnihdrogaputempomaganjaizčlana300stav1uvezičl.25Krivičnogzakonikaiosudjennakaznuzatvorautrajanjuodjednegodineitrimjeseca. Istompresudom,premaokrivljenomB.Nje,naosnovučlana362tačka1ZKPoptužbaodbijena,zbogkrivičnogdjelaomogućavanjeuživanjaopojnihdrogaizčl.301st.1Krivičnogzakonika,zbogodustankatužiocaodoptužbe. Protivtepresudežalbujeizjaviobranilacokrivljenogsamouodnosuna osudjujući dio prvostepene presude, a ne i u odnosu na odbijajući diopresude,štoznačidajeprvostepenapresudautomdijelupostalapravosnažnaistekomrokazažalbu.

103

Medjutim,ApelacionisudCrneGore,kaodrugostepeni,odlučujućiožalbibraniocaokrivljenogB.Nodbioježalbubraniocaokrivljenoguodnosunakrivičnodjeloomogućavanjauživanjaopojnihdrogaizčlana301stav1Krivičnogzakonika,iakožalbautompravcunijeniizjavljenaiokrivljenomzatodjeloutvrdjenukaznuprvostepenompresudomodčetirimjeseca(iakotakvakaznanijeniutvrdjena)preuzimakaopravilnoutvrdjenui izričemukaznu zatvora u trajanju od četirimjeseca, u koju kaznumu je uračunatovrijemeprovedenoupritvorupočevod03.05.do06.07.2006.godine, iakojepremaokrivljenomprvostepenompresudomzaovokrivičnodjelooptužbaodbijena,zbogodustanka tužiocaodoptužbe,čime jepovrijedjenKrivičnizakonik na štetu okrivljenog – čl.377 tač.3ZKP, jer se radi o presudjenojstvari, pa je stoga ovaj sud, uvažavajući zahtjev za ispitivanje zakonitostipravosnažne presude preinačio presudu Apelacionog suda Crne GoreKž.br.131/08od07.10.2008.godineuodnosunaB.N,zbogkrivičnogdjelaomogućavanjeuživanjaopojnihdrogaizčl.301st.1Krivičnogzakonika,takoštojepremaokrivljenomoptužbuodbiosaglasnočlanu362tač.2ZKP. Sanavedenihrazloga,ovajsudjenaosnovučlana440uvezičl.433stav1ZKP,odlučiokaouizreciovepresude.


104

IZRICANJEUSLOVNEOSUDEIPOVREDAKRIVIČNOGZAKONIKA(Član54KZuvezisačl.377tačka5ZKP)

Sud je prekoračio ovlašćenje koje ima po zakonu, ako je izrekao uslovnu osudu a nije proteklo više od pet godina od pravosnažnosti osude kojom je učiniocu izrečena kazna za umišljajno krivično djelo.

Izobrazloženja:

“Kako u konkretnom slučaju nije proteklo više od pet godina odpravosnažnosti osude (02.07.2007. godine), kojom je okrivljenom Č. Š.izrečenakaznazaumišljajnokrivičnodjelo, tj. krivičnodjelougrožavanjesaobraćajaopasnomradnjomiopasnimsredstvomizčlana340stav2uvezist.1 Krivičnog zakonika, do dana 30.06.2009. godine, kada jeViši sud uBijelomPolju,svojompresudomK.br.1498/08okrivljenomizrekaouslovnuosuduzbogkrivičnogdjelateškakradjaizčl.240st.2uvezist.1Krivičnogzakonika, to su povrijedjene odredbe čl.54 st.3 Krivičnog zakonika kao iodredbečl.377 tačka5ZKP, jer jeodlukomVišegsudauBijelomPoljuouslovnojosudi,prekoračenoovlašćenjekojesudimapozakonu,kakosetoosnovanoukazujeupodnijetomzahtjevuzazaštituzakonitosti. Saiznijetihrazloga,ovajsudjeuvažiozahtjevzazaštituzakonitostiiodlučiokaouizreciovepresude,naosnovučlana433stav2ZKP,nedirajućiupravosnažnuodluku-presuduVišegsudauBijelomPoljuKž.br.1498/08od30.06.2009.godine,kojomjeokrivljenomČ.Š.izrečenauslovnaosuda.”


105

ODLUKADRUGOSTEPENOGSUDAPOŽALBI(Član393stav2uvezisačl.376st.2ZKP)

Drugostepeni sud je učinio bitnu povredu krivičnog postupka ako nije odlučio o svim žalbama protiv iste presude.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore Ktz.br.10/09 od 09.04.2009. godine, pa se ukida presuda Višeg suda u Podgorici Kž.br.122/08 od 10.03.2008. godine i predmet vraća tom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

PresudomOsnovnogsudauKotoruK.br.429/07od07.11.2007.godine,okrivljeniP.Joglašenjekrivimzbogkrivičnogdjekakleveteuproduženomtrajanjuizčlana196stav2uvezist.1uvezičl.49Krivičnogzakonikaiosudjennanovčanukaznuuiznosuod2.400,00(dvijehiljadečetiristotine)eura,kojujedužandaplatiurokuod60danaoddanapravosnažnostipresude,akojaćeseuslučajunenaplativostizamijenititakoštoćesezasvakihzapočetih40€novčanekazneračunatijedandanzatvora,štobiukonkretnomiznosilo60danazatvora. VišisuduPodgorici,svojompresudomKž.br.122/08od10.03.2008.godine, odbio je kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog i potvrdiopresuduOsnovnogsudauKotoruK.br.427/07od07.11.2007.godine. VrhovnodržavnotužilaštvoCrneGorepodnijelojezahtjevzazaštituzakonitostiprotivpravosnažnepresudeVišegsudauPodgoriciKž.br.122/08od10.03.2008.godine,zbogbitnepovredeodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav2uvezičl.393st.2Zakonikaokrivičnompostupku.Uzahtjevuse navodi da je protiv prvostepene presude žalbu izjavio i okrivljeni P. J.Medjutim,udrugostepenompostupkuodlučeno je samopožalbibraniocaokrivljenog, koja je odbijena kao neosnovana i potvrdjena prvostepenapresuda,dokžalbaokrivljenogP.Jnijerazmatrana,asamimtimponjojnijeodlučeno.Natajnačin,drugostepenisudjeučiniobitnupovreduodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.2uvezičl.393st.2ZKP,jernijerazmatraožalbu okrivljenog P. J, iako drugostepeni sud na osnovu čl.393 st.2 ZKPjednomodlukomodlučujeosvimžalbamaprotivistepresude.Predlogjedaseuvažizahtjev,presudadrugostepenogsudaukineipredmetvratitomsudunaponovnoodlučivanje.

106

Nakonrazmatranjazahtjevazazaštituzakonitostiisvihpredmetnihspisa,Vrhovnisudjenašaodajezahtjevosnovan. IzspisapredmetaseutvrdjujedasuprotivpresudeOsnovnogsudauKotoruK.br.429/07od07.11.2007.godine,žalbe izjaviliokrivljeniP.J injegovbranilacZ.V,advokatizPodgorice. VišisuduPodgorici,kaodrugostepeni,svojompresudomKž.br.122/08od10.03.2008.godine,odbiojekaoneosnovanužalbubraniocaokrivljenogipotvrdioprvostepenupresudu,dokžalbaokrivljenogP.Jnijerazmatrana. Uodredbičlana393stav2ZKPjepropisanodaosvimžalbamaprotivistepresudedrugostepenisudodlučujejednomodlukomUkonkretnomslučajudrugostepenisuduopštenijeodlučioožalbiokrivljenogP.J,kojajeostalaneriješena, čime jeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupka izčl.376st.2uvezičl.393st.2ZKP,kojajebilaoduticajanazakonitoipravilnodonošenjedrugostepeneodluke. U ponovnom postupku drugostepeni sud će otkloniti navedenupovredu postupka tako što će, saglasno odredbi člana 393 stav 2 ZKP, ožalbamaokrivljenoginjegovogbraniocaodlučitijednomodlukom. Naosnovuizloženog,aprimjenomčlana433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz. br. 6/09 od 27. 04. 2009. godine)

107

POVREDAKRIVIČNOGPOSTUPKAUŽALBENOMPOSTUPKU(Član376stav2ZKPuvezisačl.399ZKP)

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude branioca osudjenog N. U, pa se ukida presuda Višeg suda u Podgorici Kž.br.1407/09 od 14.9.2009. godine i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

PresudomOsnovnog suda u Podgorici K.br.06/801 od 05.12.2008.godineoglašenjekrivimN.U,zbogkrivičnogdjelateškatjelesnapovredaiz člana 151 stav 1Krivičnog zakonika i primjenom čl.53 i 54Krivičnogzakonikaizrečenamuuslovnaosudakojommujeutvrdjenakaznazatvorautrajanjuod6mjeseciiodredjenodaseistanećeizvršitiukolikooptuženiurokuod2godinepopravosnažnostipresudeneučininovokrivičnodjelo. VišisuduPodgorici,kaodrugostepeni,svojompresudomKž.br.1407/09od 14.9.2009. godine odbio je žalbu branioca optuženog kao neosnovanu,auvažiožalbuOsnovnogdržavnogtužiocauPodgoriciipreinačiopresuduOsnovnogsudauPodgoriciK.br.06/801od05.12.2008.godinesamoudijeluodlukeokrivičnojsankciji,takoštojeN.Uprimjenomčl.45i46Krivičnogzakonikaosudionakaznuzatvorautrajanjuod3mjeseca. Protiv navedenih presuda branilac osudjenog, advokat R. N izPodgorice,podniojezahtjevzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudezbogpovredeodredabakrivičnogpostupkaužalbenompostupku.Uzahtjevuse navodi da je drugostepeni sud pogriješio kada nalazi da je prvostepenisudpravilnoutvrdiosveokolnostikojesuoduticajanaodmjeravanjekaznepredvidjenečlanom42Krivičnogzakonikaidasenijesusteklizakonskiuslovipredvidjeničl.52Krivičnogzakonikazaizricanjeuslovneosudeoptuženom,imajućiuviduzaprijećenostkaznezapredmetnokrivičnodjelo,aštojebioi razlog za preinačenje prvostepene presude u pogledu odluke o krivičnojsankciji.Ovosarazlogaštoprvostepenisudizjavuoštećenogdasepridružujekrivičnom gonjenju protiv optuženog i da je postavio imovinsko pravnizahtjevnijemogaocijenitikaootežavajućuokolnost,jerjetozakonskopravooštećenog,auslovnaosudasemožeizrećizakrivičnodjelozakojejeoptuženioglašen krivim, saglasno čl.54 Krivičnog zakonika. Kako je drugostepenisudnavedeneokolnostipogrešnoocijenio,tojeučinjenapovredaodredaba

108

krivičnogpostupkaužalbenompostupku,akojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilnepresude.Predloženojedasedrugostepenapresudaukineipredmetvratitomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. Porazmatranjuspisapredmeta,navodaiznijetihuzahtjevuimišljenjaVrhovnogdržavnogtužiocaCrneGore,ovajsudjenašao:

Zahtjevjeosnovan.Osnovano se zahtjevom ukazuje da je drugostepeni sud pogriješio

kadajenašaodajeprvostepenisudpravilnoutvrdiosveokolnostikojesuoduticaja naodmjeravanjekaznepredvidjene članom42Krivičnog zakonikai da se nijesu stekli zakonski uslovi predvidjeni čl.52Krivičnog zakonikaza izricanjeuslovneosudeoptuženom, imajući uvidu zaprijećenost kazneza predmetno krivično djelo. Ovo sa razloga što prvostepeni sud izjavu oštećenog da se pridružuje krivičnom gonjenju protiv optuženog i da je postavio imovinsko pravni zahtjev nije mogao cijeniti kao otežavajuću okolnost, jer je to zakonsko pravo oštećenog, a uslovna osuda se može izreći za krivično djelo za koje je optuženi oglašen krivim, saglasno čl.54 Krivičnog zakonika. Kako je drugostepeni sud sa tih razloga preinačio prvostepenu presudu u pogledu odluke o krivičnoj sankciji to je učinjena povreda odredaba krivičnog postupka u žalbenom postupku, a koja povreda je bila od uticaja na donošenje pravilne presude.Stogajeovajsud, uvažavajući zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude,ukinuodrugostepenupresuduipredmetvratiotomsudunaponovnipostupakiodlučivanje.

Saiznijetihrazlogaanaosnovučlana440uvezičl.433ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


109

POVREDAKRIVIČNOGPOSTUPKAUŽALBENOMPOSTUPKU(Član376stav2ZKPuvezisačl.383st.1ZKP)

Drugostepeni sud je učinio bitnu povredu postupka ako je propustio da o sjednici vijeća obavijesti optuženog koji je u žalbi predložio održavanje pretresa pred drugostepenim sudom.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore Ktž.br.71/09 od 07.10.2009. godine, pa se ukida presuda Višeg suda u Bijelom Polju Kž.br.530/09 od 24.06.2009. godine i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

PresudomOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.263/06od18.04.2009.godine,M.Roglašenjekrivimzbogkrivičnogdjelasprečavanjeslužbenoglicauvršenjuslužbeneradnjeupokušajuizčlana375stav4uvezist.3,2i1Krivičnogzakonikaiosudjennakaznuzatvorautrajanjuod2(dva)mjeseca. Viši sud u Bijelom Polju, svojom presudom Kž.br.530/09 od21.06.2009.godine,odbiojekaoneosnovanužalbuoptuženogM.RipotvrdiopresuduOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.263/06od18.04.2008.godine. ProtivpresudeVišegsudauBijelomPoljuKž.br.530/09od24.06.2009.godine,VrhovnidržavnitužilacjepodniozahtjevzazaštituzakonitostizbogpovredeZakonikaokrivičnompostupku-čl.383st.1ičl.376st.2.Uzahtjevuse navodi da u postupku donošenja drugostepene odluke povrijedjene suodredbečl.383st.1ičl.376st.2ZKP.Naime,optuženiM.RjeusvojojžalbipredložioodržavanjepretresapredVišimsudomuBijelomPolju.Tajsudjedana24.06.2009.godineodržaosjednicuvijeća,adaodatumuodržavanjasjednice nije obavijestio optuženogM.R, što je bio dužan uraditi shodnočl.383 st.1 ZKP i na taj način ga je onemogućio da prisustvuje sjednici iučestvujeunjenomradu,aštojemoglobitioduticajanazakonitoipravilnodonošenje presude, čime je učinjena bitna povreda krivičnog postupka izčl.376st.2ZKP.Predložiojedaovajsuduvažizahtjev,ukinepresuduVišegsudaubijelomPoljuKž.br.530/09od24.06.2009.godineipredmetvratitomsudunaponovnuodluku. Vrhovnisudjerazmotriospisapredmetaiocijeniorazlogeiznijeteuzahtjevuzazaštituzakonitosti,pajenašaodajezahtjevosnovan. Bitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.2ZKP,pored

110

ostalog, postoji ako sud prilikom donošenja presude nije primijenio ili jenepravilnoprimijeniokojuodredbuovogzakonika,atojebiloilijemoglobitioduticajanazakonitoipravilnodonošenjepresude. Uodredbičlana383stav1ZKPjepropisanodaćeseosjednicivijećaobavijestitioptuženiinjegovbranilac,oštećenikaotužilaciliprivatnitužilackojijeurokupredvidjenomzažalbuilizaodgovornažalbuzahtijevaodabudeobaviještenosjedniciilijepredložioodržavanjepretresapreddrugostepenimsudom(čl.385do387). IzspisapredmetaseutvrdjujedajeoptuženiM.RusvojojžalbinapresuduOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.265/06od18.04.2008.godinepredložioodržavanjepretresapredVišimsudomuBijelomPolju.Medjutim,taj sud je dana 24.06.2009. godine održao sjednicu vijeća, a da o datumuodržavanjasjednicenijeobavijestiooptuženogM,štoseutvrdjujeizsadržinezapisnikaosjednicidrugostepenogsudaKž.br.530/09. Kodovakvogstanjastvaridrugostepenisud,kaožalbeni,propustioje da o sjednici vijeća obavijesti optuženog, čime je učinio bitnu povreduodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav2uvezičl.383st.1ZKP,kojajemoglauticatinazakonitoipravilnodonošenjedrugostepeneodlukejerjeonemogužeooptuženomdaučestvujenasjednicivijećadrugostepenogsudakada jeodlučivanoponjegovojžalbi.Stoga,ovajsud jeuvažiozahtjevzazaštituzakonitostiVrhovnogdržavnogtužilaštva,ukinuopresuduVišegsudauBijelomPoljuipredmetvratiotomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. U ponovnom postupku drugostepeni sud će otkloniti navedenepovredepostupkatakoštoćezakazatisjednicuvijećaiodatumuodržavanjasjedniceobavijestitiVišedržavnotužilaštvouBijelomPoljuioptuženogM.R,nakončegaćebitiumogućnostidadonesepravilnuizakonituodluku. Naosnovuizloženog,aprimjenomčlana433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


111

ZABRANAREFORMATIOINPEIUS(Član390ZKP)

Ako je izjavljena žalba samo u korist okrivljenog presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu u pogledu pravne kvalifikacije krivičnog djela i krivične sankcije.

Izobrazloženja:

“Nijeučinjenanipovredakrivičnogzakonikaizčlana377tačka5ZKPjer prvostepeni sud nakon ukidanja ranije presude tog sudaK.br.602/2008od03.11.2008.godinekojomjeokrivljeniK.Vosudjennakaznuzatvorautrajanjuod3(tri)mjesecainovčanukaznuuiznosuod200(dvijestotine)eurauponovnompostupkujedonioistovjetnupresudu,aštoseutvrdjujeizizrekepresudetogsudaK.br.585/09od05.10.2009.godine. Imajućiuviduprednje,neosnovanisunavodiizzahtjevazaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudedasunižestepenisudoviučinilibitnupovreduodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka9ZKPjeruponovnompostupku donošenjem pobijane presude, sud nije prekoračio ovlašćenje izčl.390ZKPukojojodredbijepropisanoakojeizjavljenažalbasamoukoristoptuženog,presudasenesmijeizmijenitinanjegovuštetuupogledupravnekvalifikacije krivičnog djela i krivične sankcije. Isto tako nije učinjena nibitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.376st.1tač.10ZKPjerseuzahtjevuneukazujenakojemsetodokazutemeljiprvostepenapresudakojibibiopravnonevaljandasenanjemunemožezasnovatipresuda.”


112

NEDOZVOLJENOSTŽALBESUDUTREĆEGSTEPENA(Član403stav1tačka1ZKP)

Protiv presude drugostepenog suda kojom nije izrečena najduža zatvorska kazna žalba nije dozvoljena.

Izobrazloženja:

“Porazmatranjupobijanepresude,žalbeisvihspisaovogpredmeta,Vrhovnisudjenašaodažalbaoptuženoginjegovogbraniocapozakonunijedozvoljena. U članu 403 stav 1 tačka 1 ZKP propisano je da je protiv presudedrugostepenog suda dozvoljena žalba sudu koji odlučuje u trećem stepenu akojedrugostepenisud izrekaonajdužuzakonskukaznu iliako jepotvrdiopresuduprvostepenogsudakojomjeizrečenatakvakazna. Prema stanju iz spisa predmeta, presudomVišeg suda u Bijelom PoljuK.br.24/07od03.12.2007.godine,kojajepotvrdjenapresudomApelacionogsudaCrneGoreKž.br.260/2008od16.02.2009.godine,optuženiS.Soglašenjekrivimzbogkrivičnogdjelaubistvaizčlana30stav2tačka4KZRCGiosudjennakaznuzatvorautrajanjuod15(petnaest)godina. Predmetnokrivičnodjelo je izvršenodana24. januara1997.godine.Zaovokrivičnodjelopo tadavažećemKrivičnomzakonuRepublikeCrneGore jepropisanodaćeseučinilackaznitizatvoromnajmanjedesetgodina ili smrtnomkaznom (“Sl.list RCG”, br.42/93). Zakonom o dopunama Krivičnog zakonaRepublikeCrneGore (“Sl.list RCG”, br.27/94) uKrivičnom zakonuRepublikeCrneGore(“Sl.listRCG”,br.42/93),posliječlana3dodajesepodnaslovinovičlankojiglasi:Uslovizaizricanjesmrtnekaznečlan3a,kojiustavu3propisujedazakrivičnadjelazakojajepropisanasmrtnakazna,sudmožeizrećikaznuzatvorautrajanjuoddvadesetgodina. Članom 7 Zakona o izmjenama Krivičnog zakona Savezne RepublikeJugoslavije(“Sl.listSRJ”,br.37/93)jeodredjenodazanajtežakrivičnadjelamožesepropisatiizatvoroddvadesetgodina. Imajućiuvidunavedenezakonskeodredbematerijalnogprava,ovajsudjenašaodaukonkretnomslučajužalbaoptuženoginjegovogbraniocasudutrećegstepenanijedozvoljena.OvoizrazlogaštooptuženomS.S,zbogkrivičnogdjelaubistva iz člana 30 stav 2 tačka 4KZRCG, koje predstavlja jedno od najtežihkrivičnih djela, presudama nižestepenih sudova nije izrečena najduža zatvorskakaznautrajanjuoddvadesetgodina,kojasemoglaizrećipotadavažećemKrivičnomzakonuRCGiKrivičnomzakonuSRJ.Stoga,osudaoptuženognakaznuzatvorautrajanjuodpetnaestgodinanijenajdužazatvorskakaznakojasemoglaizrećizakrivičnodjeloupitanju.”


113

USLOVIZAPONAVLJANJEPOSTUPKAKADAJESUDJENJEOBAVLJENOUODSUSTVUOKRIVLJENOG

(Član421ZKP)

Ne može se na zahtjev branioca osudjenog ili osudjenog kome je sudjeno u odsustvu dozvoliti ponavljanje postupka ako se osudjeni i dalje nalazi u inostranstvu bilo na poznatoj ili za sud nepoznatoj adresi, već je potrebno da se osudjeni vrati u zemlju prije nego što je on lično ili njegov branilac podnio zahtjev i da o tome uz zahtjev pruži valjan dokaz sudu.

P R E S U D A

Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore Ktz.br.4/09 od 26.01.2009. godine se uvažava i utvrdjuje da je pravosnažnim rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju Kž.br.1170/08 od 17.10.2008. godine povrijedjen zakon u korist okrivljenih - čl.17, čl.376, st.1 tač.11, čl.421 st.1 i čl.419 st.2 Zakonika o krivičnom postupku.

Obrazloženje

RješenjemVišegsudauBijelomPoljuKž.br.1170/08od17.10.2008.godine, uvažena je žalba branioca okrivljenih M. S i M. T i preinačenorješenjeOsnovnogsudauBeranamaKv.br.187/2008od17.09.2008.godine,takoštoseosudjenimM.SiM.TdozvoljavaponavljanjekrivičnogpostupkazavršenogpravosnažnompresudomOsnovnogsudauBeranamaK.br.20/07od13.04.2007.godine,koja jepreinačenapresudomVišegsudauBijelomPolju Kž.br.767/07 od 23.10.2007. godine, te se naredjuje zakazivanjeglavnogpretresa. Protiv navedenog rješenja Vrhovni državni tužilac Crne GorepodniojezahtjevzazaštituzakonitostizbogpovredeZakonikaokrivičnompostupku-čl.17,čl.376st.1tač.11,čl.421st.1ičl.419st.2Uzahtjevuseubitnomnavodi da je nesporna činjenica da se tokom čitavog postupkaM.S nalazio u inostranstvu na nepoznatoj adresi i da nije bio dostupan suduo čemugovorebrojnipoziviu spisimapredmetakoji iz tih razloganijesumoglibitiuručeniosudjenom,aštoseutvrdjujeiizizvještajaMUP-aCrneGore-CentrabezbjednostiuBeranamabr.03-5921od17.12.2003.godine,zbogčegajeprvostepenisuddoniopravilnuodlukudaseosudjenomM.Ssudi uodsustvu.Stoga je nerazumljiv zaključakdrugostepenog sudada izspisapredmetaproizilazida jeosudjeniM.Sboravionapoznatojadresiu

114

Njemačkoj idanijedobijaopozivenitiod strane istražnogsudije, aniodpredsjednikavijeća-sudijekojijepostupaodvaputapopredmetu. Osim toga, iz spisadaljeproizilazidabranilacosudjenogM.S,uzzahtjevnijesudupružionijedandokazdaseosudjenivratiouCrnuGoruidaćeseodazvatipozivusuda,štojasnoukazujedanijesunastupilemogućnostidaseovomosudjenomsudiunjegovomprisustvuusmislučlana421stav1ZKP.Stimuvezi,pogrešnajeodlukadrugostepenogsudadaseiuodnosunaosudjenogM.T,naosnovučl.419st.2ZKP,dozvoliponavljanjekrivičnogpostupka.Iznavedenogproizilazidadrugostepenisudnijeistinitoipotpunoutvrdiočinjenicekojesuodvažnostizadonošenjezakoniteodlukeizčl.17ZKP.Predloženo jedaovajsuduvažizahtjev,ukine rješenjeVišegsudauBijelomPoljuKž.br.1170/08od17.10.2008.godineipredmetvratitomsudunaponovnoodlučivanje. PorazmatranjuspisapredmetainavodaiznijetihuzahtjevuzazaštituzakonitostiVrhovnogdržavnogtužiocaCrneGore,Vrhovnisudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Premastanjuizspisapredmeta,presudomOsnovnogsudauBeranamaK.br.20/07od11.04.2007.godine,optuženiM.TiM.S,kojemjesudjenouodsustvu,oglašenisukrivimzbogkrivičnogdjelateškatjelesnapovredaizčlana36stav1KZRCG,zakojedjeloimjesudizrekaouslovneosudesautvrdjivanjemkaznezatvorautrajanjuodpo6(šest)mjeseciiistovremenoodrediodaseovekaznenećeizvršitiukolikooptuženiurokuodjednegodinepopravosnažnostipresudeneučinenovokrivičnodjelo. PresudomVišegsudauBijelomPoljuKž.br.767/07od23.10.2007.godine,odbijenajekaoneosnovanažalbaoptuženogM.S,auvaženaježalbaOsnovnogdržavnog tužiocauBeranama ipreinačenaprvostepenapresudasamoudijeluodlukeoizrečenimkrivičnimsankcijamatakoštosuoptuženiM.TiM.S,zbogkrivičnogdjelateškatjelesnapovredaizčlana36st.1KZRCGosudjeninakaznezatvorautrajanjuodpo6(šest)mjeseci. Vrhovni sud Crne Gore je svojom presudom Kzp.br.12/08 od01.04.2008. godine odbio kao neosnovan zahtjev branioca osudjenih M.T iM.S za ispitivanje zakonitosti pravosnažnepresudeOsnovnog sudauBeranamaK.br.20/07od13.04.2007.godineipresudeVišegsudauBijelomPoljuKž.br.767/07od23.10.2007.godine,povodomostalogiudijelunavodadanijesubiliispunjenizakonskiuslovipropisaniučlana312stav2ZKPdaseoptuženomM.Ssudiuodsustvu. Odlučujući o zahtjevu za ponavljanje krivičnog postupka braniocaosudjenihM.SiM.T,OsnovnisuduBeranamajerješenjemKv.br.148/08od31.07.2008.godine,dozvolioponavljanjekrivičnogpostupkauodnosunaosudjenogM.S,kojemjesudjenouodsustvu,itonaosnovučlana421stav1

115

ZKPitimistimrješenjemnaosnovučl.148st.1tač.1ZKPprotivosudjenogodrediopritvorutrajanjuodmjesecdana,iakoosudjenipoovomrješenjunijelišenslobode. Viši suduBijelomPolju je odlučujući po žalbi braniocaosudjenogM.S, izjavljenoj protiv navedenog rješenja Osnovnog suda u Beranama,rješenjemKž.br.1122/08od10.09.2008.godineuvažiožalbuipredmetvratioprvostepenomsudunaponovnoodlučivanje. U ponovnom postupku Osnovni sud u Beranama je rješenjemKv.br.187/08 od 17.09.2008. godine, odbio kao neosnovan zahtjev zaponavljanjekrivičnogpostupkabraniocaosudjenogM.SiM.T,nalazećidanijesu ispunjeniuslovi izčlana421stav1 ičl.419st.2ZKPzaponavljanjekrivičnogpostupka. Protivovogrješenjabranilacosudjenogjeizjaviožalbu,kojujeVišisuduBijelomPoljurješenjemKž.br.1170/08od17.10.2008.godine,uvažioipreinačionavedenorješenjeOsnovnogsudauBeranamananačinštojeodlučiodaseprotivosudjenihM.S iM.Tdozvoliponavljanjekrivičnogpostupka inarediodaprvostepenisudzakažeglavnipretres. UnavedenomrješenjudrugostepenisudzaključujedajenesumljivoutvrdjenodaseokrivljeniM.SnalazinaprivremenomraduuNjemačkojpreko30godinasaporodicom,dajeimaopoznatuadresustanovanjaugraduAhlemuidanijedobijaopoziveniodstraneistražnogsudijenitiodpredsjednikavijeća-sudijekojijepostupaodvaputaupredmetu,tedasumuuskraćenapravaupogleduiznošenjaodbraneiprisustvaglavnompretresu.Uzto,sudnalazidapogodnostponovnogsudjenjaosudjenogM.SstojiinastraniosudjenogM.T,pajeiuodnosunaovogosudjenogdozvolioponavljanjekrivičnogpostupka. Prednji zaključcidrugostepenog sudakoji seodnosedaprvostepenisudnijepreduzeosvezakonompropisanemjereuciljuobezbjedjenjaprisustvaosudjenogM.S,uranijimpostupcimakodtogsudanemajuuporištauspisimapredmeta.OvokodčinjeniceštosetokomčitavogpostupkaM.SnalaziouinostranstvunanepoznatojadresiidanijebiodostupansuduočemugovorebrojnipoziviuspisimapredmetakojinijesumoglibitiuručeniosudjenomaštoseutvrdjujeiizizvještajaMUP-CG-CentrabezbjednostiuBeranamabr.03-5921 od 17.12.2003. godine, zbog čega jeOsnovni sud uBeranamadoniopravilnuodlukudaseosudjenomM.SsudiuodsustvuakojaodlukajebiladvaputapredmetocjeneVišegsudauBijelomPolju,kaožalbenogiVrhovnogsuda u postupku ispitivanja zakonitosti pravosnažnih odluka nižestepenihsudova,aposebnodalisuukonkretnomslučajubiliispunjeniuslovidaseM.Ssudiuodsustvu. Prematome,ukonkretnomslučajudrugostepenisudjepočiniobitnupovreduodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka11ZKP,jer

116

jenejasanzaključaksudadajeosudjeniM.SboravionapoznatojadresiuNjemačkojidanijedobijaopoziveodstraneprvostepenogsudaidajetakavzaključakusuprotnostisastanjemuspisimapredmeta. Po ocjeni ovog suda, ponavljanje krivičnog postupka okrivljenomkomejesudjenouodsustvusenemožedozvolitinazahtjevbraniocaosudjenogiliosudjenogkojiseidaljenalaziuinostranstvubilotonapoznatojilizasudnepoznatoj adresi boravišta, već je potrebnoda se osudjeni vrati u zemljuprijenegoštojeonličnoilinjegovbranilacpodniozahtjevidaotomeuzzahtjevpruživaljandokazsudu.Ovoposebnokodčinjeniceštosepostupakponovnogsudjenjapokrećedabiosudjeniutomponovnompostupku,podboljimuslovimakadamusesudiunjegovomprisustvu,došaodopovoljnijepresude. Kodprednjihčinjenica,pozakonusenijesustekliusloviizčlana421stav 1ZKPda se osudjenomM. S sudi u njegovomprisustvu.Kako je uovomdijelunezakonitaodlukadrugostepenogsuda,tosenemožedozvolitiponavljanjepostupkaniuodnosunaosudjenogM.T,primjenomčl.419st.2ZKP,kakojetopogrešnozaključiodrugostepenisud. Konačno,drugostepenisudjeučinioipovreduodredbečlana17ZKPjernijeistinitoipotpunoutvrdiočinjenicekojesuodvažnostizadonošenjezakoniteodluke. Saiznijetihrazloga,osnovanjezahtjevVrhovnogdržavnogtužilaštvaCrne Gore da je rješenjemVišeg suda u Bijelom Polju Kž.br.1170/08 od17.10.2008.godinepovrijedjenzakonukoristokrivljenihizčl.17,čl.376st.1tač.11,čl.421st.1ičl.419st.2ZKP.Stogajeovajsuduvažiozahtjevzazaštituzakonitosti inaosnovučl.433st.1ZKP,odlučiokaou izreciovepresude,nedirajućiupravosnažno rješenjeVišegsudauBijelomPolju,kojim jeukoristosudjenihM.SiM.Tpovrijedjenkrivičnizakonkadajesudodlučiodasedozvoliponavljanjekrivičnogpostupkakoji jepravosnažnookončanpresudomVišegsudauBijelomPoljuKž.br.767/07od23.10.2007.godine.


117

ZAHTJEVZAISPITIVANJEZAKONITOSTIPRAVOSNAŽNEPRESUDE

(Član438ZKP)

Zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude može se podnijeti samo zbog zakonom utvrdjenih razloga. Pogrešno ili nepotpuno utvrdjeno činjenično stanje nije zakonom utvrdjeni razlog za podnošenje zahtjeva za ispitivanje pravosnažne presude.

Izobrazloženja:

“Porazmatranjuspisapredmeta,navodaiznijetihuzahtjevuimišljenjaVrhovnogdražvnogtužiocaCrneGore,ovajsudjenašao: Zahtjevnijeosnovan. Pravilnosunižestepenisudovisvojimpresudama,čijasezakonitostovim zahtjevom osporava zaključili, da radnja osudjenog, bliže opisana uizreciprvostepenepresude,sadržisvaobilježjakrivičnogdjelašumskakradjaiz člana324 stav2uvezi st.1Krivičnogzakonika, jerna takavzaključakupućujuizvedenidokazinaglavnompretresuiutvrdjenečinjeniceupostupku.Razloge koje je dao prvostepeni sud u svojoj presudi kako u pogledupostojanjekrivičnogdjelaupitanju tako i upogledukriviceosudjenogzaisto,srazlogomjeprihvatioidrugostepenisudipravilnopostupiokadaježalbuokrivljenogodbiokaoneosnovanuipotvrdioprvostepenupresudu. Prematome,upostupkuprotivosudjenognijepovrijedjenzakonnanjegovuštetu,kakose touzahtjevuza ispitivanjezakonitostipravosnažnepresudeneosnovanoističe. Ostali navodi iz zahtjeva odnose se na osporavanje potpunosti ipravilnosti činjeničnog utvrdjenja nižestepenih sudova isticanjem da jeprvostepenisudtrebaoprovjeritiodbranuokrivljenoguvidjajemnalicumjestaisaslušanjemsvjedokaM.Mnaokolnostidalijesječaizvršenaudruštvenojšumi iliuprivatnoj šumiM.M, teda li jeM.Mpredmetnaogrevnadrvadaookrivljenomna imenovcakoji jedugovaookrivljenom, zbogčega sezahtevzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudeshodnočlana438ZKPnemožepodnijeti. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana440uvezičl.432ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.”


118

NEDOLAZAKOKRIVLJENOGNAGLAVNIPRETRES(Član453stav1ZKP)

Nužnost prisustva okrivljenog cijeni se u zavisnosti od toga da li je okrivljeni imao objektivne mogućnosti da se izjasne o svim činjenicama i okolnostima odnosnog dogadjaja, a posebno s onim činjenicama i dokazima koji ga terete.

P R E S U D A

Uvažava se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažne presude osudjenog G.R, pa se ukida presuda Višeg suda u Bijelom Polju Kž.br.359/2009 od 01.07.2009. godine i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

PresudomOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.601/08od15.01.2009.godine,G.Roglašenjekrivimzbogkrivičnogdjelašumskakradjaizčlana324stav2uvezist.1Krivičnogzakonikaiosudjennakaznuzatvorautrajanjuod3(tri)mjesecainanovčanukaznuuiznosuod200(dvijestotine)eura. Viši sud u Bijelom Polju, svojom presudom Kž.br.359/2009 od01.07.2009. godine, odbio je kao neosnovanu žalbu okrivljenog i potvrdiopresuduOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.601/2008od15.01.2009.godine. Protiv navedene presude osudjeni je podnio zahtjev za ispitivanjezakonitosti pravosnažne presude zbog pvorede Krivičnog zakonika na štetuosudjenogizčlana377tač.1i5ipovredaodredabakrivičnogpostupkaizčl.376stav1tač.9i10ZKPspredlogomdaovajsuduvažizahtjev,nižestepenepresudeukineipredmetvratiprvostepenomsudunaponovnosudjenje.Uzahtjevuseubitnomnavodidasenižestepenepresudezasnivajunaiskazusvjedoka-lugaraK.Okojijekazaodajenašaoposječenugradju,danijenašaookrivljenogporedtegradje,adaneznakadajesječaizvršena.Kakonijedošaonaglavnipretresjer nije bilo autobuskog prevoza zbog snijega, tomu je onemogućeno da sesuočisasvjedokomiuprisustvulugaradokažedaonnijevršiosječušumevećdasutouradiliV.kojisugradjuotpremaliporednjegovekućezbogčegasuostalitragoviodvuče. Porazmatranjuspisapredmetainavodaiznijetihuzahtjevu,teizjašnjenjaVrhovnogdržavnogtužiocaCrneGore,Vrhovnisudjenašao: Zahtjevjeosnovan. Osnovano se u zahtjevu osudjenog ukazuje da je drugostepeni sudpropustiodaocijeniključninavodžalbeokrivljenogdalijeglavnipretrespred

119

prvostepenim sudomod 15.01.2009. godine, protivno odredbama člana 376stav1tačka3uvezičl.453st.3ZKPodržanuodsustvuokrivljenog,nakojupovredužalbenisudmorauvijekpazitiposlužbenojdužnosti,aovoshodnočl.388st.1tač.1ZKP. Ovo posebno iz razloga što prvostepeni sud svoju presudu temeljiisključivonakazivanjusvjedokaK.O,kojijesaslušannaglavnompretresupredOsnovnimsudomuBijelomPoljudana15.01.2009.godinenakojipretresnijedošaourednopozvaniokrivljeniG.R.Naime,K.O,kojiobavljaposlovelugarajeubitnomnaveodajeudržavnojšumiumjestu“SmajovaDolina”zatekaobespravnusječu9smrčevićstabala.Kakosunalicumjestabilividljivitragovivučeistisugadovelidogateraokrivljenog,gdjejezatekaoneštorezanegradje,okorakaisvježepilotine.SvjedokK.seizjasnioinaokolnostidapoznajeV.MiV.Tidajetačnodajejedneprilikeuprogonuubliziniimanjaokrivljenognašaoizvjesnukoličinugradjeočemujesačiniozapisnikiobavijesitošefaiakoneznakojeizvršiotusječu,aradiseosječikojasedogodilanakonsječekojaseodnosinaokrivljenogG.R. Uodredbičlana453stav1ZKPjepropisanoakookrivljeninedodjenaglavnipretres,iakojeurednopozvan,sudmožeodlučitidaseglavnipretresodržiiunjegovomodsustvupoduslovomdanjegovoprisustvonijenužnoidajeprijetogabiosaslušan. Dakle,nužnostprisustvaokrivljenogcijeniseuzavisnostiodtogadalijeokrivljeniimaoobjektivnemogućnostidaseizjasniosvimčinjenicamaiokolnostimaodnosnogdogadjaja,aposebnosaonimčinjenicamaidokazimakojigaterete.Stogajedrugostepenisudbiodužandauobrazloženjupresudeocijeni od kakvog je značaja to što je glavni pretres održan u odsustvuokrivljenog,imajućiuvidudaseprvostepenapresudaikrivicaosudjenogzakrivičnodjeloupitanjutemeljiisključivonakazivanjusvjedokaK.O.Kakojedrugostepenisudpropustioocijenitiprednjinavodžalbeokrivljenog,tojeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaužalbenompostupka,akojapovredajebilaoduticajanadonošenjepravilneizakoniteodluke-član438tačka3ZKP,kakosetozahtjevomzaispitivanjezakonitostipravosnažnepresudeosnovanoukazuje,pajestogadrugostepenupresuduvaljaloukinutiipredmetvratititomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. Uponovnompostupkudrugostepenisudćeotklonitiučinjenupovredupostupkatakoštoćeocijenitisvenavodežalbeokrivljenog,nakončegaćebitiumogućnostidadonesepravilnuizakonituodluku. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana440uvezičl.433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


120

SPAJANJEPOSTUPKAPREMAMALOLJETNIKUSAPOSTUPKOMPROTIVPUNOLJETNOGLICA

(Član471stav2ZKP)

Postupak prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela može se spojiti sa postupkom protiv punoljetnog lica samo ako je to neophodno za svestrano razjašnjenje krivične stvari.

Izobrazloženja:

“OsnovanosežalbomOsnovnogdržavnogtužiocauCetinjuukazujedajeprvostepenisudučiniobitnupovreduodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka4ZKPjerjeprotivnozakonubilaisključenajavnostnaglavnompretresuodržanom19.03.2008.godinenakojemsuizvedenisvidokazikojisubilipredmetocjeneprvostepenepresude,štopobijanupresudučininezakonitomipredstavljarazlogzanjenoukidanje. Naime, prvostepeni sud je na zapisniku glavnog pretresa održanomdana19.03.2008.godinedoniorješenjedajeglavnipretrestajanjersepostupakvodipopravilimapostupkazamaloljetnike,obziromdajeuvrijemekritičnogdogadjajaZ.Lbiomaloljetan. Medjutimuodredbičlana471stav2ZKPjepropisanodasepostupakprema maloljetniku može spojiti sa postupkom protiv pounoljetnog lica isprovestipoopštimodredbamaovogzakonikasamoakojespajanjepostupkaneophodno za svestrano razjašnjenje stvari, dok je u st.3 navedenog članapropisano kad se sprovodi jedinstveni postupak zamaloljetnika i punoljetneučinioce,upogledumaloljetnikaćeseuvijekprimijenitiiodredbečl.496ZKPkojaseodnosinaisključenjejavnostikadasenaglavnompretresurazjašnjavajupitanjakojaseodnosenamaloljetnika. Imajućiuviduprednjenespornaječinjenicadajesaglavnogpretresaod19.03.2008.godinebilaprotivnozakonuisključenajavnostsacijelogpretresa,čimejeučinjenabitnapovredaodredabakrivičnogpostupkaizčlana376sttav1tačka4ZKP,kojajemoglabitioduticajanazakonitoipravilnodonošenjepresude,shodnočl.376st.2ZKP. Saglavnogpretrsauovojkrivičnoj stvari trebalo je javnost isključitisamo u onom dijelu kada je maloljetni Z. L, koji je saizvršilac u izvršenjupredmetnogkrivičnogdjela,davao svoj iskaz ikada je sudprovodiodokazekoji seodnosena stependuševne razvijenostimaloljetnika,njegovapsihičkasvojstva,sredinuiprilikeukojimaživiikadasesaslušavaroditeljmaloljetnikanaokolnostiranijegživotamaloljetnika. Uponovnompostupkuprvostepenisudćeotklonitinavedenupovredupostupka na koju je ukazano ovim rješenjem, sprovesti sve ranije dokaze,

121

kaoiranijedokazezakojenadjezapotrebnopaćenakonsvestraneocjeneizvedenihdokazabiti umogućnosti dadonesenovuna zakonuzasnovanuodluku.”

(Rješenje Višeg suda u Podgorici, Kž. br. 1464/08 od 08. 07. 2009. godine)***


122

IZRICANJEMJEREBEZBJEDNOSTIOBAVEZNOLIJEČENJENARKOMANA(Član71KZuvezisačl.536stav1ZKP)

Sud može bez predloga tužioca po službenoj dužnosti izreći mjeru bezbjednosti obaveznog liječenja narkomana ukoliko za izricanje te mjere postoje svi zakonski uslovi.

P R E S U D A

Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Ktz.br.94/09 od 20.11.2009. godine se uvažava, pa se ukida presuda Višeg suda u Podgorici Kž.br.1464/09 od 21.09.2009. godine i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

PresudomOsnovnogsudauBaruK.br.721/06od08.05.2009.godineoglašenjekrivimK.A,zbogkrivičnogdjelateškakradjaizčlana240stav1tačka3KZuvezičl.49KZizatodjelomuizrečenauslovnaosudakojommujeutvrdjenakaznazatvorautrajanjuod3mjesecaiodredjenodaseistanećeizvršitiukolikooptuženiurokuod2godinepopravosnažnostipresudeneučininekonovokrivičnodjelo. Istompresudomoptuženomjeizrečenamjerabezbjednostiobaveznoliječenjanarkomana. VišisuduPodgorici,kaodrugostepeni,presudomKž.br.1464/09od21.09.2009. godine uvažio je žalbuOsnovnog državnog tužioca uBaru, apovodomtežalbeiposlužbenojdužnostipreinačiopresuduOsnovnogsudauBaruupogleduodlukeokrivičnojsankciji imjeribezbjednosti, takoštojeoptuženogK.Aosudionakaznuzatvorautrajanjuod3mjesecaiodlučiodasepremaoptuženomnećeizricatimjerabezbjednostiobaveznogliječenjanarkomana. Vrhovni državni tužilac Crne Gore podigao je zahtjev za zaštituzakonitosti protiv presudeVišeg suda u Podgorici zbog povrede odredabačlana376stav1tačka11ist.2ičl.377tač.5ZKP.DrugostepenisudnalazidajeprvostepenisudpovrijedioKrivičnizakonikizčl.377tač.5ZKPkadaje optuženom izrekao mjeru bezbjednosti obavezno liječenje narkomana,s obzirom da nije bilo zahtjeva ovlašćenog tužioca za izricanje te mjerebezbjednosti.Usvojojpresudidrugostepenisudnenavodizakonskeodredbeiz kojih izvlači naprijed navedeni zaključak, što razloge presude u tom

123

dijelučinipotpunonejasnim.Postanovištutužiocaprvostepenisudjenakonpotpunogipravilnoutvrdjenogčinjeničnogstanjabioovlašćenda, iporedtogaštonijebilopredlogatužiocazaizricanjenavedenemjerebezbjednosti,po službenoj dužnosti saglasno čl.71 st.1 KZ i čl.536 st.1 ZKP izreknenavedenumjerubezbjednosti.Predloženojedasepobijanapresudaukineipredmetvratitomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. Vrhovnisudjerazmotriospisepredmetaiocijeniorazlogeiznijeteuzahtjevuzazaštituzakonitosti,pajenašaodajezahtjevosnovan. PresudomOsnovnogsudauBaruK.br.721/06od08.05.2009.godineoglašenjekrivimK.A,zbogkrivičnogdjelateškakradjaizčlana240stav1tačka3KZuvezičl.49KZizatodjelomuizrečenauslovnaosudakojommujeutvrdjenakaznazatvorautrajanjuodtrimjesecaiodredjenodaseistanećeizvršitiukolikooptuženiurokuoddvijegodinepopravosnažnostipresudeneučininekonovokrivičnodjelo. Istompresudomoptuženomjeizrečenamjerabezbjednostiobaveznoliječenjenarkomana. Presudom Višeg suda u Podgorici Kž.br.1464/09 od 21.09.2009.godineuvaženaježalbaOsnovnogdržavnogtužiocauBaru,apovodomtežalbeiposlužbenojdužnostipreinačenajepresudaOsnovnogsudauBaruupogleduodlukeokrivičnojsankcijiimjeribezbjednosti,takoštojeoptuženiK.Aosudjennakaznuzatvorautrajanjuod3mjesecaištosepremanjemunećeizricatimjerabezbjednostiobaveznoliječenjenarkomana. Obrazlažući svoju presudu u dijelu preinačenja presude Osnovnogsudau pogleduodluke omjeri bezbjednosti drugostepeni sudnalazi da jeprvostepenisudprekoračioovlašćenjekojaimapozakonuizčlana377tačka5 ZKP kada je optuženom izrekaomjeru bezbjednosti obavezno liječenjenarkomana,budućidanijebilozahtjevadržavnog tužiocaza izricanjeovemjerebezbjednosti,pajestoganašaodasepremaoptuženomnećeizricatimjerabezbjednostiobaveznoliječenjenarkomana. Ovakavzaključakdrugostepenogsudajepogrešan. Naime,drugostepenisudusvojojpresudinigdjenenavodizakonskeodredbeizkojihizvlačinaprijednavedenizaključak,štorazlogedrugostepenepresudeutomdijelučininejasnim,kakosetoizahtjevomzazaštituzakonitostiosnovanoukazuje. U ovoj krivičnoj stvari postupak je vodjen po optužnici državnogtužioca,pajestogadržavnitužilaciovlašćendastavljapredlogezaprimjenumjerabezbjednosti,paimjerebezbjednostiobaveznogliječenjanarkomana. Dalićetopravodržavnitužilaciskoristitizavisiisključivoodnjegoveprocjene svih činjenica i okolnosti konkretnog slučaja. U ovom predmetudržavnitužilacnijestaviopredlogzaprimjenumjerebezbjednostiobavezno

124

liječenjenarkomana.Medjutim,bezobziranatučinjenicu,prvostepenisudje,nakonpotpunog ipravilnogutvrdjenjačinjeničnogstanja,po službenojdužnostidoniopravilnuizakonituodlukukadajepremaoptuženomizrekaomjerubezbjednostiobaveznoliječenjenarkomana.

Naime,učlanu71stav1KZjepropisanodaćesudučiniocukojijeizvršiokrivičnodjelousledzavisnostiodupotrebeopojnihdrogaikodkojegpostoji ozbiljna opasnost da će usled ove zavisnosti i dalje vršiti krivičnadjela,izrećimjerubezbjednostiobaveznoliječenjenarkomana. Takodje,učlanu536stav1ZKP jepropisanodaoprimjenimjerebezbjednosti liječenjaalkoholičara inarkomanasudodlučujepoštopribavinavodimišljenjevještaka. Prvostepenisudjenespornoutvrdiopostojanjeokolnostiizčlana71stav1KZipribavionalaz imišljenjevještakakojimsepremaoptuženompredlaže izricanje mjere bezbjednosti obavezno liječenje narkomana naslobodi,pajenakontogadoniopravilnuodlukukadajepremaoptuženomizrekaonavedenumjeru. Izprednjegnesumnjivoproizilazida jeodlukadrugostepenogsudadanemamjestaizricanjumjerebezbjednostiobaveznogliječenjanarkomanapogrešna, jer su, kako je to navedeno, za izricanje te mjere postojali svizakonskiuslovi, takoda jesudmogao,bezpredloga tužioca,poslužbenojdužnostiizrećitakvumjeru. Dakle, drugostepeni sud je u postupku donošenja presude počiniobitnupovreduodredabakrivičnogpostupkaizčlana376stav1tačka1ZKP,jer pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a dati razlozisu potpuno nejasni i što je prilikom donošenja odluke postupio suprotnoodredbamačl.71st.1KZičl.536st.1.ZKP,atojebilooduticajanapravilnoizakonitodonošenjepresudeipritomjepovrijedioodredbečlana377tač.5ZKP,jerjeprekoračioovlašćenjakojaimapozakonu,kakosetoizahtjevomzazaštituzakonitostiosnovanoukazuje. PoštojezahtjevVrhovnogdržavnogtužiocaosnovan,tojeistivaljalouvažiti i drugostepenupresuduukinuti, s tim što ćeViši sudu ponovnompostupkuotklonitipropustenakojejenaprijedukazano,apotomusjednicivijećadonijetinovuodluku. Saiznijetihrazloga,anaosnovučlana433stav1ZKP,odlučenojekaouizreciovepresude.


125

OBLIGACIONO PRAVO

126

127

ZAKLJUČIVANJEUGOVORA(Član26ZOO)

Ne može se smatrati da je ugovor zaključen ako se utvrdi da nije postojala volja jedne od ugovornih strana za zaključenje ugovora.

Izobrazloženja:

“Tužiljajeutokupostupkatvrdila,atotvrdiiureviziji,daniježeljela,nibilasvjesna,dajezaključilaugovorokupoprodajistana,danijeprimilakupoprodajnucijenu,aovosarazlogaštoistipredstavljasvunjenuimovinu,te bi njegovomprodajomostala na ulici.Ne spori da je potpisala ugovor,dajeistiovjeren,ali jebilaubijedjenadazaključujeugovorodoživotnomizdržavanju,kojimjestvorenaobavezazatuženogdaonjojdoživotnobrine,adamunakonnjenesmrtiostanestan,jerjetuženomkojijojjepomogaoibrinuoseonjoj,ranijeobećalastanuznakzahvalnostijerjeupodmaklimgodinama,anemadjece,nitibližihrodjaka.

Ukonkretnomslučajutvrdnjetužiljeukazujudananjenojstraninijebilovoljezazaključenjeugovoraokupoprodaji.

Priodlučivanjuoosnovanostitužbenogzahtjevasudjebiodužandadaocjenuupogleduiskazatužilje.Nižestepenisudovisuprihvatilimaterijalnedokazeisvojeodlukezasnovalinanjima,bezupuštanjauocjenuistinitostiilineistinitostiiskazastranaka.

Bez obzira što je predmetni ugovor potpisan od strane ugovornihstanakaiovjerenkodsuda,ugovorsenemožesmatratizaključenimakoseutvrdidanijepostojalavoljastranakadazaključeisti.Jer,članom26ZOOpropisano jeda jeugovor zaključenkad su seugovorne strane saglasileobitnimsastojcimaugovora.

Prematome,kakosuiskazistranakausuprotnosti,sudjebiodužandanapouzdannačinutvrdidalijetužiljaimalavolju,kojapodrazumijevasvijest, namjeru i interes, da seugovor zaključi.Ukoliko seutvrdi dakodtužiljenijepostojalavoljadazaključipredmetniugovorsmatrasedaugovornijeninastao,teistineproizvodipravnodejstvo.”

(Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 457/09 od 07. 05. 2009. godine)

128

NIŠTAVOSTUGOVORA(Član103,109ZOOuvezisačl.23-26Zakonaogradjevinskom

zemljištu)

Ugovor o kupoprodaji gradskog gradjevinskog zemljišta na kojem postoji pravo trajnog korišćenja je ništav, jer je protivan prinudnim propisima.

Izobrazloženja:

“Predmetsporauovojpravnojstvarijezahtjevzautvrdjenjeništavostiugovoraokupoprodajioznačenihuizreciprvostepenepresude,kojisuzasvojpredmetimalikat.parcelukojajepredmetrestitucijeiranijejebilaimovinapravnihprethodnikatužilja. Medju strankama nije sporno, a potvrdjuju i provedeni dokazi, dajeOpštinaNikšićnaosnovujavnogtenderakaonajpovoljnijemponudjačudalanatrajnokorišćenjedrugotuženom,radiformiranjalokacijezaizgradnjustambenihobjekata,neizgradjenogradskogradjevinskozemljišteuukupnojpovršini od 7.000 m2, u okviru kojeg i spornu parcelu. Kupoprodajnimugovoromovjerenimdana22.02.2005.godinepodOv.br.1059/05drugotuženije,izmedjuostalih,spornuparcelubr.4274/4površine5003m2,kojujedobionakorišćenjeinaistojupisaosvojepravosvojine,prodaoprvotuženom.Utokuovogpostupkaprvotuženijeistuparceluprodaotrećetuženompoosnovuugovoraovjerenimdana25.04.2007.godinepodOv.br.5751/07. Kod takvog činjeničnog stanja, i po ocjeni ovog suda, pravilno sunižestepeni sudovi primijenili materijalno pravo, kada su zaključili da supredmetniugovoridjelimičnoništaviineproizvodepravnodejstvoudijelukojiseodnosinakat.parc.br.4274/4,površine5.003m2,upisaneup.l.br.3371KONikšić. Ovo zbog toga što su ovi ugovori, u odnosu na navedenu parcelu,protivni odredbama čl. 23-26 Zakona o gradjevinskom zemljištu, štopredstavljarazlogništavostiusmislučl.103st.1uvezičl.109ZOO. Naime, drugotuženi svoje pravo trajnog korišćenja, koje je stekaokupovinomodOpštine, nijemogao pretvoriti u pravo svojine i kao takvoga prenijeti na prvotuženog, kao ni ovaj na trećetuženog, jer je takvoraspolaganjeprotivnonačinuprenosaisticanjapravakorišćenjanagradskomgradjevinskom zemljištu u državnoj svojini, koje vrši jedinica lokalnesamoupraveuskladusanavedenimodredbama.”

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 462/09 od 24. 09. 2009. godine)

129

UTVRDJIVANJENIŠTAVOSTIUGOVORA(Član103stav2ZOOuvezisačl.24Zakonaogradjevinskomzemljištu

ičl.10ZakonaoimoviniRCG)

Ugovorna strana koja je skrivila ništavost ugovora ne može se pozivati na razlog ništavosti.

Izobrazloženja:

“Ponalaženjuovogsudanijepravilanzaključaknižestepenihsudovada je predmetni ugovor ništav i isti je zasnovan na pogrešnoj primjenimaterijalnogprava. Prema članu 103 stav 1 ZOO ugovor koji je protivan prinudnimpropisimajavnomporetkuidobrimobičajimajeništavakociljpovrijedjenogpravilaneupućujenanekudrugu sankciju ili akozakonomuodredjenomslučajunepropisuještodrugo. Medjutim,akojeugovorništavjerjesuprotanprinudnimpropisima,alisamouodnosunajednustranu,tastranasenemožepozivatinaništavost,predvidjenoječlanom103stav2istogzakona. I kod činjenice da je tužilac, dajući na privremeno korišćenjepredmetnimugovoromneizgradjenogradjevinskozemljišteraspolagaoovomimovinomsuprotnoodredbamačlana24Zakonaogradjevinskomzemljištuuvezičl.10ZakonaoimoviniRCG,kojimajepropisanodaseprenostakvogzemljištavršinaosnovujavnognadmetanjailiprikupljanjaponudajavnimoglasompoprethodnopropisanompostupkuVladeRCG,tonijebilouslovadasezbogtakvograspolaganjautvrdiništavostugovorausmislučl.103st.1ZOO. Ovozbogtogaštosetužilacnemožepozivatinaništavostkojujesamskrivio,paugovorostajenasnazi,uzposljedicekojejesamdužandasnosi,zbogčegajeprimjenomčlana103stav2ZOO,nižestepenepresudevaljalopreinačitiiodbititužbenizahtjev.”


130

OČIGLEDNANESRAZMJERAUZAJAMNIHDAVANJA(Član139st.1i2uvezisačl.1094ZOO)

Zbog očigledne nesrazmjere uzajamnih davanja ne može se tražiti utvrdjenje ništavosti ugovora, već njegov poništaj i to u roku od jedne godine od njegovog zaključenja.

*** Zbog prekomjernog oštećenja ne može se tražiti poništaj poravnanja.

Izobrazloženja:

“U postupku pred prvostepenim sudom utvrdjeno je da su stranke25.07.2002.godine,zaključileugovoroposlovnojsaradnji.Timugovoromtuženiseobavezaodapokrenepostupakprednadležnimsudomradinaplatepotraživanja tužilje na ime naknade za investiciono održavanje zgrada.Ugovorom je odredjeno da 75% od ukupnog iznosa advokatskih troškovaobračunatih po važećoj tarifi tužilja plati na žiro račun tuženog za svakogprocesuiranogdužnika,urokuod15danapoizvršenojuplatinovcaodstranedužnika ili po izvršenoj prinudnoj naplati. Stranke su takodje zaključile ivansudskoporavnanjekojimjekonastovanodajetuženiispuniosveobavezepougovoruoposlovnoj saradnjinanačin što jekod sudapokrenuo3.926predmetazaprinudnunaplatudugaidatužiljazaizvršeneadvokatskeuslugenijeplatilatuženom147.225€.Strankesusesporazumjeledatužiljatajiznosplatiu rokuod60mjeseci,počevod01.10.2003.godine i topo2.500€mjesečnouvećanoza17%poreza,aakododjedopromjeneporeskestopemjesečnoćeplaćatinetoiznosod1.655€uvećanzaiznosporeza.Obapravnaposlauimetužiljezaključiojepredsjednikopštine,kojiusmisluZakonaolokalnojsamoupravizastupaopštinu.

Zahtjev za utvrdjenje ništavosti navedenih pravnih poslova tužiljaje zasnovalana činjenicamadapredsjednikopštinenije imao,u skladu sastatutomopštine,potrebnoovlašćenjeskupštine,kaoinatvrdnjidaizmedjuobavezastranaugovornicanepostojisrazmjerajerjetuženiosmisliosamojedan predlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, dok su ostalipredlozibiliistesadržine,samosusemijenjaliizvršnidužnici.

Imajućiuviduovakvostanjeuspisimanižestepenisudovisupravilnoprimijenilimaterijalnopravokadasuodlučilinaizloženinačin.

Prema odredbi člana 103 stav 1 ZOO, ugovor koji je protivanprinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima je ništav akociljpovrijedjenogpravilaneupućujenanekudrugusankciju iliakozakon

131

uodredjenomslučajunepropisuještadrugo.Medjutim,akojezaključenjeugovora zabranjeno samo jednoj strani, ta strana se ne može pozivati naništavost– stav2 istogčlana.Stoga tužiljanemožepobijatiugovorekojeje njen zakonski zastupnik zaključio i pod pretpostavkom da je postupaosuprotnostatutuopštineisvedajetakavpropustrazlogzaništavost. Istotako,zbogočiglednenesrazmjereuzajamnihdavanjanemožesetražitiutvrdjenjeništavostiugovora,većnjegovponištajitourokuodjednegodineodnjegovogzaključenja–član139st.1i2ZOO,atajrokjeprotekao.Alizbogprekomjernogoštećenjanemožese tražitiponištajporavnanja,usmislučlana1094ZOO.”


132

ZELENAŠKIUGOVOR(član141ZOO)

Za postojanje zelenaškog ugovora treba da budu kumulativno ispunjeni svi uslovi iz člana 141 ZOO.

*** Nedozvoljeni uticaj trećeg lica na volju ugovarača da zaključe neki pravni posao ne može biti razlog ništavosti već razlog rušljivosti ugovora.

Izobrazloženja:

“Tužbom je traženoutvrdjenjeništavosti ugovora tvrdnjomda jetuženasvjesno iskoristilaM.zdravstvenostanje,porodičnuimaterijalnusituaciju da bi ga nagovorila, kao i svoga oca, da zaključe zelenaškiugovor,jerjepostojalaogromnanesrazmjeraizmedjuonogaštojepok.Vdoprinosioprilikomizgradnjekućeiugovorenesvojineunjegovukoristna2/3.

Zapostojanjezelenaškogugovorapremaodredbičlana141ZOOtrebajudasukumulativnoispunjeniuslovi:dapostojiočiglednanesrazmjeraizmedjuonogaštoseugovarausvojukoristionogaštopougovorudaje,dajeoštećenisaugovorniknanesrazmjernostuzajamnihdavanjapristozbogstanja nužde, teškog materijalnog stanja, lakomislenosti i nedovoljnogiskustvailizavisnostiidajedrugaugovornastrana,znajućizateokolnosti,namjerno njima koristila da pribavi nesrazmjernu korist. Lakomislenostjepojamkojipodrazumijevanemarnost,nepromišljenostilinesmotrenosti cijeni se u svakom konkretnom slučaju. Postojanje ni jednog od ovihuslovanijedokazanouovomsporu,čakštavišenijeukazivanoninatoda je sadapok.V,kao stranaugovornica,koristeći stanjeukome seM.nalaziougovoriozasebenesrazmjernuimovinskukorist,većdajetuženaizvršila pritisaknabolesnogbrata i ocada zaključe sporni ugovor.Bilokakav nedozvoljeni uticaj trećeg lica na volju jednog ili oba ugovaračadazaključenekipravniposaonemožebiti razlogništavosti,već razlogrušljivostiugovora.

Takodjesenemožegovoritiniougovoruposlovnonesposobnoglica,jerotactužilacanijebiolišenposlovnesposobnosti,nitijedokazanodajeuvrijemezaključenjaugovorbioposlovnonesposoban.

Što se pak tiče novčanog potraživanja, takodje je pravilnoprimijenjeno materijalno pravo kada je i u tom dijelu tužbeni zahtjevodbijenkaoneosnovan.Tužiocinaosnovučinjenicanakojimajetužbeni

133

zahtjevuovomdijeluzasnovannemogutražitidatuženavratitajiznos,čakipodpretpostavkomdajeM.kreditkoji jepodigaokodPodgoričkebankedaotuženoj.”


134

UGOVORUKORISTTREĆEGLICA(Član149ZOO)

Kod ugovora u korist trećeg lica stipulant zaključuje ugovor u svoje ime i on je ugovorna strana, s tim što se dejstvo ugovora proteže i na treće lice koje stiče odredjena prava iz ovog ugovora.

Izobrazloženja:

“UpostupkupredprvostepenimsudomutvrdjenojedasutuženiiDj.N.zaključiliugovoroporavnanjubr.01-8196od18.11.1999.godinekojom prilikom je tužilac bio punomoćnik svome ocu.Odredbom čl.3.navedenogugovoratuženiseobavezaodapreuzmenaradsuprugutužiocaDj.Sirasporedijenaodgovarajućemjesto,tedaseporodicitužiocariješistambenopitanjeuparticipaciji50%sredstavakojeHKŽeljezaraodobritužiocugdjeistiradi.MedjustrankamajenespornačinjenicadajetuženipreuzeonaradsuprugutužiocatedajeHKŽeljezaratužiocudodijelilastambeni kredit u iznosu od 25.000DMa što proizilazi i iz ugovora okreditu. Imajućiuvidunaprijednavedenuodredbuugovoraoporavnanjuproizilazidajeupitanjuugovorokoristitrećeglica-tužiocaradičegajeistiaktivnolegitimisandapodnesepredmetnizahtjev.Naime,odredbomčlana149Zakonaoobligacionimodnosimajeodredjenokodnekougovoriusvojeimepotraživanjeukoristtrećeg,trećističesopstvenoineposrednopravopremadužniku,akonijeneštodrugougovorenoilineproizilaziizokolnostiposla.Dakle,kodugovoraukoristtrećeglicastipulantzaključujeugovorusvojeimeionjeugovornastrana,stimštosedejstvougovaraprotežeinatrećelicekojestičeodredjenapravaizovogugovora. U konkretnom slučaju ugovor o poravnanju je zaključio otactužiocaDj.Žatužilacjebionjegovpunomoćnikalisedejstvaugovoraizčlana3istogodnosenatužiocakaotrećeliceitičesenejgovihpravakojajetuženidužanpremanjemuispuniti.Dajeupitanjuugovorukoristtužiocanajboljegovoričinjenicadajetuženiispuniougovorenuobavezuupogledupreuzimanjaustalniradniodnossuprugetužioca,dokpreuzetuobavezuupogledurješavanjastambenogpitanjaporodicetužiocatuženinijeizvršio. Prematometuženijedužanisplatiti tužiocudosudjeniiznosradirješavanjastambenogpitanjakojičini50%sredstavkojajeHKŽeljezaraNikšićdodijeliotužiocuzarješenjestambenogpitanja.Pritomepredmetnoptoraživanje nije zastarjelo jer od 03.04.2002. godine kada je tužilac

135

zaključio ugovor o kreditu sa HK Željezara od kojeg dana dospijevaobaveza tuženog za isplatu dosudjenog iznosa pa do podnošenja tužbe06.12.2005.godinenijeprotekaorokod10godina,pričemupredmetnopotraživanjeimakarakterduga.”


136

PRETPOSTAVKEZARASKIDUGOVORA(član124ičl.133ZOO)

Uvećana vrijednost nepokretnosti koja je bila predmet ugovora o fiducijalnom prenosu prava svojine, ne predstavlja razlog za raskid ovog ugovora.

Izobrazloženja:

“Medju strankama je nesporno da je tuženi tužiocu posudio iznosod 18.500 € o čemu je zaključen ugovor o zajmu 27.06.2002. godine, teda su istog dana zaključile i ugovor ofiducijarnomprenosuprava svojinena nepokretnostima tuženog radi obezbjedjenja potraživanja po ugovoruozajmu.Nesporno jeda tužilac tuženomnijevratio iznoszajma, teda supredmetnenekretninenaosnovurješenjaDirekcijezanekretnineCrneGorePJPodgoricaupisanekaosvojinatuženogkaofiducijarnogpovjerioca. Imajućiprednjeuvidupravilnosunižestepenisudoviodbilizahtjevtužiocada se raskineugovorofiducijarnomprenosu svojine.Raskidovogugovorakaoiostalihugovoramožesetražitisamosarazlogaizčlana124ičl.133Zakonaoobligacionimodnosima,odnosnouslučajuneispunjenjaugovora i zbog promijenjenih okolnosti koje nastupe nakon zaključenjaugovora, što u konkretnom slučaju nije u pitanju.Naime, u ovom slučajutužilac nije izvršio obaveze iz ugovora o zajmu radi čegamu prije svegapravonaraskidugovoranepripada,pričemunavoditužiocadajevrijednostnepokretnostikojijebilapredmetfiducijarnogugovorasadamnogovećinepredstavljarazlogzbogkogabisenavedeniugovormogaoraskinuti.”


137

PRAVAJEDNEUGOVORNESTRANEKADDRUGASTRANANEISPUNISVOJUOBAVEZU

(Član124ZOOuvezisačl.5,30i37Pravilnikaoposlijediplomskimstudijama)

Ugovorna strana koja je izvršila svoju obavezu iz ugovora o školovanju na poslijediplomskim studijama ima pravo da od druge strane traži ispunjenje obaveze, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete.

*** Izrada i odbrana magistarske teze ne ulazi u vrijeme trajanja poslijediplomskih studija.

Izobrazloženja:

“Nižestepeni sudovi zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjevatemeljenatomedatužiocinijesuispunilisvojuosnovnuobavezuizugovoraoškolovanjunaposlijediplomskimstudijama,kojesuzaključilisatuženom,da u roku od dvije godine od potpisivanja ugovora, završe školovanje,uključujućiutajrokiodbranumagistarsketeze,takodaodtuženenemogutražitidaimnaknadi“troškoveškolarine”.Osimtoga,tužiocinijesudokazali,zaključakjeprvostepenogsuda,učemuse“taštetasastoji”,naosnovučegadaljeizvodizaključakdatužiocistvarno“inijesuimalitihtroškova”,dokdrugostepenisudsmatra“dajetobezuticajanapresudjenje,kodčinjeniceda tužioci nijesu ispunili obaveze predvidjene ugovoromo školovanju, pasamimtiminijesustekliuslovedaodtuženogpotražuju...” Medjutim,zaključaknižestepenihsudovadokojihsudošlitumačenjemugovora,daseurokuoddvijegodineoddanapotpisivanjaugovoraiupisanaposlijediplomskimstudijamauključuje iodbranamagistarske teze,ovajsud nemože prihvatiti. Jer, smisao tumačenja ugovora je da se utvrdi, dase dodje do zajedničke namjere stranaka, do onoga što su stranke željelezaključenjem ugovora. Pri tome se ne treba doslovno držati značenjapojedinih upotrijebljenih izraza nego treba tražiti zajedničku namjeruugovaračaiodredbetakorazumjetikakotoodgovaranačelimaobligacionogprava utvrdjenim zakonom, a da se pri tom ne narušava utvrdjeni režimstudijapredvidjennormativnimaktimaUniverziteta “BraćaKarić”, koji jebiopoznatstrankama-damagistarskestudijetrajudviješkolskegodine,adasamostudentkojijezavršionastavu(trajedvijegodine)namagistarskimstudijama i položio sve ispite ima pravo da brani magistarsku tezu, kakoje to sve predvidjeno odredbama iz člana 5 i čl. 30 stav 1 Pravilnika oposlijediplomskimstudijama.MagistarskutezuodobravaNastavno-naučno

138

vijećepozavršenjunastaveipoloženihsvihispitaiseminarskihradovakakojetopredvidjenoodredbamaizčl.37istognormarivnogakta.Dakle,izradai odbranamagistarske teze ne ulazi u vrijeme trajanja poslijedipolomskihstudijaoddvijegodine.Odbranamagistarsketezemožesebranititeknakonzavršenenastave,položenihsvihispitaiodbraneseminarskihradovaurokuodtrigodineodnjenogodobravanja,atužiocisu,kakotoproizilaziizspisapredmetaprijaviliiodbranilitezeuzatopredvidjenomroku.Stranke,dakle,nijesumoglemijenjatirežimstudijapremasvomenahodjenju,većsumoralipoštovatinormativnaaktaUniverziteta. Ukazuje se da kad jedna stranka u dvostranom ugovoru ne ispunisvoju dospjelu obavezu, druga strana može da bira jedno od prava kojejojzakonstavljana raspolaganje -pravona ispunjenjeugovora ipravonaraskidugovora.Uobaslučajastrankapremakojojobavezanijeispunjenja,ovlašćena je da zahtijeva i naknadu štete zbog zadocnjenja odnosno radineispunjenjaobaveze,kakojetopredvidjenoodredbamaizčlana124Zakonaoobligacionimodnosima. Naknadaštetesejavljakaoposledicaneispunjenjaugovoraodnosnokao sankcija zbog skrivljenog neizvršenja obaveze, te kao takva ima dazadovoljiciljkojisenepoklapa,ilineupotpunosti,saciljemkojisepostižeispunjenjemugovora.Naknadaštete,drugimriječima,nepružapovjeriocupotpunozadovoljenjekojebi imaloda jeugovor izvršenonakokako je tobilopredvidjeno,paseinemožeshvatiti(naknadaštetezbogneispunjenjaugovora), po mišljenju ovog suda, kao “ispunjenje ugovora u drugojformi”. Drugostepenisud jepogrešnozaključujućida tužiocinijesu izvršilisvojuugovornuobavezuizzaključenihugovorapropustilidaocijenedalijeupostupkukojijeprethodiodonošenjuprvostepenepresudepotpunoipravilnoutvrdjeno činjenično stanje, te da potpunije ocijeni sve žalbene navodeio istimdaodgovarajuće razloge,pa jepobijanupresuduvaljaloukinuti ipredmetvratitiistomsudu-drugostepenomsudunaponovnosudjenje.”


139

ODGOVORNOSTZAŠTETUNASTALUNEISPUNJENJEMOBAVEZEIZUGOVORAOSTIPENDIRANJU

(Član124uvezisačl.942ZOO)

Fudbalski klub koji nije izvršio svoju obavezu iz ugovora o stipendiranju i osigurao fudbalera protiv povreda, profesionalnog oboljenja, bolesti i smrti je odgovoran za štetu koja je nastala kao posljedica povredjivanja na utakmici, ali ne po osnovu krivice, već zbog povrede ugovorne obaveze.

Izobrazloženja:

“Nije sporno da tuženi svoju obavezu da osigura tužioca protivpovredaprofesionalnogoboljenja,bolestiismrtiizugovoraostipendiranjuod20.01.2000.godine,nijeizvršio,tedajezbogtogaodgovoranzanaknadupredmetne štete koja je nastala kao posledica povredjivanja na utakmicidana13.03.2002.godine.Ali,tuženinemožeodgovaratipoosnovukrivice,već samo zbog povrede ugovorne obaveze. Dakle, nije u pitanju deliktnaodgovornost tuženogu smislu člana 158ZOO, negoodgovornost za štetukojajeposledicaneispunjenjaobavezeizugovorashodnočlanu124ZOO. Naime,prilikomzaključenjaugovoraoosiguranjulicapropisanojeobavezno utvrdjivanje visine osigurane svote u okviru koje se naknadjuještetazaslučajnastupanjaosiguranogslučaja–člana942ZOO. U konkretnom slučaju nižestepeni sudovi se prilikom utvrdjivanjavisinenaknadeštetenijesubavilipitanjemosiguranesume,odnosnonijesuutvrdilikolika jebilavisinaosiguranesvoteprematadavažećimuslovimaosiguranja, već su tužiocu dosudili naknadu štete kao da ona nije ničimlimitirana. Pravilnaprimjenamaterijalnogpravazahtijevadaseutvrdikolikajebila visina osigurane sume za slučaj tjelesnepovrede sportiste prema tadavažećimuslovimaosiguranja,kojividovištetesubiliobuhvaćeniosiguranomsumom,tekolikobitužilacdobiodajetuženiizvršiosvojuobavezuizugovoraostipendiranjuiosiguraotužioca.”


140

ODŠTETNAODGOVORNOSTZALJEKARSKUGREŠKU(Član170uvezisačl.200ZOO)

Ukoliko zbog nestručno ukazane pomoći od strane ljekara na specijalizaciji nije spriječen nastanak komplikacija usled preloma ruke, postoji odgovornost zdravstvene ustanove - kliničkog centra za nastalu štetu.

Izobrazloženja:

“Pobijanimpresudamanižestepenisudovisupostavljenitužbenizahtjevodbili kao neosnovan, zaključujući pri tom da je tužilji prilikom pružanjaljekarske pomoći i liječenja pružena adekvatna pomoć radi čega tuženi nijeodgovoranzanastaluštetu.Naime,nižestepenisudovismatrajudaupostupanjuljekarakoji jeukazaopomoć i liječio tužiljunemanestručnog,nepažljivog inepropisnog rada zbog čega bi tuženi u smislu odredbe člana 170Zakona oobligacionimodnosimabiodgovoran. Medjutim,poocjeniovogasudaosnovanoseukazujerevizijomnabitnupvoreduodredabaparničnogpostupkaizčlana367stav2tačka15ZPP-a,jeroodlučnimčinjenicamakakoupobijanojtakoiuprvostepenojpresudinedostajuodgovarajućirazlozizbogčegaseobjenižestepenepresudemorajuukinuti. Izpredmetnihspisaproizilazidajetužilja2005godineprilikompadaslomila ruku nakon čega joj je ukazana ljekarska pomoć kod tuženog naodjeljenjuortopedijeubolniciuNikšiću.PrvupomoćidaljeliječenjeuradiojeČ.Dr.M,kojinijebiospecijalistaortopedvećsetadanalazionaspecijalizacijina tom odjeljenju. Iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog odbora izBeograda,proizilazidajedoktorČ.uliječenjuprelomarukeprimijeniometodukonzervativnogliječenjakojasekoristiporedsavremenijemetodeoperativnogpristupa. Iz navedenog nalaza proizilazi da su rezultati koji su postignutimetodomkojujeprimijeniodoktorČ.sunezadovoljavajući,tebiseprimjenomhiruškog tretmana bolje fiksirali prelomljeni djelovi kosti i u znatnoj mjerispriječionastanakkomplikacijakojesukod tužiljeprisutnezbogkojih joj jeopšteživotnaaktivnostumanjenauprocentuod30%.Sudskomedicinskiodbordaljeusvomnalazuimišljenjunavodidajenastalupovredukodtužiljemogaosamodaliječiljekarspecijalistaortopedaneljekarnaspecijalizacijikakavjebiodr.Č.itobeznadzoraljekaraspecijaliste.Stogasmatrajudabiintervencijaspecijalizovanogortopedahirurga,najvjerovatnijeuznačajnojmjerispriječilailiznatnoublažilanastanakodnekihkomplikacijakojesuprisutnekodtužilje.”


141

ODGOVORNOSTKLINIČKO-BOLNIČKOGCENTRA(Član170i171ZOO)

Na strani zdravstvene ustanove - kliničkog centra stvoren je osnov odgovornosti za nastalu štetu ako je od strane ljekarskog osoblja došlo do kratkotrajnog prekida obaveznog nadzora pacijenta u intenzivnoj njezi.

Izobrazloženja:

“Pravilno nalaze nižestepeni sudovi, da postoji uzročno-posledičnaveza izmedju smrtiA.R i ponašanja ljekara osoblja tuženog. Jer isti nijesupostupaliuskladusapravilimamedicinskestrukeisaodgovarajućompažnjom,premasadapok.Andjeli.Ovoposebno,štojepok.A.pripadalagrupibolesnikačijajekliničkaslikazahtijevalaporedprimjeneodgovarajućeterapijeipunumedicinsku njegu i nadzor, a što podrazumijeva dvadesetčetvoročasovnuopservaciju, a koja premamedicinskoj dokumentaciji u konkretnom slučajunije bila obezbjedjena, kako to proizilazi iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskogodboraMedicinskogfakulteta.Utompravcuseizjasnioiprof.dr.B.A,specijalistasudskemedicine,kojijeobjasnio,dajetrebalodasevršipermanentninadzorbolesnikaintezivnenjegeodstranezdrastvenogkadrakrozstaklenizid,idaseispoštujeiorganizujestalninadzorbolesnikauintezivnojnjezi,akojivršedvijeosobe,štoznačidauslučajunužnogodsustvajedneoddvijeosobe,jednauvijekmožeimoradaostanedavršinadzorpacijenta. Prednjeproizilaziiiznormativamedicinskogradakadrovaistandardazdrastvenih usluga u zdrastvenimorganizacijamaSRCG II sveska od 1990.godine,jerjeistimpredvidjeno,danaodjeljenjuneurologijebudejedanljekarna 15 kreveta, jedna viša medicinska sestra na 30 kreveta i jedna srednjamedicinskasestranatrikreveta. Istotako,propustnastranituženogseogledaiutome,štojeprozornaodjeljenjubiootvoren, jerkakoproizilazi iz iskazasvjedokaS.N, spornomprilikompuštenasudvojicasinovapacijentakojijetogdanapreminuo,daudjuusobupok.R.A,krozprozornaodjeljenjunakomesuposjeteograničene. Dakle, iz svega izloženog, jasno proizilazi, da su propusti u radumedicinskogosobljatuženog,udirektnojvezisanastalomštetnomposledicom,paotudastojiodgovornost tuženog,shodnočlanu171stav1uvezičl.170Zakonaoobligacionimodnosima.Satihrazloga,sudovisupravilnoobavezalituženog,datužiocimanadoknadištetuunavedenimiznosima,ačijavisinanijedovedenaupitanjeizjavljenomrevizijom.”


142

ISKLJUČENJEODGOVORNOSTIZAŠTETUNASTALUUNIŠTENJEMIOŠTEĆENJEMSTVARIUIZVRŠNOMPOSTUPKU

(Član172ZOOuvezisačl.269-287ZUP)

Nema odgovornosti izvršnih organa za štetu nastalu uništenjem i oštećenjem stvari ako je vlasnik istih (izvršni dužnik) bio prisutan prilikom sprovodjenja prinudnog izvršenja iseljenja i lice mjesta samovoljno napustio.

Izobrazloženja:

“Iz predmetnih spisa proizilazi, da je sa svojim suprugom sadapok. Š.D. iz Podgorice stanovala u stanu koji se nalazi u ul.Oktobarskerevolucije br. 116/V, da je brak razveden, te da je tužilja vodila postupakokoodredjivanjanosioca stanarskogprava,da je tajpostupakobustavljen,pa da je vodjen upravni postupak radi njenog iseljenja iz tog stana. Oročištukojejeprovedenoprinudnimputemdana15.05.1985.godinebilajeobaviještenadana13.05.1985.godine.Tužiteljicasepojavilanalicemjestaprilikomiseljenja,posledolaskaslužbenihlicakojasusprovodilapostupakizvršenja, te jesamoinicijativnonapustila isto, iakoseuvjeriladasunjenestvariiznešeneizstanaiostavljenenatrotoaruispredzgrade.Osprovodjenjupostupkaprinudnogizvršenjaiseljenjatužilje,organiprvotuženesusačinilizapisnikdana15.05.1985.godine. Kodtakvogstanjastvariiponalaženjuovogsuda,pravilnosupostupilinižestepenisudovi,kadasuzahtjevtužiljeodbiliucjelostikaoneosnovan.Jer,ukonkretnomslučajunepostojiuzročnavezaizmedjupostupanjaorganaprvotužene i nastale štetekojupotražuje tužilja, kaoni izmedjuponašanjadrugotuženeinastaleštete.Ovosrazloga,štojetužiljanapustilalicemjesta,iako je vidjela da je postupak izvršenja počeo, pa je svoje iznešene stvariostavila neobezbijedjene. Takvim svojim ponašanjem predmetna šteta jenastala isključivom krivicom tužilje, jer je ostavljajući neobrezbijedjenestvarinalicumjesta,istamoralaznati,datestvarimogubitioštećene,ilipakdaistemogunestati. Bezodlučnogznačajajeisticanjetužilje,dajelicemjestanapustilaradiobraćanjanadležnimorganimazbognezadovoljstvatokompostupkaizvršenja,imajućiuvidu,dajeistabilaobaveznadaprisustvujezapočetompostupkuizvršenja,kojijepravilnoprovedensaglasnoodredbamačl.269-287Zakonaoopštemupravnompostupku,kojijebionasnaziutovrijeme.Jer,shodnonavedenimodredbama,dasetužiljanijepojavilautokuizvršnogpostupka,predmetnestvarisumoralebitirazvrstanepovrstiikoličiniideponovanena

143

odredjenomjesto,stimštobiseotimradnjmamoraosačinjavatizapisnikopopisuuzobavezutužiljedasnosi troškovenjihovogsmještaja.Medjutim,kakojetužiljabilaprisutnaprilikomizvršenja,toprednjaobavezaizvršnihorgananijenipostojala,jerjebilaobavezatužiljedaostanedokrajaizvršenjaidasepremaiznesenimstvarimaponašakaodobardomaćin.”


144

ODGOVORNOSTDRŽAVEZAŠTETU(Član172ZOOuvezisačl.76ZKP)

Okolnost što je tužilac pristao da se pretres obavi bez prethodnog naloga istražnog sudije ili državnog tužioca i bez prisustva svjedoka, ne isključuje postojanje odgovornosti države za nepravilan i zakonit rad njenih organa.

Izobrazloženja:

“Polazeći od toga da je pretresenje pomenutih stanova izvršeno naprotivzakonitnačinprvostepenisudjezaključiodapostojiosnovodgovornostituženezanaknadupredmetneštete. Zarazlikuodprvostepenogsuda,drugostepenisudjezaključujućidajepostojaopristanak tužiocazapretresanjestanova,nalazidauponašanjuslužbenikatuženenijebilonedozvoljenihradnji,zbogčeganemauslovazaodgovornosttuženezanaknaduštete. Izloženo shvatanje drugostepenog suda o neosnovanosti tužbenogzahtjevanijeprihvatljivo. Samaokolnostštojetužilacpristaodasepretresobavibezprethodnognaloga istraženog sudije ili državnog tužioca i bez prisustva svjedoka, neisključuje postojanje odgovornosti tužene za nepravilan i nezakonit rad.Pristanak tuženog nije oslobadjao organe tužene koji su vršili pretres dapostupeuskladusazakonom,tj.daprethodnoodnadležnogorganapribavenalog za pretres, te da istom prisustvuju dva punoljetna gradjanina, kaosvjedocipretresanja.Udatimokolnostimatužilacjemoraopristatinapretresstanova,jerseradiloonaredjenjunjegovihpretpostavljenihstarješinakojesemoraloizvršiti,tedabinjegovoprotivljenjemogloizazvatipremanjemujošvećusumnjuodonekojajeutommomentupostojala.Kakooragnituženenijesupostupilinaizloženinačin,tostojiosnovodgovornostizaštetukojajepričinjenatužiocunepravilniminezakonitimradom–član172Zakonaoobligacionimodnosima. Imajući u vidu odredbe čl.75, 76, 77 i 79 Zakonika o krivičnompostupku Republike Crne Gore, kojima je regulisan postupak i načinpretresanja stana, stvari i lica, prvostepeni sud je pravilno zaključio da jenačin na koji su organi tužene obavili pretres, kako stana tužioca tako istananjegovihroditeljaionoštojetompretresuprethodilo,usuprotnostisanavedenimzakonskimodredbamakojeregulišutuoblast.Timejenastranituženestvorenosnovodgovornostizanaknadupredmetnešteteusmislučlana172Zakonaoobligacionimodnosima.

145

Utompravcu,prvostepenapresuda,sadržipravilneiumjesnerazlogekojeusvemuiovajsudprihvatainaisteupućuje. Istotako,prvostepenisudjeizveopravilanzaključakdajenezakonitinepravilanpretresstanovatužioca,odstraneorganatužene,narušionjegovučast,ugledidostojanstvousrediniukojojživiiukojojjekodtuženeobavljaoodgovorneposlovena radnommjestunačelnikazakrvnedelikte ido tadanesumnjivouživaopovjerenjesvojihkolegaiugledudruštvu.Tajdogadjajjemedijski propraćen u dnevnim listovima “Dan” i “Vijesti” i nedeljniku“Monitor”,uzobjavljivanjetužiočevihfotografijananaslovnimstranama,štojedodatnopojačalonjegovosjećajponiženostiinemoćikojijezaposledicuimao trpljenje duševnih bolova zbog povrede ugleda, časti i dostojanstvaličnosti,radičegapostojiosnovdamutuženanaknadinematerijalnuštetuusmislučlana200Zakonaoobligacionimodnosima. Medjutim,prilikomodmjeravanjavisine te šteteprvostepeni sud jepogrešnoprimijeniomaterijalnopravokadajetužiocupotomosnovudosudio15.000,00€.Imajućiuvidusveokolnostislučajaokojimajenaprijedbiloriječi,vodeći računaoznačajupovredjenogdobra iciljukome tanaknadasluži,aliiotomedasenjomenepogodujetežnjamakojenijesuspojivesanjenomprirodomisvrhom,ovajsudnalazidaiznosod5.000,00€,predstavljaprimjerenunaknaduzaovajvidštete.Zbogtogajezanavedeniiznostužbenizahtjevvaljalousvojiti,aistiupreostalomdijeluodbitikaoneosnovan.“


146

ODGOVORNOSTDRŽAVEZAŠTETU(Član172ZOOuvezisačl.75UstavaCrneGore)

Ukoliko se utvrdi da zadržavanje svjedočanstva o završenoj srednjoj školi, radi provjere ispravnosti, od strane Ministarstva unutrašnjih poslova nije bilo nužno, te da je zbog zadržavanja istog onemogućen nastavak redovnog školovanja, na strani države zbog nezakonitog rada njenih organa bio bi stvoren osnov odgovornosti za pretrpljene duševne bolove zbog povrede prava na obrazovanje.

Izobrazloženja:

“Predmetsporauovojpravnojstvari jezahtjevtužiocazanaknadunematerijalneštetenaimepretrpljenihduševnihbolovazbogpovredepravaličnosti, odnosno prava na obrazovanje, kao osnovnog ljudskog prava poodredbama Ustava Crne Gore i medjunarodnih ugovora (Konvencije zazaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda). Povredu navedenog prava vidiutomeštojetuženidržaodužeoddvijegodinesvjedočanstvoozavršenomIVrazredusrednješkole,radiprovjerenjegoveispravnosti.Natajnačinmujeonemogućiodanastaviredovnoškolovanje–studijenaElektrotehničkomfakultetu u Podgorici, gdje se prijavio na konkurs, jer studije nijemogaoupisati bez prezentiranja original svjedočanstva o završenom IV razredusrednješkole,saglasnoodredbamaZakonaovisokomobrazovanju. Polazeći od činjenice da je provjeru ispravnosti navedenogsvjedočanstva vršio tuženi po zahtjevu JU ETŠ „Vaso Aligrudić“ izPodgorice,tedajebilopotrebnozadržatiistoudužemperiodu,nižestepenisudovi zaključuju da nema odgovornosti tuženog niti njegovog organa zanaknadutraženeštetespozivomnaodredbučlana172Zakonaoobligacionimodnosimaičl.2Zakonaounutrašnjimposlovima(„Sl.listRCG“,br.24/94),a u vezi odredbe čl. 230Zakonikao krivičnompostupku („Sl. listRCG“,br.71/03).Pri tomsudovizaključujuda je tuženibiodužandapostupipokrivičnoj prijavi izdavaoca spornog svjedočanstva i da provjeri da li jepredmetnosvjedočanstvofalsifikovano iline,što jemogao jedinofizičkimizuzimanjem svjedočanstva od tužioca.Takodje, nižestepeni sudovi nalazedauradnjamaorganatuženenijebilonamjereilikrajnjenepažnjekakobisemoglozaključitidaje tuženaskrivilapredmetnuštetu,ausledpogrešneprimjeneipogrešnogtumačenjapropisapravnolicenemožebitiodgovorno. Medjutim,poocjeniovogsudanižestepenisudovisuimalipogrešanpristupurješavanjuovepravnestvari. Naime, u pitanju je ljudsko pravo i sloboda zajemčeno članom 75UstavaCrneGore,kaopravoličnostinaškolovanje.

147

Iz stanjau spisimapredmetaproizilazida je tužena,odnosnonjeniorgani,duževremenadržalanavedenosvjedočanstvotužiocaradiprovjerenjegove ispravnosti, što dovodi u pitanje pravilnost izvedenog zaključkanižestepenihsudovaonepostojanjuodgovornostitužene.

Po ocjeni ovog suda, radi izvodjenja pravilnog zaključka u oodgovornosti tužene potrebno je utvrditi i ocijeniti da li je bilo nužnozadržavanjepredmetnogsvjedočanstvaduževremenazbogprovjerenjegoveispravnosti.Pritomtrebaimatiuvidudaseškola–ustanovakojajeizdalasvjedočanstvonalaziuPodgorici,teisatogaspektaocijenitipotrebnovrijemeradi provjere. Takodje, potrebno je cijeniti mogućnost i potrebu, odnosnonužnost zadržavanja svjedočanstva, te da li je bilo moguće štetu izbjećidostavljanjem svjedočanstva od straneMUP-a Elektrotehničkom fakultetunauvid.Dakle,sudtrebadaocijenidalijenavedenimponašanjemtuženogdošlodopretrpljeneštete.Ovotimpriještojepravonaškolovanjejednoodelementarnihpravaličnostiusmislučlana1EvropskeKonvencijezazaštituljudskihpravaiosnovnihsloboda.

Poštonižestepenisudoviprethodnoizloženonijesu imaliuvidu, tonijesunibiliumogućnostidadonesupravilnuizakonituodlukuupredmetnojpravnojstvari.Saiznijetihrazlogavaljalojeukinutiobjenižestepenepresudeipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje.

Uponovnompostupkuprvostepenisudćeupotpunitičinjeničnostanjeu smisludatihprimjedbiovog rješenja, pa će teknakon što ispita i utvrdisveprethodnonavedenečinjeniceiokolnostibitiumogućnostidapravilnoocijenikarakterradnjezadržavanjasvjedočanstvatužiocaodstranenadležnihorganatuženeidaocjenomsvihnavedenihokolnostislučajaizvedezaključakotomedalijetužilaczaistapretrpioštetuusleddužegzadržavanjanjegovogsvjedočanstvaradiprovjere.Ukontekstusvihokolnostikonkretnogslučajasudćeocijenitidaliseradioneblagovremenompostupanjutužene,štojeoduticajanaocjenuzakonitostipostupanjanjenihorgana,atimeinaodgovornosttuženeosnovomodredbečlana172Zakonaoobligacionimodnosima.”


148

OGRANIČENJEODGOVORNOSTIPREVOZIOCAZANASTALUŠTETU

(Član20stav1Zakonaougovorimaoprevozuuželjezničkomsaobraćaju“Sl.listSRJ”,br.25/96)

Odgovornost prevozioca je neograničena ako je šteta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Izobrazloženja:

“Prema stanju u spisima u postupku pred prvostepenim sudomutvrdjenojedajeuželjezničkojnesreći,kojasedogodiladana23.01.2006.godinenapruziBeograd–Bar,umjestuBioče,poginulaP.B,kćerkatužilacaprvog idrugogreda,asestra tužioca trećeg reda.Sud je tužiocimana imenaknadenematerijalneimaterijalneštetedosudioukupaniznosod26.789,40€,dokjeodbiokaoneosnovantužbenizahtjevzaukupaniznosod34.923,12€.Odbijajući tužbeni zahtjev nižestepeni sudovi su se pozvali na odredbučlana20stav1Zakonaougovorimaoprevozuuželjezničkomsaobraćaju(„Sl.listSRJ“,br.26/95),kojomjepropisanodazaštetunastaluzbogsmrtiputnikaprevozilacodgovarapoputnikudo52.400DM.

Ponalaženjuovog sudaovakvo shvatanjenižestepenih sudovanijepravilno

Pravilaoograničenjuodgovornostiprevoziocazaštetunastaluzbogsmrtiputnikaprimjenjujuseuslučajuda je štetaprouzrokovana izobičnenepažnje iliuslučajuobjektivneodgovornosti.Medjutim,prevozilacsenemože koristiti zakonskim odredbama o ograničenju odgovornosti ako ještetaprouzrokovananamjernoiliizkrajnjenepažnje.Utakvimslučajevimanjegovaodgovornostjeneograničena.

Kakosudzbogpogrešneprimjenematerijalnogpravanijeraspravljaoočinjenicamadaliještetaprouzrokovananamjernoiliizkrajnjenepažnje,tojeobjepresudevaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepnomsudunaponovnosudjenje.”


149

IZMAKLAKORIST(Član89ZOO)

Ako je utvrdjena ništavost ugovora o kupoprodaji kuće iz razloga što je prodavac isti zaključio na osnovu falsifikovanog punomoćja, ne postoji obaveza kupca kao savjesne strane da za period nemogućnosti korišćenja kuće, vlasniku naknadi štetu u vidu izgubljene dobiti.

Izobrazloženja:

“Pravilnojepostupiodrugostepenisudkadajepobijanompresudompreinačioprvostepenupresuduitužbenizahtjevodbiokaoneosnovan.Ovozbog togašto jeupostupkukoji jeprethodiodonošenjupobijanepresude,nesumnjivoutvrdjenodase tuženiupredmetnukućuuselio, i istukoristiouspornomperiodu,naosnovukupoprodajnogugovorakojeg jekaokupaczaključio sa Dž. F, inače brataničnom tužilje, koja se legitimisala kaonjen punomoćnik, te uknjižio svoje pravo svojine kod nadležnog organa.Pravosnažnom presudom P.br. 600/04 od 14.01.2005. godine utvrdjena jeništavosttogugovora,sobziromdagajezaključilaDž.F.uimetužilje,anaosnovufalsifikovanogpunomoćja,nakončegajeuslijedilapredajaodnosnoiseljenjetuženog. Polazećiodtakvogčinjeničnogstanja,pravilnojedrugostepenisudzaključiodanepostojiobavezatuženogda,usmislučlana189ZOO,tužiljinaknadištetukojaseogledauizgubljenojdobiti.Jer,nanjegovojstraninestojikrivicazanemogućnosttužiljedakoristisvojustvar-kuću,budućijenesavjesnastranaprilikomzaključenjaugovora,poosnovukojegjetuženiistukoristio,bilanjenabratanična,kojajefalsifikovalapunomoćjeozastupanjutužiljekaoprodavcaanetuženi.”


150

ISKLJUČENJEODGOVORNOSTIELEKTRODISTRIBUCIJEZANAKNADUMATERIJALNEŠTETE

(Član189ZOOuvezisačl.59Opštihuslovazaisporukuelektričneenergije)

Isključena je odgovornost elektrodistribucije za štetu nastalu usled požara na farmi koka, ako je do požara došlo usled dejstva struje kratkog spoja na dovodnom kablu koji pripada unutrašnjem priključku objekta.

Izobrazloženja:

“Utvrdjeno je da objekat farme kokošaka tužilac nije priključio naelektromrežuu skladu saOpštimuslovimaza isporuku električne energije(„Sl. listRCG“, br. 1/92, 19/93 i 46/93), jer nije ispoštovao proceduru zapriključenje utvrdjenu članom 9 navedenih uslova. Dalje je utvrdjeno daje požar koji se dogodio dana 10.12.2003. godine na navedenom objektunastaoupotkrovljuobjekta,usleddejstvastrujekratkogspojanadovodnomkablu, koje prema utvrdjenju angažovanih vještaka elektrostruke pripadaunutrašnjempriključkuobjekta.Saglasnoodredbičlana59navedenihopštihuslovazaodržavanjeunutrašnjegpriključkaodgovoranjepotrošač.Polazećiodizloženogpravilnosuodlučilinižestepenisudovikadasuprvostepenomipobijanompresudomodbilitužbenizahtjevkaoneosnovan.”


151

PODIJELJENAODGOVORNOST(Član192ZOOuvezisačl.30,68i107Zakonaobezbjednostisaobraćaja

naputevima)

Podjednak je doprinos stranaka u nastanku štete, ako je oštećena prelazila ulicu na mjestu gdje ne postoji pješački prelaz a vozač putničkog vozila nije obratio pažnju na pješaka i upozorio ga zvučnim signalom.

Izobrazloženja:

“Kod nesumnjivog utvrdjenja da je tužilja prelazila ulicu namjestugdjenepostojipješačkiprelaz,tedasevozačputničkogvozilaosiguranogkodtuženogkretaodozvoljenombrzinom,alidanijeobratiopažnjunatužiljukaopješakaipreduzeomjereprevencijeupotrebomzvučnogsignala,drugostepenisudjezarazlikuodprvostepenogpravilnoodrediodoprinostužiljenastankupredmetnenezgodeod50%.

Naime, procjena doprinosa je materijalno pravno pitanje i utvrdjujese na osnovu svih okolnosti slučaja pod kojima je nezgoda, odnosno štetanastala. S obzirom da je tužilja postupajući protivno članu 107 Zakona obezbjednostisaobraćajanaputevima(„Sl.listSRJ“,br.28/96)sebedovelauopasnostprelazećiulicunamjestugdjenepostojipješačkiprelaz,aimajućiuvidudajevozačosiguranikatuženogpostupioprotivnoodredbičl.30ičl.68navedenogzakona,jernijeobratiopažnjunatužiljukaopješakaiupozoriojezvučnimsignalom,tojepravilanzaključakdrugostepenogsudaopodjednakomdoprinosustranakanastalepredmetnenezgode.

Bez uticaja na drugačije presudjenje su navodi revizije da se vozačosiguranikatuženogkretaoneprilagodjenombrzinom,tedajepostupioprotivnoodredbi člana 110 stav 4ZOBS-a na putevima, jer nije zaustavio vozilo dapropusti tužilju koja je kao starija osoba pripadala kategoriji privilegovanihpješaka. Ovo sa razloga što se navedena odredba odnosti na kategorijuprivilegovanihlicakojaprelazeulicunaobilježenompješakomprelazu.

Sdrugestrane,polazećiodnalazaimišljenjavještakamedicinskestrukekojisuseizjasniliostepenuumanjenjaživotneaktivnostitužiljeod37%,dužiniitrajanjufizičkihbolovaistraha,testepenunaruženosti,drugostepenisudjesaglasnoodredbičlana200ZOOpravilnoutvrdiovisinunaknadenematerijalneštete po svim vidovima i primjenom pravila o podijeljenoj odgovornosti usmislu čl. 192 ZOO umanjio pripadajuću naknadu za procijenjeni doprinosnastankunezgodeod50%.”


152

NAKNADANEMATERIJALNEŠTETEINAKNADAPOOSNOVUTJELESNOGOŠTEĆENJA

(Član200ZOO)

Iznos koji je oštećenom isplaćen po osnovu tjelesnog oštećenja ne može se oduzimati od iznosa koji se dosudjuje po osnovu pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti.

Izobrazloženja:

“Po ocjeni ovog suda, nižestepeni sudovi su pogrešno primijenilimaterijalnopravokadasuprvotužiocuiznosnaknadeštetezaduševnebolovezbogumanjenjaživotneaktivnostiumanjilizaprimanjakojejetužilacostvariopoosnovu tjelesnogoštećenjau iznosuod4.000,00€.Ovosa razloga,štoiznoskojijetužiocuisplaćenpotomosnovu,nemožeseoduzimatiodiznosakojisedosudjujeprvotužiocupoosnovupretrpljenihduševnihbolovazbogumanjenjaživotnihaktivnosti,većseisticijeniusklopusaostalimokolnostimakojisuodznačajaprilikomodmjeravanjanaknadenematerijalneštetezaovajvid.Ovajsudjeuzeouobzirsveokolnostislučaja,pritomevodećiračunaoznačajupovrijedjenogdobraiciljukomeslužitanaknada,nalazećidaćesesaovakodosudjenomnaknadompostićinjenasvrhashodnočlanu200stav2ZOO,pajesatihrazloganižestepenepresudevaljalopreinačitinanačin,kakojetobliženvedenoizrekomovepresude.”


153

NAKNADANEMATERIJALNEŠTETEZAPRETRPLJENEDUŠEVNEBOLOVEZBOGPOVREDEUGLEDA,ČASTIIPRAVA

LIČNOSTI(Član200ZOO)

Ignorisanje sudskih odluka i formalno vraćanje oštećenog na posao, kao i donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa s pravom na penziju bez obzira što oštećeni nije ispunjavao uslove za istu, klasičan su primjer šikanoznog i zlonamjernog ponašanja, koji opravdava dosudjivanje naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda časti i prava ličnosti.

Izobrazloženja:

“Polazeći od toga da prestanak radnog odnosa protivno zakonu,predstavljanajtežupovredupravazaposlenog,prvostepenisudjezaključioda,uprkospostojanjupravosnažnihsudskihpresudakojimasukaonezakonitaukidana rješenja o prestanku radnog odnosa tužiocu, tuženi su svjesnoignorisalisudskeodlukečinećinepravdutužiocuzbogkojejetrpioduševnebolove,kojanepravdaimasveelementešikane,kojakaotakvadajetužiocupravonanaknadupredmetneštete. Zarazlikuodprvostepenogsuda,drugostepenisudjezaključujućidatužilac nije dokazao da je zbog nepravdi koje sumunanijete donošenjemnezakonitihodlukakojimajemijenjannjegovradno-pravnistatus,došlodoozbiljnihporemećajapsihičkeravnotežekojajeproduktšikane, smatradanemauslovazaodgovornosttuženihzanaknaduštete. Izloženoshvatanjedrugostepenogsudanijeprihvatljivo. Samaokolnost,štotužilaczaperiodtrajanjasudskihpostupakakojejevodioradiostvarenjasvojihprava,nijepriložiomedicinskudokumentacijuizkojebisevidjelodajeliječenzbognarušenogpsihičkogzdravlja,neisključujepostojanjeodgovornostituženihzašikanoznoizlonamjernoponašanjeprematužiocu.Udatimokolnostima,kadasenašaousituacijidanijeimaozaraduibioporodičančovjek,tužilacje,kakosamnavodiuintervjuusavještakommedicinskestruke,svojepsihičkesmetnjepokušavaokorigovatiuzimanjemsredstavazasmirenjekojasredstvasumudavalinjegovakćerkaiprijateljiljekari. Isto tako,prvostepeni sud je izveopravilanzaključak,da su tuženiignorisali sudske odluke i tuženog samo formalno vraćali na posao, da biponovodonijeli rješenjeoprestanku radnogodnosaanakon togautvrdjenmu je status nerasporedjenog radnika sa naknadom plate u visini 60% od

154

plate višeg savjetnika. I ovo rješenje je bilo predmet sudskog postupka ipresudomprvotuženiobavezandatužiocarasporedinaradnomjestouskladusanjegovomstručnomspremom.Tadaprvotuženirješenjemod05.03.1996.godineutvrdjujedaje tužiocuprestaoradniodnoszbogodlaskaupenziju,koje rješenje jeponišteno i obavezan tuženidavrati tužiocanaposao, štoovaj nije učinio, već je izvršio uplatu doprinosa za penzijsko i invalidskoosiguranjeitužiocupriznatopravonastarosnupenzijurješenjemFondaPIO05.12.2003.godine. Najboljidokazšikanoznogizlonamjernogponašanjatuženihprematužiocujedonošenjerješenjakojimmuprestajeslužbaspravomnapenziju,iako tužilac umomentu donošenja tog rješenja nije imao 40 godina stažaosiguranja,nitidovoljanbrojgodinaživotadabimuposilizakonaprestaoradniodnos,pajedonošenjenavedenogrješenjasamoplodšikaniranjatužioca.Ponašanjetuženih,kojikoristezakonskasredstvaputemzloupotrebe,dodatnojepojačalo tužiočevosjećajponiženosti inemoći,koji jekao intelektualacvisokog ranga uživao ugled u društvu, što je za posledicu imalo trpljenjeduševnihbolovazbogpovredeugleda,častiidostojanstvaličnosti,radičegapostojiosnovdamutuženanaknadinematerijalnuštetuusmislučlana200Zakonaoobligacionimodnosima. Medjutim,prilikomodmjeravanjavisine te šteteprvostepeni sud jepogrešnoprimijeniomaterijalnopravokadajetužiocupotomosnovudosudio12.000,00€.Imajućiuvidusveokolnostislučajaokojimajenaprijedbiloriječi,vodeći računaoznačajupovredjenogdobra iciljukome tanaknadasluži,aliiotomedasenjomenepogodujetežnjamakojenijesuspojivesanjenomprirodomisvrhom,ovajsudnalazidaiznosod6.000,00€,predstavljaprimjerenunaknaduzaovajvidštete.Zbogtogajezanavedeniiznostužbenizahtjevvaljalousvojiti,aistiupreostalomdijeluodbitikaoneosnovan.”


155

ODGOVORNOSTVIŠELICAZAŠTETU(Član206ZOO)

U slučaju kada postoji odgovornost više lica za nastanak štete i kada se mogu utvrditi njihovi udjeli, sud je dužan da putem odgovarajućeg vještačenja utvrdi pojedinačne doprinose istih za nastanak štete.

Izobrazloženja:

“Pogrešanjezaključak,nižestepenihsudova,kadasolidarnoobavezujetuženezanaknadupredmetneštetespozivomnačlan206stav3uvezisačl.207ZOO,jerjeodgovornosttuženihunastankupredmetneštetebilonemogućeutvrditipojedinačno. Ovo s razloga, što jeodredbomčlana206 stav3ZOO-a,propisano,dasolidarnoodgovarajuzaprouzrokovanuštetulicakojasujeprouzrokovalaradećinezavisnojednooddrugoga,akosenemoguutvrditinjihoviudjeliuprouzrokovanoj šteti. Medjutim, u konkretnom slučaju nižestepeni sudovisu bili dužni da na pouzdan način, a putem odgovarajućeg vještaka, utvrdepojedinačne doprinose na strani svih tuženih. Ovo posebno sa razloga,što je i sam vještakDr.V. R. u svom nalazu imišljenju istakao, da visinuštetenapredmetnomobjektu trebapodijeliti, takodasu radovina iskopimaza trafostanicudoprinijeli šteti procentomod80%,a radovina iskopimazacjevovod procentom od 20%, ali da je doprinos tuženih za nastanak štetenemogućetačnodefinisati. Medjutim, ovakav nalaz je nejasan i kontradiktoran, jer vještakzaključuje,dajenemogućetačnodefinisatidoprinostuženihzanastanakštete,apotomnavodikolikobibiodoprinospojedinihtuženihiistipreciznoodredjujeu procentima.No i nasuprot tako datomnalazu imišljenju vještakaR, kojiodredjujepojedinačnuodgovornostdrugotuženogi trećetuženog,nižestepenisudoviutvrdjujusolidarnuodgovornostsvihtuženih,paotudaostajenejasnokolika je pojedinačna odgovornost tuženih, a na što opravdano ukazujurevizijamatuženih.Ovoposebno,ostajenejasnoučemusesastojiodgovornostprvotužene i u kom doprinosu je ista doprinijela nastanku predmetne štetena objektu tužioca, ako se ima u vidu zaključak vještakaR. dat u nalazu imišljenju.Ovakvipropustinižestepenepresudečinenejasniminerazumljivim,jeristenesadržerazlogeoodlučnimčinjenicamakadajeupitanjupojedinačnaodgovornosttuženih,adatirazlozisuusuprotnostisaprovedenimdokazima,pasuistitakvimpropustimapočinilibitnupovreduodredabaparničnogpostupkaizčlana367stav2tačka15ZPP-a,radičegajenižestepenepresudevaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje.”


156

SOLIDARNAODGOVORNOSTINVESTITORAIIZVODJAČARADOVA

(Član207ZOO)

Investitor i izvodjač radova solidarno odgovaraju trećim licima za štetu koja nastane u vezi sa izvodjenjem tih radova.

Izobrazloženja:

“Pravilno su nižestepeni sudovi primijenili materijalno pravo kadasu utvrdili odgovornost prvo, drugo i trećetuženog za predmetnu štetu. Izpredmetnih spisa proizilazi da je prvotuženi bio investitor a drugo i trećetuženiizvodjačiradovanatunelu“Sozina”.DaljejeutvrdjenodajeusamomkorituDjurmanskerijekedeponovanaogromnakoličinamaterijalaodiskopatunela koji je uslovio formiranje značajne akumulacije vode od intezivnihpadavinapodkojimuticajemjedošlodoodronavišedesetinahiljadanasutogmaterijala. Takodje je utvrdjeno, da su se prije nastanka predmetne štetegradjani MZ “Spič” obraćali Ministarstvu poljoprivrede i vodoprivrede,ukazujućidasedeponovanjemmaterijalamijenjatokDjurmanskerijeke,kadaje naloženo prvotuženomda preduzme potrebne radnje radi obezbjedjenjadeponije. Iznalazavještakadaljeproizilazi,da jeuzrokštetedeponovanjematerijalaiztunelaukoritoDjurmanskerijeke,čimejepromijenjennjentok. Kod takvog stanja stvari, pravilno nalaze nižestepeni sudovi dasu tuženi solidarno odgovorni u smislu odredaba člana 207 Zakona oobligacionim odnosima. Naime, prvotuženi je odgovoran kao investitorradova,adrugoitrećetuženikaoizvodjačiradova,jerjeizvedenimdokazimautvrdjenodasudrugoitrećetuženideponovalimaterijaleiztunelaukoritoDjurmanskerijeke,štojespriječilonormalnooticanjevode,odnosnodošlojedoakumulacijevodekojaje04.03.2005.godineprobiladeponijuiodnijelazemljištetužilaca.”


157

PRAVOOŠTEĆENOGPOSLEZASTARJELOSTIPRAVADAZAHTIJEVANAKNADUŠTETE

(Član209ZOO)

Kada zastari pravo na naknadu štete oštećeni ne može zahtijevati ovu štetu po pravilima o sticanju bez osnova, već samo može zahtijevati da mu se ustupi ono što je dobio radnjom kojom je prouzrokovana šteta.

Izobrazloženja:

“Nijesu osnovani ni navodi revizije koji se odnose na pogrešnuprimjenumaterijalnogprava,jersunižestepenisudovipravilnozaključilidajenastupilazastarjelostpotraživanja.

Potraživanjenaknadeprouzrokovaneštete,usmislučlana376stav1ZOO,zastarijevazatrigodineodkadajeoštećenidoznaozaštetuizalicekojeještetuučinilo.Saobraćajnanezgodaukojojjesmrtnostradalamajkatužilacadogodilasedana15.07.2001.godine,atužbajepodnijeta12.07.2006.godine,pajeprotekaorokodtrigodineiznavedenezakonskeodredbe,jersuzatraženevidoveštetetužiocisaznalidanomnjenognastanka.

Nemožeseukonkretnomslučajuprimijenitirokizčlana377ZOOpredvidjenzazastarupotraživanjanaknadeštetekadajeonaprouzrokovanakrivičnimdjelom,obziromdajeprotivtrećetuženogrješenjemprvostepenogsudaKi.br.26/06od11.01.2008.godine,obustavljenkrivičnipostupakusledodustankaoštećenogkaotužiocaodgonjenja.

Istotakoseneosnovanorevizijomzagovaradaseukonkretnomslučajuima primijeniti pravilo iz člana 209 ZOO prema kome poslije nastupanjazastarjelostipravadazahtijevanaknaduštete,oštećenikmožezahtijevatiododgovornog lica,popravilimakojavažeu slučaju sticanjabezosnova,damuustupionoštojedobioradnjomkojomjeprouzrokovanašteta.Naime,kadazastaripravonanaknadušteteoštećeninemožezahtijevatiovuštetupopravilimaosticanjubezosnova,većsamomožezahtijevatidamuseustupionoštojedobioradnjomkojajeprouzrokovanašteta.”


158

STICANJEBEZOSNOVA(Član210ZOO)

Obogaćenje bez osnova može da nastane ne samo radnjom osiromašenog lica već i radnjom samog obogaćenog lica.

Izobrazloženja:

“Iz činjenica utvrdjenih u postupku pred prvostepenim sudomutvrdjenojedanapredmetnimparcelamaukupnepovršine8.500m2kojesuupisaneuposl.list2KOKuti,naimetužioca,postojegradjevinskiobjektipodignuti(nakonštojepredmetnaimovina1948.godineoduzetaodstranedržave) za vojne potrebe, zbog čega je tužilac bio onemogućen da koristipredmetnuimovinuzasveovegodine.Utvrdjenajeivisinakorsitikojubitužilacmogaoostvariti,dajeobradjivaoovenekretninezaposlednjihdesetgodina. Polazeći od ovako utvrdjenog činjeničnog stanja, prvostepeni sudje pravilno primijeniomaterijalno pravo, član 210Zakona o obligacionimodnosima,kadajeucjelostiusvojiotužbenizahtjevtužioca. Naime, obogaćenje bez osnovamože da nastane ne samo radnjomosiromašenoglicavećiradnjomsamogobogaćenoglica.Najčešćesetodešavanedopuštenom radnjom obogaćenog lica koja osiromašenom prouzrokuještetu.Licekome je umanjena imovinamoglobi da sekoristi i tužbomzanakanduštete,jersenajčešćeuovimslučajevimaradionedopuštenojradnjiobogaćenoglica.Medjutim,traženjepovraćajazbogneosnovanogobogaćenjajelakšiputzaštitepravazaosiromašenolice. U konkretnom slučaju tuženi je nedopuštenom radnjom (oduzeopredmetnu imovinu bez pravnog osnova) onemogućio tužioca da krositisvoju imovinu iodnjeubiraprihod.Bezobziranakoji jenačinkorišćenaimovinaodstranetuženog,onseneosnovanoobogationaračuntužiocakomepripadapravodatužbomizobogaćenjabezosnovazahtijevapovraćajonogštojeobogaćeniuzeoodnjegoveimovine,atoještetačijijeiznosutvrdjennalazomimišljenjemvještakapoljoprivrednestruke.”


159

PRAVILOVRAĆANJA(Član211ZOO)

Isplata sa znanjem da se plaća nešto što se ne duguje, a koja nije izvršena radi izbjegavanja prinude, niti je zadržano pravo na vraćanje, ne daje pravo na restituciju.

Izobrazloženja:

“Polazećiodtakvogčinjeničnogstanjatj.dajetuženivraćennaposao09.02.2002.godineidamujeodtadapado30.09.2004.godineisplaćivanadvostruka zarada, pa je za taj periodpreplaćenza iznosod4.292,40eura,nižestepenisudovinalazedajekodtuženogbezkrivicetužiocadošlodopravnoneosnovanogobogaćenjaisticanjabezosnovaunavedenojvisiniiusvajajutužbeni zahtjev, s pozivom na odredbu člana 210 ZOO.Ovo zaključujućidaje tužilacumomentuplaćanjabiouzabludidaplaćaizgubljenuzaraduzbognerasporedjivanjatuženog,odnosnodaplaćaneštoštodugujeištojeuobavezi,austvariplatiojeneštoštonijebiouobavezi,obziromdajeotpaopravniosnovzaisplatujerjetuženivraćennarad,kadamujepotomosnovuisplaćivanaredovnazarada. Nasuprot tome, polazeći od toga da tuženi nije pokrenuo upravnispor protiv rješenjaMinistarstva rada i socijalnog staranja od 06.10.2004.godine,niti jeuredovnompostupkutražioponištajrješenjatuženogkojimmujeprestaoradniodnos,nižestepenisudovizaključujudanastranitužiocanemakrivicezaštetukojujeeventualnopretrpiozbognepostojanjaosnovazapenzionisanje,paodbijajuprotivtužbenizahtjev. Medjutim, pomišljenju ovog suda, izloženi zaključak nižestepenihsudova o osnovanosti tužbenog zahtjeva nije pravilan i zasnovan je napogrešnojprimjenimaterijalnogprava,naštoseosnovanoukazujerevizijom. Odredbomčlana210stav1ZOOpropisanoje,kadjenekidioimovinejednoglicaprešaonabilokojinačinuimovinunekogdrugoglica,atajprelaznemasvojosnovunekompravnomposluilizakonu,sticalacjedužandagavrati,akadtonijemoguće-danaknadivrijednostpostignutihkoristi,dokpremast.2teodredbeobavezavraćanja,odnosnonaknadevrijednosti,nastajeikadseneštoprimisobziromnaosnovkojisenijeostvarioilikojijekasnijeotpao. S druge strane, ko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti nemapravodazahtijevavraćanje,izuzevakojezadržaopravodatraživraćanjeilijeplatiodabiizbjegaoprinudu,propisanojeodredbomčl.211istogzakona. Kodčinjeniceda je tužilacznaoodnosnomoraoznatida je izvršioisplatukojunijedužandaplati,tj.vršioisplatunaknadezaradeponavedenm

160

rješenjuo izvršenjukaoda je tuženinerasporedjen, iakoga je sam vrationaradiisplaćivaomuzaradu,nemožebitiriječuozabludiupogledutakveisplate,panemapravonavraćanje,saglasnočlanu211ZOO. Prematome,poštotužilacnijezadržaopravonavraćanjeonogaštojeplationitijeisplataizvršenaradiizbjegavanjaprinude,većsaznanjemdaplaćanešto štoneduguje, štoznačidanemazablude,navedena isplatanedajepravonarestituciju,zbogčegajepobijanuiprvostepenupresuduuovomdijeluvaljalopreinačitiiodbititužbenizahtjevkaoneosnovan. Kod nedostatka krivice tužioca za štetu koju je tuženi eventualnopretrpiozbognepostojanjaosnovazanjegovopenzionisanjepremaZakonuopenzijskoinvalidskomosiguranju,pravilnosunižestepenisudoviodlučilikada su odbili protivtužbeni zahtjev, dajući o tome valjane razloge, kojeprihvataovajsudinanjihupućujerevidenta.”


161

UPOTREBATUDJESTVARIUSVOJUKORIST(Član219ZOO)

Imalac neosnovano oduzete stvari ima pravo da traži ne samo povraćaj državine stvari (vozila) i naknadu štete zbog amortizacije, već i naknadu koja je ostvarena, odnosno mogla biti ostvarena upotrebom stvari.

R J E Š E NJ E

Ukidaju se presuda Višeg suda u Podgorici Gž.br. 559/06 od 13.06.2008. godine i presuda Osnovnog suda u Nikšiću P.br. 624/01 od 16.12.2005. godine i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno sudjenje.

Obrazloženje

Presudom Višeg suda u Podgorici Gž.br. 559/06 od 13.06.2008.godine, odbijena je žalba tužioca i potvrdjena presuda Osnovnog suda uNikšićuP.br.624/01od16.12.2005.godine,kojomjeodlučeno: “Odbijasetužbenizahtjevkojiglasi: Obavezujesetuženidanaimekorišćenjaputničkogmotornogvozilamarke“GolfGTI1800”vlasništvotužioca,akojejevozilotuženinezakonitoregistrovaoiistojeposjedovaloreg.brojTG893-87,azaperiodod12.11.1992.godinedo12.11.1997.godine,isplatitužiocuukupniiznosod47.100,00eura,sapripadajućomzakonskomkamatomoddanapresudjenja,padoisplate,tedanadoknaditužiocutroškovespora,zasastavtužbe,podnesakaizastupanjepoAT, te troškova vještačenja, a sve u roku od 15 dana po pravnoj snazipresude,podprijetnjomizvršenja,kaoneosnovan. Svakastrankasnosisvojetroškove.” Protivdrugostepenepresudetužilacjeblagovremenoizjaviorevizijuzbogpogrešneprimjenematerijalnogprava.Predložiojedasenižestepenepresude preinače i usvoji tužbeni zahtjev, uz obavezu naknade troškovapostupka. Odgovornarevizijunijepodnijet. Po razmatranju spisa predmeta, ovaj sud je našao da je revizijaosnovana. Predmetsporauovojpravnojstvarijezahtjevtužiocadamutuženinaknadikoristkojujeimaoupotrebomvozilakojejeneosnovanooduzeoodnjega.

162

PolazećiodtogadajenaosnovupravosnažnepresudeprvostepenogsudaP.br. 73/95od 01.07.1996. godine tužiocuvraćenoputničkomotornovozilomarke“GolfGTI1.800”kojejetuženioduzeo12.11.1992.godine,tedajepravosnažnompresudomistogsudaP.br.1316/97od04.02.1996.godine,tuženiobavezandatužiocunaknadištetuzaamortizacijuoduzetogvozilauvisiniod108.526,00dinara,nižestepenisudovi,spozivomnaodredbučlana219ZOO, odbijaju tužbeni zahtjevkaoneosnovan.Ovokodčinjenicedaje tuženi vratio tužiocu predmetno vozilo i uz tomu naknadio štetu zbogsmanjenenjegovevrijednosti(amortizacija)zaperiodkorišćenja-petgodina,panemožeistovremenozahtijevatiinaknaduzakorišćenjestvariusmislunavedenezakonskeodredbe,osimuslučajudanijeumogućnostidajevrati.Istojeiuskladusaodredbomčl.39Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa,kojanepropisujeobavezunesavjesnogposjednikadavlasnikuplatinaknaduzakorišćenjestvari,većsamoobavezunaknadeštetekojajenastalapogoršanjemilipropašćustvari,osimakobištetanastala ikadbisestvarnalazilakodvlasnika-st.3. Izloženopravnoshvatanjenižestepenihsudovanijepravilno,paovajsud nalazi da su nižestepeni sudovi zbog pogrešne primjenematerijalnogpravapropustilidautvrdečinjeniceodlučnezanjegovupravilnuprimjenu,naštoseosnovanoukazujerevizijom. Premaodredbičlana219ZOO,kadjenekotudjustvarupotrijebiousvojukorist, imalacmožezahtijevati,nezavisnoodpravananaknaduštete,ili u odsustvu iste, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od upotrebe.Dakle,neosnovanoobogaćenjemoženastatiiupotrebljavanjemtudjestvariusvojukorist,odnosnokadadodjedoupotrebetudjestariusvojukoristodnosizmedjukorisnikaivlasnikailidrugogimaocastvarimožeseuvijekraspravitipopravilimaoneosnovanomobogaćenju.“Upotrebljavanje”podrazumijevaupotrebustvarikojazadržavasvasvojatehničkailidrugasvojstvaikojasekaotakvamoguvratitivlasniku,zarazlikuod“upotrebe”kadstvarprestajedapostoji.Prematome,tužilacimapravodatražinesamopovraćajdržavinestvari-vozilainaknaduštetezbogamortizacije,većinaknadukojujetužilacostvario upotrebom, odnosno mogao da ostvari. Ovaj slučaj neosnovanogobogaćenjaspadaupravnoneosnovanoobogaćenjeradnjomobogaćenoglicatj.kadaobogaćenisvojimpostupkompovećanečimsvojuimovinunaračunimovineosiromašenoglica. Uskladusaprethodnoiznijetimtj.datužilacimapravonakoristkojujetuženistekaoneovlašćenimkorišćenjemnjegovogvozila,jerzakorišćenjenije imaopravnogosnova,onmožetražitisamoonoštoje tuženipribaviokorišćenjemvozilakaopravnoneosnovanomradnjom-povraćajonogačimese obogatio, a ako to nijemoguće njegovu protivuvrijednost odnosno danaknadivrijednostpostignutihkoristi.

163

Stoga su sudovi bili dužni prije svega da utvrde u čemu se sastojiobavezatuženogkaodužnika-obogaćenog,teputemodgovarajućegvještakautvrdevisinuteobaveze.


164

OSNOVIODGOVORNOSTIZAŠTETU-POSLEDICENEISPUNJENJAUGOVORNEOBAVEZE-

(Član154uvezisačl.262ZOO)

Propuštanjem radnje koju je trebalo preduzeti shodno zaključenom ugovoru o posredovanju i prodaji akcija na strani Holder brokera stvoren je osnov odgovornosti za štetu nastalu realizacijom akcija od strane nepoznatog lica.

Izobrazloženja:

“Neosnovanisuinavodirevizijeopogrešnojprimjenimaterijalnogprava. Uprvostepenompostupkujeutvrdjenodajetužilacsatuženimdana01.11.2005.godinezaključiougovoroposredovanjuiprodajiakcijanatržištuhartijaodvrijednosti,idajeistogdanadaotuženomnalogzaprodajuiprenos1.750akcijaElektroprivrede,pocijeniod4,60€pojednojakciji. Saglasno članu 2 ugovora i na osnovu Opštih uslova poslovanjatuženijebiodužandanalogzaprenosiostaleobrasceneophodnezakliringisaldiranjedostaviCentralnojdepozitarnojagenciji(CDA).Medjutim,tuženitokompostupkakodprvostepenogsudanijedokazaodajeizvršiounosnalogaoprodajinavedenihakcijatužiocausistemtrgovanja,tj.nijedokazaodajenalog za prenos dostavioCDA i akcije izCDA,kaobroker, nije povukaona svoj depozitarni račun, a čime bi onemogućio da se obavi transakcijapredmetnih akcija preko druge brokerske kuće, a što se zbog navedenogpropustaukonkretnomslučajudesilo.

Stoga su pravilno nižestepeni sudovi našli da postoji odgovornosttuženogzapretrpljenuštetunastalurealizacijompredmetnihakcijaodstranenepoznatoglicaipravilnosuodlučilikadasuobavezalituženogdatužiocuistunadoknadiprimjenomopštihpravilaonaknadišteteizodredbečlana154stav1Zakonaoobligacionimodnosima.Jer,navedenopravilopodrazumijevaištetukojuprouzrokujenekonesamoradnjomvećipropuštanjemradnje,kojujetrebalopreduzetishodnozaključenomugovoru.Prematome,štetajeukonkretnomslučajuuvezisaneispunjenjemugovoreneobavezetuženog,pa jestoga idužanda jenadoknadi.Odgovornost tuženogbiproizilazila inaosnovuodredbečl.262st.2Zakonaoobligacionimodnosima,pričemunijesupostojaliusloviizodredbečl.263navedenogzakonazaoslobodjenjetuženogododgovornosti.

Kodutvrdjeneodgovornostituženogzbogpropuštanjapreduzimanjapotrebne radnje u skladu sa zaključenim ugovorom i zbog nepridržavanja

165

svojihuslovaposlovanjabezuticajajenaishodsporaponašanjetrećeglicakodkoga je izvršena realizacija transakcije,kao iodgovornost licakoje jeuz falsifikovanudokumentaciju realizovaloakciječiji identitet ikrivica sudokazani.Jer,natužiocujepravoizboradaodlučiodkogaćetražitinaknadupretrpljene štete u situaciji i kada ima više odgovornih lica, a tužilac sepredmetnom tužbomopredijelio da naknadu traži od tuženog, sa kojim jezaključiougovoroposredovanjuuprodajipredmetnihakcija.”


166

POBIJANJEDUŽNIKOVIHPRAVNIHRADNJI(Član280ZOO)

Povjerilac ima pravo pobijati pravnu radnju dužnika bez obzira da li je njegovo potraživanje nastalo prije nego što je dužnik preduzeo pobijanu pravnu radnju (zaključio ugovor o poklonu) ili poslije toga.

Izobrazloženja:

“Drugostepenisudpravilnonalazidaseradiotužbikojomsepobijajudužnikove pravne radnje i traži utvrdjenje da pravna radnja nema pravnogdejstvaprematužiljiiukomobimuinakojinačinimajutuženidaučineneštoilitrperadinamirenjatužiljekaopovjeriocaipodnosiocazahtjevazapobijanje,i da su ispunjeni svi potrebni uslovi iz čl. 280-285 Zakona o obligacionimodnosimadabiseuspjelosapodnijetimzahtjevom.Naime,osnovnirazlogkojiopravdavapobijanjedužnikovihpravnihradnjijeoštećenjepovjerioca(tužiljeukonkretnomslučaju).Ovajuslovjeispunjenobziromdajetužiljadokazaladajezaključenimugovoromopoklonudužnikovaimovinaumanjenautojmjeridanemasredstavaza ispunjenjenjenogpotraživanja- tužilja jebezuspješnopokušala prinudnu naplatu svog potraživanja utvrdjenog pravosnažnom iizvršnompresudom.Povjerilacimapravopobijatipravnuradnjudužnikabezobziradalijenjegovopotraživanjenastaloprijenegoštojedužnikpreduzeopobijanupravnuradnju(zaključiougovoropoklonu)iliposlijetoga.Nasuprottome,namirenje tužiljekaopovjeriocasepobijanjempravne radnjedužnikaomogućava,olakšava,usvakomslučajuubrzavanamirenjepotraživanja. Kodovakvevrsteraspolaganja-besplatnihraspolaganjasmatrasedajedužnikznaodapreduzetimraspolaganjemnanosištetutužiljikaopovjeriocu,dokse,nasuprot tome,zapobijanje tih radnjinezahtijevada je trećem licu(tuženimukonkretnomslučaju)tobilopoznatoilimoglobitipoznato. Tužbajepodnijetauzatopredvidjenomrokuodtrigodine.Rokseinačeračunaoddanakadjepreduzetapravnaradnjakojasepobija(ugovoropoklonuzaključenjeiovjeren29.09.1988.godine-tužbajesudupodnijeta22.05.1990.godine).Rokoviukojimasemogupobijatipravneradnjedužnikasumaterijalnopravnirokoviinanjihsudpaziposlužbenojdužnosti,čimesesveomogućavatužiljikaopovjeriocudanaplatisvojepotraživanjeizvrijednostikojesuizašleiz imovinedužnika, što je i krajnji cilj pobijanjadužnikovihpravnih radnji,zbogčegajesverevizijuvaljaloodbitikaoneosnovanu.”


167

DEJSTVOPOBIJANJADUŽNIOVIHPRAVNIHRADNJI(Član284ZOO)

Ako povjerilac dokaže postojanje uslova pobijanja, pravna radnja se ne poništava, već se u smislu člana 284 ZOO, utvrdjuje da je bez pravnog dejstva u odnosu na tužioca i to u onoj mjeri u kojoj je potrebno za namirnje njegovog potraživanje.

Izobrazloženja:

“Tužilac smatra da je ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojinezaključennanjegovuštetujerzbogpreduzeteradnjeprvotuženinemamogućnostidaispuniobavezuizugovoraorazmjeni,zbogčegaimapravniinteresdapobijapravneradnjesvogadužnika.

Premaodrerdbičlana280stav1ZOO,svakipovjerilacčijejepotraživanjedospjelo za isplatu, bez obzira kada je nastalo, može pobijati pravne radnjesvogdužnikaakosupreduzetenaštetupovjerilaca.Pobijanjeimazaciljdasepovjeriocuomogućinaplataizdužnikoveimovinekojajeotudjenapobijanompravnom radnjom. Povjerilac pri tom mora dokazati da je oštećen radnjomkojujedužnikpreduzeo,dajedužnikznaoilimogaoznatidatimenanosištetupovjeriocu,kaoidajetrećelicesakojimjepravnaradnjapreduzetaznaloilimogloznatidadužnikučinjenim raspolaganjemnanosi štetupovjeriocu.Akopovjerilacdokažepostojanjeuslovapobijanja,pravnaradnjaseneponištava,većseusmislučl.284ZOO,utvrdjujedajebezpravnogdejstvauodnosunatužiocaitouonojmjeriukojojjepotrebnozanamirenjenjegovogpotraživanja.Akojeprotivnikpobijanjapobijanompravnomradnjompridobionekudužnikovustvar,bićedužandamujevratidabisepovjerilacnjomenamirio.

Tužbomnijetraženodaseutvrdidajeugovorofiducijarnomprenosupravasvojinebezpravnogdejstvauodnosunatužioca,većjetraženodaseonponišti.Ugovorjeusmislučlana111ZOOrušljivkadagajezaključilastranaograničeno poslovno sposobna, kada je pri njegovom zaključenju bilo manaupogleduvoljestrana,kaoikadajetoovimzakonomiliposebnimpropisomodredjeno.Ovlašćenjedatražiponištenjeimajusamostraneugovornice,aneitrećalica.Stogatužilacnemaovlašćenjedatražiponištajugovorakojisutuženizaključili,sveidapostojinekiodrazlogarušljivostiugovora.

No,čak idase radio tužbi izčlana280ZOO, tužbenizahtjevbibioneosnovan. Tužba se prema odredbi čl. 285 ZOO podnosi u roku od jednegodineoddanakada jepreduzetapravna radnjakoja sepobija.Budućida jeugovorzaključen05.10.2001.godine,atužbapodnijeta15.11.2002.godine,tojeprotekaorokukomejetužilacmogaotražitipobijanje.”

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br.1210/09 od 09. 12. 2009. godine)

168

DEJSTVOPRENOVA(Član350ZOO)

Dogovorom stranaka da obaveza o zajmu prestane i da zaključe ugovor o kupoprodaji došlo je do prenova ugovora o zajmu u ugovor o kupoprodaji, te je ugovor o kupoprodaji punovažan pravni posao.

Izobrazloženja:

“Izloženi zaključak nižestepenih sudova u pogledu apsolutneništavostipredmetnogkupoprodajnogugovora,asledstvenotomeizahtjevaza utvrdjenje prava svojine i predaju nepokretnosti suprotan je zakonskimodredbamanakojesepozivaju. Ovisudovigubeizvidadazapostojanjezelenaškogugovora,poredočiglednenesrazmjereizmedjuvrijednostipredmetnihnepokretnostiicijenezaisteodredjenepredmetnimugovorom,tanesrazmjeratrebadaproizilaziiz subjektivnog stanja tužioca kao drugog ugovarača koje se svodi naiskorišćavanjetudjenevolje,odnosnotakvesituacijekojausuštinipredstavljanekunužnost.Pritomesetražiutvrdjenjenamjerenastraniugovaračakojiiskorišćavatakvusituaciju. Koddatogiskazatužiocausvojstvustranke,kojipotvrdjujeinjegovasuprugaM.J,kaosvjedok,dajezbogfinansijskihproblemausvompreduzeću-stovarištugradjevinskogmaterijala, tj.zbognabavkerobekoju je trebaloplatiti u gotovini, posudio odredjeni iznos od tuženog kao komšije, a kojinije vratio u odredjenom roku, pa je uslijedilo zaključivanje predmetnogpravnogposla,nemožesezaključitidajetajpravniposaoopterećenmanamazelenaškogugovora. Naime,nemožesesmatratidajenastranitužioca,odnosnonjegoveporodice, postojalo stanje nužde i teške materijalne situacije, za vršenjepredmetne pozajmice, a naročito da je bila namjera tuženog da iskoristitakvusituaciju,štojejedanodkumulativnopostavljenihuslovazapostojanjezelenaškogugovorausmislučlana141ZOO. Sve okolnosti upućuju na zaključak da je u konkretnom slučajuobaveza zajma prestala, saglasno člana 348 stav 1ZOO, prema dogovorustranakadazaključeugovorokupoprodaji. Da su se stranke saglasile o prenovu ugovora o zajmu u ugovor okupoprodajiidajeugovorenatačnoodredjenacijenaproizilaziizpriznanicaoisplatikupoprodajnecijenetužiocukojesuobijestrankepotpisale. Prematome,imajućiuvidudajezajampunovažanpravniposao,kaoidejstvasporazumaoprenovu,usmislučlana350ZOO,predmetniugovor

169

okupoprodaji jepunovažanpravniposao,panijebilomjestada seutvrdinjegovaništavost. Sljedstveno tome nije semoglo utvrdi ni pravo svojine tužioca naspornim nepokretnostima, uz zaštitu tog prava predajom, budući da za tonemapravnogosnova. Stogajenižestepenepresudevaljalopreinačitiitužbenizahtjevodbitikaoneosnovan.”


170

ZASTARJELOSTPOTRAŽIVANJANAKNADEZBOGISKORIŠĆAVANJA

TEHNIČKOGUNAPREDJENJA(Član371ZOO)

Pravo autora tehničkog unapredjenja na naknadu zbog iskorišćavanja tehničkog unapredjenja zastarjeva u opštem zastarnom roku od 10 godina.

Izobrazloženja:

“Pravilno je odlučeno prvostepenom i pobijanom presudomkada je usvojen tužbeni zahtjev i tuženi obavezan da tužiocu kao nosiocuautorskog prava na ideji tehničkog unapredjenja pod nazivom „zamjenategljača„Magirus“traktoromdomaćeproizvodnje“isplatitraženunovčanunaknadu.Ovoizrazlogaštojeutokupostupkanesumnjivoutvrdjenodajepravosnažnom djelimičnom presudomVišeg suda u Podgorici P. br. 4/96od 16.10.2003. godine tužiocu priznato svojstvo nosioca autorskog pravana ideji navedenog tehničkog unapredjenja, te tako utvrdjen pravni osnovpredmetnogtužbenogzahtjeva.Sobziromnaizloženotužiocupripadapravonanaknaduzaiskorišćavanjetehničkogunapredjenjačijijeautor–saglasnoodredbi člana 166 Zakona o zaštiti pronalazaka, tehničkih unapredjenja iznakovarazlikovanja(„Sl.listSFRJ“,br.34/81...20/90).Naosnovuodredbečl.170navedenogzakonapripadajućanaknadajeutvrdjenapremaPravilnikuoinovacijamatuženog,uprocentuodredjenomodosnovicesaglasnoodredbičl.49ovogpravilnika.

Utokupostupkajenesumnjivoutvrdjenoitodajekomisijatuženogprihvatila navedenu inovaciju svojom odlukom od 15.01.1988. godine ida je istomkonstatovalada tužiocupripadapravona25%odosnovicezanadoknadu,dokdrugominovatoru,odnosno realizatoru idejeG. I.pripada75%odosnovicenanaknadu.

Dakle,ovdjejeupitanjuposebnopravoautoratehničkogunapredjenja,pravonanaknaduzbog iskorišćavanjaunapredjenja,pa sezastarjelost imacijenitiuokviruopštegzastarnogrokaod10godinasaglasnoodredbičlana371Zakonaoobligacionimodnosima.Poštojetužilacpodniotužbu30.06.1992.godine,jasnojedaukonkretnomslučajunijenastupilazastarjelostosnovomnavedenezakonskeodredbe,kakosutopravilnocijeniliinižestepenisudoviusvojimpresudama.Stogasuneosnovaninavodirevizijeutomdijelu.”


171

PREKIDZASTARJEVANJAZAHTJEVAZANAKNADUŠTETEPROUZROKOVANEKRIVIČNIMDJELOM

(Član377stav2ZOO)

Radnjom postavljanja imovinsko pravnog zahtjeva u krivičnom postupku prekida se zastarjelost krivičnog gonjenja što povlači i prekid zastarjevanja zahtjeva za naknadu štete prouzrokovanu krivičnim djelom.

Izobrazloženja:

“Ocjenjujući prigovor tuženog o zastarjelosti potraživanjaneosnovanim, jer je u pitnaju naknada štete prouzrokovana krivičnimdijelomizčlana177stav4uvezičl.172st.3uvezist.1KZRCG,zakojejeosiguraniktuženogosudjenpresudomOsnovnogsudauKolašinuK.br.56/05koja jepostalapravosnažna20.04.2007.godine,odkadanijeprotekaorokpredvidjenčl.376ZOO,prvostepenisudusvajatužbenizahtjevkaouizreciprvostepenepresude. Naprotiv,drugostepenisud,polazećiodtogadasutužiocipodnošenjempredlogazaostvarivanjeimovinsko-pravnogzahtjevaukrivičnompostupku- dana 31.03.2003.godine uslovno prekinuli zastarijevanje potraživanjanaknadešteteprouzrokovanekrivičnimdijelom,apredmetnutužbupodnijelidana05.12.2007.godine,tj.protekomrokaodtrimjesecapredvidjenogčlanom390stav2ZOO,smatradaukonkretnomslučajunemaprekidazastarjelostipotraživanja. Stoga je zastarjelost nastupila shodno odredbi čl. 376 ZOOprotekomtrigodineoddanakadasutužiocisaznalizaštetuiučinioca,ausvakomslučajuprotekompetgodinaodkadaještetanastala,sakojihrazlogapreinačavaprvostepenupresuduiodbijatužbenizahtjev. Osnovano se revizijom tužilaca ukazuje da je drugostepeni sudpogrešnoprimijeniomaterijalnopravokadajezaključiodajetužbenizahtjevneosnovanzbogzastarjelostipotraživanja. Premaodredbičl.377ZOO,kadaještetaprouzrokovanakrivičnimdjelom, a za krivičnodjelo je predvidjen duži rok zastarjelosti, zahtjev zanaknadu štete premaodgovornom licu zastarijeva kada istekne vrijeme zazastarjelostkrivičnoggonjenja,stimdaprekidizastojzastarijevanjakrivičnoggonjenjapovlačizasobomiprekidzastarijevanjazahtjevazanaknaduštete.Potraživanjenaknadešteteprematuženomzastarijevauistomroku,saglasnočlanu380stav5istogzakona. U konkretnom slučaju tužioci su trpjeli štetu (zbog smrti svojemajke), prouzrokovanu krivičnim djelom teško djelo protiv bezbjednosti

172

saobraćajaizčlana177stav4uvezičl.172st.3uvezist.1KZRCG,zakojejezaprijećenakaznazatvoraod1(jedne)do8(osam)godina,aosiguraniktuženogV.R.osudjenpresudomOsnovnogsudauKolašinuK.br.56/05,kojajepostalapravosnažna20.04.2007.godine,nakaznuzatvorau trajanjuodsedam mjeseci. Krivično gonjenje za navedeno krivično djelo zastarijevaza10godinaodkada jeučinjeno,saglasnočl.95st.1 tač.3KZSRJ,pa jeočiglednodapredmetnopotraživanjenijezastarjelo. Naime, zastarjelost zahtjeva za naknadu predmetne štete počinjetećioddanakadajekrivičnodjeloučinjeno.Medjutim,kodčinjenicedasutužiociukrivičnompostupkupostaviliimovinsko-pravnizahtjev31.03.2003.godine, a taj postupak je okončan pravosnažnom osudom osiguranikatuženog20.04.2007.godine,tojeradnjompostavljanjaimovinskopravnogzahtjeva prekinuto zastarijevanje krivičnog gonjenja, što povlači i prekidzastarijevanjazahtjevazanaknaduštete.Rokzastarjelostijeponovopočeodatečeoddanapravosnažnostipresudekojomjeosiguraniktuženogoglašenkrivim,tj.20.04.2007.godine,paimajućiuvidudajetužbauovojpravnojstvaripodnijeta05.12.2007.godine,značiprijeistekazakonompropisanogrokaizčlana377st.1ZOO,potraživanjetužilacanijezastarjelo. Obzirom da je drugostepeni sud svoju presudu zasnovao samo naocjeni da je prigovor tuženog o zastarjelosti potraživanja osnovan, to jeizostalaocjena žalbenihnavodakoji suododlučnog značaja zapravilno izakonitopresudjenje,zbogčegajepobijanupresuduvaljaloukinutiipredmetvratitiistomsudunaponovnosudjenje. Inače,odredbačlana390stav2uvezist.1ZOO,odnosisenasituacijukada predlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva u krivičnompostupkuprekida zastarjelost i kad je krivični postupak završenpresudomkojom se optužba odbija i oštećeni upućuje na parnicu da ostvari svojimovinsko-pravnizahtjev(uzimasedajezastarjelostprekinutauslovnoakosetužbapodneseurokuodtrimjesecapopravosnažnostiodlukekrivičnogsuda),pajujedrugostepenisudpogrešnoprimijenioukonkretnomslučaju.”


173

ROKZASTARJELOSTIKODUGOVORAOOSIGURANJU(Član380stav3ZOO)

Rok zastarjelosti za potraživanje osiguravajuće organizacije prema sopstvenom osiguraniku po osnovu regresa za iznos isplaćen oštećenom po osnovu obaveznog osiguranja, počinje da teče od dana isplate naknade oštećenom, a ne od dana kada je poravnanje zaključeno u tom pravcu.

Izobrazloženja:

“Prematome,obanižestepenasudabavilasuseisključivoocjenomprigovorazastarjelostipredmetnogpotraživanja. Medjutim,ovajsudsmatradanijesubiliispunjeniuslovizapreinačenjeprvostepenepresude. Jer, drugostepeni sud je svoju odluku zasnovao na podacima izpredmetnih spisa koji se tiču vremena isplate predmetnog potraživanja uskladu sa naprijed pomenutim vansudskim poravnanjem.Medjutim, o timčinjenicama nema razloga u prvostepenoj presudi, pa je očigledno da jedrugostepenisudbezotvaranjaglavnerasprave,izmijeniočinjeničnostanjeutvrdjenouprvostepenojpresudi.Takvimpostupanjem,zasnivajućipobijanupresuduna izmijenjenomčinjeničnomstanjuuodnosunaonoutvrdjenouprvostepenom postupku, bez otvaranja glavne rasprave, drugostepeni sudjeučiniobitnupovreduodredabaparničnogpostupkaizčlana367stav1uvezisačl.387tačka4Zakonaoparničnompostupku,zbogčegasepobijanapresudaimoraukinuti. Nesumnjivojedapostojerazloziizaukidanjeprvostepenepresude.Jer,prvostepenisudjezbogpogrešneocjeneprigovorazastarjelostipropustiodautvrdičinjeniceodlučnezapravlnuprimjenumaterijalnogprava.Naime,istaknutiprigovorzastarjelostiuovojstvariimasecijenitiuskladusačlanom380stav3Zakonaoobligacionimodnosima,premakomerokzastarjelostizapotraživanjaosiguravajućeorganizacijepremasopstvenomosoguranikupoosnovuregresazaiznosisplaćenoštećenompoosnovuobaveznogosiguranja,počinje da teče od dana isplate naknade oštećenom, a ne od dana kada jeporavnanjezaključenoutompravcu. Nanovojglavnojraspravi,vodećiračunaoprimjedbamanakojejenaprijedukazanoprvostepeni sudćeutvrditičinjeniceodlučnezapravilnuprimjenumaterijalnogpravateuskladustimdonijetiodgovarajućupresudu.”


174

ALTERNATIVNEOBAVEZE(Član403ZOO)

Alternativna obligacija se može zasnovati samo ugovorom.

Izobrazloženja:

“Uostalomdijelukoji se tiče zahtjeva za isplatu20.000 eura, kojijepostavljenkaoalternativni,nižestepenepresudedonijetesuuzpogrešnuprimjenumatrijalnogprava.Naime,uovojstvaritužilacjetražiopriznanjepravasvojineiuknjižbukupljenespornenepokretnosti,ilialternativnoisplatuod20.000eura,sazakonskomkamatom.Medjutim,ovakavtužbenizahtjevmogao jepostaviti samoakoalternativnaobavezaproizilazi izugovora.Usmislu odredbe člana 403 Zakona o obligacionim odnosima alternativnaobavezajetakvaobligacijakojaimadvailivišepredmeta,alijedužnikdužansamojedanpredmetdabiseoslobodioobaveze.Alternativnaobligacijasemožezasnovatisamougovorom.Ukonkretnomslučajutakvaobavezanijeugovorena,zbogčega istaupogledu isplate iznosaod20.000eura,nijenimoglabitiuspostavljenapresudom. Stoga je nižestepene presude u pogledu alternativno postavljenogzahtjevazaisplatuod20.000eurasazakonskomzateznomkamatom,valjalopreinačitiitužbenizahtjevutomdijeluodbitikaoneosnovan.”


175

ODGOVORNOSTZAPRAVNENEDOSTATKE(Član508ZOO)

Prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari bez obzira da li je za iste znao ili ne.

Izobrazloženja:

“Tužiocujeoduzetovozilokojejekupioodtuženogjerjeutvrdjenodajebiloukradenoidajefalsifikovanbrojšasije,pajeusmislučlana510stav1ZOO,ugovoroprodajiraskinutposamomzakonu.Stogatužilacimapravodazahtijevavraćanjecijeneu iznosuod16.000€ inaknadu šteteuiznosuod480€naimetroškovanajmadrugogvozila.

SudjecijenioinavoderevizijekojimaseukazujedajevozilobilotriputaregistrovanokodnadležnihorganauCrnojGori,dajeprotivnjegaobustavljenaistragaidanijeznaodastvarimapravnenedostatke,pajenašaodasutinavodibezikakvoguticajanadrugačijeodlučivanje.Jer,prodavacodgovara ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg koje isključuje,umanjuje ili ograničava kupčevo pravo, a o čijem postojanju kupac nijeobaviješten,nitijepristaodauzmestvaropterećenutimpravom,bezobziranatodalijeznaozapravnenedostatke–član508stav1ZOO.”


176

POSLJEDICERASKIDAUGOVORAOGRADJENJU(Član638stav2ZOO)

Naručioci posla koji su raskinuli ugovor o gradjenju sprečavanjem izvodjača da dovrši započeti objekat dužni su izvodjaču isplatiti odgovarajući dio ugovorene cijene za dotle izvršene radove, kao i pravičnu naknadu za učinjene neophodne troškove.

Izobrazloženja:

“Nižestepeni sudovi su pravilno primijenilimaterijalno pravo kadasu usvojili protivtužbeni zahtjev a kao neosnovan odbili zahtjev tužilaca,pri čemu su izvedene dokaze i u smislu odredbe člana 9 ZPP pravilno ipotpuno cijenili. Medju strankama je nesporna činjenica da su stranke27.06.2002.godinezaključileugovorogradjenjukojimsetuženiobavezaoda izgradi porodičnu stambenu zgradu za iznos od 120.000 €. Izvedenimdokazima što je psoebno potvrdio svjedok D. koji je bio angažovan kaonadzorniorgantuženijeodmahpočeosaizvodjenjemradovaiisteizvodiodogovorenom dinamikom pridržavajući se projekta. Iz spisa proizilazi datejedonesporazumadošlodolaskomtrećetužiocaizAmerikekadajeimaoprigovoranautrošenukoličinuželjezaikadajetuženomnarediodapekineradove,azadaljeizvodjenjeradovanaobjektuangažovaonovogizvodjača,aS.Lj.isplatio9.400€kojejetrebaoisplatitituženom.Takodjeiiznalazavještakagradjevinskestrukeproizilazidajetuženiradovenaobjektutužilacaizveo standardnom dinamikom bez odstupanja od projeka i kvalitetno štonesumnjivoukazujedasetuženiponašaouskladusapreuzetimobavezamaizugovora,adasutužiocikaonaručiociposlakrivizaraskidugovora. Odredbom člana 638 stav 2 Zakona o obligacionim odnosimapropisano je da je u slučaju raskida ugovora naručilac dužan isplatitiizvodjačuodgovarajućidiougovorenecijenezadotle izvršeneradove,kaoipravičnunaknaduzaučinjeneneophodnetroškove.Imajućiuviduprednjeodredbetečinjenicudasutužiociraskinuliugovorogradjenjusprečavanjemtuženogdadovršizapočetiobjekat,iangažovatidrugogizvodjačatosuistidužniisplatitituženomnaknaditidosudjeniiznoskojipredstavljavrijednostizvedenihradovaivrijednostuloženogmaterijalaprekoiznosaod50.000€kojisutužiocudalituženizagradnjuobjekta.”


177

ODGOVORNOSTZAŠTETUORGANIZACIJEZAOSIGURANJE(Član90Zakonaoosiguranjuimovineilica)

Štetu koja je upotrebom vozila prouzrokovana u inostranstvu, dužna je da naknadi osiguravajuća organizacija kod koje je vozilo osigurano do visine odredjene propisima o obaveznom osiguranju države u kojoj je šteta nastala.

Izobrazloženja:

“Premastanjuuspisimaprvostepenisudjeutvrdio,akojeutvrdjenjejeprihvatioidrugostepenisud,dajedana18.05.2002.godinenamagistralnomputuTrebinje–Bileća,došlodosaobraćajnenezgodeukojojsuučestvovaliR.N.izDanilovgrada,koji jeupravljaoputničkimvozilomreg.oznakaPG464-06iG.V. izBileće,koji jeupravljaovozilomreg.oznaka585-M-744.DonezgodejedošlokrivicomvozačaR.N,kojijezapočeoradnjupreticanjagdjetonijedozvoljeno,adasepritomenijeuvjeriodaistumožebezbjednoizvršiti.Uovojnezgoditešketjelesnepovredezadobiojetužilac,kojijebiosaputnik u vozilu podgoričke registracije.To vozilo bilo je osigurano kodtrećetuženog,a“žutikarton”izdaojedrugotuženi.

S obzirom na tako utvrdjeno činjenično stanje nižestepeni sudovisupravilnoprimijenilimaterijalnopravokadasuodlučilinaizloženinačin.Jer,premaodredbičlana90Zakonaoosiguranjuimovineilica,organizacijaza osiguranje kod koje se vlasnik, odnosno korisnik vozila, osigurao odautoodgovornostidužnaještetu,kojajeupotrebomvozilaprouzrokovanauinostranstvu,naknadititrećemlicudovisineodredjenepropisimaoobaveznomosiguranju države u kojoj je šteta nastala. Zakon, dakle, ne ograničavaosiguravajućepokrićesamonapodručjunašezemlje,negogaproteže inainostranstvo,pa“žutakarta”predstavljadokazovećzaključenomugovoruoosiguranjuineisključujeobavezutrećetuženogdaštetunaknadi.StogasubezosnovanavodirevizijedajeodgovornosttrećetuženogograničenasamozaštetepričinjenenateritorijiCrneGore.”


178

ISKLJUČENJEODGOVORNOSTIZAŠTETUPROUZROKOVANUNEREGISTROVANIMTRAKTOROM

(Član21Zakonaoobaveznomosiguranjuuvezisačl.9tačka35ičl.278Zakonaobezbjednostisaobraćaja)

Za štetu prouzrokovanu neregistrovanim traktorom ne može odgovarati osiguravajuća organizacija, pa ni Nacionalni biro, kao garant osiguranja, čija je obaveza na naknadu štete supsidijarna u odnosu na osiguravajuća društva.

Izobrazloženja:

“Pravilnozaključujedrugostepenisud,kadapreinačavaprvostepenupresuduiodbijakaoneosnovantužbenizahtjevuodnosunadrugotuženog.Naime,shodnočlanu21Zakonaoobaveznomosiguranjuusaobraćaju(“Sl.listRCG”,br.46/07od31.07.2007.godine)kojijebiouprimjeni,propisanoje, da vlasnik, odnosno korisnikmotornog vozila je obavezan da zaključiugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koje upotrebom motornogvozilapričinetrećimlicima.Medjutim,Zakonobezbjednostisaobraćajanaputevimapravi jasnu razliku izmedjumotornogvozila ivozilanamotornipogon, a zaključivanje ugovora o obaveznom osiguranju od odgovornostiodnosisesamonamotornavozila.Shodnočl.9tačka36Zakonaobezbjednostisaobraćajanaputevima(“Sl.listRCG”,br.72/05)podpojmommotornovozilopodrazumijevasevozilonamotornipogon,kojejeprvenstvenonamijenjenozaprevozlicaistvarinaputevima,ilikojeslužizavučupriključenihvozilanamijenjenazaprevozlicaistvari,osimvozilazaprevozlicaistvarikojasekrećupošinama,biciklasamotorom,traktoraidrugihvozilanamotornipogonkojanijesuprvenstvenonamijenjenazaprevozlicaistvari.Nasuprottome,podpojmomvozilanamotornipogonusmislučl.9tač.35istogzakonapodrazumijevasevozilokojesepokrećesnagomsopstvenogmotora,osimvozilakojasekrećupošinama. Imajući prednje u vidu, jasno proizilazi da je traktor isključenod autoodgovornosti. Shodno citiranom članu Zakona o obaveznomosiguranju, traktor ne može imati status neosiguranog motornog vozila,pa za šteteprouzrokovaneneregistrovanim traktorom,nemožeodgovaratiosiguravajućaorganizacija,paniNacionalniBiročijajeobavezananaknaduštetesupsidijarnauodnosunaosiguravajućadruštva. Pritome,trebaimatiuviduitodasečlanom278Zakonaobezbjednostisaobraćaja propisuje da traktori ne podliježu ponovnoj registraciji samoprilikompromjenevlasnika,ilipromjenenjegovogprebivališta.Stoga,imajući

179

prednjeuvidu,jasnoproizilazidajeisključenaodgovornostdrugotuženog,pajepravilnodrugostepenisudpreinačioprvostepenupresuduuodnosunadrugotuženog Nacionalni biro osiguravača CG Podgorica, na način što jeodbiotužbenizahtjevuodnosunadrugotuženog,kaoneosnovan.”


180

OSIGURANJEPUTNIKA(Član82stav2ičl.83Zakonaoosiguranjuimovineilica“Sl.listSRJ”,

br.30/96)

U slučaju da vlasnik vozila nije zaključio ugovor o osiguranju putnika u javnom saobraćaju od posledica nesrećnog slučaja, putnik može zahtijevati naknadu štete iz sredstava garantnog fonda.

Izobrazloženja:

“Tužilja je tužbeni zahtjev zasnovala na činjenicama da je vlasnikvozilaDOO„Stanišić“,Nikšić,zaključiougovoroosiguranjuododgovornostiza štete koje upotrebom vozila pričini trećim licima po polisi br. 352879.U tomslučaju radi seosiguranjuodautoodgovornosti–član83Zakonaoosiguranjuimovineilica,štoznačidajetužiljabiladužnadadokažekakopostojanještete,takoinjenuvisinu.

Pravo na osiguranu sumu za slučaj prolazne nesposobnosti za radpripada putniku kada je vlasnik prevoznih sredstava u smislu člana 79navedenogzakonazaključiougovoroosiguranjuputnikaujavnomsaobraćajuodposledicanesrećnogslučaja–čl.82istogzakona.Osimštonatomosnovutužbenizahtjevnijenibiozasnovan,tužiljanijedokazaladajevlasnikvozilazaključio ugovor o osiguranju putanika u javnom saobraćaju od posledicanesrećnogslučaja,pasunižestepenisudovipravilnoprimijenilimaterijalnopravokadasuutomdijelutužbenizahtjevodbilikaoneosnovan.

U slučaju da vlasnik vozila nije zaključio ugovor o osiguranjuputanikaujavnomsaobraćajuodposledicanesrećnogslučaja,putnikmožezahtijevatinaknadušteteizsredstavagarantnogfonda–član82stav2Zakonaoosiguranjuimovineilica.

Takodjesuneosnovaninavodirevizijekojimaseukazujenapogrešnuprimjenumaterijalnogpravauvezivisinedosudjenenaknadenematerijalneštete za pretrpljene fizičke bolove i strah. Prilikom odmjeravanja visinenaknadenižestepenisudovisuimaliuvidusveokolnostiizčlana200ZOO,odkojihzavisivisinanaknade,anaročitojačinufizičkihbolovaistraha,padosudjeniiznosiponalaženjuovogsudapredstavljapravičnunaknaduiuskladujesasvrhomkojasenaknadomostvaruje.

Sudjecijenioinavoderevizijekojimaseukazujenaintenzitetbolovazbogsmrtidjetetatužiljekojejestradalouistojsaobraćajnojnezgodi,pajenašaodabitobilooduticajadajepredmetsporapravičnanaknadauslučajusmrtibliskoglicaizčlana201stav1ZOO.Ali,tanaknadanijepredmetovogspora, već naknada nematerijalne štete zbog pretrpljenih fizičkih bolova i

181

straha.Tužiljiostajemogućnostdauposebnomsporutražiipravičnunaknaduzbogsmrtibliskoglica.”


182

OSIGURANASUMAISMRTOSIGURANIKA(Član3stav1Posebnihuslovazaosiguranježivotazaslučajsmrtikorisnika

kreditauvezisačl.943ZOO)

Za slučaj smrti korisnika kredita odredjeno je da osiguravač isplaćuje 50% osigurane sume ako je smrt osiguranika nastupila u toku prvih šest mjeseci od početka osiguranja.

Izobrazloženja:

“Prvostepeni sud je zaključio da je početak ugovora o osiguranju01.11.2006.godine,pabudućidajesmrtosiguranikanastupila28.05.2007.godine,tužiociimajupravodazahtijevajuisplatuostatkaosiguranesume. Ovakvo zaključivanje prvostepenog suda nije pravilno i zasnovanojenapogrešnojprimjenimaterijalnogprava,pajedrugostepenisudpravilnoprimijeniomaterijalnopravokadajepreinačioprvostepenupresuduitužbenizahtjevodbiokaoneosnovan. Naime,prvostepenisudpogrešnotumačičlan2stav3Posebnihuslovakojimjeodredjenodapočetakugovoraoosiguranju jeuvijeku00:00satiprvogdanaumjesecuukojemjeodobrenkredit,akojijeupolisinavedenkaopočetakosiguranja,aistek00:00satidanakojijeupolisioznačenkaoistekosiguranja.Upolisijenaveden01.12.2006.godinekaopočetakosiguranja,pakakojeosiguranikumro28.05.2007.godine,totužiocinemajupravodazahtijevajuisplatuostatkaosiguranesumejerječl.3st.1Posebnihuslovazaosiguranježivotazaslučajsmrtikorisnikakreditaodredjenodaosiguravačisplaćuje50%osiguranesumeakojesmrtosiguranikanastupilautokuprvihšestmjeseciodpočetkaosiguranja.”


183

ISKLJUČENJEPRAVANAREGRESNOPOTRAŽIVANJE(Član104uvezisačl.106Zakonaoosiguranjuimovineilica)

(“Sl.listSRJ”,br.30/96)

Mogućnost ostvarenja regresnog zahtjeva po isplati štete predvidjena je samo prema vlasniku vozila koji nije zaključio ugovor o obaveznom osiguranju.

Izobrazloženja:

“Oosiguranislučajsedogodio09.07.1997.godine,teimajućiuviduodredbe člana 58 Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju (“Sl. listRCG”,br.46/07),kojima jepropisanodaće sepostupci započetidodanastupanjanasnaguovogzakonauoblastiobaveznogosiguranjausaobraćajuokončatipoodredbamaZakonoosiguranju imovine i lica(“Sl. listSRJ”,br.30/96)ovajsudsmatradasekaomaterijalnopravnipropisuovojstvariimaprimijenitiZakonoosiguranjuimovineilicaiuskladustimicijenitiosnovanosttužiočevogregresnogpotraživanja. Odredbamačlana106Zakonaoosiguranjuimovineilica,propisanojedaakojeugovoroobaveznomosiguranjubiozaključensaorganizacijomza osiguranje nad kojom je otvoren postupak stečaja (kakav je slučaj i uovojstvari),štetakojanijenaknadjenaizstečajnemase,odnosnodioštetekoji nije naknadjen iz stečajne mase, naknadjuje iz sredstava garantnogfonda.Medjutim,mogućnostostvarena regresnogzahtjeva, po isplati šteteponavedenomzakonu,uskladusaodredbamačl.104predvidjenajesamopremavlasnikuvozilakojinijezaključiougovoroobaveznomosiguranju.Uovojstvarinijespornodajetuženiuvrijemenastankaštete,biopokrivenosiguranjem,tj.imaozaključentakavugovor,zbogčegainijeuobavezizatužiočevoregresnopotraživanje.”


184

185

STVARNO PRAVO

186

187

PRAVOSVOJINENAPOMOĆNOMOBJEKTU(Član9Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Ne može se priznati posebno pravo svojine, odnosno korišćenja na pomoćnom objektu ukoliko nema prava svojine na glavnoj stvari.

Iz obrazloženja:

“Zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva nižestepeni sudovitemeljenatomedaspornozemljištenijeobuhvaćenougovoromoprodajikojijetužiočevbratzaključiosatuženom,tedajetužilacnosilacpravakorišćenjana spornim nepokretnostima, po osnovu “razgraničenja koje je izvršenoizmedjunjegainjegovebraće...”,štojekonstatovanoprilikomizlaganjanajavniuvidodredjenihnepokretnosti. Premastanjuuspisimapredmetaproizilazidajerješenjemnadležnogorgana Opštine Titograd od 21.12.1961. godine tužiočevom bratu T. datonatrajnokorišćenjegradjevinskozemljišteudruštvenojsvojini-odredjenaurbanistička parcela radi izgradnje porodične stambene zgrade. Diostambenezgrade,izgradjene1962.godinenaosnovuodobrenjazagradjenje,i to poslovne prostorije namijenjene za ugostiteljsku radnju sa betonskomterasom,prostoršljunkomnasutilozomnadkriven,prostorzaljetnjubaštu,kaoibetonskupločunamijenjenuzapodizanjeprostorijezamuzičaretužiočevbratjeprodaoatuženakupilanaosnovuprethodnozaključenogugovoraizfebruaramjeseca1969. godine.Tužena je platila ugovorenu cijenu, ušla uposjedkupljenihnepokretnosti i isteuknjižilanasvoje imekodnadležnogkatastarskogorgana.Nabetonskojpločinamijenjenojzagradnjuprostorijeza muzičare tokom 1970. godine tuženi je iz svojih sredstava sagradiopomoćniobjekatzamuzičarekaoipoljskiWC,odnosnotokom1974.godineponavodimatužioca.Prodavčevabraća,dakleitužilacznalisuzaizvršenukupoprodajuiizgradnjupomenutihobjekata-prostorijezamuzičareipoljskiWCčemusenijesuprotivili. Kodtakvogstanjastvari-dajesporniobjekat(prostorijanamijenjenazamuzičare sapoljskimWC) izgradjen isključivo iz sredstava tuženog, tedamujenamjenabilaobezbjedjenjeprostorijazamuzičarekojisupružaliusluge u poslovno-ugostiteljskom objektu vlasništvo tuženog, dobio je karakter pomoćnog objekta - pripadak ugostiteljskog objekta kao glavne stvari. Sporni objekat u funkciji je, služi svrsi ugostiteljskog prostora i u takav je prostorni odnos sa glavnom stvari (ugostiteljskim objektom) koji odgovara toj namjeni tako da se može smatrati pripatkom glavne stvari.Namijenjenjedaslužisvrsiglavnestvari,dakle,datrajnoomogućuje

188

ili barem pomaže ostvarivanju funkcije ugostiteljskog lokala kao glavnestvari.Pomoćniobjekat,dokjepripadakglavnestvari,dijelipravnusudbinuglavne stvari, takoda senemožepriznatiposebnopravo svojineodnosnokorišćenja na takvom objektu, ukoliko nema i pravo svojine na glavnojstvari, što proizilazi iz odredbe člana 9 Zakona o osnovnim svojinskopravnimodnosimakojimjepredvidjenoustavudva,dagradjaninmožeimatipravo svojine na stambenim zgradama, stanovima, poslovnim zgradama iposlovnimprostorijama.Ukonkretnomslučajutužilacnijevlasnikposlovno-ugostiteljskogobjektanitizemljištanakomesusagradjenipomoćniobjekti,paniukomslučajunije inemožestećinaovimobjektimapravosvojineodnosnopravotrajnogkorišćenja.”


189

UPRAVLJANJESTVARJUODSTRANESUVLASNIKA(Član15stav4Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Posao izvan granica redovnog upravljanja ne može se preduzimati bez saglasnosti svih suvlasnika.

Izobrazloženja:

“Nijespornodapredmetnanepokretnost-kat.parcelabr.137,izlistanepokretnostibr.175KOMokranjivapovršine27m2predstavljadvorištekojestrankekoristezadjeloveusmenopodijeljenestambenezgrade.Todvorištejeususvojinistranaka.Kodutvrdjenečinjeniceda je tuženinapomenutojnepokretnostideponovaobetonskeblokoveidrugigradjevinskimaterijaluciljuproširenjadijelastambenezgradekojuonkoristi,nižestepenisudovisupravilnozaključilidajeupitanjuposaoizvangranicaredovnogupravljanjakojiseuskladusačlanom15stav4Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa,nemožepreduzimatibezsaglasnostisvihsuvlasnika. Postupajući na izloženi način, u odsustvu saglasnosti tužilaca sapreduzetimradnjama,tuženi je tužiocekaosuvlasnikenavedenogdvorišta,uznemirio u vršenju njihovih suvlasničkih prava, pa su nižestepeni sudovipravilnoodlučilikadasuuskladusačlanom42stav1i43Zakonaoosnovamasvojinsko pravnih odnosa usvojili tužbeni zahtjev, dajući pri tome kako upobijanojtakoiuprvostepenojpresudivaljaneiumjesnerazlogekojeiovajsudusvemuprihvataiisteupućuje.”


190

STICANJEPRAVASVOJINENAPOTKROVLJUPOOSNOVUGRADJENJA

(Član22-24Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Suvlasnik porodične kuće koji je svojim radom i sredstvima na porodičnoj kući izgradio potkrovlje, koje predstavlja samostalnu gradjevinsku cjelinu, stekao je na potkrovlju pravo svojine po osnovu gradjenja.

Izobrazloženja:

“Polazište za svoju odluku, u navedenom dijelu, sudovi nalaze uutvrdjenjudajetužiljanakonsmrtisvogsuprugaK.Š(umrlog1983.godine),a oca tuženog, sagradila predmetno potkrovlje svojim radom i svojimsredstvima, kao i sredstvima dobijenim od prodaje imovine osnovnomugovorao izdržavanjukojegsu I. ipok.K.bili zaključili sa trećim licem,kaoprimaocemizdržavanjaiobavezeiztogugovorajetužiljanastaviladaizvršavanakonsmrtisvogsupruga,takodajeposmrtiprimaocaizdržavanjaprodala njenu imovinu i istu iskoristila za gradnju predmetnog pokrovlja.Pritom, sud nalazi da je tuženi u vrijeme smrti svoga oca biomaloljetan,imao je 12 godina, pa da je bez uticaja na pravo tužilje, kod izloženog,činjenica što suparničari živjeli u porodičnoj zajednici u vrijemegradnje,anakonočevesmrtisvedonjegoveženidbe,kojajekasnijeuslijedila.Takosudovizaključujudapredmetnopotkrovljepredstavljaposebnugradjevinskucjelinu,tedajeupotpunostisagradjenonakonsmrtisuprugatužiljeradomisredstvimatužilje.Osimtogautvrdjenojedajetuženikaosuvlasnikosnovnekuće,nakojojjepotkrovljetužiljasagradilasvojimradom,znaozagradnjuidasetomenijeprotivio,takodajetužiljasavjestangraditeljipotomosnovujojpripadapravosvojinenaistom. Ovajsudjecijenionavoderevizijekojimaseukazujedajepotkrovljesagradjenonaporodičnojkućikojajeusuvlasništvuparničara,pajenašaodapričinjenicidasetuženinijeprotiviogradnjizavrijemedokjetrajala,tinavodibezznačajazadrugačiji ishodspora,kako je topravilnoocijenio idrugostepenisud,obziromdajetuženiistoisticaoužalbiprotivprvostepenepresude. Cijenjenisuinavodirevizijekojimaseukazujedapredmetniprostorpredstavlja u naravi krov porodične kuće i da saglasno odredbi člana 6Zakonaoetažnojsvojini(„Sl.listRCG“,br.71/04),predstavljazajedničkidiogradjevinskogobjekta,kojijesagradjenisključivozbogpotrebekompletiranjakuće,kaogradjevinskeifunkcionalnecjeline,padanaistomisada,airanije

191

dokjekrovbiouviduravnepločeparničari imajuzajedničku–nedjeljivusvojinu.Medjutim,ovajsudjenašaodaovakvinavodinestoje,jersevještakgradjevinskestrukeusvomnalazuodredjenoizjasniodanavedenopotkrovljepredstavlja samostalnu gradjevinsku cjelinu, koji ima poseban ulaz, vrata,prozor i koje je podignuto zidomodploče za80 cm, a da je na tomzidupostavljenkrov,panaistomparničarinemoguimatizajedničkovlasništvoniusmisluprethodnonavedeneodredbeZakonaoetažnojsvojini,kaoniusmisluodredabaZakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa. Povodom navoda revizije kojima se ukazuje da tužilja nije imalaodobrenjezagradnjupredmetnogpotkrovlja,ovajsudnalazidazarazrešenjespornogodnosamedjuparničarimatonijeoduticajaiistimasenedovodiupitanjedokazanipravniosnovsticanjapravasvojinenapredmetnomprostorunastranitužilje. Saiznijetihrazlogavaljalojerevizijuunavedenomdijeluodbiti,kakojetoodlučenostavomdrugimizrekeovepresude. Medjutim, izostalo utvrdjenje da li je objekat u navedenom dijelugradjen prema i na osnovu valjano odobrene dokumentacije i potrebnihdozvola od uticaja je za upis prava u katastru, kod nadležnog upravnogorgana.Jer,dabiseostvarioupispravapotrebnojedajelegalnagradnjaštopodrazumijeva legalnopribavljenu svupotrebnudokumentaciju– izdatuuzakonompredvidjenompostukupostupkuiodnadležnihorgana.Odsustvovaljanih razloga o navedenoj odlučnoj činjenici predstavlja razlog da se unavedenomdijelunižestepenepresudeukinuipredmetvratiprvostepenomsudunaponovnosudjenje. Uponovnompostupkuprvostepeni sudćeocijenitida li jegradnjapredmetnogpotkrovlja,kao iostalogdijelakućekoji je sporan radjenanaosnovuprethodnopribavljenedokumentacijeodnadležnihorganaicijenićezahtjevzaupisukontekstučinjenicautvrdjenihutomdijelu. Saiznijetihrazlogaodlučenojekaoustavuprvomizreke.”


192

STICANJEPRAVASVOJINEPOOSNOVUGRADJENJA(Član22Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Na nepokretnosti koja se gradi za drugog ne može se steći pravo svojine po osnovu gradjenja.

Izobrazloženja:

“Prvostepeni sud je utvrdio da je otac tužilje i prvotuženogDj.MkupioplacunaseljuDrenovnikjoš1981.godine.RješenjemSekretarijatazaurbanizamikomunalneposloveOpštineHercegNovi,br.04-Up/1-1725/81od 23.10.1981. godine izdato mu je odobrenje za gradnju. Po dobijanjuodobrenjazagradnjupočelajeizgradnjaspornekućeionajezavršena1988.godine.Otactužiljeiprvotuženogumroje1993.godineinjegovazaostavštinaraspravljenajerješenjemOsnovnogsudauHercegNovomO.br.171/93od14.07.1995. godine.Njegovu zaostavštinu sačinjavala je izmedju ostalog isadaspornanepokretnostizanaslednikesuoglašenitužiljaiprvotuženi,djecaostavioca,napo½.Naosnovutogrješenjaonisuuknjiženikaosuvlasnici.U toku ostvinskog postupka tužilju je zastupao prvotuženi na osnovupunomoćja koje je ovjereno u diplomatsko konzularnom predstavništvubivšeSRJuFrankfurtu.Izostavinskihspisaproizilazidamedjuučesnicimanije bilo sporno koja imovina sačinjava zaostavštinu poč.M. i koja pravaizaostavrštinepripadajunaslednicima. Inače, smrtovnica je sastavljenanaosnovupodatakadobijenihodtužilje,kojajepotpisalasmrtovnicuiunjojsunavedenipodaciotomekosunasledniciikojaimovinasačinjavazaostavštinu,odnosno da zaostavštinu poč. M. predstavlja i sada sporna nepokretnost.TakodjejeutvrdjenodajetužiljasaZanatskouslužnimservisom,Trebinje,15.02.1988.godine,zaključilaugovoroizvodjenjuradovanazavršetkukućeidajeizvršilaisplatuugovorenecijene. S obzirom na ovakvo utvrdjenje nižestepeni sudovi su pravilnoprimijenilimaterijalnopravokadasuodlučilinaizloženinačin,očemusudalipravilneipotpunerazlogekojeprihvataiovajsud. Neosnovani su navodi revizije da je tužilja stekla pravo svojineu skladu sa članom 22 stav 1 Zakona o osnovama svojinsko – pravnihodnosa.Okolnostdajetužiljadavalaroditeljimasredstvazaizgradnjukućeifinansiraladioradova,nijeosnovdakasnijezahtijevautvrdjenjedajeonaisključivivlasnikobjekta,jerjesasvimizvjesnodanepokretnostnijegradilazasebe,većdajepomagalasvojeroditelje.”


193

PRAVOVLASNIKAZEMLJIŠTAPREMANESAVJESNOMGRADITELJU

(Član25Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Vlasnik zemljišta, uklanjanje gradjevinskog objekta nesavjesnog graditelja, može tražiti u roku od tri godine od dana završetka gradnje.

Izobrazloženja:

“Nijespornomedjustrankamadajeobjekatčijeuklanjanjesetraži,tuženigradiouperioduod1993.godinepado1998.godine,kadajegradjenjezavršeno, pri čemu je znao da gradi na tudjem zemljištu. Preko vještakagradjevinskestrukeutvrdjenojedaseradioposlovnostambenomobjektu,sagradjenimuobičajenimzidanimsistemomodčvrstogmaterijalaveličineuosnovi11x9,10m,spratnostiP+1,čijaukupnavrijednost(bezvrijednostizemljištapodistim)iznosi39.630,00€.Utvrdjenojeitodajezakorišćenjepredmetnog objekta zajedno sa zemljištem ispod objekta, neophodnaminimalnapotrebnaveličinaplacaod305m2,čijavrijednostpremanalazuvještakapoljoprivrednestrukeiznosi7.473,00€.Tužbauovojpravnojstvarijepodnijeta08.08.2008.godine. Odredbomčlana25Zakonaosvojinsko-pravnimodnosimaregulisanasupravavlasnikazemljištapremagraditeljukojijeznaodagradinatudjemzemljištu, izmedju ostalog, da graditelj poruši gradjevinski objekat i vratizemljišteuprvobitno stanje.Medjutim, topravomožeostvariti u rokuodtri godine od dana završetka gradnje, predvidjeno je stavom 4 navedenezakonskeodredbe. Imajući u vidu prethodno iznijeto, nižestepeni sudovi su pravilnozaključilidajetužbenizahtjevneosnovan. Ovozbogtogaštojetužilac,kaovlasnik,imajućiuvidusvogpravnogprethodnika, tužbu podnio po proteku predvidjenog roka od tri godine odkadajetuženi,kaonesavjesnigraditelj(odzavršetkagradnje1998.godine)mogaotražitiuklanjanjeobjekta. Kodizloženog,bezpravnogznačajasunavodirevizijedajeprenosomzemljištananovogvlasnikaprestaodavažidogovorranijegvlasnikazemljištasavlasnikomobjekta,tedaserokzauklanjanjeračunaodmomentakadajenovivlasniktražiouklanjanjeobjektaagraditeljseprotivio.”


194

STICANJEPRAVASVOJINEODRŽAJEM(Član28Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Za sticanje prava svojine putem održaja nije dovoljan samo upis u katastar, već je potreban faktički i efektivan posjed.

Izobrazloženja:

“Pravilnozaključujunižestepeni sudovi,da tuženinijemogaostećipravosvojineodržajem,obziromdaistinijeimaodržavinu.Činjenicadajenekoukatastarupisankaovlasnikspornenepokretnostibezdržavine,nijevaljanosnovzasticanjepravasvojine.Jer,zasticanjepravasvojineputemodržaja, potreban je faktički i efektivni posjed, a nije dovoljan samo upisu katastar, kao što je u konkretnom slučaju.Da tuženi nije imaodržavinuupućuje sama činjenica, što je isti živio i radio uBeogradu te da je samopovremenodolaziouNikšić a što su i nižestepeni sudovi pravilno cijeniliprilikomdonošenjapobijanihodluka.”


195

STICANJEPRAVASVOJINENANEPOKRETNOSTIPRAVNIMPOSLOM

(Član33Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Kupac je po osnovu ugovora o kupoprodaji postao vlasnik veće površine nepokretnosti od one koja je navedena u ugovoru, ako je izvršena predaja nepokretnosti i upis kod katastra.

Izobrazloženja:

“Polazećiodčinjeničnogutvrdjenjaprvostepenogsuda,kojeprihvataidrugostepenisud,drugostepenisudjepravilnopostupiokadjeodlučionaizrečeninačin-kad jeprvostepenupresudupreinačio ipostavljeni tužbenizahtjevodbiokaoneosnovan.Naime,premautvrdjenomčinjeničnomstanju,parnične stranke su 04.12.1996. godine postigle sporazum i zaključileugovor o prodaji, kojim je tužilac prodao a tuženi kupio, nepokretnostitamobližeoznačenuupovršiniod250m2zaprodajnucijenuod50.000,00dinara. Tuženom su pokazane granice odredjene nepokretnosti, bez da jenjena površina prethodnomjerena.Tek po zaključenju ugovora i stupanjau posjed nepokretnosti u njenim pokazanim granicama, dana 23.12.1996.godineizvršenojemjerenjenjenepovršine,odstraneangažovanogvještakageodetskestrukeazapotrebeDirekcijejavnihprihoda,kadjeutvrdjenodaparcela u pokazanim granicama ima 250 m2. Predaja predmeta ugovora,kaonajvažnijaobavezatužiocakaoprodavcaizvršenajekadjetužilackaoprodavacdoveotuženogkaokupcautakavpoložajkojimuomogućavadasepremanjemumožeponašatikaovlasnik.Kadjeupitanjunepokretnost,ondaupisujavneknjigeimakarakternjenepredaje.Tekupisomukatastarnepokretnostikupacpostajevlasnikkupljenenepokretnosti.Tuženijeplatiougovorenucijenu,dabitek27.05.2000.godinetj.poslijevišeodtrigodinebiloutvrdjenodaprodatanepokretnostiimavećupovršinuodoneuugovorunavedeneitoza14m2. Polazeći od ovako utvrdjenog činjeničnog stanja, drugostepeni sudje pravilno zaključio, i po mišljenju ovog suda, da je tužilac prodao a tuženi kupio odredjenu nepokretnost u pokazanim granicama, kako je vidjena, čija je površina veća za 14 m2 od one koja je u ugovoru unijeta, tako da zaključeni ugovor proizvodi pravno dejstvo, time ima pravnu snagu stvarno ugovorene površine označene nepokretnosti u pokazanim, vidjenim granicama, kao stvarni rezultat volje ugovornih strana, a ne ugovorom označena manja površina. Sve do momenta upisa u katastarnepokretnostivlasnikspornogzemljištabio je tužilac.Činjenicada jeupis

196

izvršen i da je tuženi kao sticalac upisan kao vlasnik na osnovu valjanogpravnog posla to je postao imaterijalno pravni vlasnik i označene spornepovršine (14 m2) odredjene nepokretnosti, zbog čega je reviziju tužiocavaljaloodbitikaoneosnovanu.”


197

STICANJEPRAVASVOJINENAZAJEDNIČKIMDJELOVIMAZGRADE

(Član21stav1Zakonaoetažnojsvojini“Sl.listRCG”,br.21/93ičl.32Odlukeonadgradnjistambenihzgradaipretvaranjazajedničkih

djelovazgradaustanove)

Adaptacijom zajedničkih prostorija uz saglasnost većine vlasnika stambene zgrade i dobijanjem rješenja od strane nadležnog organa kojim je odobreno pretvaranje zajedničkih prostorija u stambene, adaptirane prostorije dobijaju svojstvo stana, te ugovor o otkupu istih predstavlja valjan osnov za sticanje prava svojine.

Izobrazloženja:

“Polazećiodčinjeničnogutvrdjenjaprvostepenogsuda,kojeprihvataidrugostepenisud,drugostepenisudjepravilnopostupiokadjeodlučionaizrečeninačin.Naime,drugotuženijeadaptacijuzajedničkihprostorijaizvršiouzprethodnodobijenusaglasnostvećinevlasnikaodredjenogulazastambenezgrade, nakon čega je rješenjem nadležnog organa prvotužene odobrenopretvaranjezajedničkihprostorijaustambene(rješenjeUp.br.08-361/96-1152od14.10.1996.godine),svesaglasnoodredbamaizčlana21stav1Zakonaoetažnojsvojiniičlana32Odlukeonadgradnjistambenihzgradaipretvaranjuzajedničkihdjelovazgradaustanove.Rješenjemoupotrebikojejedonijetoodstraneistogorganaprvotuženekojijebionadležanzadonošenjerješenjao odobrenju pretvaranja zajedničkih prostorija u stanove, do tada faktičkostanjejelegalizovano,takodasuadaptiraneprostorijedobilesvojstvostana,adrugotuženiosnovzazaključenjeugovoraokupovini-otkupustana.Jer,rješenjeoupotrebi(Up.br.08-352/96-1602)posvojojsadržininijeništadrugodoaktododjelistana.Rješenjedonijetoupostupkupretvaranjezajedničkihprostorija u stambene izjednačava se, može se izjednačiti i, po nalaženjuovogsuda,saaktomododjelistananakorišćenje.Drugotuženije,slijedomtoga, zaključenjem ugovora o kupovini - otkupu stana sa prvotuženom,nakon odobrenja i izvršene uknjižbe u javne knjige (rješenjeDriekcije zanekretnine br. UPST 03-642/1828 od 30.07.1997. godine), postao vlasnikpretvorenihzajedničkihustambenuprostoriju,nakončegajebioovlašćendadiotihprostorijapreneseodredjenimpravnimposlomukoristtrećetuženog.Prema tome, ugovor o otkupu (zaključen izmedju prvo i drugotuženog)kao i ugovor o prodaji (zaključen izmedju drugo i trećetuženog), nijesu u

198

suprotnosti sa prinudnimpropisimamaterijalnogprava, javnim interesomidobrimobičajima,štobiihčiniloništavim,takodanijesuispunjeniuslovipredvidjeniodredbamaizčl.103st.1,čl.111i112Zakonaoobligacionimodnosima,zanjihovponištaj,kakotopravilnonalaziidrugostepenisud. Obziromnačinjenicudajedrugotuženipostaovlasnikispornogdijelazajedničkihprostorija,nižestepenisudovisupravilnoodbilitužbenizahtjevkakoupogledutraženjatužiocadamupripadasvojinanatimprostorijamatakoinjegovzahtjevzanaknadušeteuviduizgubljenedobitizbognekorišćenjapravasvojinenatimprostorijamasrazmjernonjegovomudjelu. Zakoni,drugipropisiiopštiakti,odnosnopojedinenjihoveodredbezakojejeodlukomustavnogsudautvrdjeno,danijesuusaglasnostisaustavomilizakonomnesamoštosenemoguprimjenjivatioddanaobjavljivanjaOdlukeUstavnogsuda,većseoninemoguprimjenjivatiinaodnosekojisunastaliprijeobjavljivanjaOdlukeUstavnogsuda,akodotogdananijesupravnosnažnoriješeni,shodnopropisimaizčlana69stav1ZakonaoUstavnomsuduCrneGorekojijebiouvažnostiuvrijemenastankaspornogodnosa.ToznačidasedejstvoOdlukeUstavnogsudaprotežeinaodnosekojisunastaliprijenjenogobjavljivanja,poduslovomdatiodnosinijesupravosnažnoriješeni.Sporniodnosukonkretnomslučajuriješenje-pojedinačniaktidonijetisu,nesamonaosnovuOdlukezakoju jeutvrdjenodanijeu saglasnosti saUstavom izakonom,većinatemeljuZakonaoetažnojsvojiniod26.06.1995.godineiizvršeni,prijeobjavljivanjaOdlukeUstavnogsudaCrneGoreuSlužbenomlistubr.27/98,takodanestojenavodirevizijedasenjenodejstvoprotežeinapojedinačneaktedonijetenatemeljuodlukezakojujeutvrdjenodanijeusaglasnostisaustavomizakonom,zbogčegajesverevizijuvaljaloodbitikaoneosnovanu.”


199

NAKNADAVRIJEDNOSTIOTUDJENIHPLODOVAZAVRIJEMENESAVJESNOGDRŽANJA

(Član39st.2i7Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Dostavljanjem tužbe savjesni držalac postaje nesavjestan, te je isti dužan vlasniku naknaditi vrijednost posječenih šumskih stabala koje je otudjio za vrijeme nesavjesnog držanja.

Izobrazloženja:

“Potužbitužiocaiz1994.godinevodjenjepostupakprotivpravnogprethodnika tuženog i presudom prvostepenog suda P. br. 229/99 od08.11.1999.godine,kojajepostalapravosnažna02.03.2000.godineutvrdjenodajevlasnikkatparcelabr.1164,1165i1167upisanihuposjedovnomlistubr.925KORožajenanjegovoime,kaoiparcelebr.1163upisaneuposjedovnomlistubr.180KORožajenaimeDS“GornjiIbar”,uukupnojpovršiniod9hi98ari,kojesutužiocupredateuposjeddana19.12.2000.godine.Pravniprethodnik tuženog je za vrijeme vodjenja navedenog postupka tj. nakonštomu jedostavljena tužba13.04.1995.godine,padopredajena spornimnepokretnostimaizvršiosječušumskihstabala,čijaukupnavrijednostiznosi9.485,00eura.Dana25.05.2001.godinetužilacjepodniotužbuzarestitucijuubranihplodovailiisplatunjihoveprotivuvrijednosti. Kod takvog činjeničnog stanja, polazeći od odredbe člana 39 stav7 Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa, prema kojoj savjesniposjednik postaje nesavjestan od trenutka kad mu je tužba dostavljena,pravilno su nižestepeni sudovi zaključili da je pravni prethodnik tuženogpostaonesavjestandržalacnakonštomujedostavljenatužbausvojinskomsporu13.04.1995.godine.Samimtim,naosnovuodredbečlana39stav2istogzakona,kojapropisujedajenesavjestanposjednikdužanvlasnikunaknaditivrijednostplodovaštoihjepropustioubrati,nižestepenisudovisupravilnoodlučilikadasuusvojilitužbenizahtjevtužiocazanaknaduzbogotudjenihplodova za vrijeme nesavjesnog držanja pravnog prethodnika tuženog unaznačenojvisini.Ovokodčinjenicedajetužilacurokuod3godineodkadsumupredatenekretnine tražiopredajuubranihplodova (povraćajgradje)ili naknadu njihove vrijednosti, kako to propisuje odredba člana 40 st.1navedenogzakona.”


200

ACTIONEGATORIA(Član42Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Ne može se ostvariti zaštita od uznemiravanja prava svojine u smislu člana 42 ZOSPO, ako je uzrok nedopuštenih imisija otklonjen.

Izobrazloženja:

“Nižestepeni sudovi su zaključili da je u stanu tužioca bilo imisijauljed korišćenja kafane u prizemlju tuženog koje prevazilaze dozvoljenenormalne granice sredine, pa su usvojili tužbeni zahjtev s pozivom naodredbu člana 5 Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa i čl. 156Zakona o obligacionim odnosima. Pri tome smatraju da je bez uticaja štose u poslovnom prostoru tuženog više ne obavlja ugostiteljska djelatnost,jertužilacimaintereszapostavljenizahtjevaodlukajeodznačajadaseunarednomperioduonemogućiobavljanjenavedenedjelatnosti. Medjutim,pomišljenjuovogsuda,tužilacpredmetnomnegatornomtužbom - člana 42 ZOSPO ne može ostvariti zaštitu zbog uznemiravanjaprava svojine na svom stanu, saglasno navedenim zakonskim odredbama,budućijetuženiprestankomobavljanjaugostiteljskedjelatnostiusljedkojepotičuprekomjerneimisije,odnosnoprenamjenomsvogposlovnogprostora20.02.2002.godineotkloniouzroknedopuštenihimisijaiizvoruznemiravanja,pasenemožeštititiodnečegaštojebiloiprošlo,nanačindatotuženisadaneradi. Naime, zaštita svojinskih prava u traženom obliku ostvaruje se naosnovu radnje tuženog, odnosno njegovog uzdržavanja da spriječi štetnadejstvasvojestvari. Imajući u vidu da se na osnovu utvrdjenja umomentu zaključenjaglavneraspraveodlučujeoosnovanostitužbenogzahtjeva,akodčinjenicedatuženisvojposlovniprostornekoristinanačinkojijebiouzrokneprijatnihmirisa preko mjere koja je uobičajena s obzirom na prirodu i namjenunepokretnosti,odnosnodasuštetnadejstvaimisijakojapremašujukapacitetpodnošljivostiprosječnogčovjeka,usljedobavljanjaugostiteljskedjelatnosti,prestalapromjenomtedjelatnostiunazadvišegodina,tosetužiocunemožepružititraženazaštita. Zbog toga jenižestepenepresudevaljalopreinačiti i odbiti tužbenizahtjevkaoneosnovan.”


201

PRESTANAKPRAVASTVARNESLUŽBENOSTI(Član58stav2Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Nijesu ispunjeni uslovi za prestanak, ni izmještanje prava službenosti, ako se nijesu izmijenile okolnosti od kojih zavisi postojanje službenosti i njeno korišćenje pravcem koji je utvrdjen pravosnažnom presudom.

Izobrazloženja:

“Prema utvrdjenju prvostepenog suda, u odnosu na primarnopostavljenitužbenizahtjev,nijesuseispuniliuslovizaprestanakpravastvarneslužbenosti,usmislučlana58stav2Zakonaoosnovnimsvojinskopravnimodnosima,jerseneradiotomedajestvarnaslužbenostpostalanepotrebnazakorišćenjepovlasnogdobra,nitiseradiotomedasuprestalidrugirazlozizbogkoga jestvarnaslužbenostzasnovana.Naosnovuneposrednoguvidasudana licumjestautvrdjeno jeda senijesu izmijenileokolnostiodkojihzavisi postojanje sporne službenosti i njeno korišćenje pravcem kojim jeutvrdjenpravosnažnompresudomOsnovnogsudauBeranamaP.br.691/02od15.11.2002.godine. Nemaosnovanizaizmještanjepravcaprolazazaostvarivanjestvarneslužbenostiukoristpovlasnihparcelatuženika,kakototužilactražitvrdećida svrhu postojanja sporne službenosti tuženi može ostvariti korišćenjemnespornogputaudužiniod92mkojivodiprekoposlužneparcele tužioca(zahtjevkojijeeventualnopostavljen). Priocjenieventualnopostavljenogzahtjeva,prvostepenisudjeimaou vidu i statusne promjene odredjenih parcela i da je prilikom donošenjapresudeOsnovnog suda uBeranamaP. br. 691/02 od 15.11.2002. godine,kojom je utvrdjeno pravo stvarne službenosti u korist tuženika cijenjenopostojanjeputadužine92miširine2m,kojiprolaziprekoposlužneparceletužiocaikojimpravcemtužilacsadatražiizmještanjesporneslužbenosti,pajeiporedtogatuženompriznatopravostvarneslužbenostiprolazaspornimputem. Kod toga nemamjesta navodima u reviziji da je drugostepeni sudzanemariopostojanjenačelapoštedeposlužnogdobraokojemsegovoriuodredbičlana50stav1Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa.”


202

PRAVOSTANOVANJAKAOLIČNASLUŽBENOST(Član60Zakonaoosnovamasvojinskopravnihodnosa)

Pravo stanovanja kao lična službenost ne može se steći osnovom usmenog ugovora.

Izobrazloženja:

“Na osnovu nespornih navoda stranaka i izvedenih dokaza sudje zaključio da je tužilac – tužilja boravila u prizemnomdijelu predmetnekućekojajevlasništvoprvotuženognakonsmrtimajkestranaka–1984.do01.12.2007.godine,kadasutuženipromijenilibravuitimejojonemogućilidauistojboravi.Inače,uprvostepenompostupkujeutvrdjenodatužiljaživiuPodgorici,adauperioduodmartadodecembrau tokugodineboraviuprizemnomdijelupredmetnekuće.Prematome,izpredstavljenogčinjeničnogutvrdjenja proizilazi da je tužilja boravila u kući svog brata po usmenomodobrenju, pri čemunije sačinjen pismeni sporazumu tompravcu, niti jetakavsporazumupisanujavneknjige. Stoga i po ocjeni ovog suda pravilno zaključuje drugostepeni suddaukonkretnomslučajunijeupitanjustečenopravostanovanjakao ličnaslužbenost,tedajeprvostepenisudodlučioopostavljenomtužbenomzahtjevupogrešnom primjenom odredbe člana 60 Zakona o osnovama svojinskopravnihodnosa.Naime,navedenazakonskaodredbapredvidjadasepravostanovanjaiostaleličneslužbenostiuredjujuzakonom.Kakoposebanzakonnarepubličkomnivounijedonijet, tosenaoveodnoseprimjenjujupravnapravila imovinskog prava, saglasno Zakonu o nevažnosti pravnih propisadonijetihprije06.aprila1942.godineizavrijemeneprijateljskeokupacije. Obzirom da se pravo stanovanja stiče po pravilima koja važe zaplodouživanje,ada jeusmislučlana157Opšteg imovinskogzakonikazasticanjepravaplodouživanjananepokretnostiosnovomugovoraneophodnaovjerakod suda, jasno jeda se topravonemože stećiosnovomusmenogugovora(sporazuma),kakosetoneosnovanorevizijomukazuje.”


203

BRISOVNATUŽBA(Čl.56,78stav1ičl.79Zakonaopremjeru,katastruiupisimapravana

nepokretnosti)(“Sl.listSRCG”,br.25/84ibr.2/98)

Rokovi za ostvarivanje prava brisovnom tužbom imaju se cijeniti u kontekstu odredbe člana 56 Zakona o premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnosti.

Izobrazloženja:

“Prvostepena i pobijanapresuda sudonijetepogrešnomprimjenomodredbe člana 79 Zakona o premjeru, katastru i upisima prava nanepokretnostima(Sl.listSRCG“,br.25/84ibr.2/98)zbogčegasurelevantnečinjeniceostalenerazjašnjene. Naime,obanižestepenasudasupogrešnocijenilirokzapodnošenjepredmetne tužbe, uzimajući započetak roka i kaodanupisaprava24.maj1995. godine, kada su donijeta navedena rješenja u postupku izlaganja najavniuvidpodatakapremjerakatastarskogklasiranjazemljištaiutvrdjivanjustvarnihpravananepokretnostima.Ovoizrazlogaštosenemožesmatratidajetogadanaizvršenupisprava,kodčinjenicedase upis prava ne može vršiti sve dok se ne sprovede postupak izlaganja podataka na javni uvid i izrade katastarskog operata, a to je do potvrdjivanja katastarskog operata od strane nadležnog republičkog organa uprave. Stoga seosnovano revizijomukazuje, a što jeukazivano i žalbom,da se rokovi za ostvarivanje prava brisovnom tužbom imaju cijeniti ukontekstuodredbečlana56Zakonaopremjeru,katastru iupisimapravaonepokretnostima.Stavomprvimnavedenezakonskeodredbepredvidjenajeobavezaopštinskogorganaupravenadležnogzaposlovepremjeraikatastranepokretnosti, odnosno organizacije koja je izradila katastarski operat daisti podnese republičkomorganu uprave nadležnom za poslove premjera ikatastranepokretnostinapregledipotvrdu.Saglasnostavudrugomitrećemisteodredbe,navedenirepubličkiorganocjenjujedalijekatastarskioperatizradjenuskladusavažećimpropisimaiukolikoutvrdidajesteistipotvrdjujeidostavljagaopštinskomorganuupravenadležnomzaposlovepremjera ikatastra nepokretnosti na korišćenje zajedno sa ostalom dokumentacijom.Prema stavu četvrtom iste zakonske odredbe, nadležni republički organuprave,katastarskioperatpotvrdjujerješenjem,kojimistovremenoodredjujeidanpočetkanjegoveprimjene,atorješenjeseobjavljujeu„SlužbenomlistuSRCG“,saglasnostavupetomnavedenezakonskeodredbe.

204

Prethodnocitiranazakonskaodredba,kaoiodredbačlana60Zakonao premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima, ukazuju da sepristupaupisuukatastarnepokretnostiutvrdjenihpravaupostupkuizlaganjana javni uvid podataka premjera i nepokretnosti nakon što se sprovedepostupakizlaganjauskladusaodredbamazakona,atajsepostupakokončavatekpotvrdomkatastarskogoperataodstranenadležnogrepubličkogorganauprave. Stoga,odredjenječlanom79Zakonaopremjeruikatastrunepokretnostidasebrisovnatužbapodnosiurokuodjednegodineoddanaizvršenjaupisa,pri činjenici da se upis može izvršiti tek nakon objavljivanja rješenja opotvrdjivanjukatastarskogoperatau„SlužbenomlistuSRCG“,trebatumačitinanačindaseuslovizaupisstvarajuidarokovizaupispočinjutećitekodtada,aneoddanakadajedonijetorješenjeKomisijezaizlaganjeukojemsuevidentirananavednapravaupostupkuizlaganjaidatnalogzaupisprava.”


205

NASLJEDNO PRAVO

206

207

POVREDANUŽNOGDIJELA(Čl.26,28i34Zakonaonasledjivanju)

Povreda nužnog dijela utvrdjuje se na temelju vrijednosti zaostavštine prema procjeni u smislu člana 28 - 30 ZON, a ne samo na osnovu poklona koji je tužilac za života dobio.

Izobrazloženja:

“Osnovanajerevizijatužiocauodnosunaostalidiopobijanepresude-eventualnizahtjev.Jer,naosnovutogaštojetestatorutestamentuod1988. godine naveoda je poklonio tužiocudio nepokretnosti gdje jeovajsagradiosvojstambeniobjekat,akodčinjenicedapostojisedamnasljednika i ugovora o poklonu, sudovi nijesu mogli zaključiti daraspolaganjemtestamentomukoristprvoidrugotuženog,tužiocunijepovrijedjennužnidionasledja.

Naime, povreda nužnog dijela utvrdjuje se na temelju vrijednostizaostavštinepremaprocjeniusmislučl.28-30Zakonaonasledjivanju,anesamonaosnovupoklonakoji jetužilaczaživotadobio,kakotopogrešnonalazenižestepenisudovi.

No,prijesvega,sudjebiodužandapozovetužiocadaurediidopunitužbuuovomdijelu tako što će, porednavodjenjau čemu se sastojipovredanjegovognužnogdijela,odredjenopostavitizahtjevkoliki jediokojimjenjegovnužnidiopovrijedjenitražitidaseistiizdvojiizostavinskemase.

Dakle,topitanjesemožeriješitisamouokviruodredbečlana26Zakonaonasledjivanju,putemtužbeusmislučl.34uvezi41istogzakona,štonižestepenisudovinijesuimaliuvidu,pajeizostaloutvrdjenječinjenicakojezahtijevapravilnaprimjenaovihodredbi.”


208

POVREDANUŽNOGDIJELA(Član26uvezisačl.34Zakonaonasledjivanju)

Povreda nužnog dijela nema za posljedicu ništavost ugovora o poklonu.

Izobrazloženja:

“Tužiocisupredmetnomtužbomprotivtužene,saglasnočlanu189stav2ZPP,istaklidvazahtjeva,kakojetobližepreciziranouizreciprvostepenepresude,temeljećiistenatvrdnjidajeugovorništavjerjenjegovpredmetobavezeneodredjen,shodnočl.47ZOO,poštojepredmet½stanakojinijefizičkiodredjen,anjimesulišeninužnognasljednogdijelakojiimpozakonupripada. Prema utvrdjenom činjeničnom stanju, M. K, iz Podgorice, otacodnosnodjedtužilaca,zaključiojedana03.08.1999.godineugovoropoklonusa tuženom (suprugom) kao poklonoprimcem, čiji predmet je ½ stana uPodgoricipovršine32m2,inačenjihovazajedničkaimovinastečenaubraku,kojiugovorjeovjerenkodOsnovnogsudauPodgoricipodOv.br.10968/99od 06.08.1999. godine. Nakon smrti 14.11.2004. godine, rješenjem istogsudaO.br.528/05od24.08.2005.godine,prekinutjeposutpakraspravljanjanjegovezaostavštineidjecaostavioca-drugotužiljaiM.D,otacprvotužilje,koji je tokomovogpostupkapreiminuo,upućeni sunaparnicudadokažunepunovažnsotugovoraopoklonu. Polazeći od takvog činjeničnog stanja, pravilno su nižestepenisudoviprimijenilimaterijalnopravokadasuobazahtjeva-daseutvrdidajepredmetniugovorništaviznavedenihrazloga,odbilikaoneosnovane. Ovosa razlogašto jepredmetniugovorpravnovaljan,odnosnonemanedostatakakojigačineništavimusmislučlana103uvezičl.47ZOO,budućijesadapok.K,kaosuvlasnikmogaoraspolagatisvojimsuvlasničkimdijelom,ačimesesaglasilaituženakaodrugisuvlasniknafizičkinepodijeljenojstvari-stanu,pajepredmettogugovoradopušten.Sdrugestraneisticanjetužilacadajeučinjenimraspolaganjempok.K.povrijedionjihovnužnidio,nijeododlučnogznačajauovomsporu jernepredstavljarazlogništavostiugovora tj.nemazaposljedicu ništavost ugovora o poklonu. S tim u vezi, tužiocima kao nužnimnasljednicima stoji na raspolaganje, da saglasno čl.34 u vezi čl.26 Zakonao nasljedjivanju, traže redukciju poklona zbog povrede prava na nužni dio,odnosnomogudatražedaseuostavinskumasui-zaostaviocakojijepoklonompovrijedionjihovnužnidio,vrati tajpoklonučinjentuženojudijelukojimćepodmiritipovrijedjeninužnidio,kakotopravilnonalazenižestepenisudovi.

209

Stoganestojenavodirevizijedajeiznavedenihrazlogatrebalousvojitieventualnizahtjeviutvrditiništavostpredmetnogugovora,primjenomčlana103ZOOuvezičl.26stav1Zakonaonasljedjivanju.Naime,priodlučivanjusud je ograničen postavljenim tužbenim zahtjevom, a kako je u petitumunavedenogzahtjevaizričitotraženodaseutvrdiništavostugovoraopoklonuusmislučl.103ZOO,tosudnijemogaoodlučitimimogranicapsotavljenogzahtjeva,saglasnočl.2st.1ZPP-a.”


210

ZASTARJELOSTPRAVATRAŽITISMANJENJERASPOLAGANJATESTAMENTOM(Član41Zakonaonasledjivanju)

Rok u kome se može tražiti redukcija testamenta nije istekao, ako je zahtjev blagovremeno postavljen u ostavinskom postupku, bez obzira što je od proglašenja testamenta do podnošenja tužbe u parničnom postupku protekao rok od tri godine.

Izobrazloženja:

“Poocjeniovogsudaosnovanoserevizijomukazujedarokukomesemožetražitismanjenjeraspolaganjatestamentomzanužninaslednidioukonkretnomslučajunijeistekao.Jer,odredbačlana41Zakonaonasledjivanju,ne odnosi se samo na parnični postupak, tako da se ne može zanemaritizahtjevtužiocaistaknutuostavinskompostupku–naročištuod08.05.2003.godine.Ovajzahtjevimakaraktertužbeumaterijalnomsmislu,jersenjimapostiže isticilj:ostvarivanjepravanasmanjenje raspolaganja testamentomzbogpovredenužnogdijela. Stoga, po nalaženju ovog suda, pravilna primjena materijalnogpravanalažedaprvostepeni sudpristupimeritornomodlučivanju,pošto jerok iz člana 41 Zakona o nasledjivanju održan podnošenjem zahtjeva zaredukcijutestamentauostavinskompostupku.Ovobezobziranačinjenicuda ostavinski sud nije uputio tužioca na parnicu radi dokazivanja povredenužnognaslednogdijelatestamentalnimraspolaganjemiostvarenjapravanasmanjenjetestamentalnograspolatanjatimosnovom. Stoji činjenica da je u pitanju prekluzivni rok materijalnog prava,kojitečeukontinuitetuikodkojegnemaprekidaizastojakaokodrokovazastarjelosti. Medjutim, ovaj rok se održava radnjom koja ima značajinicijalnog akta za ostvarivanje prava, a takva radnja je u konkretnomslučajupreduzetablagovremeno,sobziromdajeostaviljaumrla10.12.2001.godine,adajetužilacpostaviozahtjevzaredukcijutestamentanaročištuuostavinskompostupku08.05.2003.godine. Pošto nižestepeni sudovi izloženo nijesu imali u vidu valjalo jenižestepenepresudeukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje.”


211

USMENITESTAMENT(Član73Zakonaonasledjivanju)

Izuzetne prilike kao uslov punovažnosti usmenog testamenta imaju se cijeniti prema svakom konkretnom slučaju.

Izobrazloženja:

“Upostupkupredprvostepenimsudomutvrdjenojedajesadapok.L.Lj,izKumbora,dana17.02.2005.godine(četvrtak)usvojojkućiizjavilausmenosvojuposljednjuvoljuuprisustvusvjedokaZ.ViO.R,dasvusvojupokretnuinepokretnuimovinukojujenaslijedilaodpok.suprugaŠ.ostavljatuženimaL.iM.L,sinovimapok.J.L,štosunavedenisvjedocisaopštilisuduupismenojformi.Takojepostupilajerfizičkinijebilaustanjudatoučininadruginačinsobziromdaima72godine,dugogodišnjijebolesnikodsrcaišećernebolesti,anadansačinjavanjausmenogtestamentaimalajepovišenutemperaturu.Njenostanjezdravljasepogoršalo,pajedana21.02.2005.godineupućenauOpštubolnicuKotor,gdjeje liječenado23.02.2005.godine,paprebačenaubolnicuuRisnu,gdjejeistogdanaumrla.

Naokolnostidalisupostojaleizuzetneprilikezbogkojihimenovanatestatorkanijebilaumogućnostidanapravipismenitestament,shodnonaloguizranijegukidnogrješenjaovogsuda,vještačiojestručnitimvještakaKBCPodgoricakojijenašaodasenaosnovupriloženemedicinskedokumentacijenemožezaključitidajestanjezdravljatestatorkeinjenosubjektivnostanjenadan sačinjavanjausmenog testamenta tj. 17.02.2005.godine,pa svedo21.02.2005.godine,kadajeprimljenaubolnicukaohitanslučaj,bilotakvodaonanijebilaustanjudatražiodrodbine,prijateljailimedicinskogosobljada pozovu sud ili advokata da sačini testament, kao ni to da je testatorkapredosjećalailimoglapredosjetitibliskusmrt.

Polazeći od takvog činjeničnog stanja, a da je testatorka psihičkizdravaidaježivjelauKumboru,kojijedobrosaobraćajnopovezansaHercegNovim,prvostepenisudsmatradajeimalamogućnostiidovoljnovremenadasačinisudskitestament,odnosnoimalajekakoobjektivnetakoisubjektivnemogućnostidasastavibilosudski,bilopismenitestament,panijesupostojaleizuzetneprilikekaouslovzapunovažnostusmenogtestamentausmislučlana73Zakonaonasledjivanju.

Odlučujući o žalbi tuženih drugostepeni sud je istu odbio kaoneosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu prihvatajući date razloge iizloženopravnoshvatanjeprvostepenogsuda.

Po mišljenju ovog suda, nije prihvatljivo iznijeto stanovištenižestepenih sudova o nepostojanju izuzetnih prilika, jer je zbogpogrešne

212

primjenematerijalnog prava činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrdjeno,zbogčegajeobjepresudevaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje.

Iz spisa se vidi da se, u periodu od 17.02.2005. godine (četvrtak),kada je testatorkadobila temperaturu,pado21.02.2005.godine,kada jeuteškomstanjuprimljenaukotorskubolnicu,njenozdravstvenostanjestalnopogoršavalo,dabiposlijedvadanatj.23.02.2005.godineumrlaubolniciuRisnu.

Prematome,imajućiuviduokolnostdasu19.i20.02.2005.godine(subotainedjelja)danivikendaukojimasudneradi,adajezdravstvenostanjetestatorkepočevod17.02.2005.godinebilosvakimdanomsvegore,nijesemogao izvesti pouzdan zaključako tomeda li su postojale ili ne izuzetneprilikekojebijeonemogućiledasačinitestamentupismenomobliku.

Stoga jedokazivanje trebalodopuniti ina pouzdan način utvrditi da li je testatorka, zavisno od stanja zdravlja i subjektivnog stanja bila u mogućnosti da sačini sudski testament ili da se koristi nekom od privatnih formi testamenta, što podrazumijeva tjelesne radnje kao što su – da sama napiše testament ili ga izdiktira i potpiše, odnosno obezbijedi sve uslove da po njenom kazivanju to uradi sudija Osnovnog suda u Herceg Novom.“


213

PREDMETUGOVORAODOŽIVOTNOMIZDRŽAVANJU(Član117stav4Zakonaonasledjivanju)

Predmet ugovora o doživotnom izdržavanju može biti i buduća imovina.

Izobrazloženja:

“Polazećiodtogadauskladusačlanom117stav1Zakonaonasledjivanjupredmetugovoramožebitisamoimovinakojaprimaocuizdržavanjapripadauvrijemezaključenjaugovora,zatimodtogadauvrijemezaključenjaugovorapredmetnistannijebiootkupljen,tedaseutovrijemenijemogloraspolagatisastanarskimpravom, tužilja je smatralada jeupitanjuništaviugovorkojineproizvodipravnodejstvo,zbogčegajekaozakonskinaslednikipostavilazahtjevzautvrdjenjedaspornistanpredstavljazaostavštinupok.S.B.Medjutim,nižestepenisudovisupravilnoodlučilikadasuizloženitužbenizahtjevodbilikaoneosnovan.Ovozbogsljedećihrazloga. Prije svega, neosnovan je revizijski navod da predmet ugovora odoživotnom izdržavanju može biti samo imovina koja pripada primaocuizdržavanja u vrijeme zaključenja ugovora o doživotnom izdržavanju.Naprotiv,za razlikuododredabačlana117stav1Zakonaonasledjivanju,koji kao predmet ugovora pominje samo imovinu koja pripada primaocuizdržavanja u vrijeme zaključenja ugovora, u st. 4 navedenog zakonskogpropisajepredvidjenodasekaougovoriodoživotnomizdržavanjusmatrajuiugovorikojimajeuzobećanjenasledstvaposlijesmrtiugovorenazajednicaživota ilizajednica imanja, ilidaće jedanugovaraččuvati ipazitidrugog,imanjemuobradjivatiiposlijesmrtisahranitiga,ilištodrugouistomsmislu.U predmetnoj stvari, ugovorne strane su ugovorile zajednicu života, uzobavezudavaocaizdržavanjadaprimaocaizdržavanjanjegujeiizdržavadosmrti,stimdamupripadnesvaimovinaprimaocaizdržavanjakojasebudezateklauvrijemenjegovesmrti. Dakle,upitanjujeugovorodoživotnomizdržavanju,zaključenuskladusačl.117st.4Zakonaonasledjivanju,kojiseodnosiinabudućuimovinu,dakle,nasvojevrsno“obećanjenasledstva”poslijesmrtiprimaocaizdržavanja.Stogasenavedeniugovorodoživotnomizdržavanju, bez obzira što se ne radi o tipičnom njegovom obliku iz čl.117 st.1Zakonaonasledjivanju, ima smatratipravnovaljanimugovoromodoživotnomizdržavanju.Jer,predmetugovoraodoživotnomizdržavanju,kaoštojenaprijedrečeno,možebitiibudućaimovina. Pritomejebezznačajaokolnostštouvrijemeugovaranjapok.S.Bnijebilavlasnikpredmetnogstana,većsamonosilacstanarskogprava.Ovo

214

zbog toga što jepredmetugovorabio i stan,koga je imenovanaza životaotkupila i time postala njegov vlasnik a samim tim i dio njene imovine uvrijemesmrti. Naosnovuizloženog,pok.S.Bjekaoprimalacizdržavanja,uskladusačlanom117stav4Zakonaonasledjivanju,naJ.I,kaodavaocaizdržavanja,moglaprenijetiibudućuimovinu,tj.ipravosvojinenaspornomstanu,kakojetoiučinjenougovoromodoživotnomizdržavanjuokomejenaprijedbiloriječi,zbogčegasunavodirevizijeoništavostinavedenogugovorališenibilokakvogzakonskogosnova.


215

KONVALIDACIJAUGOVORAODOŽIVOTNOMIZDRŽAVANJU(Član117stav2Zakonaonasledjivanjuuvezisačl.73ZOO)

Ispunjeni su uslovi za konvalidaciju ugovora o doživotnom izdržavanju koji od strane sudije prilikom ovjere nije pročitan ugovaračima, ako su obaveze iz istog izvršavane duži niz godina.

Izobrazloženja:

“Predmetsporauovojpravnojstvaripredstavljazahtjev tužiocazautvrdjenje ništavosti ugovorao doživotnom izdržavanjuR. br. 21/2000od29.03.2000.godinekojijezaključenizmedjusadapok.S.M,kaoprimaocaizdržavanja i M. V, kao davaoca izdržavanja. Tužbeni zahtjev temelji natvrdnjidasudijaprilikomovjerestrankamanijepročitaopredmetniugovor,tedapok.M.nijeupoznatasasadržinomugovora,panijeznalaštapotpisuje.

Polazećiodtogadajepredmetniugovorsačinjenupismenojformi,potpisan od strane ugovrarača, ovjeren od suda i ugovarači upozorenina posledice ugovora, nižestepeni sudovi su izveli pravilan zaključak dapredmetniugovornijeništaviodbilitužbenizahtjev.

Stoji činjenica da je sudija dužan da prilikom ovjere ugovora odoživotnomizdržavanjupročitaugovorugovaračima,tedatajpropustsudijepredstavljanedostatakupogleduformekojijerazlogništavosti.Medjutim,ukolikojeugovorizvršavanodstranedavaocaizdržavanjadužinizgodinastvoreni su uslovi za konvalidaciju takvog ugovora shodno odredbi člana73 Zakona o obligacionim odnosima. Kako je u konkretnom slučaju odzaključenja ugovora do smrti primaoca izdržavanja prošlo više od šestgodina,anaosnovuiskazasaslušanihsvjedokasasigurnošćuutvrdjenodajetuženi,kaodavalacizdržavanja,urednoizvršavaosvojeobavezeiukazivaoprimaocuizdržavanjasvupotrebnunjeguipažnju,tojasnoproizilazidasuispunjeniuslovizakonvalitacijupredmetnogugovora,teistinijeništav.

Tačnojedaseugovoromodoživotnomizdržavanjunemožeugovoritinasledjivanje i prenijeti pravo svojine na stvarima koje primalac nema usvojiniumomentuzaključenjaugovora.Ali,kakojeutvrdjenodautrenutkusmrtipok.M.nijeimalavišeimovinenegoštojeobuhvaćenopredmetnimugovorom,tojeovajrevizijskinavodbezuticajanadrugačijepresudjenje.

Bez osnova su navodi revizije da nije bilo stvarne volje primaocaizdržavanjaprilikomzaključenjaugovora, teda istanije imalanamjerudadavaocu izdržavanja ostavi cijelu imovinu. Ovo sa razloga što svi dokaziupućujunajasanzaključakdajepredmetniugovorrezultatnjeneslobodnoizraženevolje,da jebilaupoznatasasadržinomugovora idobroznalašta

216

potpisuje.Uostalom,prilikomovjerepok.M. jeuručenprimjerakugovorao doživotnom izdržavanju, te je ista imalamogućnost da traži izmjenu iliponištajugovora,ukolikojesmatraladajesadžinaugovorausuprotnostisanjenomvoljom.

Prematome,kakotužilacnijedokazaodajepredmetniugovorništavusmislučlanačlana103ZOO,tojepravilnoprimijenjenomaterijalnopravokadajetužbenizahtjevodbijenkaoneosnovan.”


217

USLOVIZARASKIDUGOVORAODOŽIVOTNOMIZDRŽAVANJU(Član120stav3Zakonaonasledjivanju)

Ima mjesta raskidu ugovora o doživotnom izdržavanju kada su odnosi izmedju stranaka ozbiljno poremećeni.

Izobrazloženja:

“Nijespornodajeizmedjutužilje,kaoprimaocaizdržavanjaituženog,kaodavaocaizdržavanja,zaključenugovorodoživotnomizdržavanjuR.br.56/02od05.02.2002.godine,kojimsustrankedefinisalesvojeobaveze.IzpredmetnihspisaproizilazidajetužiljaoperisanailiječenaubolniciuKotoruu periodu od 02.03.2004. do 12.03.2004. godine, te da joj tužena nakonizlaska izbolnice izobjektivnih razloganijeobezbijedilapotrebnunjegu iliječenje, a koja obaveza je bila definisana ugovorom.Dalje proizilazi da,takodje,izobjektivnihrazlogatuženanijetužiljiobezbijedilapotrebnunjeguiliječenjeuljeto2004.godine,kadajeistaimalastomačnovirusnooboljenje.Utvrdjenojeidajetuženadavalatužiljinaimematerijalnepomoćiiznosod50€odzaključenjaugovoradomarta2005godine,kadajetužiljaodbiladaprimipredmetniiznosiodkadajekontaktstranakaprekinut. Kodnaprijednavedenogpravilnosuodlučilinižestepenisudovikadasuusvojilitužbenizahtjeviraskinulisporniugovorodoživotnomizdržavanju. Naime,izsadržinepredmetnogugovoraproizilazidasetužena,kaodavalacizdržavanja,obavezaladadoživotnoizdržavatužilju,kaoprimaocaizdržavanja,da jojpružipotrebnumaterijalnupomoć,da se staraonjenojimovini, da joj u slučaju bolesti obezbijedi potrebnu njegu, liječenje iljekove,tedajeuslučajusmrtisahrani.Odredbomčlana120stav3Zakonaonasledjivanjupropisanojedasvakastrankamožetražitiraskidugovoraakodrugastrananeizvršavasvojeobaveze. Kako je u konkretnom slučaju utvrdjeno da tužena prema tužiljinije u potpunosti izvršavala preuzete obaveze iz ugovora, te da su zbognezadovoljstva tužilje načinom izvršavanja obaveza od strane tuženeporemećeni medjusobni odnosi stranaka, to su ispunjeni uslovi za raskidugovoraodoživotnomizdržavanju,shodnočlanu120stav3ZON. Stojičinjenicadasu tuženuobjektivneokolnostispriječiledapružipotrebnupažnjuinjegutužiljitokombolesti,aliistajebiladužnauslučajuobjektivnespriječenostiangažovatidrugalicadatoučineumjestonje.Svojetvrdnjedajezavrijemenjeneodsutnostioveobavezeizvršavaonjensuprugtuženajebiladužnadokazati.Kodnedostatkatakvihdokaza,apričinjenicidajeutvrdjenodasutužiljineophodnupomoćtokombolestipružaleprijateljice

218

ikomšije,navodirevizijedatiutompravcupokazujuseneosnovanim. Bezosnovasunavodirevizijedabiporemećenimedjusobniodnosistranakamoglibitiuslovzaraskidpredmetnogugovorasamouslučajudajeugovorenazajednicaživota.Ovosarazlogaštoporemećeniodnosiizmedjustranaka,bezobziradalijeugovorenazajednicaživotailine,činenemogućimostvarenjeobavezeizdržavanjaibrigeoprimaocuodstranedavaoca,tesesvrhaugovoranemožeostvariti.”


219

RASKIDUGOVORAODOŽIVOTNOMIZDRŽAVANJU(Član120Zakonaonasledjivanju)

Neizvršavanje obaveza od strane davaoca izdržavanja predstavlja razlog za raskid, a ne za utvrdjenje ništavosti ugovora o doživotnom izdržavanju.

Izobrazloženja:

“Nižestepeni sudovi pravilno zaključuju da predmetni ugovor odoživotnomizdržavanju ispunjavasveuslovezapunovažnost takvogugovora(čl.117Zakonaonasledjivanju) idaprilikomzaključenjanije izostalapravnorelevantnavoljanitijebilomanauvolji,danijezaključenizfiktivnihrazlogaiiznedopuštenihpobuda,tenijepostojalanamjeradasezaključenimugovoromizigrajunaslednapravatužilaca.Naime,izutvrdjenogčinjeničnogstanjaproizilazidasuprvotuženiiroditeljistranakahtjelizaključenjepredmetnogugovora,dajetobilanjihovapravavolja,tedanijepostojalanamjeraizigravanjanaslednihpravaostalihnaslednika.Uprilog tomegovorinalazvještakaneuropsihijatra,kaoičinjenicadajeupravonazahtjevB.M,prijezaključenjaspornogugovora,uprisustvusvjedokasačinjen24.1.2001.godineugovorodoživotnomizdržavanju.TajugovorjepisalaM.unukaG.SpokazivanjusvogadjedaM,kojijeitomprilikom,istomimovinomraspolagaoukoristprvotuženogjersesamoonodsveM.djeceprihvatioobavezedasestaraibrineosvojimroditeljima.Tajugovor,koji jeraskinut,potpisaojeiprvotužilacB.Ž,štonespori, iakosmatradaseradilo“otestamentu”.Takodje,predmetnimugovoromprimaociizdržavanjasuraspolagali samo dijelom svoje imovine, pa nemože biti riječi o izigravanjunaslednihpravatužilaca. Prematome,nijebilomanauvoljiugovornihstrana,panestojerazlozizaponištajpredmetnogugovorausmislučlana111ZOO,nitijeugovorprotivanprinudnimpropisimadabibioapsolutnoništavanusmislučl.103ZOO,zbogčegasunižestepenisudovipravilnoodlučilikadasupostavljenitužbenizahtjevodbilikaoneosnovan. Sdruge strane,nijeodznačajaukazivanje revidenatada jepredmetniugovortrebaloponištitisarazlogaštojeprvotuženi“doveouzabludu”primaoceizdržavanja,sarazlogaštosuočekivalidaćeonpreuzetiobavezuizdržavanja,alimutonijebilanamjera.Ovozbogtogaštobiistopredstavljaloneispunjenjeobavezeizugovoraodoživotnomizdržavanju(nezabludu),štousmislučlana120Zakonaonasledjivanjumožebitisamorazlogzaraskidugovora,kojizahtjevmogustavitisamougovornestrane,aštonijepredmetovogspora.”


220

PRAVONASLJEDNIKADAZAHTIJEVAJUUTVRDJENJEDAJEUGOVORODOŽIVOTNOMIZDRŽAVANJURASKINUT

(Član120stav3Zakonaonasledjivanju)

Nasljednicima primaoca izdržavanja pripada pravo da zahtijevaju utvrdjenje da je ugovor o doživotnom izdržavanju raskinut, ako ugovorne obaveze nijesu izvršavane više godina od strane davaoca izdržavanja.

Izobrazloženja:

“Kod činjenice da se u ovom sporu ne traži da se raskine ugovor,koje pravo bi pripadalo samo strankama, već predmet tužbenog zahtjevapredstavlja utvrdjenje da je predmetni ugovor raskinut. Dakle, radi se o tužbi za utvrdjenje u smislu člana 188 ZPP-a, a tužioci za takvu tužbu, kao zakonski naslednici imaju pravni interes, pa samim tim i stvarno su legitimisani za vodjenje ovog spora. Imajući u vidu da je sad pok. K. V, primalac izdržavanja dana23.03.1995. godine napustila ugovorenu zajednicu života sa tuženim, kaodavaocemizdržavanja,zbogtolikoporemećenihodnosadajezajedničkiživotpostaonepodnošljiv,kada je faktički raskinuta tazajednica, tedaprimalacizdržavanjanijeizvršavaosvojeobavezeizpredmetnogutovora,pravilnojeprvostepenisudprimijeniomaterijalnopravokadajeutvrdiodajepredmetniugovorraskinut. Pravilno se revizijom ukazuje da, bez obzira na to što je primalacizdržavanjasvojevoljnonapustilazajednicuživotasadavaocemizdržavanjainiježeljelavišedaprimaizdržavanje,ugovoreneobavezeodstranetuženogkaodavaocaizdržavanjanijesuseostvarivaledužeodčetirigodine,čimesenijepostiglasvrhaugovoraodoživotnomizdržavanju,pasuispunjeniuslovida seutvrdi raskidugovora saK.V.zbogneizvršenja, saglasnočlanu120stav 3Zakona o nasledjivanjuRCG.Kako je pravo tražiti raskid ugovorao doživotnom izdržavanju u slučaju kada davalac izdržavanja ne izvršavasvojeugovoreneobavezeimovinskopravo,kojemomentomsmrtiprimaocaizdržavanja prelazi na njegove naslednike, to tužiocima pripada pravo dazahtijevajuutvrdjenjeda jeugovor raskinut, akako je tobližepreciziranoizrekomprvostepenepresude.”


221

NEOPOZIVOSTNASLJEDNIČKEIZJAVE(Član136Zakonaonasledjivanju)

Nasljednička izjava kojom je nasljednički dio ustupljen drugom sanasljedniku ne može se opozvati.

Izobrazloženja:

“Upostupkuzaraspravljanjezaostavštineizasmrtiocastranakapok.Dj.B,upredmetuprvostepenogsudaO.br.192/00,naročištuod26.01.2001.godine, nakon što su se svi zakonski naslednici, ovdje strankeu postupku,usaglasiliupogledupredmetnezaostavštine ibiliupozoreniodstranesudasaglasno članu 136 Zakona o nasledjivanju RCG, na značaj i neopozivostjednomdate nasledničke izjave, tužilja dala nasledničku izjavukojom svojnaslednidioustupabratu-prvotuženominjegovomsinu-svombratanićuDj.B,doksuseprvotuženiidrugotuženaprihvatilizakonskogpravanasledjivanja.Utvrdjenojeito,dajeshodnodatimnasledničkimizjavama,ostavinskisud1.12.2003.godine,doniorješenjekojimjenapredmetnojzaostavštinioglasioza naslednike prvotuženog na 2/3 idealnog dijela a drugotuženu na 1/3idealnogdijela.Torješenjenijepobijanožalbom,pajepostalopravosnažnodana22.12.2003.godine,nakončegajekodDirekcijezanekretninePodgorica- Poslovna jedinicaHercegNovi, izvršena promjena upisa sa ostavioca naoglašenezakonskenaslednike. Kod takvog činjeničnog stanja, pravilno su nižestepeni sudoviprimijenilimaterijalnopravokadasuzaključilidajetužbenizahtjevneosnovan. Članom 136 stav 3 Zakona o nasledjivanju RCG, odredjeno je danaslednikkojijedaoizjavumožetražitiponištenjeizjave,akojeonaizazvanaprinudomiliprijetnjom,ilijedatausledprevareiliuzabludi. Kakotužiljanijetražilaponištajnasledničkeizjave,usmislunavedenezakonskeodredbe,apravosnažnorješenjekojimjeraspravljenazaostavština,obavezujestrankekojesuučestvovaleupostupkuupogledupravananasledjei nasledni dio i proteže se na sve činjenice koje su ostavinskom sudu bilepoznateinesporne,tojenjenzahtjevdaseutvrdidajesanasljednikisuvlasniksatuženimauobimuod1/3predmetnenepokretnosti,neosnovan. Pri naprijed iznijetom, nijesu od značaja navodi revizije u pogleduprimjenepravilaougovoruopoklonupremakojima tužiljamožeopozvatiustupanje nasledja, kao ni navodi da se tuženi nije prihvatio ustupljenogdijela.”


222

ODGOVORNOSTNASLJEDNIKAZADUGOVEOSTAVIOCA(Član140Zakonaonasledjivanju)

Nasljednik odgovara za dugove ostavioca samo do visine vrijednosti naslijedjene imovine.

Izobrazloženja:

“Kod takvog stanja stvari, po nalaženju ovog suda, nižestepenepresudejevaljalopreinačitiizahtjevtužiocausvojitiucjelosti.Polazećiodtoga,dajetuženisinsadapok.B.R,tojeistiuskladusačlanom10ZakonaonasledjivanjuRCGzakonskinaslednikprvognaslednogredaizasmrtisvogocaR.itona½imovineupisaneuL.N.KOKumbor.Obziromdashodnočlana140stav1Zakonaonasledjivanjunaslednikodgovarazadugoveostaviočeveuvisininasledjeneimovine,tosetuženishodnozaključenomaneksuugovoraod24.07.1999.godinesaglasiodapostojećuobavezu(pougovoruiz1990.godine)zamijeninovom,pajestogaistidužandajeizvrši.Jer,shodnočl.348st.1ZOOpropisanoje,daobavezaprestajekadasepovjerilacidužniksaglaseda postojeću obavezu zamijene novom, i ako nova obaveza ima različitipredmet ili različitipravniosnov(kaošto jeukonkretnomslučaju)dok ječl.350st.1istogzakonapropisano,daugovoromoprenovu,ranijaobavezaprestajeinovanastaje.Raditoga,tuženijedužantužiocuvratitipoosnovuduga iznosod50.000,00švajcarskih franaka iliprotivuvrijednostueurimasapripadajućomkamatompočevod01.01.2001.godinekaodanadospijećaobaveze,jerjetuženikaonaslednikpreuzeosveobavezesvogaoca,shodnonaprijedcitiranimpropisimaZakonaonasledjivanju.”


223

USTUPANJENASLJEDNOGDIJELAPRIJEDIOBE(Član144Zakonaonasledjivanju)

Svaki nasljednik može prije diobe prenijeti svoj nasljednički dio, potpuno ili djelimično samo na sanasljednika.

ZAHTJEVZAUTVRDJIVANJEPRAVASVOJINEPOOSNOVUNASLJEDJA

(Član20uvezičl.36ZOSPO)

Pozivanje na sticanje svojine nasljedjivanjem na osnovu zakona sadrži u sebi zahtjev za smanjenje raspolaganja zbog povrede nužnog dijela, bez obzira što tužioci zbog njihove povoljnije pozicije prevashodno insistiraju na ništavosti ugovora o poklonu.

Izobrazloženja:

“Prvostepeni sud odbijajući tužbeni zahtjev u dijelu kojim se tražiutvrdjenje ništavosti ugovora o poklonu, smatra da je ugovor prestavljavaljanpravniposaokojiizražavasaglasnuizjavuvoljabračnihdrugova,dajesastavljenupropisanojformiiusvemuuskladusaprinudnimpropisima. Drugostepeni sud jeprihvatio razlogeprvostepenog suda, s timštododajedapravniprethodnikstranakanijeneovlašćenoraspolagaoostatkomimovine, jer je njegova supruga svojim suvlasničkim dijelom za životaraspolagalasačinivšisvojeručnitestamentkojijesvojdioustupilatuženom.Pritome,drugostepenisudsmatradatužbenizahtjevneproizilaziiznaslednopravnih,većobligacionopravnihisvojinskihodnosa. Ponalaženjuovogsudaovakvopravnoshvatanjenižestepenihsudovanijepravilno. Prema stanju u spisima ugovorom o poklonuOv. br. 19322/03 od22.08.2003.godine,pravniprethodnikstranakaM.Bpoklonio je tuženomstanpovršine83m2,kojisenalaziuuliciSlobodebr.70uPodgorici,upisanul.n.br.608KOPodgoricaII,kaoparcela3712.TajstanjebiobračnatekovinaM.BiM.S,napo1/2,štojeutvrdjenostavomprvimprvostepenepresude.M.S.umrlaje22.05.2003.godine,prijezaključenjaspornogugovoraopoklonu.Stogasenemožegovoriti,kakotopogrešnonalaziprvostepenisuddaugovoropoklonupredstavljasaglasnuizjavuvoljabračnihdrugova. M. S. su kao zakonski naslednici prvog naslednog reda nadživjelisuprugB,kćerkaB,sinM. iunuciS. iP,djecanjenekćerkepoč.S. rodj.M.V.Nanjihje,utrenutkusmrtiposilizakonauskladusačl.130.Zakona

224

onasledjivanjuprešlanjenazaostavština.Dodiobeuskladusačlanom143stav1istogzakona,nasledniciupravljajuiraspolažunasledstvomzajednički,asvakinaslednikmožeprijediobeprenijetisvojnasledničkidio,potpunoilidjelimičnosamonasanaslednika-čl.144st.1istogzakona. Iza smrti pok.M.S, nije raspravljena zaostavština, niti je izvršenanjenadioba.Toznači,dasa1/2stananjensuprugB.kaojedanodnaslednikanijemogaoucjeliniraspolagati,bezsaglasnostiostalihnaslednika,odnosno,mogaojeprenijetisvojnaslednidiood1/8samonasanaslednikasinaM.Ovobezobziranačinjenicuštojetuženiutokusporaprezentiraotestament,jernijeizvršenadiobanasledstva.StogasepriocjenipunovažnostiugovoraopoklonumoralopoćiodnavedenihpravilaZakonaonasledjivanju. Neprihvatljivi su razlozi prvostepenog suda da je zbog toga štopredmet tužbenog zahtjeva nije osporavanje testamenta, odbio predlogtužiocazanovovještačenje,idajetestamentcijeniokaoželjuisaglasnostpok. S. da stan pripadne sinu M. Iako formalno ne egzistira zahtjevu zaocjenu punovažnosti testamenta prvostepeni sud jemorao cijeniti njegovupunovažnost kao prethodno pitanje. Ovo zbog toga, što tužioci traže dase utvrdi da su nasledjivanjem kao zakonski naslednici prvo naslednogredavlasnicina1/3,odnosno1/6spornogstana.Stoga jezaodlučivanjeoovomzahtjevuiobimupravanazaostavštinirelevantna,osimpunovažnostiugovoraopoklonuipunovažnosttestamenta,kaoičinjenica,dalijetakvimraspolaganjima povrijedjen njihov nužni dio. Jer, pozivanje na sticanjesvojinenasledjivanjemnaosnovuzakonasadržiusebizahtjevzasmanjenjeraspolaganjazbogpovredenužnogdijela,bezobziraštotužiocizbognjihovepovoljnijepozicijeprevashodnoinsistirajunaništavostiugovoraopoklonu.”


225

POSTUPAKPOŽALBIUPOSTUPKURASPRAVLJANJAZAOSTAVŠTINE

(Član20Zakonaovanparničnompostupku)

Ako je izjavljena žalba iz razloga što neki od nasljednika nijesu učestvovali u postupku raspravljanja zaostavštine, prvostepeni sud je dužan pozvati podnosioca žalbe da pruži dokaze o tome, pa kad tu činjenicu učini izvjesnom sam odluči po žalbi ili je dostavi drugostepenom sudu na rješavanje.

Izobrazloženja:

“Iz predmetnih spisa proizilazi da je prvostepenim rješenjemraspravljen ostavinski postupak iza smrti B. Đ. i za zakonske naslednikeoglašenenjegovesestreA.DiB.O.napo½predmetnezaostavštine. Izspisadaljeproizilazida jenaprvostepenorješenježalbu izjavilanaslednikB.O.ističućidajenanasledjepozvanaitrećasestraostaviocaB.V.odnosnopopravupredstavljanjanjenadjecajerjeV.umrlauAmericigdjejeiživjela. Odlučujućipožalbidrugostepenisudjeistuodbioapobijanorješenjepotvrdio zaključujući da naslednici koji nijesu učestvovali u postupkuraspravljanjazaostavštinetosvojepravoshodnoodredbičlana142Zakonaovanparničnompostupkumoguostvaritiuparnici. Poocjeniovogasudanižestepenarješenjasunezakonita,radičegajeistavaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje. Naime, odredbom člana 20 Zakona o vanparničnom posutpku jeodredjeno da prvostepeni sudmože povodom žalbe sam novim rješenjempreinačitiiliukinutisvojeranijerješenjeakosetimenevrijedjajupravadrugihučesnikakojasezasnivajunatomrješenju.ImajućiuviduprednjuodredbuprvostepenisudjebiodužanpozvatipodnosiocažalbedapružidokazedajenasljednikizasmrtiostaviocaiB.V.odnosnopopravupredstavljanjanjenadjeca,pateknakonštotučinjenicuučiniizvjesnombilisuispunjeniuslovidasamodlučipožalbiilijeusmisluodredbečl.20st.2Zakonaovanparničnompostupkudostavidrugostepenomsudunarješavanje.”


226

227

PORODIČNO PRAVO

228

229

PONIŠTENJEBRAKA(Član47stav3Porodičnogzakona)

Brak sklopljen za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od bračnih drugova neće se poništiti, ako je raniji brak prestao.

*** Prestankom ranijeg braka naknadno je otpao osnov za poništenje braka.

Izobrazloženja:

“Utvrdjeno jeda je tuženasapok.J.Dzaključilabrak19.04.2004.godine pred nadležnim organom Opštine Podgorica. Medju strankama jenespornoaštoproizilaziiizizvedenihdokazadauvrijemezaključenjaovognijebiopravosnažnorazvedenbraktuženesaN.S,većjepresudaorazvodubrakapostalapravosnažnakasnijeodnosno12.05.2004.godine. Prema odedbi članu 45 stav 1 starog porodičnog zakona (“Sl. listSRCG”,br.7/89) čije suodredbe istovjetne saodredbomčl. 47 st. 1 sadapostojećeg Porodičnog zakona koji je bio u primjeni u vrijeme donošenjaprvostepene presude i čije se odredbe imaju primijeniti u ovom sporupropisano je da je ništav brak koji je sklopljen za vrijeme trajanja ranijegbrakajednogodbračnihdrugova. Medjutim,stavomtriistogčlanajeodredjenodasenećeponištitinovibrakzaključenzavrijemetrajanjaranijegbrakajednogodbračnihdrugovaakojeranijibrakprestao.OvakvimodredjenjemZakonodstupaodnačeladajebračnostapsolutniuzrokništavostibraka,poduslovomda je ranijibrakprestao.Utakvomslučajunovibrakiakojeuvrijemenjegovogzaključenja,kaoštojetoovdjeslučajpostojaoranijezaključenpunovažnibraknećebitioglašenništavimusmisluodredbečlana47stav1Porodičnogzakona,većseodržatiiproizvoditisveposledicepunovažnogbraka.Dakle,prestankomranijegbrakanaknadiojeotpaorazlogzaponištenjebraka,pajetakavbrakodržativaljanimuinteresubračnihdrugovaidruštvaucjelini. Imajući u vidu prednje nema mjesta poništaju predmetnog brakaobziromdajeranijibraktuženeprestaodapostojipravosnažnošćupresudeo razvodubrakaP.br. 33586/03od06.02.2004.godinečimesu ispunjeniusloviizčlana47stav3Zakonaoporodičnimodnosimadasebraktuženesapok.J.Dodržikaopunovažan,kojeodredbesuimperativnogkarakteraimorajuseprimijeniti.”


230

NIŠTAVOSTBRAKA(Član50stav1Porodičnogzakona)

Brak je ništav samo ako oba bračna druga imaju namjeru postizanja nekog drugog cilja, a ne zajednice života.

Izobrazloženja:

“Nijesu osnovani ni navodi revizije u vezi pogrešne primjenematerijalnogprava. Upostupkupredprvostepenimsudomutvrdjenojedasutuženaisadapok.ZlatanovBoriszaključilibrakdana11.10.1997.godine.Z.Bumroje08.02.1998.godine.Tužiljesuzahtjevzaponištajovogbrakazasnovalenačinjenicamadabraknijezaključenuciljuzajedniceživota,većdajetuženahtjeladaostvarimaterijalnukorist,odnosnonasledjivanjenjegoveimovineipenzije. Brakćeusmislučlana50stav1Porodičnogzakonabitiništavsamoako oba bračna druga, a ne samo jedan, imaju namjeru postizanja nekogdrugogcilja,anezajedniceživota.Nužan,jedakle,njihovdogovor,svijestihtjenjedasepostignenekidrugicilj,abraksepojavljujesamokaosredstvoostvarenjatogdrugogcilja. Tužilje,nakojimajebioteretdokazivanjanijesudokazaledasuobabračnadrugabrakzaključiliunamjeripostizanjanekogdrugogcilja,aneuciljuzajedniceživota.Naprotiv,ocjenomizvedenihdokazaprvostepenisudjeutvrdioda je izmedjusupružnikapostojalazajednicaživota ida jebrakzaključenutomcilju.”


231

ODNOSIRODITELJAIDJECE***

VRŠENJERODITELJSKOGPRAVA(Član60Porodičnogzakona)

Prilikom uredjivanja održavanja ličnih odnosa roditelja i maloljetnog djeteta mora se voditi računa da se omogući normalan kontakt izmedju roditelja i djeteta, odnosno da se ne ograniči vršenje roditeljskog prava.

Izobrazloženja:

“Nižestepenimpresudamaupobijanomdijeluuredjenojeodržavanjeličnihodnosaizmedjutuženogimldb.djetetastranakananačinštoćetuženividjatimldb. dijete svakog drugog utorka umjesecu u vremenu od 12-15časovauprostorijamaOrganastarateljstvauZemunu,uzprisustvostručnihradnikaitužilje-majkedjeteta. Prilikomdonošenjaovakveodluke,nižestepenisudovisuserukovodilistručnimmišljenjemCentrazasocijalniradOdjeljenjaZemunod19.03.2007.godine imišljenjemCentraza socijalni radzaOpštinePodgorica,Cetinje,DanilovgradiKolašinod17.01.2008.godine,zaključujućidaćeodržavanjeličnihodnosatuženogidjetetanaizloženinačinunajboljeminteresudjeteta,aiuinteresutuženogkojimoradolazitiizPodgorice. Po ocjeni ovog suda, izloženi zaključak nižestepenih sudova jeneprihvatljivizasnovanjenabitnojpovrediodredabaparničnogpostupkaizčlana367stav2tačka15ZPP-a,jeroodlučnimčinjenicama,kakoupobijanojtako iuprvostepenojpresudinedostajuodgovarajući razlozi,zbogčegaseobjenižestepenepresudemorajuukinuti. Naime,nejasanjeibezodgovarajućihrazlogaoodlučnimčinjenicamazaključak nižestepenih sudova da će održavanjem kontakta kako je toodredjenonižestepenimpresudamainteresidjetetabitinajboljezastupljeni.Izpredmetnihspisaproizilazidajetuženipredlagaodaseuredjenjeličnihodnosa sa djetetom uredi tako što bi dijete kod njega boravilo u vrijemezimskog školskog i ljetnjeg raspusta 13 odnosno 30 dana, za vrijemeVaskršnjihiBožićnihpraznika,tezavrijemesvakogvikendananačinštobidijetepreuzeoispredstanaukomeživiinaistogamjestovratio. Centar za socijalni radZemunuoba stručnamišljenjapredložio jevidjanjedjetetasatuženimsvakogdrugogutorkauvremenuod12-13časova,uzprisustvostručnihradnikaCentraimajke,dokjeCentarzasocijalniradiz Podgorice i dr. prilikom davanja svog prvog mišljenja od 26.01.2006.

232

godine,predložiodatuženisadjetetomkontaktirasvakimjesecpo7dana,svaki drugi državni i vjerski praznik, svaki drugi rodjendan i po 20 danagodišnjeg odmora, da bi prilikom davanja drugog mišljenja 17.01.2008.godineucjelostiprihvatiomišljenjeCentraizZemunastimštojepredložiodasekontaktodvijautrajanjuod12-15časova.Imajućiuvidusadržinudatihmišljenja, proizilazida su istaupotpunostikontradiktorna inijesumoglaposlužitizadonošenjezakoniteipravilneodlukeuovomsporu,aposebnojeostalonejasnozbogčegajeCentarizPodgoricepromijeniosvojeranijedatomišljenje. Sdrugestrane,polazećiodčinjenicedasedatimmišljenjimapredlažedasekontaktobavljapredradnicimastručnogCentraizZemunaiuzprisustvotužilje,ovajsudsmatradabitimebioonemogućennormalnikontaktizmedjuocaisina.Naime,malodobnodijeteseuzprisustvodrugihlicauprostorijamacentranebimogloslobodnoponašatiiizrazitisvojaosjećanjaikomuniciratisasvojimocem,štobimoglouticatinanjegovpsihofizičkirazvoj,atuženombitimebiloograničenovršenjeroditeljskogprava,štomugarantujuodredbečlana60Porodičnogzakona,kojemusepravomožeograničitisamosudskomodlukom. Pri tome, konstatacija prvostepenog suda da tuženi nebi vratiodijetezasnivasesamonapretpostavkama,iutompravcunižestepenepresudenemajuvaljanih razloga. Pored toga,polazećiodčinjeniceda jemldb.L.uzrastablizudevetgodina,istommorabitiobezbijedjenodovoljnovremenada u kontaktu sa tuženim kao ocem održava i jača emotivnu vezu, te datuženiučestvujeunjegovomobrazovanjuirešavanjueventualnihpotrebailiproblema,kojapravatuženompriznajuodredbečl.60,69,71i79Porodičnogzakona.”


233

ČUVANJE,VASPITAVANJEIIZDRŽAVANJEMALOLJETNEDJECE(Član68Porodičnogzakona)

Kod odlučivanja o povjeravanju djece na čuvanje, vaspitavanje i izdržavanje, sud se rukovodi isključivo interesima djece.

Izobrazloženja:

“Pravilno supostupili nižestepeni sudovi kada sumalodobnadjecaparničnihstranakakćerkaR.A.rodj.29.08.1994.godineisinR.M.rodjendana 09.04.1996. godine, povjerena na dalju brigu, čuvanje, izdržavanjei vaspitavanje tužilji -majciR. rodj.B. S. uz obavezu tuženog ocaR.Z.dadoprinosi izdržavanjumaldb.djeceu iznosuod20%odzarade,dok jemldb.sinastranakaR.A.rodjendana03.06.1998.godinepovjerennadaljubrigu,čuvanje,vaspitanjeiizdržavanjeocuR.Z,bezobavezetužiteljicedadoprinosinjegovom izdržavanju. Jer, shodnočlanu68Porodičnogzakona,ako se roditelji nijesu sporazumjeli (kao što je u konkretnom slučaju) očuvanju,vaspitavanjuiizdržavanjumalodobnedjece,sudćepopribavljenommišljenjuorganastarateljstvaispitatisveokolnostiiodlučiti,dalićesvadjecabitikodjednogroditelja,ilićenekabitikodmajke,anekakodoca.Pritome,suduprvomredumoravoditiračunaointeresimamalodobnedjeceidjecatrebadabudusmještenatamogdjesuimpremaokolnostimanajboljiuslovizadalječuvanje,vaspitanjeinjegu. Ovos razloga,što jesvo trojedjecedobroadaptiranonasredinuukojoj žive, pa je njihova adaptiranost dobra i u školi gdje pokazujudobrerezultate,tedasuA.iM.dobrogzdravstvenogstanja,urednogizgledaisauzrastomuskladjenogpsihofizičkograzvoja,aštoukazujenadovoljnopažnjeistaranjaodjeciodstraneroditeljasakojimaistažive.Ovakvasituacijajeodfaktičkogprekidabračnezajednicesupružnikatj.odjanuara2007.godine,pajeilogičnodasusedjecaadaptiralinausloveukojimaživevećvišeoddvijegodine, ao čemunižestepeni sudovidajupotpuno jasne i valjane razloge,kojeusvemuprihvataiovajsudinaisteupućujerevidenta.Poredtoga,tojeiizričitaželjamalodobnedjeceitokćerkeA.rodj.29.08.1994.godineisinaM.rodjenog09.04.1996.godine,daželedaživekodmajke,asinaA.rodjenog03.06.1998.godinedaživikodoca,akojavoljasemoraprihvatiti,obziromnanjihovuzrast, jerbiusuprotnommoglouticatinanormalnipsihofizičkirazvojdjece. Isto tako, sudovi su imaliuviduemocionalnuvezanostmalodobnedjece, pa imajući u vidu sve okolnosti slučaja, a prvenstveno interesemalodobnedjece,kaoinjihovuizričituvolju,bilojeodlučujuće,daseista

234

povjerenanačinkakoje toodlučenonižestepenimodlukama,radičegasubez odlučnog značaja navodi revizije tuženog, kojima se ukazuje, da je imalodobnuA.iM.trebalopovjeritinjemunadalječuvanje,vaspitavanjeiizdržavanje.”


235

IZMJENAODREDJENOGIZDRŽAVANJA(Član280uvezisačl.273i274Porodičnogzakona)

Bez obzira na izmijenjene okolnosti na strani davaoca izdržavanja, nijesu ispunjeni uslovi za izmjenu ranije odredjenog izdržavanja, ako bi sniženjem izdržavanja dosudjenog ranijom odlukom bila ugrožena egzistencija djece.

Izobrazloženja:

“PrvostepenisudjeutvrdiodajepresudomOsnovnogsudauBijelomPolju P. br. 228/01 od 19.02.2001. godine, sporazumno razveden brakizmedjutužiocaizakonskezastupnicemldb.tuženih,amldb.tuženipovjerenina čuvanje i vaspitanjemajci.Tužilac je istom presudom obavezan da naimesvogdoprinosazanjihovoizdržavanjeplaćasvakomjesečno50%zaradepočevod09.02.2001.godine,paubuduće,dokzatopostojezakonskiuslovi.Nakonrazvodabrakatužilacjezasnovaovanbračnuzajednicuukojojjedobiodvojedjece.Takodjejeutvrdjenodasezakonskazastupnicamldb.tuženihodjanuaramjeseca2006.godine,nalazinaevidencijiBiroarada,BijeloPolje,jer joj je prestao radni odnos kao tehnološkom višku i ostvaruje naknadupoosnovunezaposlenostiuiznosuod30€.Onanemadrugihprihoda,asadjecomstanujeuiznajmljenomstanukojisesastojiodjednesobe,kupatilai hodnika, zakoji plaća zakupninuu iznosuod50€. Inače,mldb.tuženicipohadjajusrednjuškolu.TužilacjezaposlenuVeterinarskojambulantiDOOPodgorica gdje ostvarujemjesečnu zaradu u iznosu od 330,55 €, dokmuvanbračnasupruganijezaposlena.

Kodovakvogčinjeničnogstanja,pravilnojestanovištenižestepenihsudovadaseukonkretnomslučajunijesuispuniliuslovizaizmjenuranijeodredjenog izdržavanja, bez obzira na činjenicu što je tužilac zasnovaovanbračnuzajednicuukojojimadvojemaloljetnedjece.Naime,kadaseimauvidudajemajcimaloljetnihtuženikanakondonošenjapresudekojomjeodredjeno izdržavanje, prestao radni odnos kao tehnološkom višku, da sadjecomstanujeuiznajmljenomstanu,tekadaseimauviduuzrasttuženihipotrebniizdacizanjihovoobrazovanje,jerpohadjajusrednjuškolu,izdacizaishranu,odjećuiobuću,izvjesnojedabisniženjemizdržavanjadosudjenogranijompresudombilaugroženanjihovaegzistencija.Obziromdatužilacimavisokuškolskuspremu–dr.veterine,toimarealnemogućnostidadopunskimradomstičedodatnuzaraduipocijenusopstveneoskudiceobezbijedidjecisredstva za život. Pri tom, doprinos majke izdržavanju maloljetne djecepredstavljaradistraranjekojeonasvakodnevnoulažeunjeguiodgojdjece,

236

aobziromnastepenškolskespremeistručnuosposobljenostneizvjesnajemogućnostnjenognovogzaposlenja.”


237

PRESTANAKIZDRŽAVANJABRAČNOGDRUGA(Član266stav1uvezisačl.262Porodičnogzakona)

Nema uslova za prestanak utvrdjenog prava bračnog druga na izdržavanje, ako je isti nesposoban za rad i privredjivanje, bez obzira na izmijenjene okolnosti na strani davaoca izdržavanja.

Izobrazloženja:

“Upostupkukojijeprethodiodonošenjuobijanepresude,utvrdjenoje,dajepravosnažnompresudomprvostepenogsudaP.br.575/97od24.12.1997.godinesporazumnorazvedenbrakstranaka,dajetužilacobavezandatuženojplaća izdržavanje u iznosu od 30% ličnog dohotka koji ostvaruje kodAD“Jugopetrol”Kotor,počevod01.01.1998.godinepaubuduće,dokzatobudupostojaliuslovi.Nadaljejeutvrdjeno,dajetužilacsadapenzioneridaostvarujeinvalidskupenzijuuiznosuod200,00eura,dajeumedjuvremenuzaključiodrugibrakizkogajedobiodvojedjece-sinoveL. iL,kojisumaloljetni.Utvrdjenojeitodatuženaima64godine,dajebolesnainesposobnazaradiprivredjivanje. Kod takvog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su pravilnozaključilidanijesuispunjeniuslovidaseutvrdiprestanakpravatuženenaizdržavanje. Ovozbogtogaštonijesuprestaliusloviizčlana262stav1Porodičnogzakona, da bi prestalo pravo tuženoj na izdržavanje u smislu odredbe čl.266st.1istogzakona.Naime,tuženajestaraibolesnaosoba,zbogčegajenesposobnazaradiprivredjivanje,tenemadovoljnosredstavazaživot,panemauslovada jojprestaneutvrdjenopravona izdržavanje,bezobziranaizmijenjeneokolnostinastranitužiocakaodavaocaizdržavanja.”


238

DOPRINOSUSTICANJUZAJEDNIČKEIMOVINEBRAČNIHDRUGOVA

(Član287stav3Porodičnogzakona)

Kod doprinosa bračnog druga u sticanju stana, osim kriterijuma iz člana 287 stav 3 Porodičnog zakona posebno se moraju cijeniti činjenice koje se odnose na vrijeme kada je stan dodijeljen nosiocu stanarskog prava, koliko su bračni drugovi i ostali članovi domaćinstva uticali da nosilac stanarskog prava udje u krug prioritetnih lica za rješavanje stambenih potreba, te koliki je njihov uticaj na površinu i strukturu stana.

Izobrazloženja:

“Polazeći od utvrdjenja, po vještaku finansijske struke, da je zavrijeme trajanja bračne zajednice stranaka otkupljeno samo nešto manjeod10%otkupnecijenestana,štopredstavljaneznataniznos,aotkupljenjepoprivilegovanimcijenamakojesuvažilesamoza licaodredjenočlan18Zakona o stambenimodnosima, što tužilja nije, prvostepeni sud nalazi datužilja nemože isticati svojinske pretenzije premaotkupljenom stanu, bezobziraštojeugovorootkupuzaključenzavrijemetrajanjabračnezajednicei što jedijelomučestvovalauobezbjedjenju sredstava zaotkup,paodbijatužbenizahtjevuovomdijelu. Nasuprottome,drugostepenisud,polazećiodutvrdjenjaprvostepenogsuda,dajestandodijeljentuženom02.12.1086.godine,kadaječlannjegovogporodičnogdomaćinstvabilamajkaLjubica,adajesatužiljomzaključiobrak02.03.1990.godine,ukomnijesuimalidjece,tedajenjihovbrakrazvedenpravosnažnompresudomprvostepenogsudaP.br.17552/98od22.02.1999.godine,kaoidajestanotkupljen01.06.1992.godine,zaključujedapredmetnistanpredstavljazajedničkuimovinustranakausmislučl.281st.1PorodičnogzakonaRepublikeCrneGore.Pritome,imajućiuviduprivilegovaneugovorapodkojimasusestanoviotkupljivali,smatraopravdanimprimjenuprincipapravičnosti-diobezajedničkeimovinenajednakedjelove,saglasnočl.287st.1navedenogzakonaipreinačavaprvostepenupresuduusvajajućitužbenizahtjev,uovomdijelu. Pomišljenjuovogsudapravilnodrugostepenisudnalazidapredmetnistan ulazi u režim zajedničke imovine stranaka u smislu člana 281 stav 1Porodičnog zakona, budući je otkupljen u toku trajanja njihove bračnezajednicetj.1992.godine,kadajedošlodotransformacijestanarskogpravaustvarnopravosvojine.

239

Medjutim, zbog pogrešne primjene materijalnog prava odlučnečinjenice koje se tiču doprinosa tužilje u sticanju svojine na predmetnomstanunijesupravilnoipotpunoutvrdjene,zbogčegajenižestepenerpesudeupobijanomdijeluvaljaloukinuti. Naime,unavedenomsporu,osimkriterijumapropisanihodredbamačlana287stav3Porodičnogzakona,koddoprinosabračnihdrugovaposebnosemorajucijenitičinjenicekojeseodnosenavrijemekadajestandodijeljennominalnomnosiocustanarskogprava,kolikosubračnidrugoviiostaličlanovidomaćinstvauticalidanosilacstanarskogpravaudjeukrugprioritetnihlicazarješavanjestambenihpotreba,kolikijenjihovuticajnapovršinuistrukturustana.”


240

DIOBABRAČNEIMOVINE(Član294stav3Porodičnogzakona)

Prilikom diobe bračne imovine potrebno je utvrditi šta sve sačinjava zajedničku imovinu, kao i doprinos u sticanju iste.

Izobrazloženja:

“Ocjena pravilnosti saslušanja stranaka, kao izvedenog dokaza,bilajeododlučnevažnostizapravilnopresudjenjeovogsporazbogtogaštoje tuženi jošuodgovorunatužbuiu tokurasprave,paiužalbi, tvrdiodadoprinosstranakausticanjuspornogstananemožebitipodjednak,zasnivajućitakvutvrdnjunasljedećimrazlozima:dajeimovinskuosnovuzaotvaranjedvije samostalne trgovinske radnje u Sremskoj Mitrovici on obezbijedionovčanimsredstvimadobijenimodsvojemajkeodnjeneuštedjevinekojujeimalakaodeviznipenzioner,datužiljasvedo1997.godinenijeradila,većjebilaisključivoangažovanaokopodizanjadjece,dajecijenuspornogstanaisplatiosamoneznatnimdijelomizzajedničkihsredstavaupretežnomdijelunovčanimsredstvimaodprodatenepokretnostikojajepredstavljalanjegovuposebnuimovinu. Medjutim, nižestepeni sudovi nijesu cijenili ove navode tuženog iprovjerilinjihovuistinitost,štopredstavljarazlogzbogčegasekakopobijanatakoiprvostepenapresudamorajuukinutizbogistebitnepovredeodredabaparničnogpostupkaokojojjenaprijedbiloriječi. Nedostaciokojimajenaprijedbiloriječiimalisuzaposledicudaičinjeniceodlučnezapravilnuprimjenumaterijalnogprava,budunepotpunoutvrdjene. Jer, prilikom presudjenja predmetnog spora, pored kriterijumaodredjenihučlana294stav3Porodičnogzakona,veličinadoprinosausticanjupredmetnogstana,kojinesumnjivoulaziurežimzajedničkeimovine,bilojeneophodnoutvrditida li je isti stečen inovčanimsredstvima tuženogkojasupredstavljalanjegovuposebnuimovinuiukojojmjeri,ilipakisključivosredstvimakojapredstavljajurezultatzajedničkogradastranakazavrijemetrajanja braka.S druge strane, nižestepeni sudovi nijesu cijenili ni tvrdnjutuženog da su na osnovu sporazuma stranaka tužilji pripali na korišćenjebutikiparfimerija,tj.poslovniprostoruSremskojMitrovici,zajednosasvomneprodatomrobom, teda je timetužiljanamirenaupogledusvogudjelauzajedničkoj imovini. Inače, za donošenje pravilne odluke u ovoj stvari,moralosevoditi računa io tomeda lizajedničku imovinustranaka,poredpredmetnogstanačiniidrugaimovinaikoja,tj.moralojebitiutvrdjenoštosvesačinjavazajedničkuimovinustranaka,tenaosnovudoprinosaunjenom

241

sticanju,odlučitiotužbenomzahtjevu.”


242

RASPOLAGANJEZAJEDNIČKOMIMOVINOM(Član290Porodičnogzakona)

Bračni drug svojim dijelom u nepodijeljenoj zajedničkoj imovini ne može raspolagati niti ga može opteretiti pravnim poslom medju živima.

Izobrazloženja:

“Nižestepenepresudesudonijeteuzpogrešnuprimjenumaterijalnogprava.

Odredbomčlana283Porodičnogzakona(„Sl.listSRCG“,br.7/89)kojijebiouprimjeniuvrijemepodnošenjatužbe,akojajeistovjetnasaodredbomčl.290sadavažećegPorodičnogzakona,propisanojedasvojimdijelomunepodijeljenojzajedničkojimovininemožebračnidrugniraspolagati,nitigamožeopteretitipravnimposlommedjuživima.Navedenazakonskaodredbajasnoukazujedaprvotuženipredmetnimstanom,kojipredstavljazajedničkubračnuimovinu,nijemogaoraspolagatibezsaglasnostitužilje.Činjenicadatužiljaiprvotuženiimajuskladanbrakidaseuistomosvemudogovarajunijemoglapredstavljatipouzdanoslonaczazaključaksudadajetužiljadalasaglasnostdasepredmetnistanopteretizalogom.Uostalom,nidrugotuženakojausmislučlana219stav3ZPPsnositeretdokazivanjanijepružilanijedanvaljandokazutompravcu.Prematome,nižestepenisudovisuuzpozivnačl.291i292Porodičnogzakonasvojuodlukuzasnovalinapretpostavkama,anenačinjenicamautvrdjenimocjenomizvedenihdokazaupostupku.”


243

IMOVINABRAČNIHDRUGOVA(Član281stav1Porodičnogzakona)

Imovina koju bračni drugovi steknu nakon prestanka zajednice života ne ulazi u režim zajedničke imovine bračnih drugova, već predstavlja posebnu imovinu, bez obzira što brak nije pravno prestao.

Izobrazloženja:

“PrvostepenisudjeutvrdiodasutužiljaiV.D.zaključilibrak1963.godineuZagrebuidajebrakrazvedenpresudomOsnovnogsudauCetinjuP.br.134/95od06.12.1995.godine.TužiljajesdjecomodselilauZagrebuzimu1974.godine,asadapoč.D.jeostaodaživiuBudvi.Poštosetužiljaodselila za Zagreb dolazila je za vrijeme godišnjeg odmora u Budvu, avremenomsutidolascipostalisveredjidabiod1990-1991.godine,sasvimprekinuti.

Nižestepeni sudovi su zaključili da je sporni stan stečen u tokutrajanja braka i da predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova, pa dasadapoč.D.nijemogaoraspolagatisaudjelomtužilje.Pritomesmatrajudajeodvojeniživotbiorezultatsporazumasupružnikaidabračnazajednicanijefaktičkiprestalauslednjihovognesporazuma,jersunastavilidafunkcionišukaoporodicaigodišnjeodmoreprovodilizajednosvedoizbijanjarata1991.godine.

Medjutim,ovakvozaključivanjenižestepenihsudovanijepravilno.Zajedničkomimovinomusmislučlana281stav1Porodičnogzakona

smatraseimovinakojusubračnidrugovistekliradomutokutrajanjabračnezajednice, kao i prihodi od te imovine. Iz ovakvog zakonskog odredjenjaproizilazidasuzanjennastanakpotrebnadvauslovakojimorajukumulativnopostojatiitoradbračnihdrugovaipostojanjebračnezajednice.Toznačidajepotrebnonesamodabrakformalnopostoji,većidasebrakostvarujekaozajednicaživota.Stoga imovinakojubračnidrugovi steknunakonprekidazajedniceživotanijenjihovazajedničkaimovina,većposebnaimovina,bezobzira štobrakpravnonijeprestao, jerprekidomzajedniceživotaprestajezajedničko domaćinstvo i ekonomska zajednica i svaki supružnik stičeimovinusamozasebe.

Prematome,samaokolnostštojepredmetnistanotkupljenuvrijemekadasesadapok.Dimitrijeformalnonalazioubrakusatužiljom,nepredstavljarazlogibitanuslovzbogkojegbistanusmislučlana281stav1Porodičnogzakona,ušaourežimzajedničkeimovineidavaopravotužiljinasvojinskiudiopoosnovubračnetekovinenatomstanu.

244

Takodje,činjenicadasetužiljaodselilauZagrebjoš1974.godine,poprethodnomsporazumusaD.aD.ostaodaživiuBudvi,nijeododlučnogznačaja za zaključak nižestepenih sudova da je postojala zajednica života.Jer, odvojeni život supružnika nije trajao privremeno, već trajno i u tompreriodu slabile su njihove medjusobne veze, posjete bivale sve redje, apotomsasvimprekinute1990-1991.godine.Ovakvipovremenikontaktiponalaženjuovogsudanijesuzajednicaživotainijesumoglisačuvatibrak,štojerezultiraloporemećajembračnihodnosa,apotomirazvodom.DajedošlodoporemećajabračnihodnosajasnoukazujeičinjenicadajeD.1993.godinepočeo zajednički život sa tuženom i pokrenuo postupak za razvod braka.PostojanjeporemećajabračnihodnosapotvrdjujeiiskazsvjedokaJ.Lj.

Dakle,suštinskonepostojanjebračnezajedniceudugomvremenskomperioduisključujemogućnoststicanjasvojinskogudjelajersuosnovniuslovisticanjazajedničkesvojinedajestanstečenradomubračnojzajednici,štoovdje nije slučaj. Stoga je sada pok. D. mogao samostalno da raspolažestanom,jerseradiloonjegovojposebnojimovini.”


245

IMOVINSKIODNOSIBRAČNIHDRUGOVA***

ZAMJENASTANANAKONSMRTIBRAČNOGDRUGA(Čl.279,280,281,282Porodičnogzakona)

Stan stečen putem zamjene nakon smrti bračnog druga ne ulazi u režim zajedničke imovine bračnih drugova.

P R E S U D A

Preinačava se presuda Višeg suda u Podgorici Gž. br. 117/08 od 30.01.2009. godine i izriče: Odbija se kao neosnovana žalba tužilaca i potvrdjuje presuda Osnovnog suda u Podgorici P. br. 1874/07 od 21.12.2007.godine. Obavezuju se tužioci da tuženom po osnovu troškova revizijskog postupka isplate iznos od 900,00 eura, u roku od 15 dana od prijema ove presude.

Obrazloženje

PresudomOsnovnogsudauPodgorici,P.br.1874/07od21.12.2007.godine,odbijenjekaoneosnovantužbenizahtjevdaseutvrdidasutužiocipoosnovunasledja iza smrti svojekćerke,odnosno sestre, sadapok. J.S,steklipravosvojinenadijelustanauPodgoriciul.4julaTS-18-1spratP8 u površini od 18,87m2, upisanog na ime tuženog u l.n. 5744, kat.parc.br.4505/2PU3556,objekatI,PD34,tedasenaložiUpravizanekretnine-PodručnajedinicaPodgorica,danatužioceizvršiupissuvlasničkogdijelastana,stimštosutužiociobavezanidatuženomnaknadetroškovepostupkauiznosuod450,00eura. RješavajućipožalbitužilacaVišisuduPodgoricijesvojompresudomGž.br.117/08od30.01.2009.godinepreinačioprvostepenupresuduiusvojiotužbenizahtjev,atuženogobavezaodatužiocimanaknaditroškovepostupkauiznosuod4.257,90eura. Protivdrugostepenepresudetuženijeblagovremenoizjaviorevizijuzbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjenematerijalnogprava.Predložiojedasepobijanapresudapreinačinanačindase žalba tužilacaodbijekaoneosnovana i potvrdiprvostepenapresuda,uznaknadutroškovapostupka. Tužiocisuusvomodgovorunegiralinavodeizrevizijepredlažućidaseistaodbijekaoneosnovana.

246

Po razmatranju spisa predmeta, ovaj sud je našao da je revizijaosnovana. Polazećiodtogadajebrattuženog,sadapok.J.R,pravosvojinenastanu stekao prije zaključenja braka sa kćerkomodnosno sestrom tužilacasadapok.J.rodj.Š.S.idapredstavljanjegovuposebnuimovinu,prvostepenisudzaključujedatužiocimanepripadatraženopravoiodbijatužbenizahtjevkaoneosnovan. Za razliku od prvostepenog suda, polazeći od činjenice da je stanotkupljen u toku trajanja bračne zajednice sada pok. R. i S, drugostepenisudsmatradapredmetnistanpredstavljanjihovuzajedničkuimovinu.OvobezobziraštojeR.kaonosiocustanarskogpravadodijeljenpokadrovskomosnovuitoprijezaključenjabraka,jerstanarskopravonijeimovinsko.Stoga,imajućiuvidudaimenovaninijesuimalidjecu,totužiocimakaonaslednicimapok.S.pripadajednapolovinapredmetnogstana.OvobezobziraštojeR.poslijenjenesmrtizamijeniootkupljenistan-garsonjeruzavećitj.predmetnistan,jertraže18,87m2,štoodgovara1/2garsonjere. Po mišljenju ovog suda izloženo pravno stanovište drugostepenogsudanijepravilnoizasnovanojenapogrešnojprimjenimaterijalnogprava,radičegajepobijanupresuduvaljalopreinačitinanačindasežalbatužilacaodbijekaoneosnovanaipotvrdiprvostepenapresuda. Naime, u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presudeutvrdjeno jedasuJ. rodj.Š.S,kćerkaodnosnosestra tužilaca i J.R,brattuženog, zaključili brak 16.08.1986. godine, u kojemnijesu imali djece, ada jeSlavicapreminuladana21.09.1992.godine.Dalje jeutvrdjenoda jeOdlukomŽTOTitogradbr.10731od10.12.1982.godineJ.R,stekaopravona dodjelu kadrovskog stana, a po osnovu radnog odnosa, rješenjem od13.10.1987.godinedodijeljenamujekaonosiocustanarskogpravagarsonjerapovršine37,75m2,ustambenomobjektuTS2blok18i19stanV,kadajekaokorisnikstananavedenanjegovasuprugaS.Ovajstanjeotkupljentokomtrajanjabrakaimenovanih,tj.29.06.1992.godine,dabiR.nakonsmrtisvojesuprugezaključiougovororazmjenigarsonjereuzdoplatusaB.B.zastanod67m2-predmetnistan,paseupisaokaonosilacpravasvojine.IzasmrtiJ.R, tuženi je odlukom sudaoglašen za jedinog zakonskognaslednika napredmetnomstanu,tejekodnadležnogorganaizvršenapromjenaupisananjegovoime. Imajućiuvidudajespornistanstečenputemzamjene,nakonsmrtiJ.S,nakojempravniprethodnici stranakanijesubili sunosioci stanarskogprava, niti je biopredmetotkupa zavrijemenjihovogbraka, to tužioci nemogu osnovano postavljati zahtjev za utvrdjenje prava svojine po osnovunasledjaizasmrtiJ.Snaovomstanu,odnosnonepripadaimtraženopravo,

247

jernijebiopredmetzajedničkeimovinestečenetokomtrajanjabraka,kakopravilnonalaziprvostepenisud.


248

ODGOVORNOSTBRAČNIHDRUGOVAZADUGOVETREĆIMLICIMA

(Član300Porodičnogzakona)

Bračni drug koji iz svoje posebne imovine ispuni solidarnu obavezu ima pravo da zahtijeva da mu drugi bračni drug naknadi dio obaveze koji pada na njega.

Izobrazloženja:

“Izpredmetnihspisaproizilazi,dasuparničnestrankebilisupružnicisvedokraja1994.godine,tedajenakonprestankabrakasatuženom,tužilacimaoodredjeneobavezeprematrećimlicima,zakojeistismatradaseradioobavezamakojesunastaleutokutrajanjabračnezajednice. Imajući prednje činjenice u vidu, prvostepeni sud je prilikomdonošenjapobijanepresudemoraoimatiuviduodredbečl.300Porodičnogzakonakojimjepropisano,dazaobavezekojejedanbračnidrugprimiprematrećimlicimaradipodmirenjatekućihpotrebabračnezajednice,kaoiobavezakojepoopštimpropisimatereteobabračnadruga,odgovarajubračnidrugovisolidarno kako zajedničkom, tako i svojom posebnom imovinom. Stavom2 istog člana bračni drug koji iz svoje posebne imovine ispuni solidarnuobavezu,imapravodazahtijevadamudrugibračnidrugnaknadidioobavezekojipadananjega. Polazećiododredabaovogzakonskogpropisa,nižestepenisudovisuprije svega trebali utvrditi, kada su nastale predmetne obaveze tj. da li seradioobavezamakojesunastaleu toku trajanjabrakaparničnihstranaka,ilisepakradioobavezamakojesunastaleposlerazvodabraka.Sledstvenotome, nižestepeni sudovi su trebali cijeniti da li su u pitanju obaveze zakoje odgovaraju solidarno tužilac i njegova supruga svojom zajedničkomimovinom,ilisepakradioobavezikojujetužilacispunioizsvojeposebneimovine,aradiseonjihovojsolidarnojobavezi,jerbiutomslučajutužilacimaopravo,dazahtijevadamu tuženakaobivšibračnidrug,naknadidioobavezekojipadananju,aneobavezuucijelomiznosu.”


249

POSTUPAKUBRAČNIMSPOROVIMA***

PREDLOGZASPORAZUMNIRAZVODBRAKAISMRTBRAČNOGDRUGA

(Čl.322,323i372Porodičnogzakonauvezisačl.211ZPP)

Ako u toku postupka za sporazumni razvod braka umre jedan bračni drug, sud je dužan da prekine postupak, a naslednici umrlog bračnog druga mogu produžiti već započeti postupak u cilju dokazivanja osnovanosti predloga za sporazumni razvod braka.

R J E Š E NJ E

Ukidaju se rješenje Višeg suda u Bijelom Polju Gž. br. 1003/08 od 05.12.2008. godine i rješenje Osnovnog suda u Rožajama P. br. 164/08 od 29.05.2008. godine i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

RješenjemOsnovnogsudauRožajama,P.br.164/08od29.05.2008.godine,utvrdjeno jeda jepredlogza sporazumni razvodbrakapredlagačapovučen, te da svaka stranka snosi svoje troškove postupka. Punomoćnicistranaka nijesu tražili pismeni otpravak ovog rješenja, koje je donijeto naročištu,kadasuseodreklipravanažalbu. OdlučujućiožalbinasljednicepredlagačaK.E,njenemajkeM.R,VišisuduBijelomPoljujesvojimrješenjemGž.br.1003/08od05.12.2008.godine,odbiožalbukaoneosnovanuipotvrdioprvostepenorješenje. Protiv drugostepenog rješenja reviziju je blagovremeno izjavilaimenovananasljednicanavedenogpredlagača,zbogbitnepovredeodredabaparničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja ipogrešneprimjenematerijalnogprava.Predložilajedasepobijanorješenjeukineipredmetvratinaponovnipostupak. Odgovornarevizijunijepodnijet. Po razmatranju spisa predmeta ovaj sud je našao da je revizijadozvoljenaiosnovana. PolazećiodtogadajepredlagačK.Eumrladana28.05.2008.godine,adasuzbogtečinjenicepunomoćniciobapredlagačadana29.05.2008.godinepovuklipredlogzasporazumnirazvodbraka,nižestepenisudovisuutvrdilidajepredlogzasporazumnirazvodbrakapovučen.Pritome,drugostepenisud

250

smatradanijeodznačajaštopunomoćnikpredlagačaK.E,kojinijeadvokat(inačebratprvogpredlagača),nijeimaoizričitusaglasnostdapovučepredlogusmislučlana94ZPP-a,budućisepredlogsmatrapovučenimshodnočl.341st.5uvezičl.3Porodičnogzakonatj.posamomzakonu,čimesenediraupravonasljednika. Medjutim,pomišljenjuovogsuda,osnovanoserevizijomukazujedanijesubiliispunjeniuslovidaseutvrdidajepredlogzasporazumnirazvodbrakapovučen,većjesudtrebaoprekinutizapočetipostupak,saglasnočlanu211tačka1ZPP-a,uvezičl.372Porodičnogzakona,zbogsmrtipredlagačaK.E. Naime, sam prekid postupka u ovom slučaju nastao jemomentomsmrtijedneodstranakatj.posilizakona,kadaprestajeprocesnopunomoćje,paodtadapunomoćnikumrlestrankenijemogaopreduzimatinikakveradnje. Dakle,kodnaprijediznijetog,nijebilomjestautvrdjenjudajepredlogzasporazumnirazvodbrakapovučen,zbogsmrtijednogbračnogdruga,usmislučlana341stav5,uvezist.3Porodičnogzakona,kakotopogrešnozaključujedrugostepenisud. Naprotiv,sudjeuobavezidaprekinepostupakuovojpravnojstvari,s tim što nasljednici umrlog bračnog druga mogu produžiti već započetipostupak u cilju dokazivanja osnovanosti predloga za sporazumni razvodbraka.


251

PRAVONADJEČJIDODATAK(Član43ičl.47Zakonaosocijalnojidječijojzaštiti)

Zakonski nosilac prava kojem se isplaćuje dječiji dodatak je roditelj, odnosno staralac, ili lice kome je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i osposobljavanje.

Izobrazloženja:

“Neosnovanisuinavodirevizijeopogrešnojprimjenimaterijalnogpravaodstranenižestepenihsudovaprilikomutvrdjivanjaobaveze tužiocadauokviruizdržavanjamalodobnogdjetetastranakatuženojisplaćujeiiznosod170švajcarskihfranakanaimedječjegdodatkakojeprimazamalodobnodijete stranaka – sinaE.Ovo iz razloga što je pravo na dodatak za djecuposebnopravoijednoodosnovnihpravaizdječjezaštiteusmisluodredbečlana 43 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti („Sl.list RCG“, br. 78/05).Odredbomčl.47navedenogzakonaizričitojeodredjenodajenosilacpravaroditelj,odnosnostaralacililicekomejedijetepovjerenonanjegu,vaspitanjeiosposobljavanje,ausmislučl.50istogzakonadječjidodatakseisplaćujeumjesečnomiznosunavedenimlicima. Prematome,poštojemaloljetnodijetestranakanepobijanimdijelomnižestepenihpresudapovjerenonačuvanje ivaspitanje tuženoj–majci, tojejasnodaodlukaopovjeravanjuodredjujetuženuikaozakonskognosiocapravakomeseisplaćujedječjidodatak.”


252

253

GRADJANSKO PROCESNO PRAVO

254

255

ODLUKASUDAOPRETHODNOMPITANJU(Član14stav2ZPP)

Ako je odluka o prethodnom pitanju protivno zakonu unijeta u izreku presude i ta presuda postane pravosnažna, to pitanje je definitivno riješeno, pa se o tome ne može više suditi, jer se radi o pravosnažno presudjenoj stvari.

Izobrazloženja:

“OsnovanoserevizijomtrećetuženogukazujedajeprvostepenisudprekoračiotužbenizahtjevkadajeutvrdioništavostugovoraokupoprodajiOv. br. 1256/93 od 15.04.1993. godine. Raspravljajući o postojanju ilinepostojanjunekogpravnogodnosakaoprethodnompitanjuusmislučlana14ZPP,odlukasudaotompitanjuneunosiseuizrekupresudevećsesamouobrazloženjunavoderazlozizbogkojihsesmatradatajpravniodnospostoji,odnosno ne postoji. Ovo zbog toga što odluka o prethodnom pitanju imapravnodejstvosamoutojparniciiusvakojdrugojparnicisetopitanjemožerješavatiidrugačije.Medjutim,akojeodlukaoprethodnompitanjuprotivnozakonuunijetauizrekupresudeitapresudapostanepravosnažna,topitanjejedefinitivnoriješenoinemožeimatidejstvosamoutojparnicipaseotomenemoževišesuditi, jer se radiopravosnažnopresudjenojstvari. Inaovupovreduodredabaparničnogpostupkaukazivanojeužalbi,alidrugostepenisudtenavodežalbenijecijenio,nitijepovreduotkloniozbogčegaonamožebitirevizijskirazlog.”


256

VEZANOSTPARNIČNOGSUDAZAPRAVOSNAŽNUPRESUDUDONIJETUUKRIVIČNOMPOSTUPKU

(Član15ZPP)

Vezanost parničnog suda za pravosnažnu presudu donijetu u krivičnom postupku ne odnosi se na domašaj i obim odgovornosti u gradjansko pravnom smislu.

Izobrazloženja:

“Prema odredbi čl. 15. ZPP-a, sud je u parničnom postupku samou pogledu postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti vezan zapravosnažnu presudu kojom se optuženi oglašava krivim. Vezanost se neodnosinadomašajiobimodgovornostiugradjansko-pravnomsmislu. Prema tome, sa gledišta pravilne primjene materijalnog prava -odredbečlana170ZOO,ostalesunerazjašnjenečinjenicedalisupolicajcituženetužiocuprouzrokovalištetuzakojujeodgovorna. Stoga je nižestepene presude valjalo ukinuti i predmet vratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje,alinemauslovadasenaosnovučlana 358 ZPP-a, naredi održavanje nove glavne rasprave pred drugimsudijom.”


257

NADLEŽNOSTSUDA(Član19ZPP)

Zahtjev za priznanje radnog i penzijskog staža ne spada u sudsku nadležnost.

Izobrazloženja:

“Polazeći od činjeničnogutvrdjenja prvostepenog suda, pravilno jedrugostepenisudprimijeniomaterijalnopravokadajepobijanompresudomodbiožalbutužiocaipotvrdioprvostepenupresuduudijelukojimjeodbijentužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete. Ovo kod utvrdjenja da setužilackaoraseljenoliceusljednedostatkapotrebnedokumentacijeusmisluvažećihpropisaozapošljavanjunakojesenižestepenisudovipozivaju,nenalazenaevidencijinezapošljenihlicakodtuženog,paganijenezakonitiminepravilnimradnjamaonemogućiouostvarivanjupravaizoveoblasti,dabitrpiotraženuštetu. Takodje, pravilno drugostepeni sud nalazi da zahtjev za priznanjeradnog i penzijskog staža ne spada u sudsku nadležnost, već da se o timpravimaodlučujeuupravnompostupku,zbogčegaje tužbuuovomdijeluvaljaloodbaciti,očemupobijanapresudasadržipotpuneipravilnerazlogekojeprihvataovajsudinanjihupućujerevidenta.“


258

ZAHTJEVZAIZUZEĆESUDIJE(Član73ZPP)

Sudija čije je izuzeće traženo u izjavljenoj žalbi nije mogao učestvovati u donošenju drugostepene odluke sve dok se ne odluči o njegovom izuzeću.

Izobrazloženja:

“TužiocisuužalbistaviliizahtjevzaizuzećesudijeR.G,obziromdajesaopštenjempredsjednikaVišegsudapostupajućimsudijamaprvostepenogsudaizPljevaljaiŽabljakarečenodanemogupostupatiupredmetimakojiiztihsudovadolazenanadležnostVišegsudauBijelomPolju. IzpredmetnihspisaproizilazidajedrugostepenisudodlučioožalbitužilacatakoštojeistuodbioipotvrdioprvostepenorješenjekojimjeodbijenpredlogzaponavljanjepostupkaupredmetuOsnovnogsudauŽabljakuP.br. 9/08, pri čemu je sudijaR.Gbilapostupajući sudijaudrugostepenompostupkuiučestvovalajeudonošenjupobijanogrješenja,adaprethodnonijeodlučenoozahtjevuzaizuzećeovesudije. Postupajući na izloženi način, drugostepeni sud je počinio bitnupovredupostupkaizodredbečlana367stav1ZPP,uvezičl.73ZPP,naštose osnovano revizijom tužilaca ukazuje. Naime, sudija R. G nije moglaučestvovatiudonošenjudrugostepenogrješenjauponavljanjupostupkasvedokseneodlučionjenomizuzeću,kojejetraženouizjavljenojžalbiprotivprvostepenog rješenja, te je time drugostepeni sud počinio bitnu povredupostupka, pa je ovaj sud rješenje drugostepenog suda (pobijano rješenje)moraoukinutiipredmetvratitiistomsudunaponovnipostupak.”


259

NEDOSTATAKPROCESNOPRAVNELEGITIMACIJEZAVODJENJEPARNICE

(Član76stav1uvezisačl.81st.4ičl.197i202ZPP)

Odsustvo jednog od nužnih suparničara u parnici predstavlja nedostatak procesno pravne legitimacije za vodjenje parnice.

Izobrazloženja:

“Prema sadržini spisa predmeta tužbeni zahtjev se odnosi nautvrdjenjeništavostiugovoraoprodajiimovineod05.04.2004.godine,kojijezaključenizmedjuDIT„DonjaBrezna“–„ustečaju“ADDonjaBreznaiŠumskogpreduzeća„Plužine“–„ustečaju“ADPlužine,kaoprodavacaiDOO„Bast“,Nikšić,kaokupca.Prodavcipo tomugovoru,uovomsporuprvotuženiidrugotuženi,prestalisudapostojejersubrisaniizCentralnogregistraPrivrednogsudauPodgoricinakonsprovedenogpostupkastečaja.

Kodovakvogstanjastvaripravilnosunižestepenisudovizaključilidajetužbanedopuštena.

U sporu za utvrdjenje ništavosti ugovora od strane lica koja za to imaju pravni interes, da bi tužba bila dopuštena mora se zasnovati pasivno suparničarstvo koje će obuhvatiti sve subjekte koji su učesnici tog materijalno pravnog odnosa i on se mora rješavati jedinstveno jer ovlašćenje za raspolaganje pripada samo svim učesnicima zajedno.Dakle,radiseunužnomsuparničarstvu,paodsustvonekogodučesnikauparnicipredstavljanedostatakprocesnopravnelegitimacijezavodjenjeparnice, jeronisvičinejednupasivnustranu.Poštosuprvotuženiidrugotuženiprestalidapostojekaopravnalicanakonsprovedenogstečajnogpostupka,tonemogubitistrankeusporuusmislučlana76stav1ZPP.Tajnedostataksenemožeotklonitijernemajupravnihsledbenika,pasetužbamoraodbacitiusmislučl.84st.4ZPPjerseradionedostacimatakveprirodekojisprečavajudaljevodjenjeparnice.”

(Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. I. P. br. 49/09 od 22. 10. 2009. godine)

260

STRANAČKASPOSOBNOST(Član76stav1ZPP)

Etažni vlasnici stambene zgrade ne mogu biti stranka u postupku, jer nemaju svojstvo pravnog lica.

Izobrazloženja:

“Premaodredbičlana76stav1ZPP,strankaupostupkumožedabudesvakofizičkoipravnolice. Zakonoetažnojsvojini(“Sl.listRCG”,br.71/04)učlanu3propisujedastambenazgradaimasvojstvopravnoglicaupravnimposlovimakojiseodnosenaodržavanjeikorišćenjestambenezgrade. KakosukaoprvotuženastranauovomsporuoznačeniEtažnivlasnicistambenezgrade,totakooznačenituženinemožebitistrankaupostupkujernemasvojstvopravnoglica,nitisupoimenicenavedenalicakojasuetažnivlasnici,pajeupostupkuprednižestepenimsudovimaučinjenabitnapovredaodredabaparničnogpostupkaizčlana367stav2tačka12ZPP.Napostojanjeovepovrederevizijskisud,uskladusačl.401ZPP,paziposlužbenojdužnosti.Stogajeobjepresudevaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje. Uponovnompostupkuprvostepenisudće,uskladusačlanom81stav1ZPP,pozvatitužiljudaizvršipotrebneispravkeutužbikakobisepostupakmogaonastavitisalicemkojemožebitistrankaupostupku.”


261

PRIVREMENIZASTUPNIKITROŠKOVIPOSTUPKA(Član84stav2uvezisačl.161ZPP)

Ako u izvršnom postupku privremeni zastupnik nije postavio specificirani troškovnik, to se o troškovima izvršnog postupka ne može odlučivati u parničnom postupku.

Izobrazloženja:

“U postupku pred prvostepenim sudom utvrdjeno je, da je tužilacpo profesiji advokat, te da je rješenjemOsnovnog suda u Pljevljima I br.590/03 i dr. od 20.05.2003. godine, postavljen za privremenog zastupnikaizvršenom dužniku PP “Batko” iz Pljevalja iV. B. iz istogmjesta u višeizvršnihpredmeta.Utimpredmetimajeodržano(07.07.2003.,03.11.2003.,30.04.2004., 25.04.2005. godine) i na svim je bio prisutan tužilac kaoprivremenizastupnikdužnika.Utvrdjeno je i to,da tužilackaoprivremenizastupnikupomenutimizvršenimpredmetimanijepodnosiotroškovnik,većseobraćaopredsjednikusudaiizvršnomradnikusuda,damusenadoknadetroškovizastupanjapoadvokatskojtarifi. Kod ovakvog stanja stvari i po nalaženju ovog suda pravilnozaključuju nižestepeni sudovi, da zahtjev tužioca nije osnovan. Naime,shodnočlanu82(“Sl.listRCG”,br.22od02.04.2000.godine)propisanoje,dajetuženomizmedjuostalogprivremenizastupnikmožepostavitiuslučajukadajeboravištetuženognepoznato,atuženinemapunomoćnika,auskladusaodredbomčl.84st.2ZPP-a,troškovepostavljanjaprivremenogzastupnikasnositužilac. Dakle,tuženanijeuobavezidatužiocunadoknaditraženetroškovesarazlogaštojetužilackojijeobavljaoposloveprivremenogzastupnikaunavedenimpredmetima,pravananaknadu je trebaodaostvariu izvršnompostupkuizpredujmakojegjebiodužanuplatitiizvršnipovjerilac. Obziromda izvršnipovjerilacnijepredujmionavedene troškovezapostavljanjeprivremenogzastupnikatonemožedataobavezateretituženu. Uzto,shodnočlanu164Zakonaoparničnompostupku(“Sl.listSFRJ”,br.44/77)kojijebiouprimjenido10.07.2004.godinekaoiodredbomčl.161sada važećeg ZPP, propisano je, da se o zahtjevu stranaka odlučuje samonaodredjenizahtjevstranke,tj.troškovnikstrankeukojemsespecificirajusvitroškovikojejestrankaimalautokupostupka.Obzirom,daprivremenizastupniknijepostaviospecificiranitroškovnik,toseotroškovimaizvršnogpostupkanemožeodlučivatiuovojparnici,nititužbauovojpravnojstvarimožezamijenititroškovnik.

262

Isticanjetužiocasadaureviziji,dajedostaviouizvršnompostupkuspecificirantroškovnik,akojiprilažeuzrevizijujebezodlučnogznačaja.Jer,strankeurevizijinemoguiznositinovečinjeniceipredlagatinovedokaze,osimshodnočlanu402ZPP-a,oakoseoniodnosenabitnepovredeodredabaparničnogpostupkazbogkojihserevizijamožeizjaviti. Pored toga, tužilac je u toku postupka pred prvostepenim sudomisticao,datakavzahtjevnijenipostavljao,većseusmenoobraćaopredsjednikusudaiizvršnomradnikusuda.Medjutim,obziromdatužilacnijepostupioutokuizvršnogpostupkashodnoZakonuoparničnompostupku,tonemožepostojatiobavezanastranituženedatužiocunadoknaditraženetroškove.”


263

TROŠKOVIPOSTUPKAUSLUČAJUOBUSTAVEPREKRŠAJNOGPOSTUPKA

(Član203tačka5ZKP)

Zahtjev za naknadu troškova postupka može se podnijeti prekršajnom organu najkasnije u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o obustavi postupka.

Izobrazloženja:

“Štosetičetroškovakojisunastalipovodomprekršajnogpostupkaokojimajeprvostepenisudodlučiodopunskompresudom,ipoocjeniovogasuda pravilno je drugostepeni sud postupio kada je preinačio navedenupresudu i tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan. Ovo sa razloga što jetužilacshodnoodredbičlana200stav2Zakonaokrivičnompostupkubiodužandaurokuodtrimjesecaodobustaveprekršajnogpostupkapodnesezahtjevprekršajnomorganu,štoistinijeuradiovećjetakavzahtjevprviputpodnioparničnomsudu,štonijemogaoradičegajeshodnoodredbičl.203tačka5Zakonaokrivičnompostupkudrugostepeni sudpravilnopreinačioprvostepenupresuduizahtjevodbio.”


264

ISPRAVAKAODOKAZUPOSTUPKU(Član105stav2ZPPuvezisačl.367st.2tačka15ZPP)

Sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako je presudu zasnovao na neovjerenoj fotokopiji isprave.

Izobrazloženja:

“Naime,griješenižestepenisudovikadazasvojeodlukezasnivajunapresudiVelikogsudauPodgoricibr.1063-4-1933-305od26.09.1933.godinetj.dokazukoji jeufotokopijiakojanijeovjerena,anakojuokolnostseopravdanoukazujerevizijomtuženog.Jer,shodnočlanu105ZPPjepropisano,daispravekojeseprilažupodnoseseuizvorniku,ovjerenomprepisuilikaofotokopija kojamora biti ovjerena. Iz spisa predmeta proizilazi, da je sudizvršiouviduneovjerenufotokopijunavedenogdokaza,adapritometužilacnije priložionauvid ispravuu izvorniku, na što je bioobavezanu smislučl.105stav2ZPP. Takvim propustima nižestepeni sud je počinio bitnu povreduparničnogpostupka izčlana367stav2 tačka15ZPP-a, jerpresude imajunedostatakazbogkojihsenemoguispitati,jeroodlučnimčinjenicamapostojiprotivurječnostizmedjuonogaštoseurazlozimapresudenavodiosadržiniisprava,radičegajeistevaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje. UponovnompostupkuprvostepenisudćeimatiuviduprimjedbenakojeseukazujeovimrješenjemUtompravcusudćezatražitiodtužiocadapresuduVelikogsudauPodgoriciod26.09.1933.godinepriložiuizvorniku,ovjerenom prepisu, ili u fotokopiji koja mora biti ovjerena, a na što gaobavezuječlan105ZPP.”


265

PREINAČENJETUŽBE(Član191stav3ZPP)

Smatra se da postoji pristanak tuženog na preinačenje tužbe, ako tuženi izjavi da se protivi preinačenju i na istom ročištu nastavi da raspravlja po preinačenom tužbenom zahtjevu.

Izobrazloženja:

“Pri tom valja istaći da je prvostepenom i pobijanom presudomodlučenougranicamapostavljenogtužbenogzahtjeva,kojiseimasmatratikonačno opredijeljenim u skladu sa preinačenjem na raspravnom ročištuprvostepenogsudadana31.03.2009.godine,akojejeprihvatioprvostepenisud, te je prvostepenom i pobijanom presudom pravilno odlučeno opreinačenomzahtjevu.NeosnovanoserevizijamaukazujedajepreinačenjetužbeizvršenosuprotnoodredbamaZPP,timeštojeprihvaćenoodstranesudanaistomročištu,iakosetuženitomeprotivio,anavedenoraspravnoročištejeodržanopredizmijenjenimvijećemisudjeistog–navedenogdanaraspravuzaključio.Ovosarazlogaštojetuženi,bezobziraštojeizjaviodaseprotivipreinačenju,naistomročištunastaviodaraspravljapopreinačenomzahtjevutužbe,izjašnjavanjempovodomizvodjenihdokazaudokaznompostupku,tesestogaimasmatratidajetužbapreinačenaidajesuddopustiopreinačenjeosnovomodredbečlana191st.2i3ZPP.Osimtoga,upitanjusurazlozinakojesenemožepozivati tužilac,kaoniumješačnanjegovojstrani, jersutoupravorazlozikojimapravilnostrješenjasudaoprihvatanjupreinačenjatužbemožeosporavatiisključivotuženi. Sa iznijetih razloga neosnovani su navodi revidenata (tužioca iumješačananjegovojstrani),kojimaseukazujenapostojanjepovredapravilaprocesnogpravasanavedenihrazloga.”


266

PREINAČENJETUŽBE(Član191stav1ZPP)

Tužba je preinačena ako je promijenjen činjenični osnov tužbenog zahtjeva.

*** Promjena činjeničnog osnova postoji ako se radi opravdanja svog zahtjeva tužilac poziva na sasvim drugi životni dogadjaj.

Izobrazloženja:

“Neosnovani su inavodi revizijeda tužiocinijesupreinačili tužbu,većdasupromijenilisamopravniosnovtužbenogzahtjeva.

Premaodredbičlana192stav1ZPPpreinačenjetužbejepromjenaistovjetnosti tužbenog zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugogzahtjeva uz postojeći. Istovjetnost tužbenog zahtjeva postoji sve dok nijepromijenjen njegov sadržaj ili činjenični osnov. Promjena činjeničnogosnovapostojiakoseradiopravdanjasvogzahtjevatužilacpozivanasasvimdrugiživotnidogadjaj.Tužiocisunazadnjemročištuzaglavnuraspravuod22.04.2008.godinepromijeniličinjeničniosnovtužbenogzahtjeva,takoštosu umjesto tvrdnje da sporni stan predstavlja zajedničku imovinu koju suU.iLj.stekliradomutokutrajanjabračnezajednice,zahtjevzasnovalinačinjenicamada stan predstavljaUroševu zaostavštinu, pa da jeLj, koja jenadživjela supruga, imala pravo nasledja na 1/3 njegove zaostavštine i datužiocima kao njenim naslednicima pripada 1/3 spornog stana. Proizilazidasetakavzahtjevtemeljinadrugojčinjeničnojosnovipajepromijenjenaistovjetnostzahtjeva,štoseusmislučl.192st.1ZPPsmatrakaopreinačenjetužbe.Tuženisuseprotivilipreinačenjutužbe,pajeprvostepenisudpravilnopostupiokadajeodlučiooprvobitnopostavljenomtužbenomzahtjevu,jerzapreinačenjetužbenijesubiliispunjeniusloviizčl.191st.4ZPP.”


267

ISTICANJEVIŠEZAHTJEVAUTUŽBI(Član189stav2ZPP)

Ne radi se o eventualnom spajanju zahtjeva ako tužioci podneskom nijesu odredili redosled odlučivanja o osnovanosti zahtjeva, a kasnije kada su to pokušali da učihe sud nije dozvolio.

***POBIJANJEPRVOSTEPENEPRESUDEIZRAZLOGA

ŠTONIJEODLUČENOOSVIMZAHTJEVIMA(Član350stav3ZPP)

Ako se prvostepena presuda pobija žalbom samo zbog toga što prvostepeni sud nije odlučio presudom o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, žalba će se smatrati kao predlog stranke da se donese dopunska presuda.

Izobrazloženja:

“Iz spisa predmeta se utvrdjuje da su tužioci podneskom, koji jeprimljen kod prvostepenog suda 04.11.2003. godine, precizirali tužbenizahtjevtakoštosutražilidaseutvrdidasusuvlasnicistanovaPD2površine59m2 i PD 3 površine 60m2 u objektu 1, kat. parcela 2190 l. n. br. 284KOBudva,kaoisunosiocipravakorišćenjanakat.parceli2190l.n.br.284KOBudva,pasutuženidužnisolidarnoisplatititužiocima250.000,00€sakamatomoddanavještačenjado isplate.Punomoćnik tužioca jenaročištuzaglavnu raspravuod22.03.2005.godine,preinačio tužbu takošto jekaoprimarnipostavionovčanizahtjevzaisplatuiznosod250.000,00€,azahtjevza utvrdjenje prava svojine kao eventualni. Prvostepeni sud nije dozvoliopreinačenjetužbeitorješenjejepostalopravosnažno.

Pogrešnosunižestepeni sudovizaključilidase radioeventualnomspajanju tužbenih zahtjeva. Naime, tužilac u skladu sa članom 189 st.2i3ZPPmožekumulirati zahtjevekoji suumedjusobnojvezi takoda sudusvojisledećiodtihzahtjevaakonadjedaonajkojijeisprednjegaistaknutnije osnovan. Tužioci podneskom nijesu odredili redosled odlučivanja oosnovanostizahtjeva,akasnijekadasupokušalitodaučinesudnijedozvolio,paseneradioeventualnomspajanjuzahtjeva.Toznačidajeprvostepenisudpresudommoraoodlučivatiiozahtjevukojisetičenovčanogpotraživanja.Pritomejebezznačajakakojepunomoćniktužiocakvalifikovaozahtjevejerpogrešnakvalifikacijanemauticajananjihovtretman,kojisudcijeniimajućiuviduupravosadržinuzahtjeva.

268

Tužiocisuprotivprvostepenepresudeizjaviližalbuizčijegsadržajaproizilazidasežalbaizjavljujezbogtogaštonijeodlučenoudijeluzahtjevakojiseodnosinanovčanopotraživanje.Premaodredbičlana350stav3ZPP,akoseprvostepenapresudapobijažalbomsamozbogtogaštoprvostepenisud nije presudom odlučio o svim zahtjevima stranaka koji su predmetparnice, žalba će se smatrati kao predlog stranke da se donese dopunskapresuda.Prema tome,drugostepeni sudžalbu tužilacanijemogaoodbacitikaonedozvoljenu,jerseonausmislucitiranezakonskeodredbeimasmatratikaopredlogstrankedasedonesedopunskapresuda.

Podnošenjempredogazadopunupresudedolazidozastojaupostupkupožalbiprotivistepresude.Naime,akojeporedpredlogazadopunupresudepodnijetaižalbaprotivpresude,prvostepenisudćezastatisadostavljanjemovežalbedrugostepenomsududoksenedoneseodlukaopredloguzadopunupresudeidokneisteknerokzažalbuprotivoveodluke–član350stav1ZPP.

Slijedom navedenog drugostepeni sud je spise morao vratitiprvostepenomsududa izvršidopunupresude,pakadamuprvostepenisudnakondopunepresudedostavispise,odlučiosvimžalbamastranaka.”


269

OBUSTAVAPOSTUPKA(Član216ZPP)

Kad pravno lice prestaje da postoji postupak se obustavlja.

Izobrazloženja:

“Pravosnažnim rješenjem Privrednog suda u Bijelom Polju St. br.24/03od31.08.2007. godine zaključen stečajni postupaknad tuženim i topravno lice je brisano iz evidencijeCentralnog registraPrivrednog sudauPodgorici. Kodtakvogstanjastvariiponalaženjuovogsudapravilnosupostupilinižestepeni sudovi, kada su obustavili postupaku ovoj pravnoj stvari. Jer,polazeći od toga, da je tuženi kao pravno lice prestao postojati, te da sunepokretnostikojesupredmetovogsporaupisanekaovlasništvoVladeCG-Ministarstva finansije, to je pravilno shodno članu 216ZPP, obustavljenpostupakuovojpravnojstvari.Satihrazloga,nijebilozakonskogosnovazapreinačenjetužbeusubjektivnomsmislu-označenjemMinistarstvafinansijakaotuženog,kakosetopogrešnoukazujerevizijomtužioca.”


270

ODBACIVANJETUŽBE(Član276ZPP)

Poništaj odgovora na tužbu ne može biti predmet pobijanja pred sudom.

Izobrazloženja:

“Predmet sporauovojpravnoj stvari je zahtjev tužiocazaponištajodgovoranatužbudatogupredmetuP.br.145/08kodistogsudainaknadanematerijalneštetezbogduševnihbolovakojejeimaokadajeprimioosporeniakt. U postupku pred prvostepenim sudom utvrdjeno je da je tuženi uodgovorunatužbu,čijiseponištajtražiuovomsporu,osporiotužbenizahtjevtužiocaupredmetuP.br.145/08.Utojstvariprvostepenisudjedoniorješenjedasetužbasmatrapovučenom,stimštoožalbitužiocaizjavljenojprotivtogrješenjajošuvijeknijeodlučeno. Kakodostavljanjeodgovoranatužbunijenezakonitaradnjatuženog,tužilaczbogtoganijemogaodatrpinematerijalnuštetuusmisluodredbičl.200Zakonaoobligacionimodnosima,temunepripadanipravonanaknaduštete,kojajepredmetovogspora. Poništaj odgovora na tužbu datog u predmetu Osnovnog suda uPljevljima P. br. 145/08, ne može biti predmet pobijanja pred sudom, jernjegovponištajnebiproizveonikakvepozitivneposljedicezatužicoazbogčegaonnijeimaonipravniinteresdatražinjegovponištaj,pajeprvostepenisudtrebaotužbuzaponištajovogaktaodbaciti.Medjutim,kakotozaključujeidrugostepenisud,bezuticajaještoprvostepenisudnijeodbaciotužbuzaovajdiozahtjeva,obziromdajetakavzahtjevodbio,pasupravneposljedicezatužiocaiste.”


271

IZOSTANAKPUNOMOĆNIKATUŽIOCASAROČIŠTA(Član293stav3ZPP)

Smatra se da je tužba povučena ako je uredno obaviješteni punomoćnik tužioca izostao sa ročišta.

Izobrazloženja:

“Prema stanju u spisima predmeta, punomoćnik tužilaca T. S nijepristupionaročišteglavneraspraveod23.04.2007.godineiakojebiourednoobaviješten,pajesudnapredlogpunomoćnikatuženogdoniorješenjekojimse tužba smatrapovučenom, a tužioceobavezaodaplate tuženoj troškovepostupka. Kodtakvogčinjeničnogstanjaiponalaženjuovogsuda,pravilnojeuovojpravnojstvariodlučenonanačindasetužbasmatrapovučenom,atužiociobavežunanaknadunaznačenihtroškova,štojeuskladusaodredbamačl.293st.3ičl.156st.1ZPP-a,očemurješenjesadržipravilnerazloge. Pritome,navodirevizijedajepostupaktrebaloprekinuti,jerjejedanodtužilacatj.prvotužilacT.T,preminuotokompostupka(21.11.2003.godine)nijesuodznačaja.OvokodčinjenicedajerevizijuizjaviodrugotužilacT.P,kojiuodnosunapreminulogdrugotužiocanemapoložajjedinstvenognužnogsuparničara na tužilačkoj strani, da bi se pravno dejstvo prekida postupkaodnosiloinanjega.”


272

PRAVNEPOSLEDICEPROPUŠTANJAROČIŠTAZAGLAVNURASPRAVU

(Član298stav3ZPP)

Podnesak punomoćnika tužioca kojim traži odlaganje ročišta bez dostavljanja dokaza da ima opravdan razlog za izostanak, ne može spriječiti nastupanje pravne posljedice propuštanja iz člana 298 stav 3 ZPP.

Izobrazloženja:

“Prema stanju u spisima tužioci nijesu došli na ročište za glavnuraspravuod06.05.2008.godine,iakosubiliurednopozvani,atuženisenijesuupustiliuraspravljanje.Kodtakvogstanjastvaribilisuispunjeniuslovi izčlana298stav3ZPPzadonošenjerješenjadasetužbasmatrapovučenom.

Nijeniodkakvevažnostizadrugačijeodlučivanjetoštojepunomoćniktužiocapodneskomod06.05.2008.godine,kojijeneposrednopredaousud,tražiodaseročišteodloži.Ovozbogtogaštopunomoćniktužilacauzpodnesaknijedostaviodokazedaimaopravdanrazlogzaizostanak.Dakle,podnesakpunomoćnikatužiocakojimtražiodlaganjeročišta,bezdostavljanjadokazada imaopravdanrazlogza izostanak,nemožespriječitinastupanjepravneposljedicepropuštanjaizčlana298stav3ZPP.”


273

POČETAKROKAZAŽALBU(Član341stav3ZPP)

Ako sud na glavnoj raspravi obavijesti prisutne stranke o datumu donošenja presude i nakon toga, iako ga zakon na to ne obavezuje, dostavi stranakama prepis presude, rok za žalbu računa se od dana dostavljanja pisane presude, a ne od prvog narednog dana od dana donošenja presude.

Izobrazloženja:

“Izspisapredmetaproizilazi,dajenazapisnikuoglavnojraspraviod30.05.2006.godine,nakojojsubiliprisutnipunomoćnicistranaka,sudisteobavijestiodaćepresudabitidonijeta29.06.2006.godineu13časova,aštosu strankeverifikovale svojimpotpisima.Utvrdjeno je i to, da je tuženomprvostepenapresudadostavljenadana09.07.2006.godine,adajeistiizjaviožalbudana12.07.2006.godine. Polazećiodtoga,dajerokzažalbuprotivnavedenepresudepočeotećiprvognarednogdananakondonošenjaistetj.30.06.2006.godine,dajerokzažalbuisticaosadanom07.07.2006.godine,adajetuženiistuizjaviopreporučenom pošiljkom dana 12.07.2006. godine, to prvostepeni sudzaključuje,daježalbaneblagovremena. Rješavajućipožalbituženog,drugostepenisudjenakonprovedenihizvidjajnihradnji,odbioistukaoneosnovanu,apotvrdioprvostepenorješenjeprihvatajućiucjelostirezonovanjeprvostepenogsuda. Medjutim,ponalaženjuovogsuda,anakonprovedenihizvidjajnihradnjiusmislučl.374st.2ZPP-a,takavzaključaknižestepenihsudovanijepravilan.Ovosrazlogaštonižestepenisudovinijesumoglizaključiti,dajeizjavljena žalba tuženog neblagovremena, jer je ista izjavljena po protekuzakonskogrokaod8dana. Stojičinjenica,dajenazapisnikuoglavnojraspraviod30.05.2006.godine,nakojojsubiliprisutnipunomoćnicistranaka,sudisteobavijestio,daćepresudabitidonijetadana29.06.2006.godine,takodajeshodnočl.341st.3ZPP,rokzažalbuprotivpresudepočeotećiprvognarednogdananakondonošenjaiste.Medjutim,griješiprvostepenisud,kadamimorješenjasudasaraspraveodržanedana30.05.2006.godine,tuženomdostavljaprepispresudeu skladu sa odredbama ZPP, o dostavljanju, jer ga na to nije obavezivaozakon.Natajnačin,sudjetuženomdaomogućnostdažalbumožeizjavitiuzakonskomrokukojiseračunaoddanadostavljanjaprepisaprvostepenepresude. Kakojetuženomprvostepenapresudadostavljenadana09.07.2006.godine, a žalba izjavljena 12.07.2006. godine preporučenom pošiljkom R

274

0017300393, to je istablagovremena, jer je izjavljenauzakonskomroku,pa je drugostepeni sud bio dužan da provede postupak po žalbi i cijeniosnovanostiste.Navedenimpropustimanižestepenisudovisupočinilibitnupovreduodredabaparničnogpostupkaizčl.367st.2tač.9ZPP-a,jertuženomnijedozvoljenoraspravljanjepredsudom.“


275

PRAVOSNAŽNOPRESUDJENASTVAR(Član352ZPP)

Ne radi se o pravosnažno presudjenoj stvari ako se raniji tužbeni zahtjev o kome je pravosnažno odlučeno i novi zasnivaju na različitim činjenicama, kao i pravnim posledicama koje tužioci iz tih činjenica izvode.

Izobrazloženja:

“Tužbeni zahtjevu sporuP.br. 435/02zasnovan jena činjenicamadasupravniprethodnici tužilaca (uovomsporu tuženih)pravosvojinenaparceli br. 77/45upisanoju listunepokretnosti br.208KONedakusi steklinaosnovupravnogposla–usmenogugovoraoprodajikoji su1956-1957godine,zaključilisaP.M. Uovomsporutužbenizahtjevizasnovanisunačinjenicamadajeusmeniugovoroprodajikojijemajkatužilacazaključilasapravnimprethodnikomtuženih ništav, jer za takvo raspolaganje nije imala odobrenje nadležnogorganastarateljstvabudućidasetužiocikojisunaosnovunasledjivanjabilisuvlasnicinapo1/3uvrijemezaključenjaugovorabilimaloljetni.Zbogtogajetajugovorbezdejstvapasutužiocisledstvenotomesuvlasnicinapo1/3sporneparcele. IznavedenogslijedidatužbenizahtjeviusporuP.br.435/02iuovomsporunijesuistovjetni,jersurazličitečinjenicenakojimasuzasnovanikaoi pravne posledice koje tužioci iz tih činjenica izvode. Zbog toga stavomdrugimprvostepenepresudenijeodlučenoozahtjevuokomjepravosnažnopresudjenopresudomistogsudaP.br.435/02od11.10.2004.godine,pasuosnovaninavodirevizijedajeupostupkupreddrugostepenimsudomučinjenabitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 367 stav 1 u vezi sačl.383st.2ZPP,kojapredstavljaukidnirazlog.”


276

BITNAPOVREDAODREDABAPARNIČNOGPOSTUPKA(Član367stav2tačka9ZPP)

Stranki je uskraćena mogućnost da raspravlja pred sudom ako nema dokaza da su joj uručeni nalazi vještaka iako su sva raspravna ročišta održana u njenom odsustvu, a nema dokaza o urednom pozivu.

Izobrazloženja:

“Osnovanoserevizijomukazujedajetuženomuskraćenamogućnostda raspravlja u prvostepenom postupku, jer iz stanja u spisima predmetaproizilazidasusvaraspravnaročištadržanairaspravazaključenauodsustvutuženog,adapri tomnemadokazada jeurednopozivan iobavještavanotokupostupka.Dajetuženomuskraćenamogućnostdaraspravljaupostupkupredsudomukazujeičinjenicaštonemadokazadasumuuručeniosnovnii dopunski nalaz o vještačenju. Stoga nemaju utemeljenja ni u navodima,ni u izvedenim dokazima, razlozi prvostepene presude u dijelu nespornihnavodaiizvedenogčinjeničnogipravnogzaključkaizizvedenihdokaza,tesudatirazlozinejasniinerazumljivi,štoukazujedaseprvostepenapresudasa sigurnošćunemože ispitati. Isto tako,drugostepeni sud,upostupkupožalbi,nijepravilnoocijeniožalbenenavodekojimajeukazanodajetuženomupostupkuonemogućenodarapravljapredsudom,obziromdanijeurednopozivanidamunijedatamogućnostdaseizjasnioosnovnomidopunskomnalazu o vještačenju, kao izvedenim dokazima. Dati razlozi u pobijanojpresudikojimaseukazujedase izpredmetnihspisa-dostavnicautvrdjujeda je tuženiurednopozivannaodržana ročištau smisluodredabaZPP-a idasumuurednodostavljanidokazi,nemogusesasigurnošćuispitati,ikaošto jeveć istaknutonemajuutemeljenjau stanjuu spisimapredmeta.Ovoposebnokadseimauvidudaizdostavnicaiuspisimaizraspravnihzapisnikanesumnjivoproizilazida tuženinijeurednoobaviještavano tokupostupkapredprvostepenimsudomipreduzetimradnjamaodstranetogsuda.”(Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 69/09 od 21. 01. 2009. godine)

277

BITNAPOVREDAODREDABAPARNIČNOGPOSTUPKAPREDDRUGOSTEPENIMSUDOM

(Član367stav2tačka15ZPP)

Drugostepeni sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako je odlučio izvan granica žalbe.

Izobrazloženja:

“Osnovanoserevizijomukazujedajepobijanompresudomodlučenoizvangranicažalbe. Naime, u stavom I izreke prvostepene presude utvrdjeno je pravostalne službenosti prolaza pješice i provod stoke u vezu, preko poslužnihparcela tuženog tokom čitave godine, putnim pravcem bliže označenimizrekomnavedenepresude.Naovajdioprvostepenepresudenijeizjavljenažalba,tejeistauovomdijelupostalapravosnažna. Medjutim,drugostepenisudjeodlučioizvangranicažalbeiponovousvojio dio tužbenog zahtjeva o kome je već pravosnažno odlučeno, takodajeizrekadrugostepenepresudenejasna,čimejepočinjenabitnapovredaodredabaparničnogpostupkaizčlana367stav2tačka15ZPP,radičegasepobijanapresudamoraukinutiipredmetvratitinaponovnosudjenje.”(Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 958/09 od 22. 09. 2009. godine)

278

BITNAPOVREDAODREDABAPARNIČNOGPOSTUPKAPREDDRUGOSTEPENIMSUDOM

(Član367stav1uvezisačl.387tačka1ZPP)

Izmjena činjeničnog stanja pred drugostepenim sudom bez otvaranja rasprave predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

Izobrazloženja:

“U parničnom postupku sud je vezan samo izrekom pravosnažnepresude krivičnog suda i to jedino u pogledu postojanja krivičnog djela ikrivičneodgovornostiučinioca,anijevezanzaobrazloženjetakvepresude.Stogajedužan,dauparničnompostupkuutvrdjujeionečinjenicekojemoguimati uticaja na civilno pravnu odgovornost tuženog u pogledu naknadešteteinjenevisine,nezavisnoodpostojećepresudekrivičnogsuda.Naime,parničnisudsamostalnoinezavisnoutvrdjuječinjeniceicijeniodgovornostzanaknaduštete. Medjutim,uovoj stvaridrugostepeni sud samonaosnovunalaza imišljenjavještakasaobraćajnestrukedatogupostupkuistrage,nijemogaoizvoditizaključakoosnovugradjansko-pravneodgovornostituženog.Uveziteodgovornostimoralojebitisprovedenodopunskovještačenjekakobisenatajnačin,nezavisnoodishodakrivičnogpostupka,utvrdilodalijetuženiodgovoranzanaknadupredmetneštete.Bezdokazivanjautompravcu,zbogsumnje u tačnost utvrdjenih činjenica, nije ni bilo uslova za preinačenjeprvostepenepresude,većjeprvostepenapresudazbognedostatkarazlogaopomenutimčinjenicamamorala biti ukinuta. Postupajući na izloženi načindrugostepeni sud je učinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka izčlana367stav1uvezičl.387tač.1Zakonaoparničnompostupku,kadajebez održavanja glavne rasprave pobijanu presudu zasnovao na drugačijemčinjeničnomstanju,odonogkojejeutvrdioprvostepenisud.“


279

BITNAPOVREDAODREDABAPARNIČNOGPOSTUPKAPREDDRUGOSTEPENIMSUDOM(Član367stav1uvezisačl.66ZPP)

Drugostepeni sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako prije odlučivanja po žalbi nije dostavio spise predmeta Vrhovnom sudu da odluči o traženoj delegaciji drugog suda.

Izobrazloženja:

“Tuženi su na prvostepenu presudu izjavili žalbe pri čemu jedrugotuženitražiodaprijedonošenjaodlukepožalbiVrhovnisudodredidrugistvarnonadležnisuddaodlučujepožalbiumjestoVišegsudauPodgoriciieventualnoOsnovnogsudauCetinju. Drugostepeni sud se medjutim nije ostvrtao na prednje navodedrugotuženogvećjerazmatraožalbetuženihipobijanompresudompotvrdioprvostepenupresuduažalbetuženihodbiokaoneosnovane. Postupajući na izloženi način drugostepeni sud je po ocjeni ovogasudapočiniobitnupovreduizčlana367stav1ZPPuvezičl.66ZPPnaštaseosnovanoukazujerevizijomdrugotuženog,radičegasedrugostepenapresudamora ukinuti i predmet vratiti drugostepenom sudu na ponovo sudjenje.ŽalbenisudjenaimebiodužanspisedostavitiVrhovnomsududaodlučiotraženoj delegaciji drugog suda nakon predhodno pribavljenog izjašnjenjadrugotuženog sa kojih razloga traži delegaciju drugog suda, pa tek nakondonošenjaodlukepozahtjevuzadelegaciju,auzuslovdanebudedelegirandrugisudodlučitipoizjavljenimžalbamatuženih. Propuštajućidapostupinaizloženinačindrugostepenisudjepočinionaprijednavedenupovredupostupkaradičegasedrugostepenaodlukamoraukinuti.”


280

NOVIDOKAZIUREVIZIJI(Član402ZPP)

Dostavljanje izvoda iz matične knjige umrlih za tužilju ima karakter novog dokaza, jer je smrću tužilje prestala njena sposobnost da bude stranka u postupku, radi čega je postupak morao biti prekinut.

Izobrazloženja:

“Premaodredbičlana402ZPP,strankemoguurevizijiiznositinovečinjeniceipredlagatinovedokazesamoakoseoniodnosenabitnepovredeodredabaparničnogpostupkazbogkojihserevizijamožeizjaviti. Tuženijeuzrevizijuizjvljenuprotivdrugosterpenepresudedostaviodokaz–izvodizmatičneknjigeumrlihzatužilju,izkojegseutvrdjujedajetužiljaM.Sumrla05.01.2005.godine. Prvostepena presuda u predmetnom sporu donijeta je 30.07.2008.godine,panavedenidokazdovodiupitanjezakonitostpobijanepresudejerjesmrttužiljenastupilatokomprvostepenogpostupka,tj.prijepravosnažnostipresude. Dostavljanjeizvodaizmatičneknjigeumrlihzatužiljuimakarakternovogdokazausmisluodredbečlana402ZPP.Smrćutužiljeprestalajenjenasposobnostdabudestrankauovompostupku,kojijeuskladusačl.211tačka1ZPP-amoraobitiprekinut. Propustom nižestepenih sudova da postupe na izloženi način,počinjenajebitnapovredaodredabaparničnogpostupkaizčlana367stav2tačka12ZPP-a,nakojurevizijskisudpaziposlužbenojdužnosti. Zbog toga je nižestepene presude valjalo ukinuti i predmet vratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje. Uponovnompostupkusudćeodržatiponovnuraspravu,nakojojćeizvestidokazdostavljenuzreviziju,paimajućiuviduodredbečl.211i216ZPP-aičl.204ZOOponovoodlučitiuovojpravnojstvari.”


281

NEDOZVOLJENOSTZAHTJEVAZAZAŠTITUZAKONITOSTI(Član416stav3ZPP)

Protiv odluke koju je povodom revizije donio Vrhovni sud, zahtjev za zaštitu zakonitosti nije dozvoljen.

*** Meritorno odlučivanje u tom slučaju značilo bi ponavljanje vanrednog pravnog lijeka u istoj stvari o kome se Vrhovni sud već izjasnio.

Izobrazloženja:

“Oslanjajući se na činjenično stanje utvrdjeno u prvostepenompostupku,kojejesrazlogomprihvatioidrugostepenisud,nižestepenisudovisupravilnoprimijenilimaterijalnopravokadasutužbenizahtjevodbilikaoneosnovan. Svoj zahtjev za naknadu predmetne štete, tužioci zasnivajuna tome da je ista prouzrokovana nezakonitim odbacivanjem zahtjeva zazaštituzakonitostiDržavnogtužiocaRepublikeCrneGoreGt.br.544/02od09.05.2003. godine, izjavljenog protiv presude Vrhovnog suda RepublikeCrne Gore Rev. I. P. br. 28/02 od 20.12.2002. godine, kojom je revizijatužilacausporuvodjenomprotivtuženihMontenegrobankeDDPodgoricaidr.,izjavljenaprotivpresudeistogsudaPž.br.85/02od20.06.2002.godine,odbijena kao neosnovana. Takvim postupanjem, po shvatanju revidenata,uskraćeno im je pravo na upotrebu pravnog lijeka i pravo raspravljanja učemuseiogledaosnovodgovornostituženogzanaknadupredmetneštete. Medjutim,nižestepenisudovisupravilnozaključilidaupredmetnojstvari nema osnova odgovornosti tuženog za štetu, te u skladu sa čl. 172.Zakonaoobligacionimodnosimatužbenizahtjevodbilikaoneosnovan. Odredbamačlana401stav4Zakonaoparničnompostupku(kojijebionasnaziuvrijemeodlučivanjaonavedenomzahtjevuzazaštituzakonitosti),bilo je propisano da zahtjev za zaštitu zakonitosti nije dozvoljen protivodlukekojujepovodomrevizijeilizahtjevazazaštituzakonitostidoniosudnadležandaodlučujeotimpravnimljekovima(čl.383Zakonaoparničnompostupku). Prema tome, pošto se radilo o zahtjevu za zaštitu zakonitostipodnijetom Vrhovnom sudu Crne Gore protiv presude tog suda donijetepovodomrevizije,VrhovnisudRepublikeCrneGorejepravilnoodlučiokadajespozivomnanavedenezakonskeodredbesvojimrješenjemod29.12.2003.godine,odbaciozahtjevzazaštituzakonitosti,kaonedozvoljen.Uprotivnom,meritorno odlučivanje značilo bi ponavljanje vanrednog pravnog lijeka, uistojstvariokomeseVrhovnisudvećizjasnio.

282

Iz navedenih razloga, nesumnjivo je da tužiocima nije uskraćenamogućnostnaupotrebupravnoglijekaipravoraspravljanja,pasunižestepenisudovi u odsustvu osnova odgovornosti za štetu pravilno odlučili kada sutužbenizahtjevodbilikaoneosnovan.”


283

NEDOZVOLJENOSTREVIZIJE(Član438uvezisačl.407ZPP)

U sporu povodom ocjene zakonitosti rješenje kojim je izrečena disciplinska mjera novčana kazna revizija nije dozvoljena.

Izobrazloženja:

“Odredbomčlana438ZPP-a,propisanojedajeuparnicamaizradnihodnosa revizija dozvoljena samo u sporovima o zasnivanju, postojanju iprestankuradnogodnosa. Obzirom da je pobijana presuda donijeta u sporu pvodom ocjenezakonitosti rješenja tuženog kojima je tužiocu izrečena disciplinskamjeranovčanekazneuvisiniod50%odplatezaperiododdvamjeseca,torevizijanijedozvoljena,pajeistuvaljaloodbaciti.”


284

NEOSNOVANOSTPREDLOGAZAPONAVLJANJEPOSTUPKAPODNIJETOGPROTIVRJEŠENJAVRHOVNOGSUDACRNEGORE

KOJIMJEREVIZIJAODBAČENAKAONEDOZVOLJENA(Član421tačka1uvezisačl.36stav2ičl.37ZPP)

Ne može se smatrati, kod ponavljanja revizijskog postupka, da je stranki uskraćena mogućnsot da raspravlja u postupku kod Vrhovnog suda Crne Gore time što je rješenjem revizija odbačena kao nedozvoljena.

***

Ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčano potraživanje vrijednost predmeta spora navedena u tužbi ne može se samoinicijativno mijenjati.

Izobrazloženja:

“Odlučujući o reviziji tužioca, Vrhovni sud Crne Gore svojimrješenjemRev.br.1291/09od03.11.2009.godine,odbacio je revizijukaonedozvoljenu. Protiv navedenog rješenja Vrhovnog suda Crne Gore tužilac jeblagovremenopodniopredlogzaponavljanjerevizijskogpostupka,ukazujućida je Vrhovni sud pogrešno odbacio kao nedozvoljenu njegovu reviziju,koju je izjavio protiv presudeVišeg suda u PodgoriciGž. br. 2607/08 od15.07.2009. godine, pogrešno polazeći od označene vrijednosti predmetasporautužbi.Medjutim,navodidajevrijednostpredmetasporapromijenjenanapripremnomročištuodržanom26.06.2007.godineiutvrdjenanaiznosod55.000€.Stogasmatradamujeodbacivanjemrevizijeodstranerevizijskogsudauskraćenamogućnostdaraspravljapredtimsudom,odnosnouskraćenamogućnostnaispitivanjenavodarevizijeimeritornoodlučivanjeporeviziji. Uodgovorunapredlog zaponavljanje postupka tuženi – protivnikpredlagačaosporavasvenavodeistogipredlažedaovajsudpredlogodbijekaoneosnovan. Po razmatranju spisa predmeta, ovaj sud je našao da je predlog zaponavljanjepostupkaneosnovan. U postupku koji je prethodio odlučivanju po reviziji Vrhovni sudCG je našao da je u tužbi, predatoj neposredno prvostepenom sudu dana24.03.2005.godine,naznačena(odštampana)vrijednostpredmetaspora1.000€,kojajeprekriženairučnonapisanaispod-55.000,00€.Stogajeovajsud,radipravilneocjeneodozvoljenostirevizijeupredmetomsporu,prethodno

285

svojim aktom Rev. br. 1291/09 od 12.10.2009. godine vratio kompletanspisprvostepenomsuduinaložiodatajsudsprovedeizvidjaj,tedapozovetuženogdadostaviprimjeraktužbekojamujedostavljenanaodgovor,kakoje i postupljeno.Na taj način revizijski sud je pouzdano razjasnio da je uvrijemepredajetužbesuduuistojbilaoznačenavrijednostpredmetasporanaiznosod1.000€,zaključivšidajetovrijednostpredmetasporapotužbi,pokojojprethodnotrebaocijenitidozvoljenostrevizije.Nakontoga,VrhovnisudCGje,polazećiodtužbomoznačenevrijednostipredmetasporanaiznosod1.000€,našaoda premaodredbičlana397stav3ZPPupredmetnomsporurevizijanijedozvoljena,tejekaotakvu,naosnovuodredbečlana407ZPP,odbaciorješenjemRev.br.1291/09od03.11.2009.godine. Kodizloženog,jasnojedanestojerazloziizodredbečlana421stav1 tačka 1ZPP i 428ZPP, za ponavljanje revizijskog postupka okončanogrješenjemovogsudaRev.br.1291/09od03.11.2009.godine,jersenemožesmatratidajepredlagačuuskraćenamogućnostdaraspravljaupostupkukodVrhovnogsudaCGtimeštojenavedenimrješenjemrevizijaodbačenakaonedozvoljena. Ovajsudje,inače,cijeniosvenavodeizpodnijetogpredloga,pajenašaodasulišeniosnova. Neosnovano se predlogom za ponavljanje postupka ukazuje da jeVrhovnisudCGdozvoljenostrevizijeukonkretnomslučajutrebaodacijenipolazeći od utvrdjene vrijednosti predmeta spora na pripremnom ročištu,održanomkodprvostepenogsudadana26.06.2007.godine,naiznosod55.000€.Ovoizrazlogaštopremazapisnikusudasanavedenagročištaproizilazidajesudpristupioodredjivanjunove-izmijenjenevrijednostipredmetasporanaiznosod55.000€popredlogutužioca,aštopremaodredbamaZPPnijemoguće. Naime,odredbomčlana37Zakonaoparničnompostupkupredvidjenoje da ako tužilac nije u tužbi naznačio vrijednost predmeta spora ili akoje očigledno suviše visoko ili suviše nisko naznačio vrijednost predmetaspora,sudćeposlužbenojdužnosti ilipoprigovoru tuženognajkasnijenapripremnomročištu,aakopripremnoročištenijeodržano,ondanaglavnojraspravi,prijepočetkaraspravljanjaoglavnojstvari,brzoinapogodannačinutvrditi,odnosnoprovjerititačnostoznačenevrijednosti.Sudotomeodlučujerješenjem,protivkojegnijedozvoljenaposebnažalba. Iz navedene zakonske odredbe nesumnjivo proizilazi da sud doodredjenefazepostupkaimamogućnostdapristuiutvrdjivanjuvrijednostipredmeta spora, i to: po službenoj dužnosti - ukoliko vrijednost predmetaspora nije označena u tužbi ili radi provjere tačnosti tužbom označenevrijednostiipoprigovoru-ukolikojetakavprigovoristakaotuženi.

286

Medjutim,Zakonoparničnompostupku(niučlanu37nibilokojomdrugomodredbom)nedozvoljavatužiocukojijeutužbivećodrediovrijednostpredmetasporadatuvrijednostkasnijesamoinicijativnomijenja,nitisudpopredlogutužiocatomožeučiniti. Obziromnaprethodnoizloženo,jasnojedatužilacnijemogao,anaosnovunjegovogpredloganisudukonkretnomslučajunijeimaoovlašćenjadamijenja tužbomutvrdjenuvrijednost predmeta spora, kod činjenicedatuženiistojnijeprigovarao. Stogajeizmjenavećodredjenevrijednostipredmetasporaunavedenimokolnostima,anakojusepredlogomzaponavljanjepostupkaukazuje,bezpravnogznačaja.”


287

TRGOVAČKO PRAVO

288

289

POZIVDASEPODOBJAVLJENIMUSLOVIMAUČINIPONUDA

(Član35stav1ZOO)

Oglas za prikupljanje ponuda za prodaju poslovnog prostora ne obavezuje pošiljaoca poziva da zaključi ugovor sa onim koji ponudi najpovoljniju cijenu.

Izobrazloženja:

“Prema sadržini spisa predmeta u postupku pred prvostepenimsudomutvrdjenojedajeprvotuženi15.06.2007.godine,objaviojavnipozivza prikupljanje ponuda za prodaju poslovno nepotrebnih sredstava. Dionepokretnostizakojejeupućenjavnipozivprodatjetužiocupougovoruokupoprodaji,kojijezavedenkodtužiocapodbr.35/07od20.07.2007.godine.Zaposlovniprostorpovršine132m2izmedjutuženihzaključenjeugovororazmjeniOv.br.26602/07od02.08.2007.godine.

Zahtjev za utvrdjenje ništavosti ugovora i utvrdjenja prava svojinetužilac je zasnovao na činjenicamada je na javni poziv dao najpovoljnijuponudu,pasmatradajenepokretnosttrebalabitiprodatanjemu,jersaostalimnepokretnostimakojejekupiopoistompozivučinijednucjelinu.Takodjejesmatraodaodlukuoprodajiimovinenijedonionadležniorganprvotuženog–skupštinaakcionara,većodbordirektora.

Sobziromnaovakvostanjeuspisima,bezosnovasunavodirevizijedasunižestepenisudovipogrešnoprimijenilimaterijalnopravo.

Oglaszaprikupljanjeponudazaprodajuposlovnogprostora,usmislučlana35stav1ZOO,nepredstavljaponuduzazaključenjeugovora,većsamopozivdasepodobjavljenimuslovimaučiniponuda.Takavoglasneobavezujepošiljaocapozivadazaključiugovorsaonimkojiponudinajpovoljnijucijenu.Onodgovara samoza štetukojubipretrpioponudilac akobezosnovanograzloganijeprihvationjegovuponudu–čaln35stav2ZOO.Dakle,ugovoroprodajinijeništavzbogtogaštopošiljalacpozivanijeprihvationajpovoljnijuponudu,jertakavugovornijeprotivanprinudnimpropisima.

Isto tako,neosnovano je isticanje tužiocada jedonošenjeodlukeoprodaji imovine u nadležnosti skupštine akcionara. Nadležnosti skupštineakcionaraodredjenisučlanom35Zakonaoprivrednimdruštvima(„Sl.listRCG“,br.6/02)itomodredbomnijepredvidjenodaskupštinadonosiodlukuoraspolaganjuimovinomdruštva.

Zakonom o izmjenama dopuna Zakona o privrednim društvima(„Sl. listCG“,br.17/07od31.12.2007.godine),odredjenojedaskupština

290

akcionarskogdruštvadonosiodlukuo raspolaganju imovinomdruštvačijaje vrijednost veća od 20% knjigovodstvene vrijednosti (imovina velikevrijedosti) ukoliko statutom nije utvrdjen niži cenzus. Kako su izmjene idopuneovogzakonastupilenasnagunakonzaključenjaspornogugovora,toseonnemožeprimijenitinarješavanjespornogodnosa.Osimtoga,itužilacjebiokupacdijelanepokretnostipotompozivuiodlukuoprodajiteimovinedoniojeodbordirektora,pataodlukanemožebitiistovremenopunovažnaiprotivnazakonuzavisnoodtogakomejenepokretnostprodata.

Takodjenijerazlogništavostinitoštoseradiomješovitomugovorukoji ima elemente i ugovora o zamjeni i ugovora o prodaji, obzirom narazličitevrijednostinepokretnostikojesubilepredmetugovora.

Takodje, nije osnovan ni tužbeni zahtjev u dijelu kojim je traženodaseutvrdidajetužilacvlasnikposlovnogprostora,jertužilacnipokomosnovunijepostaovlasniktenepokretnosti.”

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. I. P. br. 19/09 od 14. 05. 2009. godine)

291

NAKNADAŠTETEUSLUČAJURASKIDAPRODAJE(Član523ZOO)

Ugovorna strana koja je skrivila raskid ugovora dužna je da drugoj strani naknadi štetu.

Izobrazloženja:

“Iz obavještenja tuženog od 15.06.2006. godine, proizilazi da jepredmetni ugovor tuženi raskinuo ne zbog toga što tužilac nije dostaviotuženom mjenicu kao sredstvo obezbjedjenja potraživanja, već to što jetužilacproizvodetuženogbezodobrenjatuženogprodavaonapodručjuBiH,anenapodručjuCrneGore. Odredbomčlana523Zakonaoobligacionimodnosimajepropisanodakadajeprodajaraskinutazbogpovredeugovoraodstranejednogugovarača,drugastranaimapravonanaknaduštetekojuzbogtogatrpi,premaopštimpravilimaonaknadištetenastalepovredomugovora. Pravilo iz ovog člana ima u vidu naknadu štete koju zbog raskidaugovoratrpijedanodugovarača,kojizaraskidnijeodgovoran.Dakle,onajkoizugovoraoprodajineizvršisvojuobavezuilijeispunineuredno,dužanjedanaknadidrugojstraništetukojumujetimenanio,osimakojedoneispunjenjailineurednogispunjenjadošloizuzrokazakojeonnijeodgovoran. Činjenicamadalijedopredmetnograskidaugovoradošloisključivozbog prodaje proizvoda na drugom, a ne samo na crnogorskom tržištu ilipostojedrugi razlozizbogkojih jepredmetniugovor jednostrano raskinut,nižestepenisudovisenijesubavili. Stogaćeprvostepenisuduponovnompostupkupolazećiodsadržinepredmetnogugovoraipomenutogdopisatuženogutvrditikoukonkretnomslučajusnosiodgovornostzaraskidugovoraištapredstavljaisključivirazlogzanjegovraskid.Nakonštopostupipoprimjedbamanakojejeukazanoovimrješenjemsudćebitiumogućnostidazakonitoodlučiuovojpravnojstvari.”


292

PRAVONASNIŽENJENAKNADEZBOGNEDOSTATAKAIZVRŠENOGPOSLA(Član616stav2ZOO)

Blagovremeno obavještenje o uočenim nedostacima uslov je za ostvarivanje prava na sniženje naknade u smislu člana 616 stav 2 ZOO.

Izobrazloženja:

“Uodnosunapozivanjetuženognanedostatkekojisusepojavilinakonprimopredaje,pravilnosunižestepenisudovizaključilidatuženinemapravodapotomosnovutražisniženjenaknadezaiznosod3.500€.Naime,tuženijebiodužanusmislučlana615stav1ZOO,daotimnedostacimaobavijestiizvodjača što prije, a najduže u roku od mjesec dana od dana njihovogotkrivanja.Blagovremenoobavještenjeouočenimnedostacimauslov jezaostvarivanje prava na sniženje naknade u smislu čl.616 st.2ZOO.Budućida tuženi nije pružio dokaze da je o uočenim nedostacima blagovremenoobavijestiotužioca,nemožeisticatisvojepravonasniženjenaknade.

Štosepaktičepravanaugovornukaznukojajeugovorenazaslučajda izvodjač zadocni sa ispunjenjem obaveze, tuženi ne može zahtijevatiugovornukaznuipodpretpostavkomdajetužilaczadocniosaispunjenjem,jerjeprimioispunjenjeobaveze,abezodlaganjanijesaopštioizvodjačudazadržavasvojepravonaugovorenukaznu–član273stav5ZOO.

U odnosu na isticanje tuženog da je za potrebe izvodjenja radovanabavio dio gradjevinskogmaterijala, pa da taj iznos treba uzeti u obzir,prvostepeni sud je pravilno postupio kada je odbio predlog tuženog zaizvodjenjedokazaradiutvrdjenjatihčinjenicabudućidajetuženitedokazepredložionaglavnojraspravi.Premaodredbičlana303ZPP,strankemoguutokuglavneraspraveiznositinovečinjeniceipredlagatinovedokazesamoakoučinevjerovatnimdaihbezsvojekrivicenijesubiliumogućnostiiznijeti,odnosnopredložitinapripremnomročištu.”

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. I. P. br.69/09 od 28. 12. 2009. godine)

293

NEDOSTAVLJANJEZAPISNIKAOUTVRDJIVANJUCARINSKEVRIJEDNOSTIROBE

(Član128stav2i129Carinskogzakona)

Ako nadležna carinarnica nije dostavila zapisnik o utvrdjivanju carinske vrijednosti robe po carinskim deklaracijama, te je zbog nemogućnosti korišćenja prigovora na zapisnik carinarnice plaćen veći iznos carine nego što je trebalo platiti, stvoren je osnov za naknadu štete zbog nezakonitog postupanja organa uprave carine.

Izobrazloženja:

“Tačno je da carinarnica u skladu sa članom 136 stav 1 tačka 2Carinskogzakona(„Sl.listSRJ“,br.45/9216/93,50/93,29/97i59/98)kojijebiouprimjeniuvrijemenastankaspornogodnosa,nazahtjevpodnosiocadekleracijedonosirješenjeopovraćajucarineidrugihcarinskihdažbinakojesuobračunateuvećemiznosupoduslovimakojisuodredjenitimčlanom,štoznačidaopovraćajuvišenaplaćenihcarinaodlučujecarinarnicapopravilimaZakonaoupravnompostupku.

Ali,drugostepenisudjeizgubioizvidadajetužilacupostupkupredprvostepenimsudomtvrdiodamunadležnacarinarnicanijedostavilazapisnikoutvrdjivanjucarinskevrijednostirobepospornimcarinskimdeklaracijama(član128stav2CZ),padazbogtoganijenanalazcarinarniceuskladusačlanom129CZ,mogaokoristitipravonaprigovor,apotomidrugapravnasredstvapredvidjenazakonomidamujetakvimnezakonitimpostupanjemprouzrokovanaštetajerjeplatiovećiiznoscarinanegoštojetrebaodaplati.

Prema tome, radi seo zahtjevuzanaknadu štete zbognezakonitograda organa tuženog, a ne o zahtjevu za povraćaj carinskih dažbina, kakoto pogrešno zaključuje drugostepeni sud, pa je za rješavanje ovog sporanadležan sud. Stoga je pobijano rješenje valjalo ukinuti i predmet vratitidrugostepenomsudunaponovnosudjenje.”


294

PRODAJAIMOVINESTEČAJNOGDUŽNIKA(Član80st.5,6i7uvezisačl.24Zakonaoinsolventnostiprivrednih

društava)

Izvršena prodaja imovine stečajnog dužnika proizvodi pravno dejstvo bez obzira na obim i težinu učinjenih nepravilnosti, jer Zakon o insolvenstnosti privrednih društava ne predvidja da su te nepravilnosti razlog ništavosti ugovora.

Izobrazloženja:

“Tužioci su zahtjev za utvrdjenje ništavosti ugovora o kupoprodajizasnovalinačinjenicamadaupostupkuprodajeimovinestečajnogdužnikanijesuod strane stečajnogupravnikaobaviješteni onamjeri da tu imovinuprodaneposrednompogodbom,kakojetopropisanočlanom80stav5Zakonao insolventnosti privrednih društava.Osim toga, tvrdili su da u stečajnompostupkunijesačinjavannacrtzaglavnudiobu,panamirenjepovjerilacaizdiobenemasenijeizvršenouskladusazakonom.

Medjutim,ponalaženjuovogsudačinjenicenakojimajezasnovanzahtjev ne predstavljaju razlog ništavosti ugovora o kupoprodaji koji suzaključilituženi.

Naime,odredbomčlana80stav5Zakonaoinsolventnostiprivrednihdruštavapropisanojedaupravnikobavještavasud,dužnika,svepovjerioce,akojetomoguće,svalicakojaimajuzaložnailidrugaprava,pravovlasništvanad ili interes u vezi sa predmetnom imovinom o namjeri da tu imovinuprodaneposrednompogodbom,najmanje20danaprijepredloženogdatumatransakcije.Obavještenjesadržidetaljanopisimovine,naziv(ime)ipodatkeuvezisapredloženimkupcem,cijenu,usloveimodalitetepredloženeprodaje.

Ovakavpostupakobavještavanjaimazaciljdasesvimzainteresovanimlicima omogući kontrola svih aktivnosti stečajnog upravnika u postupkuunovčenjastečajnemase.

Istalicamogu,uskladusačlanom80stav6Zakona,podnijetiprigovor,ali samo na predloženi način prodaje i da je povoljniji način unovčenjaimovinestečajnogdužnikajavnonadmetanje.

Poredpodnošenjaprigovoranapredloženinačinprodaje,povjeriocisuovlašćeni,uskladusačlanom80stav7istogzakona,daizjaveprigovorstečajnom sudu i na izvršenu prodaju.Osnov za takav prigovormože bitiprevara ili pristrasno ponašanje stečajnog upravnika, nepropisno datoobavještenje ili bilo koji drugi razlog zbog kojih je postupak prodaje bionepropisan.Dakle,nepropisnodatoobavještenjeupostupkuprodajemože

295

bitirazlogzaprigovorprotivizvršeneprodaje,aneirazlogništavostiugovoraoprodaji.

Medjutim, odluka suda po prigovoru nije od uticaja na izvršenuprodaju,štoznačidaćeizvršenaprodajaimovinestečajnogdužnikaproizvestipravnodejstvobezobziranaobimitežinuučinjenihnepravilnosti,jerZakonoinsolventnostiprivrednihdruštavanepredvidjadasutenepravilnostirazlogništavostiugovora.Natajnačinzakonštitikupcaimovinestečajnogdužnikaodsvihštetnihposledicanepravilneprodajesprovedeneodstečajnogupravnikauciljuefikasnogokončanjastečajnogpostupkaistvaranjapovoljnijihuslovaza učešće potencijalnih kupaca u prodaji imovine stečajnog dužnika.Ali,nepravilno ili nezakonito postupanje stečajnog upravnika, pod uslovima iz člana 24 Zakona o insolventnosti privrednih društava, predstavlja osnov njegove odgovornosti za naknadu štete.

Nijeniodkakvogznačajazadrugačijeodlučivanjeisticanjeurevizijidapostupaknamirenjapovjerilacanijesprovedenuskladusazakonom,jersuseteeventualnenepravilnostimogleisticatisamoustečajnompostupkupodnošenjem odgovarajućih pravnih sredstava, a nijesu od uticaja naodlučivanjeopunovažnostiugovorakojisuzaključilituženi.”


296

SVOJINSKATRANSFORMACIJAUSTEČAJUIIZLUČNAPRAVA

(Član117stav1Zakonaoprinudnomporavnanju,stečajuilikvidaciji)

Otvaranje stečajnog postupka u smislu člana 117 stav 1 Zakona o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji ne utiče na izlučna prava, jer ta prava imaju svojinski osnov.

Izobrazloženja:

“Bezosnovasunavodirevizijedasenakonokončanjastečajanijepoizlučnojtužbimogloodlučivatiuodnosunasadatuženogpadatuženinijepasivnolegitimisan,kaoidajepravotužilacapremaINIS“MarkoRadović”Podgorica,prestalozbognastupanjapravnihposledicazaključenjastečajnogpostupka.Naime,stečajnadINIS“MarkoRadović”Podgorica,obustavljenjerješenjemSt.br.142/94od10.01.1007.godinejerjeodobrenplanfinansijskei svojinske transformacije.Tuženi je njegovpravni sledbenik i u njegovojdržavininalazesenepokretnostikojesupredmetovogspora.Zbogizvršenesvojinske transformacijeustečajunijeprestalopravo tužilacadauodnosuna tuženog zahtijevaju utvrdjenje prava koje im je osporeno u stečajnompostupku.Osimtoga,otvaranjestečajnogpostupkausmislučlana117stav1Zakonaoprinudnomporavnanju,stečajuilikvidaciji,neutičenaizlučnaprava,jertapravaimajusvojinskiosnov.”


297

MORATORIJUMIPRIVREDMENOOBUSTAVLJANJESVIHAKTIVNOSTI

(Član37Zakonaoinsolventnostiprivrednihdruštava)

Tužba je nedopuštena ako je podnijeta nakon otvaranja stečajnog postupka i ako stečajni sud nije ukinuo moratorijum i dozvolio tužiocu da započne postupak radi utvrdjivanja potraživanje.

Izobrazloženja:

“Premaodredbičlana37stav1Zakonao insolventnostiprivrednihdruštava,odtrenutkapodnošenjapredlogazapokretanjestečajnogpostupkapostupcipotužbamailiradnjekojesuusmjerenenaizmirenjepotraživanjapremadužnikuprivremenoseobustavljaju (moratorijum).Sudu skladusačlanom39stav1tačka3istogzakona,privremenoukidadejstvomoratorijumanapisanizahtjevukolikose timzahtjevomtražidozvoladasezapočne ilinastavipostupakpokrenutprednekimdrugimsudomiliorganomupravedabiseomogućiloutvrdjivanjedugovnogiznosa.

To znači, da se nakon nastupanja dejstva moratorijuma, tj.nakonpokretanjastečajnogpostupka,nemožepokrenutini jedanpostupak,osimizuzetakapredvidjenimstavom2člana37Zakonaoinsolventnostiprivrednihdruštava, čiji je cilj izmirenje potraživanja prema stečajnom dužniku bezukidanjamoratorijumaodstranestečajnogsudanazahtjevpovjerioca.

Kakojetužbapodnijetanakonotvaranjastečajnogpostupkaistečajnisud nije ukinuomoratorijum i dozvolio tužiocu da započne postupak radiutvrdjivanjapotraživanjakojijepredmetspora,takvatužbajenedopuštena.”


298

NEDOZVOLJENOSTREVIZIJEUSTEČAJNOMPOSTUPKU(Član26stav5Zakonaoinsolventnostiprivrednihdruštava)

U stečajnom postupku revizija nije dozvoljena.

Izobrazloženja:

“Revizijajenedozvoljena. Prema odredbi člana 26 stav 5 Zakona o insolventnosti privrednihdruštava(“Sl.listRCG”,br.6/02i2/07)propisanojedaustečajnompostupkurevizijanijedozvoljena Kakojerevizijaizjavljenaprotivodlukeprotivkojesepozakonunemožepodnijeti, istujevaljaloodbacitikaonedozvoljenu,saglasnoodredbičlana414stav5uvezisačl.307ZPP-a,uvezisačl.4Zakonaoinsolventnostiprivredneihdruštava.”


299

PRODAJAIMOVINEAKCIONARSKOGDRUŠTVA(Član30stav5tač.1,2i4Zakonaoprivrednimdruštvima)

Ako je prodajom imovine akcionarskog društva, vršenom javnim nadmetanjem, prouzrokovana šteta samom društvu, ona bi po principu dokazane krivice mogla biti dosudjena samo društvu, a ne njegovim akcionarima.

Izobrazloženja:

“Zahtjev za naknadu štete tužilac je zasnovao na činjenicama da sutuženikoristiliimovinudruštvauciljuličnogbogaćenjanaračun,odnosnonaštetudruštvajersupozajmljivalinovacodfizičkihlica,apotombezodlukeskupštine akcionara na ta lica prenijeli pravo svojine na imovini društvaugovorimaofiducijarnomprenosupravasvojineinatajnačinprouzrokovalitužiocuštetuuviduizmakledobitiuiznosuod30.000€,kojiseiznosmogaorealnoočekivatidajeimovinadruštvaprodataputemjavnognadmetanja.

Članoviodboradirektora,usmislučlana44stav6Zakonaoprivrednimdruštvima, solidarno odgovaraju za naknadu štete koju svojim odlukamaprouzrokujuakcionarskomdruštvuiakcionarima.Oniodgovarajupoopštimuslovima gradjanskog prava i po principu dokazane krivice. Stoga je zapostojanjeoveodgovornostipotrebnopostojanještete,dajeonaprouzrokovananamjernoiliizgrubenepažnjeiuzročnavezaiizmedjukriviceištete.Tužbazanaknaduštetemožesepodićikaoindividualnatužbasvakogakcionarakojijeneposrrednopretrpiošteturadnjamailipropuštanjemodboradirektora(član30stav5tačka3Zakonaoprivrednimdruštvima).Akcionarmožetužbupodićiikaoderivativnuusvojeimeizaračundruštva–član30stav5tač.1,2i4istogazakona,akoještetaprouzrokovanasamomdruštvu.Utomslučajuštetasedosudjujedruštvu,aneakcionarukojijepodnioderivativnutužbu.Takodjeidruštvomožepodićitužbuzanaknaduštetekojusučlanoviodboradirektoraprouzrokovalisamomdruštvu–član30stav4istogzakona.

Medjutim,tužilacnijedokazaodamujeodlukamatuženihneposrednoprouzrokovanašteta.Štetunemožepredstavljatiiznosod30.000€,kojiiznosseprematvrdnjitužiocamogaoostvaritidajeprodajaimovineakcionarskogdruštva vršena javnim nadmetanjem. Jer, radi se o imovini društva koja jeodvojenaodimovinenjegovihakcionara.Aakojenatajnačinprouzrokovanaštetasamomdruštvuonabipoprincipudokazanekrivicemoglabitidosudjenasamodruštvu,anenjegovimakcionarima.Stogasunižestepenisudovipravilnopostupilikadasuodlučilinaizloženinačin.”


300

PRAVNEPOSLJEDICEOBAVEZAPREUZETIHODSTRANEDRUŠTVA

(Član29stav3Zakonaoprivrednimdruštvima)

Eventualna prekoračenja ovlašćenja izvršnog direktora nijesu razlog ništavosti ugovora već osnov za naknadu štete u odnosu na lice koje je prekoračilo granicu ovlašćenja.

Izobrazloženja:

“Zahtjevzautvrdjenjeništavostiovogugovoratužilacjezasnovaonačinjenicamadajeizvršnidirektorugovorzaključiobezsaglasnostiiposebneodlukeupravnogodbora,dajeugovorenanesrazmjernakoristzatuženogjerjevrijednostnepokretnosti2.008.120€,avrijednostpotraživanja37.497,20€idaugovornijeupisanuregistarkodspecijalizovaneagencije.

Budućida jeutvrdjenoda jeugovorupisanu registarugovorakodnadležnogorganauskladusačlanom23Zakonaofiduciarnomprenosupravasvojine,tonepostojirazlogništavostinedostatakupisauregistarugovora.

Takodje,ninesrazmjeraizmedjuvrijednostinepokretnostiivrijednostipotraživanjanemožepredstavljatirazlogzaništavost.Ciljugovorofiducijarnomprenosupravasvojinejeobezbjedjenjenamirenjapotraživanja,pasenemožesmatratida jeugovorenaukoristpovjeriocanesrazmjerna imovinskakoristako je vrijednost nepokretnosti veća od vrijednosti potraživanja. Povjerilacnaosnovuugovoraofiduciarnomprenosupravasvojineimapravo–član22Zakonaofiducijarnomprenosupravasvojine,daizcijeneostvareneprodajomopšterećenestvarinamirisvojepotraživanje,aako jevrijednoststvarivećaod vrijednosti potraživanja dužan je da razliku vrati dužniku ili trećemprenosiocuurokuodosamdanaoddananamirenja.Obavezavraćanjarazlikepostojiiuslučajukadapovjerilacuskladusačlanom20istogZakona,zadržistvarzasebepocijeniutvrdjenojprocjenomstručnjaka.Procjenaopterećenihnepokretnosti, prije zaključenja ugovora, nije uslov punovažnosti ugovora,većseprocjenamoraizvršitiprijeprodajestvari.

Isto tako, eventualna ograničenja organa društva, koja proističu izstatuta ili odluka tih organa, nemogu se isticati prema trećim licima, čakiakosubilaobjavljena–član29stav3Zakonaoprivrednimdruštvima.Toznačidaeventualnaprekoračanjaovlašćenjaizvršnogdirektoratužiocanijesurazlogništavostiugovora,većosnovzanaknadušteteuodnosunalicekojejeprekoračilograniceovlašćenja.

Bez osnova je i pozivanje tužioca na odredbu člana 60 Zakona oinsolventnostiprivrednihdruštavakojimjeregulisanoponištenjeodredjenih

301

raspolaganja, budući da se tužbeni zahtjev odnosi na utvrdjenje ništavostiugovora,aneponištajraspolaganja.”


302

NELOJALNAKONKURENCIJA(Čl.22i23Zakonaotrgovini)

Trgovac koji je osvojio priznanje za kvalitet robe, reklamiranjem svoje robe, nije mogao stvoriti zabludu na tržištu i sebe dovesti u povoljniji položaj u odnosu na druge.

Izobrazloženja:

“Prema stanju u spisima u postupku pred prvostepenim sudomutvrdjenojedajeprvotuženisvojeproizvodetokom2003.godine,reklamiraoputem reklamnihplakata sanatpisom“tri zlatnegodine, trostruki šampionkvalitetanaNovosadskomsajmu2001,2002 i2003.godine,“Doncafe”,adrugotuženitokom2002.godine,koristioreklamuukojojseutekstualnomdijelu izgovara“šampionkvaliteta”.Takodje, jeutvrdjenodajeprvotuženinaMedjunarodnom poljoprivrednom sajmu uNovom Sadu 2003. godine,zakvalitetproizvodakafaosvojioveliki šampionskipeharzaveomaširokasortiman proizvoda, drugotuženi pehar Novosadskog sajma za širokasortimanproizvodatipaturskakafa,dokjetužilacosvojiovelikišampionskipeharzaizvaredankvalitetiširokasortimanproizvodakaoititulušampionakvalitetazaproizvodutiputurskekafe,“standardclasic”(100grama).TakodjejenaMedjunarodnompoljoprivrednomsajmuuNovomSadu2002.godine,tužilacosvojiovelikišampionskipeharzaizvaredankvalitet,širokasortimanistalnostučešćanaocjenjivanjukvaliteta,adrugotuženiproglašenšampionomkvalitetaugrupiproizvodazaproizivod“grandcafegold”(200grama),dokjeprvotuženiosvjiozlatnumedaljuzaproizvod“doncafeminaskafa”(200grama)ivelikuzlatnumedaljuzaproizvod“doncafegoldespressokafa”(1kg).NaMedjunarodnomsajmuuNovomSadukojijeodržan2001.godinetužilacjeosvojiosrebrnišampionskipeharzaizvaredankvalitetocijenjenihuzorakakafe,aprvotuženidvijevelikezlatnemedaljezaproizvode“doncafeminaskafa”i“doncafeespresokafa”. Imajući u vidu navedene činjenice pravilno su nižestepeni sudoviprimijenilimaterijalnopravokadasuodlučilinaizloženinačin. Djelonelojalnekonkurencijeusmislučlana22i23Zakonaotrgovinijereklamiranje,oglašavanjeinudjenjerobenavodjenjempodatakaiupotrebomizrazakojimasestvarailimožestvoritizabludanatržištuotojrobi,čimeseodredjenitrgovacdovodiilimožedovestiupovoljnijipoložaj,kaoisvakoneovlašćeno korišćenje zaštićenih i nezaštićenih spoljnih obilježja drugogtrgovca,kaoiprodajarobesaoznakamailipodacimakojimogustvoritizabluduupogleduporijekla,kvalitetaidrugihsvojstavarobe.Obziromnaosvojena

303

priznanjazakvalitetkafe, tuženinijesu izvršilinelojalnukonkurenciju, jerreklamiranjemnaopisaninačinnijesumoglistvoritizabludunatržištu,kodkorisnikaikupacaupogledučinjeniceočijojserobiradi,odnosnozabluduupogledukvalitetaidrugihsvojstavarobe,patimetuženinijesudovedeniupovoljnijipoložajuodnosunatužioca.”


304

ZASTARJELOSTPOTRAŽIVANJAUOBLASTIMEDJUNARODNEKUPOPRODAJEROBE

(Član13stav1Zakonaorješavanjusukobazakonasapropisimadrugihzemalja)

Prilikom ocjene osnovanosti prigovora zastarjelosti potraživanja u oblasti medjunarodne kupoprodaje robe, sud je po službenoj dužnosti dužan utvrditi sadržinu stranog mjerodavnog prava.

izobrazloženja:

“Prvostepeni sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev jer jenašaoda jenastupilazastarjelostpotraživanja,obziromda jeprotekao rokod trigodine izčlana374stav1ZOO.Pri tomprvostepenisudsmatradase nemože primijeniti rok od četiri godine predvidjen čl. 8Konvencije ozastarjelostipotraživanjauoblastimedjunarodnekupoprodaje robekoju jeratifikovalabivšaSFRJ1978.godine,jerseonaprimjenjujesamouslučajuako su u vrijeme zaključenja ugovora o medjunarodnoj kupoprodaji robeobje strane imale poslovno sjedište u državama potpisnicima konvencije.Budući da tužilac nije postupio po nalogu suda i dostavio dokaze da jeŠvedskapotpisnikovekonvencijezaključujedaseimajuprimijenitipravilaozastarjelostipotraživanjaiZakonaoobligacionimodnosima.

Drugostepenisudježalbutužiocaodbiokaoneosnovanuipotvrdioprvostepenupresudusmatrajućidajeprvostepenisudsporniodnospravilnoraspravioprimjenomčlana374ZOO,jerŠvedskanijepotpisnikKonvencijeo zastarjelosti potraživanja u oblasti medjunarodne kupoprodaje robe. Pritomenedajerazlogenaosnovučegajezaključiodadržavagdjetužilacimaposlovnosjedištenijepotpisniknavedenekonvencije.

Ponalaženjuovogsudaovakvozaključivanjenižestepenihsudovaupogledumjerodavnogpravakojeseimaprimijenitinasporniodnoszasadasenemožeprihvatiti.

Premaodredbičlana13stav1Zakonao rješavanju sukobazakonasa propisima drugih zemalja, sud ili drugi nadležni organ će po službenojdužnostiutvrditisadržinustranogmjerodavnogprava,apremastavu3istogčlanastrankeupostupkumogupodnijetii javnuispravuosadržinistranogprava.

StogaprvostepenisudnijemogaonaložititužiocudadostavidokazedalijeŠvedskapotpisnicakonvencije,idazbogtogaštotužilactedokazenije dostavio, primjeni pravilo iz člana374 stav1Zakonao obligacionimodnosimazaocjenuosnovanostiprigovorazastarjelostipotraživanja,većje

305

poslužbenojdužnostiusmislucitiranezakonskeodredbebiodužanutvrditisadržinustranogmjerodavnogprava.Tojerazlogzbogkojihseobjepresudemorajuukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje.

U ponovnom postupku prvostepeni sud će po službenoj dužnostiutvrditidalijeŠvedskapotpisnikKonvencijeozastarjelostipotraživanjauoblastimedjunarodnekupoprodajerobe,nakončegaćebitiuprilicidadonesepravilnuizakonituodluku.”


306

307

RADNO PRAVO

308

ZASNIVANJERADNOGODNOSA(Član7Zakonaoradnimodnosima“Sl.listSRCG”,br.29/90)

Ako je donijeto rješenje o prijemu u radni odnos na neodredjeno vrijeme, a radnik koji je primljen u radni odnos ne počne da radi dana odredjenog u aktu o zasnivanju radnog odnosa, smatra se da radni odnos nije ni zasnovan.

Izobrazloženja:

“Izpredmetnihspisaproizilazi,dajetuženidana22.04.2002.godine,raspisao oglas za prijem u radni odnos na neodredjeno vrijeme za radnomjesto instruktoraza jednog izvršioca.Oglas jeobjavljenudnevnomlistu“Pobjeda”dana29.04.2002.godinenakojiseprijaviosamo tužilac ikojijeodlukomtuženogod14.05.2002.godineizabran.Naosnovuteodlukejedonijeto rješenje o prijemu tužioca u radni odnos na neodredjeno vrijemebr.91od03.07.2002.godinenaradnomjestoinstruktora.Utvrdjenojeito,dajerješenjemtuženogbr.64od19.07.2004.godinetužiocuprestaoradniodnoszbogtogaštoseistinijejavionaposaourokuodosamdana,anaštojebioobavezan rješenjemAMDUlcinjbr.91od03.07.2002.godine. Istotakoizrješenjaproizilazidamujeradniodnosprestaoizbogneopravdanogizostankasaposlapetradnihdanauzastopno. Kod takvog stanja stvari, griješe nižestepeni sudovi kada zahtjevtužioca usvajaju u dijelu koji se tiče poništaja odluke o prestanku radnogodnosa ivraćanjanaposao.Ovos razloga,štonižestepeneodlukenemajurazlogaoodlučnimčinjenicama,dalijetužilaczasnivaoradniodnostj.dali je ististupionarad.Jer,dabinekomeprestaoradniodnos,prije toga jeneophodnodajeistizasnovaotajradniodnos. Naime, shodno čl. 7. Zakona o radnim odnosima (“Sl.list SRCG”,br. 29/90 sa zadnjim izmjenama objavljenim u Sl.list SRCG br. 5/00) jepripisano,akoradniknepočnedaradidanaodredjenoguaktuozasnivanjuradnogodnosa,smatrasedanijezasnovaoradniodnos,akoopštimaktomodnosnokolektivnimugovoromnijedrukčijeodredjeno.Nakonkretnislučajtreba primijeniti navedene odredbe zakona, jer je tuženi donio rješenje oprijemunaradniodnostužiocadana03.07.2002.godine Poredtoga,prvostepenisudusvajazahtjevtužiocaiupogleduvraćanjaistognaradnaradnomjestoinstruktoraukojemdijeluVišisudpreinačavaprvostepenuodluku,alisamoštotužiocavraćanaradnaradnomjestokojeodgovara njegovim radnim sposobnostima. Stoga se opravdano postavljapitanje,kakotužilacmožedasevratinarad,kadaistinijenizasnovaoradni

309

odnos.Na taj način,došlobi seu situacijuda sudovidozvoljavaju zaštitunepostojećegprava tužiocu, kojeg isti nije ni stekao, jer isti nije ni stupiona rad.Kako su takve odluke potpuno nejasne i nerazumljive, jer nemajurazloga o odlučnim činjenicama na kojima se ukazuje ovim rješenjem, tosu nižestepene presude zasnovane na bitnoj povredi odredaba parničnogpostupkaizčlana367stav2tačka15ZPP-a,radičegajeistevaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje.”


310

TRANSFORMACIJARADNOGODNOSANAODREDJENOVRIJEMEURADNIODNOSNANEODREDJENOVRIJEME

(Član11stav3Zakonaoradnimodnosima“Sl.listSRCG”,br.29/90)

Zakonski uslov za transformaciju radnog odnosa na odredjeno vrijeme u radni odnos na neodredjeno vrijeme nije ispunjen ako se zaposlena skoro čitavo vrijeme od početka zasnivanja radnog odnosa do donošenja rješenja o prestanku radnog odnosa nalazila na porodiljskom odsustvu.

Izobrazloženja:

“Odredbom člana 11 stav 3 Zakona o radnim odnosima („Sl. listSRCG“,br.29/90)kojipropisjevažioiumomentuzasnivanjaiprestankaradnogodnosatužilje iuskladusakojimje trebalocijenitisticanjeuslovazazasnivanjeradnogodnosatužiljenaneodredjenovrijeme,propisanojedaradnikkojijezasnovaoradniodnosnaodredjenovrijemezasnivaradniodnosnaneodredjenovrijeme,akoispunjavausloveutvrdjenezakonomoopštimaktomzavršenjetihposlova,poredostalog,ikadaprivremenopovećaniobimradapostanetrajan.Istina,ukonkretnomslučaju,tužiljajedvaputazasnivalaradni odnos putem javnog oglasa na odredjeno vrijeme od devetmjeseci,zbogpovećanogobimaposla,alikodčinjenicedaseutomperioduukojemjebiladužnadaradiskoročitavovrijeme,tj.odmahnakonštojezasnovalaprviputputemoglasaradniodnosnaodredjenovrijeme,pasvedodonošenjarješenja o prestanku radnogodnosa, nalazila na porodiljskomodsustvu, tonatajnačinnijeniispunilazakonskiuslovzatransformacijuradnogodnosa,odnosnozasnivanjeradnogodnosananeodredjenovrijeme.

Poocjeniovogsuda,radnikkojijezasnovaoradniodnosputemoglasanaodredjenovrijemezbogpovećanogobimaposla,zasnivaradniodnosnaneodredjenovrijemesamouslučajukadauperiodudoktakozasnovanradniodnos traje efektivno,odnosnodok radnik radi i ostvaruje radne rezultate,jersenatajnačinijedinomožedokazatipovećanjeobimaposlaipotrebazatrajnimobavljanjemtihposlova.

Kakotužiljatajuslovnijeispunila,tosenjenradniodnoszasnovannaodredjenovrijemezbogpovećanogobimaposlanijeposamomzakonunimogaotransformisatiuradniodnosnaneodredjenovrijemeosnovomčlana11stav3Zakonaoradnimodnosima,aneprimjenomčl.15uvezičl.153Zakonaoradu.“


311

RADNIODNOSBEZJAVNOGOGLAŠAVANJA(Član18Zakonaoradu)

Radni odnos zasnovan na odredjeno vrijeme bez javnog oglašavanja je faktički rad koji može prestati u svako doba.

Izobrazloženja:

“U ovoj stvari je pravilno primijenjeno materijalno pravo kada jetužbenizahtjevodbijenkaoneosnovan.Izstanjauspisimapredmetaproizilazidajetužilacprimljenuradniodnosnaodredjenovrijeme,naradnomjesetoV/DdirektoraJP“RadioKotor”doraspisivanjakonkursa.Daljeseutvrdjujedajerješenjemokorišćenjugodišjegodmoraod31.12.2003.godine,tužiocuodredjengodišnjiodmorza2003.godinuutrajanjuod26radnihdana,tedaje11.02.2004.godinepoistekugodišnjegodmoratuženidonioodlukubroj23kojomjetužilacrazriješendužnostiV/DdirektoraJP“RadioKotor”,bezdaljihobavezapremaistom.Nespornojeitodajetužilaciskoristiosvapravaizradnogodnosakojasumupripadala. Kod izloženog činjeničnog stanja, pravilno zaključuju nižestepenisudovidajeodlukatuženogbroj23od11.02.2004.godine,zakonitodonijeta.Ovostogaštotužilacnijezasnovaoradniodnosnaodredjenovrijemekodtuženog na propisan način, jer je primljen na rad bez javnog oglašavanjaradnogmjestaV/DdirektoraJP“RadioKotor”,pasetakavradniodnosnemožesmatratiradnimodnosombudućijetužilacstupionaradkodtuženogsuprotnoodredbičlana18Zakonaoradu,kojomjeodredjenodajeposlodavacdužandaslobodnoradnomjestojavnooglasiiprijaviZavoduzazapošljavanje.Ipoocjeniovogsuda,ovinedostacisu takveprirodeda isključuju i samopostojanjeradnogodnosa,pasupravilnozaključilinižestepenisudovidaseukonkretnomslučajuradiofaktičkomradu,kojimožeprestatiusvakodoba.”


312

PROBNIRAD(Član23stav3Zakonaoraaduuvezisačl.101st.5Opštegzakonao

obrazovanjuivaspitanju)

Ako za vrijeme probnog rada nastanu objektivne okolnosti zbog kojih zaposleni nije mogao da radi, probni rad se produžava za onoliko vremene koliko je trajala spriječenost za rad.

Izobrazloženja:

“Iz predmetnih spisa proizilazi da je tužilja sa tuženim zaključilaugovor o probnom radu na radnom mjestu nastavnika sprskog jezika navrijemeodšestmjesecipočevod01.10.2003.godine,kojijeprekinulazbogodlaskanatrudničkobolovanje26.01.2004.godine,štojebiopovoddatuženiu radnoj knjižici tužilje konstatuje prestanak probnog rada, bez donošenjapismeneodlukeoprestankurada. Imajući prednje činjenice u vidu, pravilno su nižestepeni sudoviudovoljilizahtjevutužilje.Naime,premaodredbičlana23stav2Zakonaoraduaštopredvidjaičl.101st.5Opštegzakonaoobrazovanjuivaspitanjukaosamugovorkoji suzaključile stranke radniodnospoosnovuprobnograda prestaje istekom roka odredjenog ugovorom. S druge strane, iz čl. 3Pravilnikaonačinu sprovodjenjaprobnog radanastavnika jepropisanodaakosezavrijemeprobnogradanastavnikrazboliilinastanudrugeobjektivneokolnostizbogkojihnijemogaodaradiprobniradseprodužavazaonolikovremenazakolikojenastavnikbiospriječendaradi. Polazećiodprednjihodredbinesumnjivoproizilazidajetužiljazbogodlaska na porodiljsko odsutstvo objektivno bila spriječena da dolazi naposao,zbogčegajemoralaprekinutiprobnirad,radičegajetuženidužandajojprodužiprobniradonolikovremenakolikojevremenabilaspriječenadaradiidajojpriznasvapravaodredjenaugovoromoradu.”


313

PONIŠTAJKAONEZAKONITEODLUKEOPRESTANKURADNOGODNOSA

(Član64stav1tačka4Zakonaoosnovamaradnihodnosa)

Ne može se smatrati da je neopravdano odsustvo s posla ako je zaposleni blagovremeno obavijestio poslodavca o svojoj spriječenosti da dodje na posao, bez obzira što nije blagovremeno dostavio doznake o bolovanju.

Izobrazloženja:

“Naosnovunalazaimišljenjavještakamedicinskestrukedr.A.K-S,specijalistemedicineradaDomazdravljauHercegNovom,nesumnjivoje utvrđenoda je tužilac u perioduod17.01. do 24.01. 2000. godine biobolestanodgripa,usledčeganijebiosposobanzaradinijedolazionaposao.Obzirom na to, te imajući u vidu da je tužilac blagovremeno obavijestiotuženogosvojojspriječenostidadođenaposaodana17.01.2000.godine(poistekuprednodnognespornogbolovanja),nemožesegovoritionjegovomneopravdanomodsustvusaposlauspornomperiodu,kaoštojetonepravilnosmatraotuženi,utvrdivšimupotomosnovuprestanakradnogodnosaspornomodlukom.Stogasupravilnozaključilinižestepeni sudovidaukonkretnomslučajunijesuispunjenizakonskiuslovizaprestanakradnogodnosaosnovomodredbečlana64stav1tačka4Zakonaoosnovamaradnihodnosa,zbogčegajespornaodlukanezakonita. Kodnesumnjivogutvrđenjadajeboleststvarnirazlogodsustvovanjatužiocauspornomperiodu,bezznačajasunavodirevizijekojimaseukazujedatužilacnijeblagovremenodostaviodoznakeobolovanju,tejenatajnačinprekršio odredbe Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja zdravstvenezaštiteidrugihpravaizzdravstvenogosiguranja(“Sl.listRCG”,br.34/93)i izmjene i dopune navedenog Pravilnika, koje regulišu način i postupakostvarivanjazdravstvenezaštite. Kakojeponištenakaonezakonitaodlukatuženogoprestankuradnogodnosa tužiocu, to je tuženiprvostepenom ipobijanompresudompravilnoobavezandatužiocuisplatinaknaduštetezbogneostvarenezaradeuperioduukojemnijeradiopoosnovutakveodluke(od24.01.2000.do24.10.2005.godine, kao dana penzionisanja), a u iznosu bliže određenom izrekomprvostepenepresude.


314

ODBIJANJERADNOGZADATKAKAOOSNOVZAPRESTANAKRADNOGODNOSA

(Član95stav1tačka1Zakonaoradu)

Prilikom utvrdjivanja da li postoji povreda radne obaveze zaposlenog zbog odbijanja radnog zadatka potrebno je utvrditi da li je radni zadatak bio u okviru poslova i zadataka koje zaposleni obavlja na radnom mjestu na kome je rasporedjen u to vrijeme i da li su ti poslovi u okviru postavljenog zadatka bili jasno odredjeni.

Izobrazloženja:

“UkonkretnomslučajunijespornodajetužiljaodbiladaizvrširadnizadatakkojijedobilaodurednikainformativnogprogramaD.L,tj.dauradiinformacijuofunkcionisanjuprivremenepijacenapolašlajfne.Samimtim,nijebiloniosnovazazaključakiznijetupobijanojpresudidanijedokazanoda je tužilja odbila da sačini pomenutu informaciju, što joj je pobijanimodlukamakaopovredaradneobavezeistavljenonateret. Medjutim,nižestepenisudovisuprijesvega,bilidužnidaupredmetnojpravnojstvariauskladusaopisomposlovaizsistematizacijeradnihmjestatuženog,utvrdedalijepomenutiradnizadatakbiouokviruposlovaizadatakakojejetužiljaobavljalanaradnommjestunakojejebilarasporedjenautovrijeme. Poredtoga,trebalojenanesumnjivnačinutvrditidalisuposloviuokvirupostavljenogzadatkabili jasnoodredjeniodstraneurednice informativnogprogramaDž.L, tj. da li je imenovanabila dužnada konkretizuje sadržajinformacijekoju je tužilja trebaladauradi ida li sepomenuta informacijamoglaizraditinapolašlajfne,kakojetoodnjetraženo. Inače,zaključcinižestepenihsudova,kojisetičuučešćasindikalnogprestavnikaudisciplinskompostupku,nijesutakveprirodedasamizasebeimaju za posledicu bitnu povredu disciplinskog postupka i nezakonitostizrečene disciplinske mjere. Navedeni propust, mogao bi da bude samorelativna povreda postupka ukoliko bi se dokazalo da je neučestvovanjesindikalnogpredstavnikamoglobitiododlučnevažnostizaishoddisciplinskogpostupka. Nižestepenisudovinijesu imaliuvidu izloženipravnipristup, takodasuostaleneispitanečinjenicekojesetičupostojanjapovredekojajetužiljistavljenanateretinjenedisciplinskeodgovornosti.”


315

POVREDARADNEOBAVEZE(Član95stav1tačka3Zakonaoradu)

Ispunjeni su zakonski uslovi za prestanak radnog odnosa ako je zaposleni nezakonito raspolagao sredstvima rada.

*** Zaposleni odgovara ne samo za povrede obaveza na radu nego i za povrede u vezi sa radom.

Izobrazloženja:

“Utvrdjenojeito,dajevodjeniokončandisciplinskipostupakbezobziranaishodkrivičnogpostupka,atužiocujeshodnotadavažećemZakonuoosnovamaradnihodnosaizrečenadisciplinskamjeraprestanakradnogodnosazbogpovredaradnihobavezaizčlana24alineja2(nesavjestanodnospremapovjerenimsredstvimazaradipredmetimarada),8(nezakonitoraspolaganjesredstvima)ialineja21(pronevjerailikradjaimovineKombinata)Pravilnikaoradnimodnosimatuženog. Kod takvog stanja stvari, i po nalaženju ovog suda, pravilno supostupilinižestepenisudovikadasuodbilizahtjevtužiocadaseponištekaonezakonita rješenja tuženog br. 1/250 od 15.02.1999. godine i br. 109 od19.03.1999.godinekojimajetužiocuprestaoradniodnoskodtuženog.Jer,shodnočl.27st.1alineja3Pravilnikaoradnimodnosimatuženogpredvidjenajedisciplinskamjeraprestanakradnogodnosakojaseizričeizmedjuostalogi za povredu radne dužnosti koja se ogleda u nezakonitom raspolaganjusredstvima. Kako je u disciplinskom postupku nesumnjivo utvrdjeno, daje tužilacpočinionavedenupovredu, jer isti tonijenisporiouizjavidatojnazapisnikusaglavneraspravepvodomdisciplinskeodgovornosti tužiocaod15.02.1999. godine, to jepravilan zaključaknižestepenih sudovada supobijaneodluketuženogzakonite. Bezosnovajesticanjetužioca,dasetužiocunemogustavitinateretpovrede radnihobavezazavrijemekada tužilacnijebio radnoangažovan.Ovosrazloga,štoradnik-tužilacodgovaranesamozapovredeobavezanaradu,negoizapovredeuvezisaradom,ukompravcunižestepenisudovidajupravilne i valjane razloge, kojeu svemuprihvata i ovaj sud i na isteupućujerevidenta,bezpotrebeponavljanjauovojodluci.”


316

NEZAKONITOSTODLUKEOPRESTANKURADNOGODNOSA(Član96Zakonaoradu)

Nezakonita je odluka o prestanku radnog odnosa koju je donijela disciplinska komisija.

Izobrazloženja:

“Premaodredbičlana96Zakonaoradu,mjerezbogpovrederadneobaveze izriče direktor, odnosno izvršni direktor poslodavca, ali svojaovlašćenjamoguprenijetinadrugogzaposlenog,štojepropisanoiOpštimkolektivnimugovorom.Odredbamačl.9propisanojedasudisciplinskiorganidirektor, odnosno izvršni direktor i Upravni odbor koji, po sprovedenompostupku,saglasnočl.22stav2istog,donoseodlukuiizričumjeruzaposlenomiligaoslobadjajuodgovornosti. Kodnesumnjivogutvrdjenjadajeodlukuoprestankuradnogodnosatužilji donijela disciplinska komisija tuženog, koja u skladu sa navedenimpropisimanijedisciplinskiorgan,niti jeovlašćenaza izricanjemjerazbogpovrede radnih obaveza zapošljenh, to su nižestepeni sudovi pravilnozaključilidasusporneodluketuženognezakonitejerihnijeizrekaonadležniorgan. Pri tome, se ne može prihvatiti tvrdnja iz revizije da se odlukakomisijemožekonvalidirati,sobziromdajeadministratortuženogovlašćenzavodjenjepostupka.”


317

PRESTANAKRADNOGODNOSAZBOGUČEŠĆAUŠTRAJKU(Član7st.2I3Zakonaoštrajkuuvezisačl.95Zakonaoradu)

Nije opravdano izricanje mjere prestanak radnog odnosa, ako zaposleni kao član štrajkačkog odbora nije svojim ponašanjem spriječio poslodavca u obavljanju procesa rada.

Izobrazloženja:

“Izdokazaizvedenihupostupkupredprvostepenimsudomkojesunižestepenisudovipravilnocijenili,proizilazidanijesupovrijedjeneodredbeZakonaoštrajkukojebiimalezaposledicuprestanakradnogodnosatužioca.Izspisapredmetaproizilazidajetužilacsajoš90%radnikatuženogstupiouštrajk,začijemjestojebioodredjenpogonuNemiloj.Radnicisusetamookupljali i provodili radnovrijememedju kojima je bio i tužilac kao članštrajkačkog odbora, medjutim, izvedenim dokazima nije utvrdjeno da jetužilac svojim ponašanjem spriječio tuženog u obavljanju procesa rada, ukorišćenjusredstavakojimajetuženiobavljaosvojudjelatnost,čimebibiloopravdanoizricanjemjereprestankaradnogodnosa. Dakle, u postupku pred prvostepenim sudom nije utvrdjeno dajepočiniopovrederadneobavezeizčlana7st.2 i3Zakonaoštrajku,štopobijanuodlukutuženogčininezakonitom,radičegajeistuvaljaloponištitiituženomnaložitidatužiocavratinaposao.”


318

PRESTANAKRADNOGODNOSAPOVOLJIZAPOSLENOG-OPOZIVIZJAVEOPRESTANKURADNOGODNOSA-

(Član110stav3Zakonaoradu)

Pismena izjava o otkazu ugovora o radu ne može se opozvati od momenta kada je dostavljena organu kome je upućena.

Izobrazloženja:

“Izstanjauspisimapredmetaproizilazidajetužiljiodlukomtuženogbroj 10-00-12473 od 22.08.2006. godine prestao radni odnos na mjestublagajnika na osnovu pismenog zahtjeva tužilje od 16.08.2006. godine,kojim je tražila da joj iz ličnih i porodičnih razloga tuženi donese odlukuoprestankuradnogodnosa.Medjustrankamajenesporna ičinjenicada jetužilja25.08.2006.godinepodnijelapismenizahtjevtuženomkojimodustajeod pismenog zahtjeva za donošenje odluke o prestanku radnog odnosa.Upostupkujeutvrdjenodaosporenorješenjeoprestankuradnogodnosasadržiosnovoprestankuradnogodnosa,obrazloženjeipoukuopravnomlijeku,tj.daistonemaformalnihnedostataka. Daljejeutvrdjeno,aštoproizilaziiziskazasaslušanihsvjedokaV.RiB.Bdajetužiljasvojevoljnopodnijelazahtjevzaraskidradnogodnosaizporodičnihiličnihrazloga,zbogčegajeformiranakomisijadautvrdistanjeublagajni,štojebilauobičajenapraksatuženog. Odredbomčlana110stav3Zakonaoradujeodredjenodajezaposlenidužandaotkazugovoraoradudostaviposlodavcuupismenomobliku. Polazeći odnaprijed izloženog, i ponalaženjuovog suda, pravilnosu postupili nižestepeni sudovi kada su odbili tužbeni zahtjev kojim jetraženponištajosporeneodlukeoprestankuradnogodnosa.Ovostogaštosuseukonkretnomslučajuispunilizakonskiuslovizadonošenjeosporeneodluke, jer prema navedenoj odredbi zakona zaposlenom prestaje radniodnos uz njegovu saglasnost, ako pismeno izjavi da želi da raskine radniodnos.Uovomslučaju, tužilja je takvuizjavudala ipotpisala16.08.2006.godine.Njenaizjavakakotoproizilazipremaprovedenimdokazimanijebilaiznudjenasilomiliprijetnjom,nitijedatauzabludi,odnosnousljedprevare.Onamožda jeste data olako, ali je produkt odluke koji je tužilja donijelaslobodno i samostalno. Pošto je izjava o raskidu radnogodnosa po svojojpravnojprirodi,jednostranaizjavavolje,njutužiljanijemoglaopozvatijošodmomentakada jedospjeladoorganakomejeupućena. Inače,odlukaoprestanku radnogodnosanaosnovupismene izjavezaposlenog,daželidaraskine radni odnos, nema konstitutivan već deklaratoran karakter, te do

319

prestankaradnogodnosadolaziikadtakvaodlukanijedonijetaupismenojformi,aštosupravilnozaključilinižestepenisudovi.”


320

ISKLJUČENJEODGOVORNOSTIPOSLODAVCAZAŠTETUKOJUJEZAPOSLENIPRETRPIONARADU

(Član106stav1Zakonaoraduuvezisačl.177st.2ZOO)

Povreda koja je nastala u toku radnog vremena, na radnom mjestu, radnjom trećeg lica koja ima obilježje krivičnog djela, a koja nije u uzročnoj vezi sa procesom rada, ne može se smatrati povredom na radu.

Izobrazloženja:

“Upostupkukojijeprethodiodonošenjupobijanepresudeutvrdjenoje da je tužiocadana15.11.2002. godine, dok senalaziona svom radnommjestu, povrijedio nožem u predjelu stomakamldb. P.Dj, koga je tužilacu avgustu mjesecu 2002. godine na popravnom ispitu iz fizike ocijenionegativnom ocjenom, zbog čega je ponavljao razred, tako da školske2002/2003godineistinijebioučeniktužene.Mldb.P.Djjezbogpočinjenogkriv.djelapravosnažnoosuđenukrivičnompostupkupresudomVišegsudauPodgoriciKt. br. 11/02od03.02.2003. godine, nakaznumaloljetničkogzatvorautrajanjuoddvijegodine.Upostupkujeutvrdjenoitodaizmedjutužene i tadašnjeg CB Nikšić, nije postojao sporazum o davanju zaštitetuženojškoli,nitinatozakontuženuobavezuje,kaoidauslužbenimspisimaCBNikšić,nijepostojalaevidentiranaprijavatuženeprotivmldb.P.uveziprijetnjeprofesorimauperioduprije15.11.2002.godine. Kod ovako utvrđenih činjenica nižestepeni sudovi su pravilnoprimijenili materijalno pravo kada su odbili postavljeni tužbeni zahtjevnalazećidatuženanijeodgovornazaštetukojujepretrpiotužilac.Ovojer,odredbomčlana106.stav1Zakonaoradu,kojomjepropisanoda,akoradnikpretrpi štetu, na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan da radnikunaknadi štetu po opštim načelima o odgovornosti za štetu.U konkretnomslučajutužiocujebivšiučenikškolenaniotjelesnepovredehladnimoružjem,zakojekrivičnodjelojeosuđenpravosnažnompresudom. Iakojedonavedenepovrededošlouškolskomhodnikudoksetužilacvraćao izučionicesaodržanogčasa,dakle,uambijentu ivremenuvršenjarada,nemožeseuzetidapostojiuzročnostšteteirada,jertuženanijemoglauticatidaseposledicaizbjegne,pajeisključenanjenaodgovornostdatužiocunaknadištetuusmisluodredbečlana154Zakonaoobligacionimodnosima.”

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 23/10 od 04.02.2010. godine)

321

ODGOVORNOSTZAŠTETUKOJAJENASTALAKAOPOSLEDICAPOVREDENARADU

(Član62stav5Zakonaoosnovamaradnihodnosauvezisačl.11Zakonaounutrašnjimposlovimaičl.184ZOO)

Činjenica da pripadnik policije prilikom vršenja radnog zadatka nije nosio reflektujuće rukavice ne oslobadja odgovornosti MUP da mu naknadi štetu koju je pretrpio kao posljedicu povrede na radu.

Izobrazloženja:

“Postupajući po primjedbama revizijskog suda, prvostepeni sud jeu ponovnom postupku saslušao u svojstvu svjedoka S. Š, radnika CentrabezbjednostiPljevlja,policajca,kojijekritičnevečerisatužiocemregulisaosaobraćaj na magistralnom putu Pljevlja – Djurdjevića Tara, u naseljuzv.“Pilana“ i M. S, pomoćnika komandira Centra bezbjednosti Pljevlja,u spornomperiodu. Iz izjavaovih svjedoka i dovodjenjemuvezu istih saostalimizvedenimdokazimaupostupkusudjeutvrdiodajetužilackritičnevečeribioanganžovanuakciji„Blokadagrada“,ukojojsuučestvovalisvipripadnici policije. Prema tome, tužilac se nije našao na kritičnommjestusamoinicijativno, već je bio na radnom zadatku, po naredjenju svojihpretpostavljenih. Takodje je utvrdjeno da tom prilikom nije nosio bijelereflektujuće narukvice iz razloga što istima nije bio zadužen, obzirom daje pripadnik interventnog voda policije, a da reflektujuće narukvice nosi izadužuje samo saobraćajna policija. Prema izjavama svjedoka, pošto jekritičnomprilikombilaopštaakcija,tonijenibilomogućesvimangažovanimpolicajcimaobezbijeditireflektujućenarukvice.Kodtakvogstanjastvarijasnojedasetužiocunemožestavitinateretčinjenicadakritičnomprilikomnijenosiosvetlećenarukvice,nitisestogatuženimožeosloboditiododgovornostiosnovomodredbečlana177Zakonaoobligacionimodnosima.Odgovornosttuženogiobavezanaknadeštete tužiocuzbogpretrpljenepovredenaradu,zasnovanajenaodredbamačlana62stav5Zakonaoosnovamaradnihodnosaičl.11Zakonaounutrašnjimposlovima,kaoiodredbičlana184Zakonaoobligacionimodnosima. Ovajsudjecijenionavoderevizijekojimaseukazujedajetužiocuisplaćenaštetaisplatompremijeizosnovakolektivnogosiguranja,panalazidasuisplaćenupremijucijenilisudovitokompostupkaprilikomdosudjivanjanaknadenaimeduševnihbolovazbogumanjenjaživotneaktivnosti. Dalje je bitno istaći i to da se iz pravosnažnog dijela presudanižestepenih sudova i revizijskog ukidnog rješenja u predmetnom sporu

322

nesumnjivoutvrdjujedajepravosnažnimdijelompresudetužilacdjelimičnoobeštećen – namiren od „Lovćen“ osiguranja AD Podgorica. U ovompostupkutužilaczahtijevaisključivodionaknade,kojimunijedosudjen,akojiodgovaranjegovomranijeprocijenjenomdoprinosuunastankukritičnenezgode,zbognavodnihnjegovihpropustanaradu.Stogajepotpunojasnodadosudjenaštetapobijanomiprvostepenompresudompredstavljaustvarisamodjelimičnoobeštećenje,odnosnodopununaknadedopotpunogobeštećenjatužioca,kojesetekpostižedosudjivanjemovenaknade.

Prema tome, ne stoje navodi revizije da nije jasno šta predstavljanaknadadosudjenapobijanomiprvostepenompresudomidaseneznanjenkarakter.Jer,upravoizstanjauspisimapredmetasenesumnjivozaključujedajeupitanjudodatnanaknadauodnosunaranijeodredjenu,adopotpunogobeštećenja tužioca zbog posledica proisteklih iz kritične nezgode, kojutužilacpotražujeodtuženogizosnovapovredenaradu,akojamupripadaosnovomprethodnonavedenihzakonskihodredaba(ZakonaoraduiZakonaoobligacionimodnosima).”


323

ZASTARJELOSTPOTRAŽIVANJANEISPLAĆENENAKNADEZARAD

(Član371ZOO)

Ukoliko se radi o radnom angažovanju po osnovu ugovora o djelu i to od posla do posla potraživanje naknade po osnovu takvog rada zastarijeva u opštem zastarnom roku od 10 godina.

Izobrazloženja:

“Predmetsporauovojpravnojstvarijezahtjevutžiocadamutuženinaimeostvarene,aneisplaćenenaknadezaradkojijeobavljaouNjemačkojtokom1996/97godineisplatiiznosod7.669,00€sapripadajućomkamatom. Polazećiodtoga,dajespornoptoraživanjenastalotokom1996.i1997.godine,adajetužilacpodniotužbuprotivtuženog16.12.2002.godine,tedaseradiopovremenimpotraživanjimatojenjegovopravozastareloshodnočlanu372stav1Zakonaoobligacionimodnosima,radičegaprvostepenisudzahtjevutžiocaodbijakaoneosnovan. Rješavajući po žalbi tužioca, Viši sud u Bijelom Polju presudomGž. br. 1435/08 od 15.07.2009. godine, odbija istu kao neosnovanu, apotvrdjujeprvostepenupresudu,pritome,prihvatajućiucjelostirezonovanjenižestepenogsuda. Medjutim,ponalaženjuovogsuda,rezonovanjanižestepenihsudovasenemoguprihvatiti. Naime,izpredmetnihspisaproizilazi,dajetužilacbioutoku1996/97godine radno angažovan u Njemačkoj podsredstvom tuženog. Tuženi jetužiocuobezbjedjivaoposaoiupočetkumujeisplaćivaozaradu,dabinakontogazastaosamjesečnimisplatama,navodnozbogblokadežiroračuna. Kod takvog stanja stvari, griješe nižestepeni sudovi kada zahtjevtužioca odbijaju sa razloga, da je njegov zahtjev zastario s pozivom naodredbučlana372stav1ZOO.Ovosrazloga,štoseukonkretnomslučajunemožesasigurnošćuzaključiti,daseradiopovremenimpotraživanjima.Jerutokupostupkapredprvostepenimsudomnijeutvrdjeno,dajetužilackodtuženogzasnovaoradniodnos,odnosnodajezaključiougovororadu,pasenijesumogleprimijenitiodredbečl.372st.1ZOOkadajeupitanjuistaknutiprigovor zastarelosti potraživanja, jer povremena potraživanja počivaju nastalnompravu,aštonijedokazanoukonkretnomslučaju. Satihrazloga,prvostepenisudjebiodužan,daispitaukakvomsuposlovnomodnosubilitužilacituženi,dalisuzaključivaliugovororadu,dalijetuženipotomugovorubiodužandamuisplaćujezaradusvakomjesečno,

324

ilisepakradiloougovoruodjelu,kojegsustrankezaključivaleodposladoposla, imajućiuvidu,da je iz iskazasvjedokaIdrizović Isedinaproizilazi,da je tuženi tužiocuobezbjedjivano“radnacrno”. Jer,ukolikose radilooangažovanjutužiocapoosnovuugovoraodjeluitoodposladoposla,sudjedužanprimijenitiopštirokzastarjelostiizčlana371ZOOkojimjepropisano“potraživanjazastarijevajuzadesetgodina,akozakonomnijeodredjennekidrugirokzastarjelosti”. Imajućiprednjeuvidu,ovajsudjenašaodajezbogpogrešneprimjenematerijalnogpravačinjeničnostanjenepotpunoutvrdjeno,pa jestogaobjenižestepenepresudevaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenje.”


325

PONIŠTAJODLUKEOIZBORUKANDIDATAUODREDJENANASTAVNAZVANJA

(Član69uvezisačl.70st.1i2ičl.78st.5Zakonaouniverzitetu)

Zakonitost odluke o izboru kandidata u odredjena nastavna zvanja zavisi od toga da li kandidat ispunjava opšte i posebne uslove iz Zakona o univerzitetu.

Izobrazloženja:

“Odredbama iz člana 69 Zakona o univerzitetu propisano je da seizbor u nastavno zvanje vrši u postupku odlučivanja o sutpanju na rad uuniverzitetskujedinicu,pajeuraspisnomkonkursuinavedenodakandidatizasnivajuradniodnosnaneodredjenovrijeme,sapunimradnimvremenom.Saglasno tome, nižestepeni sudovi nalaze, polazeći od stava izraženog uodluciovogsudaRev.br.347/06od28.11.2006.godine,daseradioradnomsporu. Pošto se javno oglašavanje slobodnih radnih mjesta sprovodi radiostvarivanja jednogodosnovnih ustavnih principada svako imapravonarad obezbijedjena je sudska zaštita prava u tim sporovima - u sporovimapovodomzasnivanjaradnogodnosa. Predmetsporauovojpravnojstvari jeodlukao izborukandidataunastavnazvanjaodredjeneuniverzitetskejediniceasamimtimiostupanjunaradporaspisanomkonkursu.Naime,tuženije05.03.1999.godineobjaviokonkurszaizborusvanastavnazvanjaza,poredostalih,predmethirurgije(dvaizvršioca)kojisevršiupostupkuodlučivanjaostupanjunarad.PoredopštihuslovatraženisuiposebniuslovipredvidjeniZakonomouniverzitetu. Poštose,dakle,predmetsporaodnosinaodlukuoizboruunastavnazvanja za odredjeni predmet odnosno o izboru kandidata po raspisanomkonkursu,toznačidanjenazakonitost,ukonkretnomslučaju,zavisiisključivood toga da li izabrani kandidati ispunjavaju objavljene uslove - opšteuslove iposebneuslove izZakonaouniverzitetu.Postojanjeopštihuslovanije dovedeno u pitanje. Izabrani kandidati ispunjavaju i posebne uslovepredvidjeneodredbamaizčlana70st.1i2ičl.78st.5Zakonaouniverhzitetu- tužilacza izboruzvanjedocenta,dokdrugi izabranikandidatza izborunastavnozvanjevanrednogprofesora, štoznačida jenjihov izborzakonit.Prilikomizborauodredjenanastavnazvanjapoštovanajepostupnost.Nemožesevršiti“preskakanje”zvanja,kakotopravilnonalazeinižestepenisudovi.Toznači,zavanrednogprofesoramožebitiizabranolicekojeima,poredostalog,stečenozvanjedocenta,kakotoproizilaziizduha,izsmislaodredabaizčl.70st.1i2ičl.78st.5Zakonaouniverzitetu.Tosejavlja,dakle,kaoposeban

326

uslov za sticanje odredjenog nastavnog zvanja, a samim tim i za zasnivanjeradnogodnosanaodredjenimposlovima.Kandidatizabranunastavnozvanjevanrednogprofesoranaodredjenuuniverzitetskujedinicuutomzvanjujeidotadabio,istinanadrugifakultet,dok,nasuprottome,tužilacnijeimaonastavnozvanje(docenta)dabimogaobitibiranunastavnozvanjevanrednogprofesora,takodasuodlukeonjihovimizborimauodredjenanastavnazvanjazakonita,pričinjenicidasunaosnovuanalizanjihovecjelokupnestručneinastavnonaučnedjelatnosti,naučnoistraživačkogradaiposebnopublikovanihradovaiknjigapredloženiinaravnoizabraniuodredjenanastavnazvanja. Narevizijskenavodeseističedaseuovojpravnojstvaritražiponištajodlukeo izboruuodredjenanastavnazvanja,aneraspisanogkonkrusa, takoda nije od značaja ko je i kada raspisao objavljeni konkurs, tim prije što jeNastavno naučno vijeće odlučivanjem na sjednici od 06.03.2000. godine,cijelompostupkudalopotrebnilegitimitet. Pravilaopismenojizradiprvostepenepresudeshodnoseprimjenjujuinaodlukedrugostepenogsuda.Saglasnotome,pobijanapresudasadrži,poredostalog,iobrazloženje.Zadatakobrazloženjajedaobavijestiosubjektivnimiobjektivnimelementimasporaidaobjasnirazlogezbogkojihjedonioodlukusadržanuuizrecipresude.Pobijanapresudatosvesadrži.Njenoobrazloženjepredstavljenonaizloženinačindajeneophodnuosnovuzakontroluradasuda,koju vrši ovaj sud kao instacioni povodom izjavljene revizije, a redoslednavodjenjadatih razloganemanikakvogznačaja zadrugačijuodlukuuovojpravnojstvari. To što je odredjeni član vijeća drugostepenog suda svojevremenopostupaou istompredmetu i kao sudijaprvostepenog suda je, isto tako,bezznačajajerzatonijepostojalazakonskasmetnja. Prekoračenja roka za odlučivanje o izboru po raspisanom konkursusamoposebinijerazlogzbogkojihbipobijaneodlukebilenezakonitejerseradioinstruktivnomrokuustanovljenomradibržegokončanjapostupkaizbora. Dalisuikadformiranaodredjenaradnatijelatuženognijemoglobitipredmet ocjene nižestepenih sudova, tako da navodi revizije istaknuti u tompravcunijesumoglibitiodznačajazadrugačijuodlukuuovojpravnojstvari. SudsenemožeupuštatiuocjenureferataKomisijezaizbornastavnikaza predmet hirurgije po objavljenom konkursu, tako da ne može cijeniti iispitivati da li su tokom radamijenjani zaključci i predlozi, te da li u njimaima nelogičnosti, pri činjenici da je Nastavno naučno vijeće predlaganjemi izvršenim izborom “osnažilo” cio postupak, kako to pravilno zaključuje idrugostepenisud,zbogčegajerevizijuvaljaloodbitikaoneosnovanu.”


327

PRAVOINVALIDARADANANOVČANUNAKNADUZBOGMANJEZARADENADRUGOMODGOVARAJUĆEMPOSLU(Član55ičl.59stav1ZakonaoosnovamaPIO“Sl.listSRJ”,br.30/96)

Osiguranik kod koga je utvrdjena preostala radna sposobnost, novčanu naknadu zbog manje zarade na drugom odgovarajućem poslu može ostvariti jedino kod Fonda PIO.

Izobrazloženja:

“Tužbenizahtjevodnosisenarazlikuizmedjuzaradekojubiostvariona radnommjestunakome jebioprijenastupanja invalidnosti izaradenaradnommjestunakojejerasporedjensapreostalomradnomsposobnošću. Kodovakvogstanjauspisimapravilnosunižestepenisudovizaključilidajetužbenizahtjevneosnovan. Pravonanovčanunaknadu invalida rada III kategorije zbogmanjezarade na drugom odgovarajućem poslu, jedno je od prava iz penzijskogi invalidskog osiguranja. Ta prava bila su propisana čl. 37 b) Zakonao izmjenama i dopunama Zakona o osnovnim pravima iz penzijskog iinvalidskogosiguranja(“Sl.listSFRJ”,br.44/90),kojijebiouprimjenido01.01.1997.godine.OdtadajebiouprimjeniZakonaoosnovamapenzijskogiinvalidskogosiguranja(“Sl.listSRJ”,br.30/96),kojiučlanu55propisivaopravanaosnovupreostaleradnesposobnosti. Naosnovuovihzakonaimaseraspravitispornipravniodnosbudućidasetražiisplatarazlikeuzaradipočevod11.01.1990.godine,paubuduće. Takoječlanom38stav5ZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaoosnovnimpravima izpenzijskog i invalidskogosiguranjabilopropisanoda pravo na novčanu naknadu zbog manjeg ličnog dohotka na drugomodgovarajućem poslu osiguranik ostvaruje u zajednici. Istovjetno rješenjesadržiiodredbačl.59st.1tač.2Zakonaoosnovamapenzijskogiinvalidskogosiguranja kojom je propisano da osiguranik kod koga je utvrdjenapreostalaradnasposobnostnovčanunaknaduzbogmanjezaradenadrugomodgovarajućemposluostvarujekodorganizacijezaosiguranje,odnosnonanjenteret. Tunaknadujepremačlanu41a)ZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaopenzijskomiinvalidskomosiguranju(“Sl.listRCG”,br.28/91),biladužnadaisplaćujeorganizacijaukojojseradnicinalazeuradnomodnosu,aFond isplaćenasredstavrefundiradvaputagodišnje,popolugodišnjemigodišnjemobračunu.Medjutim,odlukomSaveznogUstavnogsudaIU.br.3/99od16.05.2000.godine(“Sl.listSRJ”,br.26/2000),utvrdjenojedate

328

odredbenijesusaglasnesaZakonomoosnovamapenzijskog i invalidskogosiguranja i prestale su da važe danom objavljivanja odluke SaveznogUstavnogsudau“SlužebnomlistuSRJ”,pasenemoguprimjenjivatininaodnosekojisunastaliprijeobjavljivanjateodlukekojinijesupravosnažnoriješeni. Slijedomnavedenotuženinijebiodužandaisplaćujetužiocuzaraduu visini koju bi ostvario na radnommjestu na kome se nalazio u vrijemenastankainvalidnosti,većsamozaraduradnogmjestanakojejerasporedjenuskladusapreostalomradnomsposobnošću.Nakonaduzbogmanjezaradenadrugomodgovarajućemposlutužilacje,uskladusanavedenimpropisimamogao ostvariti jedino kod Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja,Podgorica. Navodi revizijekojima seukazujenapostupanjeFondapenzijskogi invalidskog osiguranja su bez ikakve pravne važnosti, jer je predmetrevizijskogpobijanjapravosnažnapresudakojomjeodlučenousporuizmedjutužiocai“Jadranskogbrodogradilišta”,AD,Bijela,dokjezakonitostodlukeuodnosunaFondipenzijskogiinvalidskogosiguranjabilapredmetocjeneovogsudaupredmetuRev.br.176/2004.”(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 577/09 od 24. 06. 2009. godine)

329

USLOVISUDSKEZAŠTITE(Član121Zakonaoradu)

Tužba kojom se traži poništaj odluke o odbacivanju kao neblagovremenog prigovora protiv rješenja kojim je utvrdjen prestanak radnog odnosa je nedopuštena.

Izobrazloženja:

“Pravilnojeodlučenopobijanimrješenjemkadajeukinutaprvostepenapresudaitužbaodbačena.Ovosarazlogaštojeutokuprvostepenogpostupkautvrdjeno da je tuženi po proteku zakonskog roka izjavio prigovor protivprvostepeneodluketuženog,kojommujeutvrdjenprestanakradnogodnosa.Stogajeodlukomtuženogbr.5773/2od31.10.2006.godinetakavprigovorodbačen,kaoneblagovremen. Kodtakvogstanjapravilanjezaključaksudadajenedopuštenatužbakojomsetražiponištajodluketuženogoodbacivanjuprigovoratužioca,kaoneblagovremenog.Jer,bezobziraštopostojikonačnaodlukauprocesnomsmislu,pričinjenicidaistomnijeodlučivanomeritorno,tonemaniuslovazatraženjesudskezaštiteutakvojsituaciji.”


330

ZAŠTITAPRAVAPREDNADLEŽNIMSUDOM(Član121Zakonaoradu)

Sud ima punu jurisdikciju da odlučuje o zahtjevu za utvrdjivanje prava na dodjelu kredita.

Izobrazloženja:

“Predmetnomtužbomtužilactražidasuddonesepresudukojomćeobavezatituženogdamuriješistambenopitanjedodjelomkreditazakupovinuodgovarajućegstana.Postavljenizahtjevtužilactemeljinatvrdnjidaimavišeod30godina radnogstaža, tečinjenicidamu topravopripadanaosnovučlana84Pojedinačnogkolektivnogugovoratuženog. Nižestepeni sudovi su svojim rješenjima tužbu odbacili, kaonedopuštenu,zaključujućidasudukonkretnomsporunemapunujurisdikciju,pa nemože obavezati tuženog da tužiocu dodijeli stambeni kredit. Takvopravo pripada, po ocjeni nižestepenih sudova, samo nadležnim organimatuženog. Po ocjeni ovog suda, izloženo rezonovanje nižestepenih sudova jepogrešnoinemožeseprihvatiti. Sudjenjepunomjurisdikcijompodrazumijevapravosudadaprilikomodlučivanjaotužbenomzahtjevusamdodijelikonkretnistanilikreditnekomodkandidatakojisuučestvovalinakonkursuzadodjelustanailistambenogkredita. Medjutim,ukonkretnomslučajutužilacnijetražiodamusuddodijelikreditzakupovinustana,većdasetuženiobavežedamusaglasnoodredbičlana89Pojedinačnogkolektivnogugovorariješistambenopitanjedodjelomkreditazakupovinuodgovarajućegstana,smatrajućidamutopravopripadaobziromda jenavršio30godina radnog staža.Dakle, tužilacpredmetnomtužbom traži da tuženi izvrši obavezu prema njemu, a koja proizilazi izodredbečlana84Pojedinačnogkolektivnogugovora,ane tražidamusuddodijelikredit zakupovinu stana,kako topogrešnozaključujunižestepenisudovi. Stogaje,poocjeniovogsuda,tužilaczaštitusvogpravakojeproizilaziiznavedeneodredbeizpojedinačnogkolektivnogugovora,mogaoostvaritineposredno tužbom sudu i to zahtjevom za utvrdjenje prava na dodjelukredita (član188ZPP-a), sa dodatnimzahtjevomda se tuženi obaveženadodjeluodgovarajućegiznosakredita,aakotouodredjenomrokuneučini,daodlukuododjelikreditazamijenipresuda.Prethodnoiznijetosarazlogaštojepojedinačnikolektivniugovorizvorpravaipravaizistogseostvaruju

331

neposrednom primjenom njegovih odredaba, ukoliko iste nijesu suprotneopštem kolektivnom ugovoru i zakonu. U konkretnom slučaju pravo tužioca je povrijedjeno faktičkom radnjom nečinjenja - nadležni organ tuženog nije donio odluku o pravu tužioca u skladu sa odredbom člana 84 stav 2 Pojedinačnog kolektivnog ugovora, a zaštitu svoga prava tužilac je mogao jedino ostvariti pokretanjem ove parnice.”


332

ZAŠTITAPRAVAZAPOSLENIH-PRAVONADODJELUSTAMBENOGKREDITA-

(Čl.120i121Zakonaoradu)

Prestankom radnog odnosa zbog odlaska u penziju stečena prava ne mogu prestati, niti se izgubiti.

Izobrazloženja:

“Izspisapredmetaproizilazi,dajetuženaraspisalaoglaszarješavanjestambenih potreba zaposlenih u Direkciji Društva za kupovinu, odnosnoizgradnjustanailiporodičnestambenezgrade24.05.2007.godine.Nanavedenioglasprijavio se i tužilackoji jeu tovrijemebiozaposlenkod tuženog. Istinijeuvrštenuranglistuinijemudodijeljenkredit,većjeuodnosunanjegapostupakobustavljen,sarazlogaštojeoddanaraspravljanjaoglasadodonošenjakonačneodlukepooglasu -25.08.2007.godine, tužiocuprestao radniodnoszbogodlaskaupenziju. Prvostepenisud jezaključioda je tužiocuprestankomradnogodnosaprijedonošenjakonačneodlukeprestaloipravonadodjelustambenogkredita,jerseradio ličnompravu,vezanomzaradniodnospozivajućisepri tomnaodredbučl.120i121Zakonaoradu. Drugostepenisudjeprihvatiočinjeničnizaključakipravnostanovišteprvostepenogsuda. Po nalaženju ovog suda, pravno stanovište nižestepenih sudova nijepravilnoizasnovanojenapogrešnojprimjenimaterijalnogprava. Ovozbogtogaštojetužilacuvrijemeraspisivanjapredmetnogoglasabio radnik tuženog. Samim tim on je stekao pravo da učestuje na oglasu, astečenapravazbogodlaskaupenzijunemoguprestati,nitiseizgubiti.Osimtoga,uPravilniku tuženogo rješavanjustambenihpotrebazaposlenihčijesuodredbevažileuvrijemeraspisivanjanavedenogoglasanijepostojalaodredbakoja bi predvidjala to da je zaposlenim u vrijeme raspisivanja predmetnogoglasaprestajalopravonarješavanjestambenihpotrebazbogodlaskaupenzijuprijedonošenjakonačneodluke. Naprotiv,odredbomčlana2tačka1togPravilnikapropisanojepravonarješavanjestambenepotrebeimazaposlenikojinijenaodgovarajućinačinriješiostambenopitanje. Budućidaprvosepenisudzbogpogrešneprimjenematerijalnogpravanije utvrdjivao činejnice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva, to jeobjepresudevaljaloukinutiipredmetvratitiprvostepenomsudunaponovnosudjenjekakobiseuponovnompostupkuutvrdiletečinjenice.”


333

POBIJANJEODLUKEODODJELIKREDITA(Član120Zakonaoradu)

Poslodavac ne može pobijati sopstvenu odluku o dodjeli kredita zaposlenom.

Izobrazloženja:

“Prema stanju u spisima rješenjem čiji se poništaj traži tužilac jetuženomdodijelio stambeni kredit u iznosuod25.000DM, radi kupovinestana.Tužilac smatra da je to rješenje nezakonito, jer u vrijeme njegovogdonošenjanijepostojaoopštiaktorješavanjustambenihpitanjazaposlenih.Dakle,iznavedenogslijedidaseovdjeradioradnomsporu. Uradnomsporutužilajezaposleni,atuženiposlodavac,štoznačidajedinozaposleniaktivnolegitimisanzanjegovopokretanje.Stogatužilacnemožepobijatisopstvenuodlukuododjelikreditatuženom,pasunižestepenisudovi pravilno primijenili materijalno pravo kada su odlučili na izloženinačin.”


334

SVOJSTVONOSIOCASTANARSKOGPRAVAIPONIŠTAJUGOVORAOKORIŠĆENJUSTANA

(Član8stav3ičl.28st.2Zakonaostambenimodnosima“Sl.listSRCG”,br.21/85)

Kod postojanja zakonskog osnova da tuženi nastavi sa korišćenjem stana nijesu ispunjeni uslovi za poništaj ugovora o korišćenju stana, bez obzira na činjenicu što je prije zaključenja tog ugovora nedostajao konačan akt davaoca stana na korišćenje.

Izobrazloženja:

“PravosnažnompresudomOsnovnogsudauPodgoriciP.br.4051/99od16.11.1999.godine,odbijentužbenizahtjevdasesadaprvotuženiiseliizspornogstana.Ovo,jerje,stekaopravokorišćenjastanaživećiuekonomskojzajednici sanosiocemstanarskogprava - svojom tetkomK.A.višeod10godina,asvedonjenesmrti1988.godine,pajeusmislučlana8stav3Zakonao stambenim odnosima (“Sl.list SRCG”, br. 21/85) stekao svojstvo člananjenog porodičnog domaćinstva.Kako je u času smrti nosioca stanarskogprava bio član njegovog porodičnog domaćinstva - čl. 28 st.2 navedenogzakona,imapravodatrajnokorististanposlesmrtinosiocastanarskogprava. Medjutim,okolnost štougovorokorišćenju stana, čija seništavostzahtijeva, nije mogao biti zaključen na osnovu rješenja P. br. 362/90 od16.10.1991.godine,kojimsetužbasmatrapovučenom,nepredstavljarazlogzaništavostpomenutogugovora.Ovozbogtoga,štojeuskladusačlanom28stav2Zakonaostambenimodnosima(“Sl.listSRCG”,br.21/85),kojijebionasnaziuvrijemesmrtinosiocastanarskogpravaK.A,prvotuženomkaočlanunjenogporodičnogdomaćinstvapripadalopravodanastavisakorišćenjemstana.Prematome,kodpostojanjazakonskogosnovadaprvotuženinastavisakorišćenjemstananijesuispunjeniuslovizaponištajugovoraokorišćenjustana,bezobziranačinjenicuštojeprijezaključenjatogugovoranedostajaokonačniaktdrugotuženogkaodavaocastananakorišćenje. Kod takvog stanja stvari, pravilno su postupili nižestepeni sudovi,kadasuodbilitužbenizahtjev,jerprvotuženomnemožebitiuskraćenopravokorišćenjastana,kojemu,kaočlanuporodičnogdomaćinstva,umrlognosiocastanarskogprava,pripadapozakonu.”


335

PRAVOSNAŽNAODLUKAODODJELISTANAIZAKLJUJČENJEUGOVORAOPRODAJISTANAPODPOVOLJNIM

USLOVIMA(Član20stav4ičl.21Pravilnikaorješavanjustambenihpotrebakadrovana

UniverzitetuCrneGore)

Postojanje pravosnažne odluke o dodjeli stana (iako je ista navodno donijetana temelju netačnih podataka) predstavlja punovažan osnov za zaključenje ugovora, sve dok takva odluka ne bi bila stavljena van snage.

Izobrazloženja:

“Neosnovano je isticanje u reviziji da je u pitanju presuda koja jenepodobnazaizvršenje.Jer,izrekompresudetuženomjenaloženopostupanjeuskladusakonačnomodlukomKomisijekojomjetužiocudodijeljenstan.Nalaganjeispunjenjateobaveze,podrazumijevazaključenjeodgovarajućegugovora izmedju stranaka, na osnovu člana 21 Pravilnika o rješavanjustambenihpotrebakadrovanaUniveritetuCrneGore. Prema tome, bez osnova je isticanje u reviziji o nedostacima kojinavodnopredstavljajubitnepovredeodredabaparničnogpostupka,okojimajenaprijedbiloriječi. Nestojenavodirevizijeopogrešnojprimjenimaterijalnogprava. Uovojstvarinijespornodajekonačnomodlukomnadležnekomsiijetuženogbroj01-3654od24.12.2005.godine,tužiocukaoradnikutuženog,dodijeljenususvojinu,radirješavanjastambenepotrebe,jednosobnistanuKotoru,površine45,33m2.Tomodlukomjepredvidjenodaćesesuvlasničkidjelovitužiocaituženogodreditiugovoromoprodajistanapodpovoljnijimuslovima,kojićeuimetuženogzaključitirektorUniverziteta.NijespornonitodajeKomisijazarješavanjestambenihpotrebadopisomod04.07.2006.godine obavijestila rektora tuženog, da je tužilac u postupku rješavanjastambenepotrebe,prikrioidaonetačnepodatke(otudjenjestanapoosnovuradnogodnosauTuzli)zakojeseuvrijemedonošenjapomenuteodlukenijeznalo, te zbog toga predložila da se sa tužiocem ne zaključi odgovarajućiugovorokupoprodajistana. Polazećiodtihčinjenica,kaoičlana20stav4Pravilnikaorješavanjustambenihpotrebakadrovatuženog,nižestepenisudovisupravilnozaključilida je pravosnažnom odlukom nadležne komisije tužiocu dodijeljen stano kome je bilo riječi. Pošto u navedenom pravilniku, nije predvidjenamogućnost da se pravosnažnaodlukao dodjeli stanaopozove, time što bi

336

rektoru tuženog bilo preporučeno da ne zaključi odgovarajući ugovor sazaposlenim,nižestepenisudovisupravilnozaključilikadasuusvojilitužbenizahtjev.Ovozbogtogaštoodlukaododjelistanatužiocunijestavljanavansnagebilokojomodlukomtuženog,uprkosnjegovognaknadnogsaznanjadasetužilacupostupkurješavanjasvojestambenepotrebekoristioneistinitimpodacima. Zbog iznijetih razloga, sve dok je na snazi pravosnažna odluka ododjelistanaobavezujetuženog,dapostupiuskladusačlanom21pomenutogpravilnika i sa tužiocem zaključi odgovaraju ugovor o kupoprodaji.Takavugovornebibioništavnaštase revizijompotencira. Jer,postojanjepravosnažneodluke tuženogododjeli stana (iako je istanavodnodonijetanatemeljunetačnihpodataka),predstavljapunovažanosnovzazaključenjeugovora, svedok takvaodlukanebi bila stavljenavan snage.Uodsustvutakveodlukepravnodejstvoodlukeododjelistananijemoglobitispriječenotimeštobirektorutuženogbilopredloženoodbijanjezaključenjaugovoraokomejenaprijedbiloriječi.”


337

UPRAVNO PRAVO

338

339

PRAVOSTRANKEUUPRAVNOMPOSTUPKU(Član131stav5uvezisačl.219st.2ZUP)

Stranka kojoj nije data mogućnost da učestvuje u upravnom postupku može tražiti dostavljanje rješenja u roku za žalbu stranke kojoj je to rješenje izdato.

Izobrazloženja:

“Postupak koji je okončan rješenje Poreske uprave - PodručnajedinciaPodgorica,broj03/11-5-1425/2od29.08.2006.godinepokrenutjepo zahtjevuPodgoričkebanke.Tim rješenjemusvojen jepodnijeti zahtjevzaobustavuplaćanjadoprinosazapenzijskoiinvalidskoosiguranjeu2006.godininaličnaprimanjalicatamonavedenihmedjukojimajeitužilac. Polazećiodgorenavedenog,teodredbičlana37i39ZUPtužilacjeugorenavedenompostupkuimaopoložajzainteresovanoglica,alinespornoutompostupkunijeučestvovao. Saglasnočlanu131st.5ZUPlicekojetvrdidamunijedatamogućnostda učestvuje u postupku iako je to pravo imalo može tražiti dostavljanjerješenjau roku za žalbu strankekojoj je to rješenje izdato.U tom slučajusaglasnočlanu219st.2ZUP-azainteresovanoliceimapravodaizjavižalbudorokaodlučivanjaožalbistranke. Iz spisa predmeta se utvrdjuje da je sporno rješenje stranci -Podgoričkoj banci dostavljeno 08.09.2006. godine, a tužilac se donosiocuistogzauručenjeobratio08.05.2007.godine,aštoznačipoistekurokazažalbustrankekojojjerješenjeizdato. Žalbuprotivnavedenogrješenjatužilacjeizjavio23.05.2007.godine,a što znači da je ista podnijeta neblagovremeno, pa je drugostepeni organosporenimaktomosnovanoodbiožalbu,aUpravnisudtužbu. Činjenica je da je upravni organ saglasno članu131 st. 2ZUPbiodužanpozvatitužiocadakaozainteresovanoliceučestvujeutompostupku.No,tajpropustprvostepenogupravnogorganaosporeniupravniaktnečininezakonitim,alidajeosnovzainteresovanomlicudasaglasnočlanu244tač.9ZUPtražiponavljanjepostupka.”

(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Uvp. br. 123/09 od 25. 06. 2009. godine)

340

NEBLAGOVREMENOSTŽALBEIPOVREDAPRAVILAUPRAVNOGPOSTUPKA

(Čl.224,226,229,234ZUP“Sl.listRCG”,br.60/03)

Povreda pravila u upravnom postupku ne mogu se ispitivati i ocjenjivati u slučaju neblagovremenosti žalbe na upravni akt kojim su takve povrede postupka učinjene.

Izobrazloženja:

“Nije sporno da u prvostepenom upravnom postupku tužilac nijeučestvovaodabištitioeventualnougroženepravneinterese,kaoštonijenisporno da je prvostepeno rješenje uručeno strankama 24.10.2005. godine,čimejerokzaizjavljivanježalbezanjihistekao08.11.2005.godine. Tužiocu je rješenje uručeno 08.02.2006. godine, čime je očiglednodatužilacnijetražiodostavljanjerješenjaurokuizčlana219stav2Zakonaoopštemupravnompostupku,štočinižalbunedozvoljenuizbogčegajeuupravnompostupkupravilnoodbačena. Evidentno je prema sadržini spisa predmeta i zahtjevu o kojem seodlučivalouprvostepenompostupku,dajeutompostupkuprvostepeniorgantrebaopozvatitužiocadaseuključiupostupakradiučestvovanjaupostupkuuciljuzaštitesvojihpravnihinteresa,atakvadužnostprvostepenogorganaproističe iz odredbe člana131 stav 2 u vezi čl. 39 st. 1Zakonao opštemupravnompostupku. Medjutim, pošto tužilac nije izjavio blagovremeno žalbu i ista jeodbačenakaoneblagovremenatojeizostalamogućnostdaseudrugostepenompostupkuocjenjujepovredapostupkazbognedavanjamogućnostitužiocudaučestvujeupostupku. Navodi zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske odluke koji seodnose na pravilnost postupka i pravilnost primjenematerijalnog prava uprvostepenompostupkubezuticajasunaodlukusuda,jerseistaograničavanautvrdjivanjeblagovremenostižalbeisautvrdjenjemdaježalbapravilnoodbačenakaoneblagovremena.”


341

POVREDAPRAVILAPOSTUPKAUUPRAVNOMSPORU(Čl.40i55ZUSuvezisačl.367ZPP)

Ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama učinjena je povreda pravila postupka u upravnom sporu.

Izobrazloženja:

“Pobijanom presudom počinjena je povreda pravila postupka uupravnomsporukojajemoglabitioduticajanarješavanjestvariizčlana367stav2tačka15ZPPuvezičl.55ZUS,aštopredstavljaukidnirazlog. Podnijetomtužbomtužilacjetvrdiodajepovrijedjenčlan51Zakonao javnm nabavkama jer prvorangirani ponudjač uz ponudu nije dostaviosvezakonompredvidjenedokaze,adokazikoje jedostavionijesu izdatiupropisanom obliku od strane nadležnog državnog organa, da je potvrda olikvidnostiračunaponudjača“Samms”starijaodšestmjeseci,štojesuprotnozakonskimodredbama,daistiponudjačnijedostaviodokaze-garancijunaizvedene radove, list nepokretnosti kao dokaz o vlasništvu, kao ni glavniprojekat za ponudjeni prostor. Te navode podnijete tužbe Upravni sudpobijanompresudomuopštenijecijeniočimejepočinjenanaprijednavedenapovredapravilapostupkauupravnomsporu,zbogkojesenemožeispitatizakonitostiste. Saiznijetihrazloga,aspozivomnačlan46st.2i3ZUS,odlučenojekaouizreciovepresude. U ponovnom postupku Upravni sud će nakon ocjene svih navodapodnijetetužbedonijetinovuzakonituodluku.”


342

POVREDAPRAVILAPOSTUPKAUUPRAVNOMSPORUINIŠTAVOSTRJEŠENJA

(Član34ZUS)

Nerazumljivost razloga presude postoji uvijek kad izostane obrazloženje suda u pogledu istih.

Izobrazloženja:

“U sjednici vijeća razmotreni su cjelokupni spisi predmeta, ispitanapobijanapresudaugranicamapropisanimčlanom45ZUS,teocijenjeninavodipodnijetogzahtjevaiodgovoranaisti,pajevijećenašlodaje: -zahtjevosnovan. Upostupkudonošenjapobijanepresudepočinjenesupovredepravilapostukauupravnomsporuizčlana367stav2tačka15ZPPuvezičl.55ZUS,teizčl.34st.2ZUS. Zahtjevomzapristupinformacijitužiljajetražiladostavljanjefotokopijeili omogućavanje skeniranja spiska sa donacijama fizičkih lica Pokretu zapromjenezakampanjuzapredsjedničkeizboreodržane06.04.2008.godine. Osporenim rješenjem tužena je odlučila: “Dozvoljava se Mreži zaafirmaciju nevladinog sektora -MANS iz Podgorice pristupi informacijamau spisak sa donacijama fizičkih lica Pokreta za promjene za kampanju zapredsjedničkeizboreodržane06.aprila2008.godine”. Medjutim, i pored takvog dispozitiva tužilji nije dozvoljen pristupinformaciji sa obrazloženjem da tužena traženu informaciju ne posjeduje.TakvenavodeodgovoranatužbuUpravnisudprihvatakaoosnovaneinanjimatemeljisvojuodluku.NatajnačinUpravnisudjerazlogesvojepresudeučinionerazumljivimjernemaobrazloženjakako je to tuženauvrijemedonošenjarješenja raspolagala infomacijom idozvolilapristup istoj, akada je rješenjetrebaloizvršitiinfmacijunijeposjedovala.Nerazumljivostrazlogapredstavljapovredupravilapostupkauupravnomsporuizčlana367stav2tačka15ZPPuvezičl.55ZUS. Ukoliko su tačni navodi odgovora na tužbu da tužena ne posjedujetraženuinformacijuondajeUpravnisudbiodužandaocijenidalijerješenjeizvršivoiline,odnosnodalijeosporenorješenjeništavoiline.OvosarazlogaštoUpravnisudnaništavostrješenjapaziposlužbenojdužnosti-član34st.2ZUS. Saiznijetihrazloga,aspozivomnačl.46st1ZUS,odlučenojekaouizreciovogrješenja.”(Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore, Uvp. br. 129/09 od 25. 06. 2009. godine)

343

ULOVIZAPREKIDUPRAVNOGPOSTUPKA(Član136ZUP)

Upravni organ je ovlašćen da prekine postupak ako naidje na pitanje bez čijeg rješavanja se ne može riješiti upravna stvar a to pitanje predstavlja samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješavanje nadležan sud ili drugi organ.

Izobrazloženja:

“ZaključkomkomandantaVojnepošte5607Podgoricaintbroj60/3748-2od07.07.2006.godineprekinutjepostupakpozahtjevutužiocazavraćanjeu profesionalnu vojnu službu do rješenja prethodnog pitanja - disciplinskeodgovornostitužiocakojisevodipredVojnodisciplinskimsudom. ProtivtakvogzaključkatužilacjepisaožalbukojajeodbijenarješenjemUpIIbr.14-2od06.09.2006.godine,azatimtražiodasetorješenjeoglasiništavim. Takav zahtjev tužioca je odbijen rješenjem Generalštaba VojskeCrneGorebroj07/2752-1od20.05.2008.godine,ažalbatužiocaizjavljenaprotivtogrješenjaodbijenakaoneosnovanaosporenimrješenjem. Saglasnočlanu136stav1ZUPupravniorganjeovlašćendaprekinepostupakakonaidjenapitanjebezčijegserješenjavanjanemožeriješitisamaupravnastvar,atopitanječinisamostalnupravnucjelinuzačijerješavanjejenadležansudilidrugiorgan. Za odlučivanje o vraćanju tužioca u profesionalnu vojnu službuprethodno pitanje jeste pitanje njegove ranije pokrenute disciplinskeodgovornosti,pajeosnovanonadležniorganzaključkomtajpostupakprekinuodookončanjapostupkapovodomdisciplinskeodgovornostitužioca. Saglasnočlanu260ZUPrješenjesemožeoglasitiništavimsamosarazlogakojisutaksativnonavedeniutojzakonskojodredbi.Ukonkretnomslučajutužilactvrdidastojirazlogizčl.260tačka3ZUP-izvršenjerješenjanijemoguće.Takvu svoju tvrdnjuvezuje za činjenicudanijeprofesionalnivojnikidanemožedisciplinskiodgovarati.Takvinavodipodnijetogzahtjevasubezznačajazadonošenjeodluke,jerrješenjem,kojeseosporavalotužbomkodUpravnogsuda,nijeodlučivanoodisciplinskojodgovornostitužioca,većorazlozimazaprekidpostupkazanjegovovraćanjeuprofesionalnuslužbu. Sasvegaizloženogovajsudnalazidajepobijanompresudomtužbaosnovanoodbijena,jerosporenimrješenjemnaštetutužiocanijepovrijedjenomaterijalnopravo.”


344

UPRAVNIPOSTUPAK(Član237ZUP“Sl.listRCG”,br.60/03)

Poništajem, u postupku po žalbi, donijetog prvostepenog upravnog akta nijesu povrijedjena subjektivna prava stranke u postupku, ukoliko su razlozi poništaja zasnovani na zakonskom ovlašćenju.

Izobrazloženja:

“UizvršenjuranijedonesenepresudeUpravnogsuda,tuženaKomisijazažalbezapovraćajiobeštećenjajeponištilarješenjeKomisijezapovraćajiobeštećenjeOpštinePodgoricaipredmetvratilaprvostepenomorganu. Poništavajući rješenje Komisije za povraćaj i obeštećenje (br.Up.ob.01-030-2/04 od 15.09.2005. godine) tužena Komisija za žalbe zapovraćaj iobeštećenja je shodnodužnosti izčlana57Zakonaoupravnomsporuiovlašćenjaizčl.237st.2Zakonaoopštemupravnompostupku,vratilapredmet na ponovni postupka sa uputima u kom pravcu treba upotpunitipostupak. Dakle, pobijanom presudom je pravilno konstatovano da je tuženiorgan u okviru svog ovlašćenja izvršio ranije donesenu presudu i da jeponištavajućiprvostepenorješenjeukazaonanedostatkekojetrebaotkloniti,aukompostupku tužilackao stranka imamogućnostdaučestvovanjemupostupkuštitiizastupasvojeintereseidaiznosičinjeničneipravnetvrdnjezakojesmatradamuiduuprilog. Stoga,donošenjempobijanepresudenaštetutužiocanijepovrijedjenzakon,pajezahtjevvaljaloodbitikaoneosnovan.”


345

OGLAŠAVANJENIŠTAVIMUPRAVNOGAKTAUUPRAVNOMPOSTUPKU

(Član260ZUP“Sl.listRCG”,br.60/03)

Pogrešna primjena materijalnog prava nije zakonom utvrdjen razlog za oglašavanje donijetog rješenja ništavim.

Izobrazloženja:

“Poocjeniovogsuda,pravilnojeUpravnisud,upostupkukontrolezakonitosti osporednog upravnog akta, zaključio na temelju potpunoutvrdjenog činjeničnog stanja od značaja za odlučivanje u ovoj pravnojstvari,da tuženiorgannije imaozakonitogmaterijalnopravnogosnovazadonošenjenavedenogosporenogaktaradioglašavanjaništavnomnaznačeneranijedonijetesporneodluke,zbogčegasubileispunjenematerijalnopravnepretpostavke da Upravni sud, u upravnom sporu po tužbi tužioca, takavosporeni akt (odluka tuženog br. 8398 od 02.11.2004. godine) meritornoponišti. Ovo sa razloga, koje pravilo ističe Upravni sud u obrazloženjupobijanepresude,daseoglašavanjemništavnimkonačnogupravnogaktauupravnompostupkumoževršitisamosarazlogautvrdjenihuodredbičlana260Zakonaoopštemupravnompostupku, tedarazlozinavodnepogrešneprimjenematerijalnogprava,ukonkretnojstvari,nijesuobuhvaćenikrugomutvrdjenihzakonskihrazlogazaoglašavanjenjegoveništavnosti.”


346

RAZLOZIPOBIJANJAUPOSTUPKUIZVRŠENJAUPRAVNOGAKTA(Član60Zakonaoporeskojadministraciji)

U postupku izvršenja administrativnog akta ne mogu se pobijani njegovi materijalno - pravni nedostaci nego postupak samog izvršenja.

Izobrazloženja:

“NijespornodatužilackaoporeskiobvezniknijepostupiopozaključkuoprinudnojnaplatiPoreskeuprave-PodručnajednicaPodgorica,br.03/11-5-2754/1od14.05.2007.godine,kaoštonijespornaodredbačlana60stav1Zakonaoporeskojadministraciji(“Sl.listRCG”,br.65/2001i80/2004)daseupostupkuprinudnenaplateporeskeobaveze,radiobezbjedjivanjaporeskogpotraživanjanaimoviniporeskogobaveznikamožezasnivatizaložnopravo,saglasnoodredbamazakonakojimjeuredjenazaloga,odnosnohipoteka. Kodovihnespornihčinjenicapodnijetizahtjevjeucjelostineosnovansa ukazivanjem da navodi iz podnijetog zahtjeva nijesu relevantni zapredmet spora jer se tužilac bavi pravilnošću primjenematerijalnog pravakojajemoglabitipredmetprvostepenogodnosnodrugostepenogrješenjauupravnompostupku,alijebezznačajauvremenupostupkaprinudnenaplatepravosnažnogiizvršnogrješenja.”


347

SPORPUNEJURISDIKCIJE-MERITORNORJEŠAVANJEUPRAVNESTVARIUUPRAVNOMSPORU

(Član58ZUP)

Upravni sud rješava sporom pune jurisdikcije samo u zakonom utvrdjenim slučajevima.

Izobrazloženja:

“Neosnovano se podnijetim zahtjevom tvrdi da jeUpravni sud biodužandameritornoodlučiukonkretnojstvari.OvosarazlogaštojeUpravnisuddužanpopravilusamriješitiupravnisporsamouslučajuizčlana58stav1ZUS, a razlozi iz te zakonske odredbe u konkretnom slučaju nijesu biliispunjeni. Osporenim rješenjem pravilno je primijenjena odredba člana 237stav2ZUP,jerdrugostepeniupravniorganosnovanonašaodaprvostepenimrješenjemnijesuutvrdjenečinjenicesaglasnočl.126ZUPitakavsvojstavobrazložio. Cijeneći zakonitost osporenog rješenja osnovano Upravni sudpobijanompresudomzaključujedajeistozakonito.Pritomevaljaukazati,apovodomnavodaizpodnijetogzahtjeva,daUpravnisudzakonitostosporenogupravnog akta cijeni prema stanju stvari u trenutku donošenja istog. Bezznačajasu,zato,navodipodnijetogzahtjevadajetužilacuztužbupriložioovjerenapismena.Tačinjenicajeodznačajasamozaponovnipostupakprednadležnimupravnimorganom.”


348

UPRAVNIAKT-NADLEŽNOSTSUDAUSPORUIZMEDJUPOSLODAVCAI

SINDIKATA-(Član16stav1tačka3Zakonaosudovima

“Sl.listRCG”,br.5/02,49/04i“Sl.listCG”,br.22/08)

Akt poslodavca o utvrdjivanju reprezentativnosti sindikata nije upravni akt.

*** Spor izmedju poslodavca i sindikata spada u nadležnost osnovnog suda.

Izobrazloženja:

“RješenjemUpravnogsudaCrneGore,U.br.1755/2009od09.11.2009.godineodbačenajetužbatužioca-SindikalnaorganizacijaElektroprivredeCrneGore,a.d.Nikšić,podnijetaprotiv rješenja izvršnogdirektora ElektroprivredeCrneGore,a.d.Nikšić,br.10-00-12823od22.10.2009.godine,kojimseutvrdjujedaje„SindikalnaorganizacijazaposlenihElektroprivredeCrneGorea.d.Nikšić“,reprezentativnaorganizacijasindikatauElektroprivrediCrneGorea.d.Nikšić. Protivovepresudetužilacjeprekosvogpunomoćnikapodniozahtjevzavanrednopreispitivanjesudskeodlukezbogpovredematerijalnogpravaipovredepravilapostupkauupravnomsporu,predlažućidasepobijanorješenjeukine ipredmetvratiUpravnomsudunaponovnipostupakiodlučivanje. Tužena–ElektroprivredaCrneGore–a.d.Nikšićuodgovorunazahtjevzavanrednoprerispitivanjesudskeodluke,predlažedaseistiodbijekaoneosnovan.

Nakon razmatranja spisa predmeta i ocjene navoda u granicama izpodnijetogzahtjeva,usmislučlana45Zakonaoupravnomspor,ovajsudjenašaodajezahtjevzavanrednopreispitivanjesudskeodluke,neosnovan. Ponalaženjuovogsuda,uovojpravnoj stvari,pravilno jeumeritumuodbačenatužbatužiocazbogneispunjenostiprocesnihuslovazavodjenjeupravnogspora. Medjutim, nepostojanje procesenih uslova (procesnih predpostavki) zavodjenjeupravnogspora,popravilnojprimjenizakona,nenalaziseupitanjudalijerješenjeizvršnogdirektoratužene–ElektroprivredeCrneGorea.d.Nikšić,br.10-00-12823 od 22.10.2009. godine, koje je predmet spora, upravni akt ilidrugipojedinačniaktusmislučlana2Zakonaoupravnomsporu. Upravnisporsenemoževoditiprotivakataukojimajesudskazaštitaobezbijedjenavanupravnogspora (član8 tačka1Zakonaoupravnomsporu).Odredbom čl. 16. stav 1 tač. 3 Zakona o sudovima („Sl. list RCG“, br. 5/02,49/04i„Sl.listCG“,br.22/08)predvidjenojenadležnostOsnovnogsudadasudi

349

sporoveozaključenjuiprimjenikolektivnihugovora,kaoisvesporoveizmedjuposlodavacaisindikata. Pošto se u konkretnom slučaju, radi upravo o sporu u smislu naprijednaznačane odredbe Zakona o sudovima, tužbu je trebalo odbaciti primjenomodredbe člana 8 tačka 1 Zakona o upravnom sporu, jer je kako je ukazano,obezbijedjenasudskazaštitavanupravnogspora. Budući je umeritumu pobijane odlukeUpravnog suda pravilno tužbaodbačena, zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke odbijen je kaoneosnovan,naosnovučlana46stava1Zakonaoupravnomsporu.”


350

NEDOZVOLJENOSTZAHTJEVAZAVANREDNOPREISPITIVANJESUDSKEODLUKEUUPRAVNOMSPORU(Član40ičl.55i57ZUSuvezisačl.352ZPP)

Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu može se podnijeti samo protiv pravosnažne presude Upravnog suda, pa se zahtjev koji nije podnijet protiv takve presude odbacuje kao nedozvoljen.

Izobrazloženja:

“Odredbomčlana40 stav1 tačka1ZUSpropisano jeda seprotivpravosnažne odluke Upravnog suda može podnijeti zahtjev za vanrednopreispitivanjesudskeodluke. Nasuprotnavedenojzakonskojodredbiukonkretnomslučajuzahtjevzavanrednopreispitivanjesudskeodlukepodnijetjeprotivodlukekojanijepravosnažna. Zakon o upravnom sporu ne daje definiciju pravosnažnosti sudskeodluke,pasepravosnažnostsudskeodluke,saglasnoodredbičlana55ZUS,imacijenitipoodredbamaZakonaoparničnompostupku.Tajzakonučl.352stav1propisujedajepravosnažnaonapresudakojasevišenemožepobijatižalbomukolikojenjomodlučenoozahtjevutužbeiliprotivtužbe.Kodtakvezakonske odredbe presuda Upravnog suda kojom se poništava osporenorješenjenestičepravosnažnost, jer istomnijeodlučenoozahtjevustranke,odnosnoopravima,obavezamaipravniminteresimabilokojeglica. Kadsudponištiaktprotivkojegjepokrenutupravnispor,kakojetopropisanočlanom57ZUS,predmetsevraćaustanjeukomesenalazioprijenegoštojeponišteniaktdoneseninadležniorganjedužanbezodlaganja,anajkasnijeurokuod30danaoddanadostavljanjapresude,akojepostupakvodjenpozahtjevustranke,donijetidrugiaktumjestoponištenog.”

(RješenjeVrhovnog suda Crne Gore, Uvp. br. 135/09 od 25. 06. 2009. godine)

351

ROKZAPODNOŠENJEZAHTJEVAZAVANREDNOPREISPITIVANJESUDSKEODLUKE

(Član42stav1tačka3ZUS)

Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke podnosi se Vrhovnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema odluke Upravnog suda. Zahtjev podnijet izvan navedenog roka odbaciće se, kao neblagovremen.

Izobrazloženja:

“U sjednici vijeća razmotreni su cjelokupni spisi predmeta, pa jevijećenašlodaje -zahtjevneblagovremen. Iz spisa predmeta se utvrdjuje da je pobijana presuda tužiocudostavljena 22. januara 2009. godine, a da je podmetni zahtjev podnijet08.12.2009.godine. Saglasno članu 42 stav 2 Zakona o upravnom sporu, zahtjev zavanrednopreispitivanjesudskeodlukepodnosiseurokuod30danaoddanaprijemaodlukeUpravnogsuda. Dovodećiuvezunaprijednavedenečinjenicesacitiranomzakonskomodredbomovajsudnalazidajepredmetnizahtjevpodnijetpoprotekurokaod30dana,pajeistispozivomnačlan44st1ZUS,valjaloodbaciti,kaoneblagovremen.”

(Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore, Uvp. br. 265/09 od 21. 12. 2009. godine)

352

DOZVOLJENOSTZAHTJEVAZAVANREDNOPREISPITIVANJESUDSKEODLUKEUUPRAVNOMSPORU

(Član40ZUSuvezisačl.352ZPP)

Samo protiv pravosnažne odluke upravnog suda dozvoljen je zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke kao vanredni pravni lijek.

*** Zahtjev podnijet protiv odluke Upravnog suda koja nije pravosnažna Vrhovni sud odbaciće kao nedozvoljen.

Izobrazloženja:

“U sjednici vijeća razmotreni su cjelokupni spisi predmeta, pa jevijećenašlodaje: -zahtjevzavanrednopreispitivanjesudskeodlukenedozvoljen. Odredbom člana 40 stav 1 tačka 1 ZUS propisano je da se protivpravosnažne odluke Upravnog suda može podnijeti zahtjev za vanrednopreispitivanjesudskeodluke. Nasuprotnavedenojzakonskojodredbiukonkretnomslučajuzahtjevzavanrednopreispitivanjesudskeodlukepodnijetjeprotivodlukekojanijepravosnažna. Zakon o upravnom sporu ne daje definiciju pravosnažnosti sudskeodluke,pasepravosnažnostsudskeodluke,saglasnoodredbičlana55ZUS,imacijenitipoodredbamaZakonaoparničnompostupku.Tajzakonučl.352stav1propisujedajepravosnažnaonapresudakojasevišenemožepobijatižalbomukolikojenjomodlučenoozahtjevutužbeiliprotivtužbe.Kodtakvezakonske odredbe presuda Upravnog suda kojom se poništava osporenorješenjenestičepravosnažnost, jer istomnijeodlučenoozahtjevustranke,odnosnoopravima,obavezamaipravniminteresimabilokojeglica. Kadsudponištiaktprotivkojegjepokrenutupravnispor,kakojetopropisanočlanom57ZUS-a,predmetsevraćaustanjeukomesenalazioprijenegoštojeponišteniaktdoneseninadležniorganjedužanbezodlaganja,anajkasnijeurokuod30danaoddanadostavljanjapresude,akojepostupakvodjenpozahtjevustranke,donijetidrugiaktumjestoponištenog.”

(Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore, Uvp. br. 30/09 od 16. 02. 2009. godine)

353

PRAVONAMATERIJALNOOBEZBJEDJENJEPORODICE(Član13Zakonaosocijalnojidječijojzaštiti)

Činjenicu nesposobnosti za rad, u postupku ostvarivanja prava na materijalno obezbjedjenje porodice, nadležni organ socijalne zaštite utvrdjuje na osnovu nalaza ocjene i mišljenja socijalno - ljekarske komisije.

Izobrazloženja:

“Usjednicivijećarazmotrenisucjelokupnispisipredmeta,ispitanapobijana presuda u granicama propisanim članom 45 ZUS, te ocijenjeninavodipodnijetogzahtjeva,pajevijećenašlodaje: -zahtjevneosnovan. Uupravnompostupku,kojijeprethodiodonošenjupobijanepresudenijesupočinjenebitnepovredepravilaupravnogpostupkaizčlana226stav2ZUP,načijepostojanjeovajsud,saglasnočlanu45ZUS-a,paziposlužbenojdužnosti. Saglasnočlanu13stav1tačka1Zakonaosocijalnojidječjojzaštitipravonamaterijalnoobezbjedjenjeporodicemožeostvaritiporodica,odnosnočlanporodiceakojenesposobanzarad,asaglasnočl.101st.1istogzakonanesposobnost za rad centar utvrdjuje na osnovu nalaza, ocjene imišljenjasocijalno-ljekarskekomisije. Saglasno naprijed navedenim zakonskim odredbama u upravnompostupku,kojijeprethodiodonošenjupobijanepresude,pribavljenjenalazprvostepene socijalno - ljekarske komisije koja je na osnovu neposrednogpregleda i cjelokupne medicinske dokumentacije ocijenila da je tužilacsposobanzaradiprivredjivanje.Idrugostepenasocijalno-ljekarskakomisijadalajeistuocjenuradnesposobnostitužioca. Dovodećiuvezusvenaprijednavedenoovajsudnalazidajepobijanompresudomosnovanoodbijenatužbatužioca,jerjepobijanorješenjedonijetona osnovu potpuno utvrdjenog činjeničnog stanja, a uz pravilnu primjenumaterijalnogzakona.”


354

PRAVONAPORODIČNUPENZIJUOSNOVOMRODITELJSKEDUŽNOSTI

(Član205PIO“Sl.listRCG”,br.54/03)

Ženi udovici koja je stekla pravo na penziju osnovom vršenja roditeljske dužnosti prije 31.12.2003. godine isto prestaje 01.01.2004. godine, ako je navršila 40 godina života.

Izobrazloženja:

“Neosnovanoseizjavljenimzahtjevomnavedenapresudapobijazbogpogrešneprimjenematerijalnogprava. Odredbom člana 205 stav 3 Zakona o penzijskom i invalidskomosiguranjujepropisanodaseodredbast.1istogčlanaodnosiinaudovicukojaje,poosnovuobavljanjaroditeljskedužnostipremadjeci,steklapravonaporodičnupenzijupopropisimakoji suseprimjenjivalido31.12.2003.godine,akojojjepravonaporodičnupenzijuprestaloprijepočetkaprimjeneovog zakona ako je na dan kada joj je prestalo pravo imala navršenih 40godinaživota. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Sl. list RCG”, br.54/2003)počeojedaseprimjenjuje01.01.2004.godine. Izspisapredmetaseutvrdjujedajetužiljapravonaporodičnupenzijupoosnovuobavljanjaroditeljskedužnostipremadjetetusteklapopropisimakojisuseprimjenjivalido31.12.2003.godine.Medjutim,tonjenopravonijeprestaloprijepočetkaprimjenesadavažećegzakonaveć01.09.2007.godine. Polazećiodnaprijednavedenezakonskeodredbe,nakojusetužiljapoziva,inespornognaprijednavedenogčinjeničnogstanja,osnovnoUpravnisudpobijanompresudomnalazida tužijane ispunjavauslove izčlana205stav3Zakonaopenzijskomiinvalidskomosiguranju.Neosnovanose,zato,podnijetim zahtjevom navedena presuda pobija zbog pogrešne primjenematerijalnogprava.”


355

PRAVONALIČNUKARTU(Član3Zakonaoličnojkarti)

Preduslov za izdavanje lične karte je da gradjanin ima prebivalište u Crnoj Gori.

Izobrazloženja:

“Saglasnočlanu1stav1Zakonaoprebivalištuiboravištugradjanaprebivalištejemjestonakojemsegradjaninnastanidaunjemustalnoživi. Upostupkudonošenjaosporenogrješenjautvrdjeno jedase tužiljanijenastanilauBijelomPolju. Polazeći od navedene zakonske odredbe i utvrdjenog činjeničnogstanja, ovaj sud nalazi da je pobijanom presudom pravilno primijenjenomaterijalno pravo, jer je preduslov za izdavanje lične karte da gradjaninima prebivalište u Crnoj Gori (član 3 Zakona o ličnoj karti), odnosno daimaprebivalištenapodručjuodredjeneorganizacionejediniceMinistarstvaunutrašnjihposlova(čl.4Zakonaoličnojkarti). Gradjanin ima slobodu kretanja i nastanjivanja i njegova je voljagdjećesenastanitiistalnoživjeti,akakosetoističepodnijetimzahtjevom.Medjutim,neosnovanosepodnijetimzahtjevomtvrdidasutapravatužiljepobijanom presudom osporena. Ovo sa razloga što se pobijana presudazasnivanautvrdjenjudasetužiljanijenastanilauBijelomPoljusanamjeromdatamotrajnoživi.Kadatotužiljauradiostvarićeitraženopravo.”


356

NADLEŽNOSTUPOSTUPKUDAVANJAMIŠLJENJAZAIZBORSUDIJE

(Član27Zakonaosudovima“Sl.listRCG”,br.5/02,49/04i“Sl.listCG”,br.22/08)

Opšta sjednica Vrhovnog suda daje mišljenje o kandidatima za predsjednika i sudije Vrhovnog suda.

Izobrazloženja:

“Poocjeniovog suda, neosnovan jenavod tužioca iznijet u tužbi izahtjevuzavanrednopreispitivanjesudskeodluke,dajeupostupkuizborakandidata, u konkretnoj upravnoj stvari, mišljenje o njegovim stručnim iradnimkvalitetimaumjestopredsjednikaVrhovnogsudaCrneGore,trebaladati Opšta sjednica Vrhovnog suda čime je, po ocjeni tužioca, učinjenabitnapovredaupostupkuizborakandidata,kaoisamapovredapostupkauupravnomsporu.Naime,premaodredbičlana27ZakonaosudovimaOpštasjednicaVrhovnogsudadajemišljenjesamookandidatimazapredsjednikaisudijeVrhovnogsuda,paukonkretnomslučajunijepovrijedjenmaterijalnizakon na štetu tužioca, jer je predsjednik Vrhovnog suda u skladu saunutrašnjom organizacijom suda i njegovim funkcionalnim nadležnostimaimao potpune prerogative za davanjemišljenja o kandidatovim stručnim iradnim sposobnostima, polazeći od činjenice da je on bio rasporedjen naposlovimašefakabinetapredsjednikaVrhovnogsudaidajeocjenaonjegovimradnimistručnimkvalitetimaizvandjelokrugakompetencijaOpštesjedniceVrhovnogsuda.”


357

PRESTANAKRADNOGODNOSAUSLUČAJUUKIDANJAILIREORGANIZACIJEDRŽAVNOGORGANA

(Član107Zakonaodržavnimslužbenicimauvezisačl.116i118Zakonaoradu)

Državnom službeniku i namješteniku koji u slučaju organizacionih i drugih promjena nije mogao biti rasporedjen na druge poslove radni odnos prestaje danom isplate otpremnine.

Izobrazloženja:

“Polazećiodnespornoutvrdjenogčinjeničnogstanjauprovedenompostupku prema kojem je tuženi organ obezbijedio tužiocu otpremninukaopravoizosnovaradauskladusapropisimaodržavnimslužbenicimainamještenicima,jerjezanjegovimradomprestalapotrebazbogreorganizacijeiukidanjadijelaposlovautomorganu,anakonštojeprethodnoutvrdjenodanijemogaobitirasporedjennadrugoradnomjestouskladusazakonomiopštimaktima,pravilnoje,poocijeniovogsuda,Upravnisud,ukonkretnojstvari,našaodajetužiocuzakonitoprestaoradniodnos,naznačenimosporenimpojedinačnimaktom,danomkadamujeizvršenaisplataotpremnine,shodnočlanom107Zakonaodržavnimslužbenicimainamještenicimauvezisačl.116do118Zakonaoradu.”


358

POVRAĆAJODUZETIHIMOVINSKIHPRAVAIOBEŠTEĆENJE(Član29Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenju

“Sl.listRCG”,br.21/04i49/07)

Postojanje i egzistencija pojedinačnog pravnog akta o oduzimanju prava svojine neophodna je pretpostavka i pravni osnov za ostvarivanje prava za povraćaj ili obeštećenje imovinskih prava.

*** Razgraničenje šume nema pravnu prirodu akta o oduzimanju imovinskih prava.

Izobrazloženja:

“Uupravnompostupkujeutvrdjenodapredmetnenepokretnostiodbivšegvlasnikanijesuoduzetebilokojimaktomnadležnogorganaukoristopštenarodne, državne ili zadružne imovine.Na tako utvrdjeno činjeničnostanjepravilnojeUpravnisudprimijeniočl.3i29Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenjukadajenašaodajeosporenorješenje,kojimjezahtjevtužilacazapovraćajimovineodbijenkaoneosnovan,zakonito. Cijenio je Upravni sud pobijanom presudom i navode tužbe opostupkurazgraničenjašuma,kojiseponavljajupodnijetimzahtjevomipritom osnovano našao da su takvi navodi bez značaja za drugačiju odluku,jer razgraničenje šuma nema karakter akta o oduzimanju imovine bivšegvlasnika.”


359

ROKZAPODNOŠENJEZAHTJEVAZAPOVRAĆAJODUZETIHIMOVINSKIHPRAVAILIOBEŠTEĆENJA

(Član27Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenja)

Zahtjev za povraćaj oduzetih imovinskih prava ili obeštećenja podnijet nadležnoj komisiji nakon roka od 18 mjeseci od njenog obrazovanja je neblagovremen.

Izobrazloženja:

“Zakonomopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenju(“Sl.listRCG”,br.21/04i49/07),-član27stav1propisanojedasezahtjevzapovraćaj imovinskihprava i obeštećenjepodnosiu rokuod18mjesecioddanaformiranjakomisije,kaoorganazapovraćajiobeštećenje. Pravilno je Upravni sud u postupku kontrole zakonitosti upravnogakta u upravnom sporu, polazeći od činjenice da jeKomisija za povraćaji obeštećenje Opštine Podgorica, kao nadležni organ koji odlučuje onaznačenom subjektivnompravu, formirana 22.06.2004. godine, (“SL. listRCG”,opštinskipropisiod30.06.2004.godine), tedajetužilaczahtjevzapovraćajoduzetihimovinskihpravaiobeštećenjapodnio05.09.2006.godine,našaodajeistipodnijetizvanutvrdjenogrokaod18mjeseci,pajepravilnoocijeniodasuupravniorganivaljanoutvrdilidaje isti,natemeljucitiraneodredbenavedenogzakona,neblagovremen,očemuje,poocjeniovogsuda,daouobrazloženjupobijanepresude,potpuneivaljanerazloge.”


360

PRAVIČNANAKNADAUPOSTUPKUPOVRAĆAJAODUZETIHIMOVINSKIPRAVAIOBEŠTEĆENJU

(Član7Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenja)

Bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava kojima je isplaćena naknada odredjena u novcu, nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji (“Sl. list SFRJ”, br. 5/1968) smatra se da je ista pravična, pa nemaju pravo na povraćaj ili obeštećenje.

Izobrazloženja:

“UpobijanojpresudiUpravnogsudapravilnoseističeuodnosunaodbijajući dio tužbenog zahtjeva, da o eventualnoj ništavosti i valjanostikupoproradjnihugovorakojijezaključiopravnipredhodniktužilacauodnosuna zemljište čiji se povraćaj traži (9.109m2)podpredhodnimmaterijalnopravnim pretpostavkama, može odlučivati samo nadležni parnični sud.Takodje,uodnosunapovršinuzemljištaod11.325m2,pravilnoseističeupobijanojpresudi,sobziromnanespornučinjenicudajepravnipredhodniktužilaca primio naknadu, te se ista ne može tretirati kao nepravična iliu suprotnosti sa tržišnim kriterijumima, jer je za priznavanje prava naobeštećenje,shodnočlanu7stav1Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenju,odlučnonevrijemekadajenekretninaeksproprisanailipaknacionalizovanatj.kadasuimovinskapravaoduzetavećdalijenaknadaodredjenaprijeiliposlijestupanjanasnaguZakonaoizmjenamaidopunamaZakona o eksproprijaciji (“Sl. list SRCG”, br. 5/65), koji je odredjivaopravičnu naknadu za odredjenu nepokretnost, pa je budući da je pravnompredhodnikutužilacatakvanaknadaisplaćena,toistimanepripadapravonaobeštećenje,kakopravilnoocjenjujeUpravnisud.”


361

PRAVIČNANAKNADAZAEKSPROPRISANUNEPOKRETNOSTUPOSTUPKUPOVRAĆAJAILIOBEŠTEĆENJAODUZETIH

IMOVINSKIPRAVA(Član7Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenja)

Sklopljeno poravnanje o naknadi novca za eksproprisanu nepokretnost upućuje na zaključak o činjenici da je takva naknada pravična.

Izobrazloženja:

“Odredbomčlana7stav1Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenjupropisanojedabivšivlasnicikojisuzaoduzetaimovinskapravaprimilipravičnuilitržišnunaknaduunovcunemajupravonapovraćajiliobeštećenjeuskladusaovimzakonom. U upravnom postupku je utvrdjeno da je predmetna nepokretnostesproprisana rješenjem SO Ulcinj - Odjeljenje za upravno - pravne iinspekcijskeposloveUpIbr.02-256/1-1970od09.12.1970.godineidajezaistutadašnjivlasnik-pravniprethodniktužilacaprimionovčanunaknadupo osnovu zaključenog poravnanja pred istim organom broj 02-256/1 od03.05.1971.godine. Cijeneći utvrdjeno činjenično stanje u sklopu naprijed navedenezakonske odredbe osnovano Upravni sud pobijanom presudom zaključujeda tužilja nema pravo na povraćaj ili obeštećenje u skladu saZakonomopovraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju.Ovo sa razloga što jepravniprethodniktužiljevećprimiopravičnunaknadu,jerdanijeupitanjubilapravičnanaknadasvakakodaistinebisklopioporavnanjepredupravnimorganom,akakotoosnovanozaključujeiUpravnisud. Pozivanjetužiocanaodredbečlana23Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenjusubezznačajazadonošenjeodluke.Ovosarazlogaštosetaodredbaprimjenjujesamouslučajukadbivšivlasniknijedobiopravičnu,odnosnotržišnunaknadu.”


362

VLASNIČKOSVOJSTVOPRAVNOGPRETHODNIKA(Član2Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenja)

Podnosilac zahtjeva za povraćaj oduzetih imovinskih prava i obeštećenja mora dokazati da je njegov pravni prethodnik bio vlasnik nepokretnosti u vrijeme kad su iste prešle u opštenarodnu, društvenu, državnu ili zadružnu svojinu.

Izobrazloženja:

“Neosnovanoseizjavljenimzahtjevomnavedenapresudapobijazbogpogrešneprimjenematerijalnogprava. Polazećiododredbečlana2stav1tačka3ZakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenjuičinjeničnogstanjautvrdjenoguupravnompostupkuosnovanoUpravnisudpobijanompresudomnalazidatužilacnijedokazaodajenjegovpravniprethodnikbiovlasnikpredmetnihnepokretnostiuvrijemekadasuisteprešleuopštenarodnu,društvenu,državnuilizadružnusvojinu,tedaosporenimrješenjemnanjegovuštetunijepovrijedjenzakon,aštotužbučinineosnovanom. DonosećisvojuodlukucijeniojeUpravnisudipresuduZemaljskogagrarnog suda u CetinjuAS br. 375/47 od 25.09.1947. godine i pri tomosnovano zaključio da ta presuda, a nasuprot navodima tužbe, koji seponavljajupodnijetimzahtjevom,nijedokazdasupredmetnenepokretnostioduzeteodpravnogprethodnika tužioca.Predmetsporau tompostupkujebiosporizmedjuR.SidrugihiM.DiM,adispozitivomisteodM.DiMnijeoduzetabilokakvanepokretnost.


363

RESTITUCIJAIMOVINSKIHPRAVAIOBEŠTEĆENJE(Čl.29i34Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenja)

Za ostvarivanje prava u postupku povraćaja oduzetih imovinskih prava i obeštećenja neophodno je da je od bivših vlasnika pravo svojine oduzeto konkretnim pravnim aktom.

Izobrazloženja:

“Uupravnompostupkujeutvrdjenodapravnomprethodnikutužilacaimovinska prava nijesu oduzeta bilo kojim rješenjem ili drugim aktomnadležnogdržavnogorgana. Polazeći od te činjenice, koja se podnijetim zahtjevom i ne spori,osnovanoUpravnisudnalazidajepodnijetatužbaneosnovana,apobijanorješenje zakonito. Ovo sa razloga što je za ostvarivanje prava po osnovuZakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenjaneophodnodajeodbivšegvlasnikapravosvojineoduzetokonkretnimpravnimaktom,akako to proizilazi iz člana29 stav1 alineja 2 u vezi čl. 34 st. 2 alineja 4Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenja,jersaglasnotimzakonskimodredbamauzahtjevuzapovraćajiobeštećenjemorasenavestipravniosnov,načinivrijemepodržavljenja,aurješenjukojimseodlučujeozahtjevuopovraćajuiliobeštećenjumorasenavestiosnov,odnosnoaktooduzimanju NavodipodnijetogzahtjevakojiseodnosenapraksuSudazaljudskapravauStrazburupovodomfaktičkogoduzimanjapravanaimovinusubezznačaja za drugačiju odluku. Ovo sa razloga što je osporenim upravnimaktom odlučivano o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenjaprimjenomZakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenja,aneopravukojejebilopredmetocjeneupresudinavedenogsuda,kojasecitiraupodnijetomzahtjevu. Saiznijetihrazloga,ovajsudnalazidapobijanompresudomnaštetutužilacanijepovrijedjenomaterijalnopravo,paspozivomnačlan46stav1ZUS,odlučenojekaouizreciovepresude.”


364

AKTOODUZIMANJUIMOVINSKIHPRAVAIPRAVONAPOVRAĆAJIOBEŠTEĆENJE

(Član1Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenja“Sl.listRCG”,br.21/04)

Akto o oduzimanju imovinskih prava je uslov za postojanje subjektivnog prava na povraćaj ili obeštećenje istih.

Izobrazloženja:

“Podaljemnalaženjuovogasudapravilnojepobijanapresudautvrdilanepostojanje zakonskog osnova za povraćaj i obeštećenje tužilaca, zbognedostatkatakvogosnovausmislučlana1Zakonaopovraćajuiobeštećenju(“Sl. list RCG”, br. 21/04), koja odlučna činjenica je na valjan načinraspravljenauupravnompostupku.Utokuupravnogpostupkatužiocinijesubiliumogućnostidapružedokazopostojanjuaktaooduzimanjuimovinskihpravaodnjihovihpravnihpredhodnika,kaouslovausmislucitiranogčl.1.zapovraćajiobeštećenje.Kodpostojanjaoveodlučnečinjenice,odkojezavisiosnovanostzahtjevazapovraćajiobeštećenje,tj.odsustvuaktaooduzimanjukojeutvrdjenjenijedovedenouozbiljnusumnju,nizahtjevomzavanrednopreispitivanje sudske odluke, odluka o odbijanju zahtjeva za povraćaj iobeštećenjepravilnajeinazakonuzasnovana. Donošenjemtakveodluke,niuupravnompostupku,niuupravnomsporunijepovrijedjenzakonnaštetutužilaca,pajepodnijetizahtjevodbijenkaoneosnovan.”


365

SPORAZUMSTRANAKAONAKNADIUPOSTUPKUPOVRAĆAJAODUZETIHIMOVINSKIHPRAVAIOBEŠTEĆENJE

(Član7Zakonaopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenja“Sl.listRCG”,br.21/04i49/07)

Sporazum (poravnanje) stranaka o naknadi za izuzetu nepokretnost upućuje na zaključak da je u postupku oduzimanja imovinskih prava isplaćena pravična naknada za obeštećenje.

Izobrazloženja:

“PravilnojeUpravnisud,upostupkukontrolezakonitostiupravnogakta u upravnom sporu, polazeći od činjenice da su nepokretnosti, kojesu predmet zahtjeva za povraćaj, izuzete iz posjeda pravnog prethodnikatužilacaŠ.ArješenjemOdjeljenjazaupravno-pravneposloveSOTitograd,br. 04-3963 od 31.05.1972 godine i da je bivšem vlasniku, kao pravnomprethodniku,premasporazumukojijezaključenprednaznačenimupravnimorganom,nazapisnikuousmenojraspravi,br.04-3963od12.06.1972godine,zaizuzetaimovinskapravautvdjenaiisplaćenanaknadaunovcu,uiznosuod227.330,00dinara,našaodatužiocinemajupravonapovraćajiobeštećenjebudućida jenjihovompravnomprethodnikuisplaćenapravičnanaknadaunovcu.Ovo sa razloga, kako pravilno zaključujeUpravni sud u pobijanojpresudi,štojeZakonomopovraćajuoduzetihimovinskihpravaiobeštećenju(“Sl.listRCG”,br.21/04i49/07)-član7stav1propisanodabivšivlasnicikojimajezaoduzetaimovinskapravaodredjenanakandaunovcuilidrugimstvarimailipravimanakonstupanjanasnaguZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaoeksproprijaciji(“Sl.lsitSFRJ”,br.5/68),nemajupravonapovraćajiliobeštećenjeuskladusaovimzakonom.Budućijepravnomprethodnikutužilacazaoduzetaimovinskapravaodredjenaiisplaćenapravičnanaknadaunovcu,nakonstupanjanasnagucitiranogzakona,adajeobavezapravičnenaknadezaoduzetunepokretnostbilapredvidjenaiZakonomoeksproprijaciji(“Sl.listCG”,br.23/72)-čl.10,tedajeovunaknaduostvarenanatemeljunaznačenogsporazumaovisininovčanenaknade,tojepobijanompresudomUpravnog suda pravilno utvrdjeno da tužioci, u konkretnoj stvari, nemajupravonanovčanoobeštećenje.”


366

POREZNADOBITPRAVNIHLICA(Član10Zakonaoporezunadobitpravnihlica)

Poreski organ je ovlašćen da cijeni da li su rashodi unijeti u bilans uspjeha utvrdjeni u skladu sa zakonom.

Izobrazloženja:

“Saglasno članu 10 Zakona o porezu na dobit pravnih lica zautvrdjivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrdjenimbilansom uspjeha u skladu sa zakonom kojim se uredjuje računovodstvo,izuzevrashodazakojejeovimzakonompropisandrugačijinačinutvrdjenja.Iz takve zakonske odredbe, a kako to nalazi i Upravni sud pobijanompresudom, proizilazi da je nadležni poreski organ ovlašćen da cijeni da lisurashodiunijetiubilansuspjehautvrdjeniuskladusazakonomkojimseuredjujeračunovodstvoiZakonomoporezunadobitpravnihlica.Nestoje,zato,drugačijinavodipodnijetogzahtjeva. Izvršeniminspekcijskimnadzoromutvrdjenojedajetužilacuporeskibilans za period 01.01. - 31.12.2005. godine, na teret rashoda suprotnoodredbičlana11i17Zakonaoporezunadobitpravnihlicaknjižioukupaniznosod104.616,328eura,tedajesuprotnoodredbamačl.4i6Zakonaoračunovodstvuirevizijiičlanu10Zakonaoporezunadobitpravnihlicanateretrashodaknjižiojoš110.642,064,80eura,aštoukupnoiznosi215.258.392,80eura. Taj iznos, a kako to osnovano nalaze upravni organi trebao je bitiiskazanuprijaviporezapodred.br.5b)- iznos troškovakojisenemožedokumentovati, odnosno za koje ne postoji vjerodostojna dokumentacijakojomsedokazujeiznos,vrijeme,nastanakinamjenatroškova.Polazećiodtihutvrdjenjaosnovanoupravniorganinarednombroju7prijaveporezanadobitutvrdjujuuskladjenudobitu iznosuod73.895.495eura iprimjenompropisaneporeske stopeutvrdjujuporeznadobit, pa jeosnovanoUpravnisudpobijanompresudomtužbuodbiokaoneosnovanuipritomzasvasvojazaključivanjadaojasneivaljanerazloge,kojeiovajsudprihvataiukojimajesadržanodgovornasvenavodepodnijetogzahtjevakojimsetakvoutrdjenjeosporava. Navodi podnijetog zahtjeva kojim se tvrdi da je poreska osnovicapogrešnoutvrdjenasuneosnovanijerjeistautvrdjenauskladusaUputstvomzapopunjavanjeprijaveporezanadobit,akakojetonaprijedinavedeno.”


367

UPISUREGISTARPOLITIČKIHPARTIJA(Član18Zakonaopolitičkimpartijama

“Sl.listRCG”,br.21/04)

Sličnost u nazivima političkih partija, koja ne dovodi u pitanje njihovu organizacionu autonomiju, nije smetnja za upis u registar političkih partija koji vodi ministarstvo nadležno za poslove uprave.

Izobrazloženja:

“Polazeći od pravilno i potpuno utvrdjenog činjeničnog stanja uupravnom sporu, kao postupku kontrole zakonitosti osporenog upravnogakta, pravilno jeUpravni sudCrneGore, u konkretnoj stvari, našao da jetuženi organ, nakon provedenog upravnog postupka po zahtjevu tužiocaSrpskeradikalnestranke,našaodanijesu ispunjeniuslovi izčl.18.Zakonao političkim partijama (“Sl. list RCG”, br.21/04), za brisanje iz RegistrapolitičkihpartijaStrankesrpskihradikalasasjedištemuPodgorici.OvosarazlogaštojeStrankasrpskihradikalaizmjenamaidopunamasvogStatutaod 08.11.2006. godine, izvršila, nakon proglašenja nezavisnosti DržaveCrneGore,promjeneusvomorganizovanju,štojekonstatovanorješenjemMinistarstvapravdebr.02-2405/04-3od13.11.2006godine,čimejeizvršilausaglašavanje svojih akata sa Zakonom o političkim partijama. Pri tome,pravilno zaključuje Upravni sud, sličnost imena navedenih stranaka nedovodiupitanjeorganizacionuipolitičkuautonomijustrankečijesebrisanjeizRegistratraži,kaoničinjenicadaimajuzajedničkoglasilo-list“VelikaSrbija”, u čijem uredjivačkom tijelu participiraju obje stranke, jer ovačinjenicanemožedovestiupitanjeorganizacioniipolitičkiidentitetStrankesrpskih radikala,koja jekao takvaupisanauRegistarpolitičkihpartija.Osvemuovome,upobijanojpresudi,datisupotpuniivaljanirazlozi,nakojeovajsudupućuje. Sud je cijenio i druge navode iz podnijetog zahtjeva za vanrednopreispitivanjesudskeodluke,alijenašaodasuonibezuticajanadonošnjedrugačijeodlukeuovojstvari.”


368

POSTUPAKISELJENJAIZPROSTORIJAUETAŽNOMVLASNIŠTVU(Član60Zakonaoetažnojsvojini“Sl.listRCG”,br.71/04)

Za utvrdjivanje valjanosti ugovora o zakupu posebnih ili zajedničkih prostorija nadležan je redovni sud.

*** Iseljenje iz posebnih ili zajedničkih prostorija u etažnom vlasništvu ne može se zahtijevati na osnovu člana 60 Zakona o etažnoj svojini.

Izobrazloženja:

“Članom60Zakonaoetažnojsvojini (“Sl. listRCG”,br.71/04) jepropisano da svako lice koje ima pravni interesmože kod organa lokalneupravedazahtijevaiseljenjelicakojeseuseliuposebneilizajedničkedjelovestambenezgradebezpravnogosnovailiakotajosnovprestane. UkonkretnomslučajuAD“Metalac”GornjiMilanovacseupredmetneprostorije uselio na osnovu ugovora sa tužiljom što je medju strankamanesporno. Uupravnompostupkusekaospornopitanjepostavilodalijeugovorozakupuprestaodavaži.SobziromnatučinjenicuosnovanoupravniorganiiUpravnisudzaključujudaseiseljenjeukonkretnomslučajunemožetražitinaosnovučlana60Zakonaoetažnojsvojini,jerjezautvrdjivanjevaljanostiugovoraozakupunadležanredovnisud,aneupravniorgan.Satihrazlogaosnovano je prvostepeni upravni organ s pozivom na čl. 116 Zakona oupravnompostupkuzahtjevzaiseljenjeodbacio,drugostepeniupravniorganodbiožalbutekonačnoiUpravnisudodbiotužbu.”


369

UPISSTVARNIHPRAVAUKATASTARNEPOKRETNOSTI(Član105Zakonaodržavnompremjeruikatastrunepokretnosti)

Kondemnatorna presda u parničnom postupku za ispunjenje kupoprodajnog ugovora predstavlja osnov za upis prava na nepokretnosti.

Izobrazloženja:

“Tužbompodnijetomosnovnomsudupostavljenjealternativnizahtjev,kojimsetražiispunjenjekupoprodajnogugovoračijipredmetjenepokretnostupisanau listunepokretnosti br. 50KOMilovići.Kod takvogčinjeničnogstanjaneosnovanoseizjavljenimzahtjevomtvrdidanijesuispunjeniusloviizčlana105Zakonaodržavnompremjeruikatastrunepokretnosti,tedajepobijanompresudompogrešnoprimijenjenomaterijalnopravo.”


370

UPISAKTAOFIDUCIJARNOMPRENOSUPRAVASVOJINE(Član11stav2Zakonaofiducijalnomprenosupravasvojine)

Zakonitost akta o upisu prava svojine cijeni se prema činjeničnom stanju na dan njegovog donošenja.

Izobrazloženja:

“Članom 11 stav 2 Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojinepropisano je da je dužnik dužan predati stvar povjeriocu ako svoj dug neizmiriuroku. Uupravnompostupkujeutvrdjenodajetužilac,kaodužnik,sklopiougovorofiducijarnomprenosupravasvojine,dajetajugovorupisanuskladusazakonskimodredbama,dajerokzaizmirenjedugabio31.08.2005.godine,datužilacsvojdugnijeizmiriouugovorenomroku,tedatajdugtužilacnijebioizmirioninadandonošenjaprvostepenogrješenja-11.01.2006.godine. Na naprijed navedeno činjenično stanje upravni organi su pravilnoprimijenilimaterijalnopravokadasunašlidasusesteklizakonskiuslovizadefinitivanupispravasvojine,pajeUpravnisudosnovanoodbiotužbudajućizasvojuodlukujasneivaljanerazloge.”


371

NEISPRAVNAPONUDAUPOSTUPKUJAVNIHNABAVKI(Član69Zakonaojavnimnabavkama“Sl.listRCG”,br.46/06)

Neispravne ponude koje u postupku javnih nabavki sadrže nedostatke iz člana 69 Zakona o javnim nabavkama, odbacuju se.

Izobrazloženja:

“Upozivuzaotvorenipostupakjavnenabavkebroj12/08navedenoje da ponuda treba, izmedju ostalog, da sadrži precizne uslove i načinplaćanja.Ponudatužiocanijesadržavalausloveinačinplaćanja.Kodtakvogčinjeničnogstanjaiodredbečlana69ZakonaojavnimnabavkamaosnovanoUpravnisudpobijanompresudomnalazidajeosporenorješenjezakonito,apodnijetatužbaneosnovana. Činjenica je da je članom 69 stav 2 Zakona o javnim nabavkamapropisano da se neispravna ponuda odbacuje, a da je tužiočeva ponudaodbijena.Medjutim, na taj način po ocjeni ovog suda, nijesu povrijedjenaprava tužioca,pa tačinjenicanemožebiti razlogzaponištenjeosporenogrješenja. Saglasnočlanu88st.1i2Zakonaojavnimnabavkamasvakiponudjačimapravodapodneseprigovoru rokuodosamdanaoddanadostavljanjaodluke,odnosnoučinjeneradnje,kojomsumupovrijedjenaprava,odnosnodruge preduzete mjere ili radnje kojom se povredjuju pravila postupka.Kod takve zakonske odredbe osnovanoUpravni sud pobijanom presudomzaključuje da je pravilan zaključak tužene iz osporenog rješenja da sunavoditužiocakojiseodnosenaobjavljenipozivitenderskudokumentacijuneblagovremeni.”


372

KONFLIKTINTERESA(Član8Zakonaokonfliktuinteresa“Sl.listRCG”,br.42/04i17/05)

Zakonom o konfliktu interesa (“Sl. list RCG”, br. 42/04 i 17/05)nije propisano ovlašćenje Komisije za utvrdjivanje konflikta interesa da izriče sankciju zbog nedostavljanja nepotpunog izvještaja o prihodima i imovini.

Izobrazloženja:

“Komisija za utvrdjivanje konflikta interesa svojom odlukom, br.1713/4od09.05.2008.godine,pravilnoje,temeljemodredbečlana8stav3Zakonaokonfliktuinteresa(SlužbenilistRCG”,br.42/04i17/05),utvrdiodajejavnifunkcionerprekršioZakonokonfliktuinteresa,jeruizvještajuoprihodimaimovininijenaveotačnepodatke,tedajenaknadnomdopunompredmetnog izvještaja otklonio takvo postupanje navodeći podatke kojisu bili izostavljeni.Medjutim, Zakonom o konfliktu interesa, Komisiji zautvrdjivanje konflikta interesa nije dato ovlašćenje da izriče sankcije zbogdostavljanjanepotpunogizvještaja,nitisu timzakonompropisanesankcijezbogtakvognjegovogkršenja,zbogčegaosnovanoUpravnisud,pobijanompresudom,zaključujedaosporenimupravnimaktomnijeizvršenamaterijalnopravnapovredazakona. Sud je cijenio i druge navode iz podnijetog zahtjeva za vanrednopreispitivanjesudskeodluke,alijenašaodasuonibezuticajanadonošnjedrugačijeodlukeuovojstvari.”


373

IZDAVANJEGRADJEVINSKEDOZVOLE(Član34Zakonaoizgradnjiobjekata“Sl.listRCG”,br.55/2000)

Gradjevinska dozvola za izgradnju objekata izdaje se rješenjem na temelju propisane dokumentacije iz člana 34 Zakona o izgradnji objekata.

Izobrazloženja:

“Premaodredbičlana34stav1tačka4Zakonaoizgradnjiobjekata,gradjevinskadozvolaseizdajerješenjemnaosnovudokazaopravusvojine,odnosno drugom pravu na gradjevinskom zemljištu. Prema činjeničnomstanju u predmetu iz konkretne upravne stvari, iz listovanepokretnosti br.4405,4381,4380i4379KOPodgoricaI,konstatujesedajeupisanopravokorišćenjagradjevinskogzemljištananaznačenimparcelamanainvestitora“ČelebićRealEstate”DOO,a isti jesporazumomodefinisanjuodnosapoosnovu prava na predmetnom zemljištu “DeltomMCG”DOOPodgoricai ugovorom o zajedničkoj izgradnji sa suinvestitorima “Čelebić” DOO i“CMC”ADPodgorica,uredioobavezeipravaupogleduzajedničkeizgradnjepredmetnogobjekta. Pravilno jeUpravni sud, u postupkukontrole zakonitosti upravnogaktauupravnomsporu,polazećiodpotpunoipravilnoutvrdjenogčinjeničnogstanja relevantnog za donošenje pravilne i zakonite odluke u upravnomsporu,našaodajetuženiorgan,uupravnompostupku,natemeljupodnijetogzahtjevaipropisanedokumentacije,našaodasuispunjeniusloviizodredbečlana 34Zakona o izgradnji objekata (“Sl. listRCG”, br. 55/2000), da sezainteresovanim licima izda naznačena gradjevinska dozvola za izgradnjunavedenogpredmetnogobjekta,očemusu,upobijanojpresudi,datipotpuniivaljanirazlozi,nakojeovajsudupućuje.”


374

REGISTRACIJAPRIVREDNOGDRUŠTVA(Čl.70,71I84Zakonaoprivrednimdruštvima“Sl.listRCG”,br.6/02)

Dužnost registratora u postupku registracije privrednog društva je administrativne prirode i zasniva se na sistemu prijave.

Izobrazloženja:

“Poocjeniovogsuda,pravilnojestanovišteUpravnogsudaCrneGore,iznijetoupostupkusudskekontrolepobijanogupravnogakta,dajeuskladusaodredbomčlana84stav1Zakonaoprivrednimdruštvima(„Sl.listRCG“,br.6/02i„Sl.listCG“,br.17/07),dužnostregistratoraadministrativneprirodei da isti postupa po sistemu prijave, ispitujući u postupku registracije svupotrebnudokumentacijuodznačajazaaktregistracije,aneivaljanostsamedokumentacije.Sobziromnačinjenicudajeuzprijavudostavljenaneophodnadokumentacijausmislučl.70i71citiranogzakona,tojeosporenimaktomtuženog, u postupku po žalbi, pravilno potvrdjena registracija navedenogprivrednog društva, o čemu su u pobijanoj presudi dati potpuni i valjanirazlozinakojeovajsudupućuje.“


375

REBUSSICSTANTIBUSUUPRAVNO-SUDSKOMPOSTUPKU-PROMIJENJENEOKOLNOSTIIPOSTUPAKPRODAJEAKCIJAI

IMOVINE-(Član16Uredbeoprodajiakcijaiimovine)

P R E S U D A

Uvažavaju se zahtjevi za vanredno preispitivanje sudske odluke i ukida presuda Upravnog suda Crne Gore U.br.1088/2008 od 03.03.2009. godine.

Obrazloženje

PresudomUpravnogsudaCrneGoreU.br.1088/2008od03.03.2009.godineuspojenompostupku,odbijenesutužbetužiocaKonzorcijumAvangard,i tužiocaC&S.I.LimitetiMercuryDistributionLimited,podnijeteprotivOdluketuženogSavjetazaprivatizacijuVladeCrneGore-Podgorica,br.01-361od17.06.2008.godine.Osporenomodlukomustavuprvom,usvojenjeizvještajtenderskekomisijeorezultatimapregovoraozaključenjuugovorao prodaji 989 835 akcija društva “Jadransko brodogradilište” AD Bijelai tender proglašan neuspjelim, dok je u stavu dva odlučenoda podnosilacprvorangirane i drugorangirane ponude gube pravo na povraćaj depozita,odnosno Garancija za ponudu prvorangiranog ponudjača KonzorcijumAvangard,iC&S.I.LimitediMercuryDistributionLimitedćeserealizovati(naplatiti), a uplaćeni depozit drugorangiranog ponudjača KonzorcijumAvangardShipyardInternacionalAGiAvangardbankećesezadržati. Protiv navedene presudeUpravnog suda označeni tužioci su prekopunomoćnikaponijelizahtjevzavanrednopreispitivanjesudskeodlukezbogpovredematerijalnogprava ipovredepravilapostupkauupravnomsporu,kojajemoglabitioduticajanarješavanjestvari.Predlažesedasepresudapreinačiiusvojitužbenizahtjevtužiocailiukineipredmetvratinaponovnipostupak. Tuženi je preko punomoćnika dostavio odgovor na zahtjev sapredlogomdasezahtjevodbijekaoneosnovan. Nakon razmatranja spisa predmeta i ocjene navoda iz podnijetogzahtjevaovajsudjenašaodasuzahtjevizavanrednopreispitivanjesudskeodlukeosnovani. Spornopitanjeuovojstvari,akojejebilopredmetupravnogspora,jestepitanjedalijepravilnaizakonitaodlukatuženogSavjetazaprivatizaciju

376

dapodnosiociprvorangiraneidrugorangiraneponudegubepravonapovraćajdepozita, odnosno garanciju, kako je to precizirano u stavu dva osporeneodluke, a nakon njihovog odustajanja od tendera, odnosno nepotpisivanjaugovora. Upravnisud jenašaoda jeosporenaodlukazakonita ipravilna idatužbutrebaodbiti. Po nalaženju ovog suda zaključci iz pobijane presude su nejasni,medjusobnoprotivrječniibezbližegobjašnjenjamaterijalnopravnogosnovakoji bi biomjerodavan zakonkretni slučaj i pri čemu je pravnopitanjeodkojegzavisiosnovanostilineosnovanosttužbenogzahtjevariješenonavrlopojednostavljennačin. Nijespornodasutužiocibiliprvorangiraniidrugorangiraniponudjačizaprodajuakcijadruštva“Jadranskobrodogradilište”ADBijela,kaoidajezadnjidanzapodnošenjeponudapoovompozivubio21.12.2007.godine. Nijespornonitodajenakonpodnošenjaponudapokrenutsporpredsudom protiv Brodogradilišta i to parnica kojom vlasnik broda “Mexica”premaBrodogradilištupostavljazahtjevnaimepotonućabrodaod7.950.000USAdolaranaimenaknadešteteiiznosod687.043,76€zaodredjeneradovekompanije“Hemosan”izBara,tedasunakonovetužbetužiociodustaliodpotpisivanjaugovora. Nije sporna činjenica da su tužioci naknadno, nakon podnesenihponudasaznalizačinjenicutužbeprotivBrodogradilišta,dakle,činjenicekojanijebilaprisutnauvrijemeponudeinudjenjacijene,odnosnodasenaknadnopojavilačinjenicakoja jevanodredjenjadase“ponudomprihvatajuuslovitenderainudicijenakaopredmettendera”idajenakontogauslijedio,njihovodustanakodtenderskogpostupka. Pobijanompresudomsecitiraodredbačlana16stav5Uredbeoprodajiakcijai imovineputemjavnogtenderakojapropisuje“daukolikoponudjaččijajeponudaprihvaćenanepotpišteugovoruutvrdjenomroku,gubipravonapovraćajdepozita”. Medjutim,prvostepenisudspozivomnaovuodredbuimauvidukaodaseumedjuvremenunijeništadogodilo,aštoubitnommijenjaranijeutvrdjeneuslovetendera,nedajućiznačajinebavećisepravnomanalizomouzročnojveziodustankatužiocaipromijenjenihokolnostizbogtužbeuvrijednostioko8milionaUSA-dolara,čijijezahtjevupravljenpremaimovinskojmasikojajepredmettendera,ikakavpravniznačajimaovanovaokolnostsastanovištaprava,obavezaipravnihinteresatužioca,isapitanjemdajetaparnicapočeladatečeprijepodnošenjaponudedalibitužiociučestvovalinatenderu,odnosnoakobiučestvovalikakvabiutomslučajubilanjihovacijena.

377

Uz to, priznajući pravni institut “promijenjenih okolnosti”, ukonkretnomslučaju,pobijanapresudapolaziodtogadabisemoglosmatratidajezbogpromijenjenihokolnostiodustanak,odnosnonepotpisivanjeugovorabiloopravdano,atimeitužbenizahtjevosnovan,alirelevantnaokolnostjeda su tužioci i nakon saznanja da je pokrenut spor protivBrodogradilišta,nastavilisapregovorimaokupoviniakcija,odnosnopristupilipregovorimaiakoimjeovaokolnostbilapoznata. Ovakav pravni zaključak, kao suštinski razlog pobijane presude jenerazumljiv,protivurečansamsebiibezobjašnjenjakojimaterijalnipropisdajeosnovazaovakvopravnorezonovanje. Proizašlobiiztakvogrezonasuda,dabizahtjevtužiocabioosnovan,dasu“istogdana,iliistogmomentailimožda,nakonpardana”,posaznanjuzanovuokolnostkojamijenjanjihovupoziciju,odustalioddaljetenderskeprocedure, medjutim, pošto su i dalje nastavili sa pregovorima, tada upravnomsmisluvišenema“promijenjenihokolnosti”,jertužiocimajetadakakosudobrazlaže“ovaokolnostbilapoznata”.Uzto,sudobrazlažedajeriječo“nastavkupregovora”,ispuštajućiizvidasadržinuspisapredmetakojaseodnosinarelacijutužiocaituženogorganasapravnimznačajemdatovišenijesu pregovori o onome što ima u vidu ranije raspisani tender, odnosnopregovorikojeimauvidučlana15Uredbeoprodajiakcijaiimovineputemjavnogtenderasaglasnokojojodredbi“ponudomseprihvatajuuslovitenderainudicijenazapredmettendera”.Riječjeokomunikacijitužiocaituženogorganaupravcuzahtjevatužiocadaseobezbijedigarancijaodstranetuženogorganaupravcudasetužiociobezbijedeodeventualnihnegativnihposledicapokrenuteparnice.Nijespornodanepostojidokumentkojimtužiociprihvatajudanjihovaponudavažiunovonastalojsituaciji,nitidokumentkojimsetužiocina nesumnjiv i pravno validan način obezbjedjuju od posledica usvajanjatuženogzahtjevapremaBrodogradilištupovodompodnijetetužbeipričemujeodredjenopredočenoodnosnosaopštenoodstranetužioca,daćeodustatiodugovora,akosenepružipouzdanoobezbjedjenjeodeventualnihposledicapodnesenetužbe. Kodnaprijednavedenogstanjastvaripobijanapresudatemeljisenapovredumaterijalnog prava i povredi pravila postupka u upravnom sporukojajemoglabitioduticajanariješavanjestvari,zbogčegajepresuduvaljaloukinuti. Uponovnompostupu,sudćejasnoiodredjenoraspravitipitanjanakojasuukazanauovojpresudi.Sudćeprinespornimčinjenicamapravilnoprimijeniti mjerodavno materijalno pravo imajući u vidu činjenicu da senaknadnodošlodopromjeneuslovatenderakojapromjenasenemožeupisati

378

u krivicu tužioca.Nadalje sud će raspraviti pitanje o značaju vremenskogperiodakadatužiociodustaju,očemujebiloriječiupobijanojpresudiidali ima ikakvogodlučnoguticaja tajmomenatodustankanakonnastupanjaizmijenjenih okolnosti i da li je pravilno govoriti o “pregovorima” nakonpromijenjenihokolnostiusmisluodredjenjamaterijalnihpropisakojimaseregulišedotičnastvari,ilijeriječokomunikacijitužioca,kojaseuslovnomoženazvatii“pregovorima”,aliupravcukojinijeobuhvaćenuslovimatendera,većpromijenjenimokolnostima,dakledajeriječosadržinispornogodnosakojisejavionakonraspisanogtendera,odnosnodajeriječookolnostimakojenijesubilepredmetuslovatenderaicijenepredmetatendera,apovodomčegajeiformiranpravniodnosizmedjutužiocaituženog. Kod naprijed navedenih činjenica, da je došlo do promijenjenesituacijeodonekojesutužiociimaliuviduuvremenuučestvovanjanatenderpoduslovimakoje je bioodredio tuženi i naknadnonastalenove situacijekoju nije sadržavala ponuda, sud će u ponovnom postupku sa stanovištamaterijalno-pravnogosnovacijenitidalijedošlodoprenosaimovinejednogsubjektanadrugogsubjektaidajesobziromnatajprenosotpaoonajpravniosnovkojegjeimaouvidujedanodsubjekata-tj.tužioci,itobeznjihovekrivice. Tekkadaraspravisvanaprijednavedenapitanjaionjimaiznesejasne,odredjeneinamaterijalnompropisuutemeljenerazloge,sudćebitiuprilicidadonesepravilnuizakonituodluku. Saizloženog,anaosnovnučlana46stav1Zakonaoupravnomsporuodlučenojekaouizreci.


379

INDEKS POJMOVA

AAlternativne obaveze 174Actio negatoria 200Akcionarsko društvo 299

BBitne povrede odredaba krivičnog postupka 92, 95Bitne povrede odredaba parničnog postupka 276 - 279Brisovna tužba 203

DDokazi -izuzeci od neposrednog izvodjenja dokaza 80Dokazi-novi dokazi u reviziji 280Dioba bračne imovine 240Doprinos u sticanju zajedničke imovine 238Dječji dodatak 251

EEvikcija 175Eventualno spajanje zahtjeva 267

FFiducijalni prenos pravasvojine 370

IIzuzeće vještaka 56Izuzeće sudije porotnika 58Imovinska korist ostvarenakrivičnim djelom 69Izuzeće sudije 258

380

Izmakla korist 149Isprava kao dokaz u parničnom postupku 264

KKleveta 36Kredit -pravo na dodjelu kredita 332, 333Konflikt interesa 372

LLažno prijavljivanje 43Lična dostava 64Lična službenost 202

MMjere tajnog nadzora 73Mjera bezbjednostiobavezno liječenjenarkomana 122Moratorijum 297Medjunarodna kupoprodajarobe 304

NNužna odbrana 33Nasilničko ponašanje 46Nedozvoljeno držanje oružjai eksplozivnih materija 48, 51Ništavost ugovora 128, 129Nematerijalna šteta 152, 153Nužni dio 207, 208Nasljednička izjava 221Ništavost braka 230Nelojalna konkurencija 302

OOdgovornost države za štetu 144, 146Odgovornost više lica

381

za štetu 155Osigurana suma 182Osiguranje putnika 180Održaj 194Odbacivanje tužbe 270Opoziv izjave o prestankuradnog odnosa 318

PProduženo krivično djelo 30Prenošenje nadležnosti 54, 55Povreda krivičnog zakonika 101 Ponavljanje krivičnog postupka 113Podijeljena odgovornost 151Pobijanje dužnikovihpravnih radnji 166, 167Prenov 168Prekid zastarjevanja 171Poništenje braka 229Prestanak izdržavanjabračnog druga 237Predlog za sporazumni razvod braka 249Prethodno pitanje 255Privremeni zastupnik 261Preinačenje tužbe 265, 266Pravosnažno presudjenastvar 275Ponavljanje parničnogpostupka 284Probni rad 312Povreda radne obaveze 315Povreda na radu 320, 321Povreda pravila postupkau upravnom sporu 341, 342Prekid upravnog postupka 343Porodična penzija 354Povraćaj imovinskih pravai obeštećenje 358-365

382

RRačunanje rokova 66Renformatio in peius 111Regresni zahtjev 183Radni odnos bez javnogoglašavanja 311Registracija privrednogdruštva 374Rebus sic stantibus u upravnom sudskom postupku 375

SSprečavanje službenog licau vršenju službene radnje 39Spajanje postupka premamaloljetniku sa postupkomprotiv punoljetnog lica 120Solidarna odgovornost 156Sticanje bez osnova 158Sticanja prava svojine poosnovu gradjenja 190, 192Službenost -prestanak prava službenosti 201Stranačka sposobnost 260Svojinska transformacijau stečaju 296

TTok i prekid zastarijevanjakrivičnog gonjenja 71Teška tjelesna povreda 35Teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja 37Troškovi postupka 263

UUslovna osuda 104

383

Ugovor u korist trećeglica 134Ugovor o stipendiranju 139Upotreba tudje stvari u svoju korist 161Ugovor o doživotnom izdržavanju -raskid ugovora 217, 219Ugovor o doživotnom izdržavanju-konvalidacija ugovora 215Usmeni testament 211Uslovi sudske zaštite 329, 330Upravni postupak 344

VVršenje roditeljskog prava 231Vanredno ispitivanje sudskeodluke u upravnom sporu 350 - 352

ZZahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnažnepresude 117Zaključivanje ugovora 127Zelenaški ugovor 132Zastarjelost ostvarivanjanaknade zbog iskorišćavanjatehničkog unapredjenja 170Zajednička imovina 242Zasnivanje radnog odnosa 308Zahtjev za zaštitu zakonitosti-nedozvoljenost zahtjeva 281

ŽŽalba -dostavljanje žalbe na odgovor 61Žalba -početak roka za žalbu 273

384

385

SADRŽAJ/CONTENTS

PRAVNI STAVOVI I MIŠLJENJA............................................................................................5 LEGAL ATTITUDES AND OPINIONS

FORUM IURIDICUS DR ČEDOMIR BOGIĆEVIĆ, ODSTUPANJE OD NAČELA ISTINE U KRIVIČNOM POSTUPKU DEPARTURE FROM THE PRINCIPLE OF TRUTH IN THE CRIMINAL PROCEDURE.......................................................................................................................15

SUDSKA PRAKSA.................................................................................................................27 COURT PRACTICE

KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO....................................................................................29 SUBSTANTIVE CRIMINAL LAW

KRIVIČNO PROCESNO PRAVO.........................................................................................53 CRIMINAL PROCEEDINGS LAW

OBLIGACIONO PRAVO......................................................................................................125 LAW OF CONTRACTS AND TORTS

STVARNO PRAVO...............................................................................................................185 PROPERTY LAW

NASLJEDNO PRAVO..........................................................................................................205 SUCCESSION LAW

PORODIČNO PRAVO.........................................................................................................227 FAMILY LAW

GRADJANSKO PROCESNO PRAVO.................................................................................253 CIVIL PROCEDURE LAW

TRGOVAČKO PRAVO.........................................................................................................287 COMMERCIAL LAW

RADNO PRAVO...................................................................................................................307 LABOUR LAW

UPRAVNO PRAVO..............................................................................................................337 ADMINISTRATIVE LAW

INDEKS POJMOVA............................................................................................................379 INDEX

386

Documents

Bilten Vrhovnog suda za 2009. godinu