BIO IK-1 D-S042

1

12

BIOLOGIJAIspitna knjižica 1

BIO

BIO.42.HR.R.K1.16

BIO IK-1 D-S042

2

99

Biologija

Prazn

a st

rani

ca

BIO IK-1 D-S042

3

OPĆE UPUTE

Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri dežurni nastavnik.Nalijepite identifikacijske naljepnice na sve ispitne materijale koje ste dobili u sigurnosnoj vrećici.Ispit traje 135 minuta bez stanke.Zadatci su u dvjema ispitnim knjižicama. Redoslijed rješavanja birajte sami.Dobro rasporedite vrijeme kako biste mogli riješiti sve zadatke.Ispred skupine zadataka uputa je za rješavanje. Pozorno je pročitajte.Možete pisati po stranicama ove ispitne knjižice, ali odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore. Zabranjeno je potpisati se punim imenom i prezimenom.Upotrebljavajte isključivo kemijsku olovku kojom se piše plavom ili crnom bojom.Kada riješite zadatke, provjerite odgovore.

Želimo Vam mnogo uspjeha!

Ova ispitna knjižica ima 16 stranica, od toga 2 prazne.

99

Način popunjavanja lista za odgovore:

Ispravno NeispravnoIspravak pogrešnoga unosa

Skraćeni potpisPrepisan točan odgovor

BIO IK-1 D-S042

4

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

I. Zadatci višestrukoga izbora

U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore.Točan odgovor donosi jedan bod.

1. Prekomjernim znojenjem uz tekućinu gube se i elektroliti, što može dovesti do grčenja mišića. Kojim biogenim elementom treba biti obogaćen energijski napitak koji će smanjiti grčenje mišića?

A. jodomB. dušikomC. ugljikomD. magnezijem

2. Ribiči često tijekom zime mjestimično probijaju sloj leda nastao na površini ribnjaka. Koje se od navedenih svojstava povećava u vodi ribnjaka opisanim postupkom?

A. salinitetB. temperaturaC. pH-vrijednostD. koncentracija kisika

3. Koji od navedenih spojeva ima gradivnu ulogu u stanicama kupusa?

A. škrobB. katalazaC. celulozaD. triglicerid

BIO IK-1 D-S042

5

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

4. Koja je uloga čunjića u oku čovjeka?

A. Apsorbiraju svjetlost.B. Izgrađuju bjeloočnicu.C. Dovode hranjive tvari do mrežnice.D. Usmjeravaju svjetlost na žutu pjegu.

5. Koja krvna žila dovodi oksigeniranu krv u srce čovjeka?

A. aortaB. šuplja venaC. plućna venaD. plućna arterija

6. U kojemu su slijedu ispravno navedene organizacijske razine živoga svijeta od jednostavnije razine prema složenijoj razini?

A. alge – gljiva – lišaj – tundraB. maslačak – roj pčela – livada – stepaC. bakterije – djetelina – šuma – savanaD. tratinčica – bumbar – pašnjak – tajga

7. Koja se od navedenih tvrdnja odnosi na sekrecijsku fazu menstruacijskoga ciklusa?

A. Završava ovulacijom.B. Najviša je koncentracija hormona LH.C. Započinje ljuštenjem sluznice maternice.D. Žuto tijelo izlučuje hormon progesteron.

8. Koja je uloga ligaze u procesu replikacije DNA?

A. povezivanje dušičnih baza vodikovim vezamaB. povezivanje dušičnih baza kovalentnim vezamaC. povezivanje deoksiriboza i fosfatnih skupina vodikovim vezamaD. povezivanje deoksiriboza i fosfatnih skupina kovalentnim vezama

BIO IK-1 D-S042

6

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

9. Koliko kodona sadrži molekula mRNA koja kodira polipeptid građen od 70 aminokiselina?

A. 70B. 71C. 210D. 213

10. Koliko je ukupno molekula DNA u šest kromosoma vidljivih na kraju anafaze?

A. triB. šestC. dvanaestD. trideset i dvije

11. Koja tvrdnja opisuje spolnu generaciju uhatoga klobuka?

A. Nastaje oplodnjom i pupanjem stvara nove jedinke.B. Nastaje pupanjem i pupanjem stvara nove jedinke.C. Nastaje oplodnjom i proizvodi spolne stanice.D. Nastaje pupanjem i proizvodi spolne stanice.

12. Koje obilježje čudnovatoga kljunaša pokazuje da je evolucijski stariji od plodvaša (placentalnih sisavaca)?

A. oštri zubi za svladavanje plijenaB. prehranjivanje fetusa preko posteljiceC. zajednički mokraćni, crijevni i spolni otvorD. nemogućnost održavanja stalne temperature tijela

BIO IK-1 D-S042

7

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

13. Klimatske promjene tijekom kenozoika (miocena) u istočnoj Africi promijenile su vegetaciju. Kako su se prehranjivali predstavnici skupine Australopithecus pojavom savana?

A. Obrađivali su hranu vatrom.B. Pronalazili su hranu prikupljajući plodove.C. Lovili su plijen koristeći se oruđem od metala.D. Lovili su plijen koristeći se drvenim zamkama za plijen.

14. Koja od navedenih tvrdnja točno opisuje razvoj različitih vrsta kljunova zeba s Galapagosa?

A. Promjene su nastale kao posljedica različite raspoložive hrane.B. Zebe su namjenski mijenjale oblik kljuna ovisno o dostupnoj hrani.C. Abiotički uvjeti staništa omogućili su razvoj željenih genskih promjena.D. Kljunovi su mijenjali veličinu, ali zadržavali oblik sa svakom sljedećom

generacijom.

15. Koja od navedenih tvrdnja točno opisuje zajedničku značajku prehrane autotrofnih arhebakterija (arheja) i nitrifikacijskih (dušičnih) bakterija?

A. Svjetlost je izvor energije za sintezu ATP-a.B. Metan je izvor ugljika za sintezu organskih tvari.C. Amonijak je izvor ugljika za sintezu organskih tvari.D. Anorganski spojevi izvor su energije za sintezu ATP-a.

BIO IK-1 D-S042

8

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

16. Koji je proces izvor energije za sintezu ATP-a u tilakoidima kloroplasta?

A. upijanje toplinske energije B. redukcija organskih spojevaC. apsorpcija Sunčeve energijeD. oksidacija anorganskih spojeva

17. Na koji način natrij-kalijeva crpka održava stalnost električnoga potencijala membrane mišićne stanice?

A. Smanjuje koncentraciju iona natrija, a povećava koncentraciju iona kalija u stanici.

B. Povećava koncentraciju iona kalija, a smanjuje koncentraciju iona natrija izvan stanice.

C. Smanjuje koncentraciju iona kalija u stanici, a povećava koncentraciju iona natrija izvan stanice.

D. Povećava koncentraciju iona natrija u stanici, a smanjuje koncentraciju iona kalija izvan stanice.

18. U kojemu od navedenih staničnih organela amebe razgrađuju unesene hranjive čestice?

A. u lizosomuB. u Golgijevu tijeluC. u glatkoj endoplazmatskoj mrežici D. u hrapavoj endoplazmatskoj mrežici

BIO IK-1 D-S042

9

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

19. Pozorno promotrite sliku na kojoj je prikazana ovisnost aktivnosti probavnih enzima zdravoga čovjeka označenih slovima F, G i H o pH-vrijednosti okoline. Koji će produkti nastati pri optimalnome djelovanju enzima čija je krivulja prikazana slovom F?

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

00

pH-vrijednost

F G H

A. nukleotidiB. polipeptidiC. trigliceridiD. oligosaharidi

20. Koja je od navedenih staničnih struktura brojnija u stanicama prsnih mišića ptica letačica nego u stanicama prsnih mišića ptica neletačica?

A. centriolB. lizosomC. mitohondrijD. Golgijevo tijelo

21. Kako brojnost biljaka mahunarki utječe na koncentraciju dušikovih spojeva u biosferi?

A. Veća brojnost mahunarki smanjuje koncentraciju amonijaka u zraku.B. Manja brojnost mahunarki smanjuje koncentraciju dušika u zraku.C. Veća brojnost mahunarki povećava koncentraciju amonijaka u tlu.D. Manja brojnost mahunarki povećava koncentraciju dušika u tlu.

BIO IK-1 D-S042

10

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

22. Kako smanjena koncentracija otopljenih tvari u krvi zbog povećane konzumacije vode utječe na lučenje ADH?

A. Smanjuje lučenje ADH pa je mokrenje pojačano.B. Smanjuje lučenje ADH pa je znojenje smanjeno.C. Povećava lučenje ADH pa je znojenje povećano.D. Povećava lučenje ADH pa je mokrenje smanjeno.

23. Kako će dugoročna konzumacija velike količine bjelanjaka kokošjih jaja utjecati na rad nefrona u bubregu zdravoga čovjeka pri uobičajenoj tjelesnoj aktivnosti?

A. Smanjit će se sekrecija ureje i reapsorpcija amonijaka.B. Povećat će se sekrecija ureje i reapsorpcija amonijaka.C. Smanjit će se sekrecija ureje i reapsorpcija aminokiselina.D. Povećat će se sekrecija ureje i reapsorpcija aminokiselina.

24. U kojemu će se od navedenih slučajeva dogoditi transfuzijska reakcija?

A. ako osoba krvne grupe AB primi krv osobe krvne grupe AB. ako osoba krvne grupe AB primi krv osobe krvne grupe 0C. ako osoba krvne grupe A primi krv osobe krvne grupe 0D. ako osoba krvne grupe A primi krv osobe krvne grupe AB

25. Hashimotova bolest autoimuna je bolest u kojoj imunosni sustav napada vlastitu štitnjaču zbog čega se smanjuje njezina funkcija. Koja je posljedica navedene bolesti na koncentraciju hormona u krvi?

A. povećana koncentracija tiroksina i koncentracija TSHB. smanjena koncentracija tiroksina i koncentracija TSHC. povećana koncentracija tiroksina, a smanjena koncentracija TSHD. smanjena koncentracija tiroksina, a povećana koncentracija TSH

BIO IK-1 D-S042

11

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

26. Pozorno promotrite sliku mikroskopskoga preparata na kojoj su prikazane promjene u stanici jedne vrste biljke označene slovima F, G i H.

Biljka je tijekom 24 sata bila izložena većemu intenzitetu određenoga čimbenika koji nije uobičajen za njezino stanište. Koji je čimbenik izazvao prikazane promjene?

A. veći tlak zrakaB. veća slanost tlaC. veća količina vodeD. veća osvijetljenost

27. Ljudi koji se dugo vremena hrane samo voćem i povrćem mogu razviti anemiju. Manjak kojega vitamina uzrokuje anemiju?

A. vitamina BB. vitamina EC. vitamina DD. vitamina A

28. Osoba koja je cijepljena protiv rubeole stekla je imunost prema uzročniku rubeole. Koja je vrsta imunizacije to omogućila?

A. prirodna aktivna imunizacijaB. umjetna aktivna imunizacijaC. prirodna pasivna imunizacijaD. umjetna pasivna imunizacija

BIO IK-1 D-S042

12

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

29. Provedeno je istraživanje utjecaja različitih boja krzna jedinka miševa iste vrste na mogućnost preživljavanja. Isti broj miševa različitih boja krzna pušten je tijekom noći u ograđeno područje tla svijetle boje u kojemu su se nalazile sove. Pozorno promotrite sliku na kojoj je prikazan broj miševa ulovljenih ovisno o fazi Mjeseca.

0

5

10

15

20

25

30

35

puni Mjesec mladi Mjesec

broj

ulo

vlje

nih

miš

eva

jedinke F jedinke G

Koje su jedinke miševa i u kojim uvjetima bolje prilagođene okolišu?

A. jedinke F za punoga MjesecaB. jedinke G za punoga MjesecaC. jedinke F za mladoga MjesecaD. jedinke G za mladoga Mjeseca

30. Koja tvrdnja točno opisuje povezanost predatora i plijena?

A. Plijen i predator zauzimaju istu ekološku nišu.B. Kapacitet staništa veći je za predatore nego za plijen.C. Prilagodbe plijena i predatora razvijaju se koevolucijom.D. Pri najvećoj brojnosti predatora najveća je brojnost plijena.

BIO IK-1 D-S042

13

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

31. Koja se od navedenih tvrdnja odnosi na invazivnu drvenastu vrstu pajasen u kontinentalnoj Hrvatskoj?

A. Utrošak energije smanjuje zadržavanjem listova tijekom zime.B. Stvara veliki broj sjemenka koje se lako rasprostranjuju vjetrom.C. Raste u gustim sklopovima čime povećava biološku raznolikost ekosustava.D. Razmnožavanjem podancima postiže veliku genetsku raznolikost populacije.

32. Koja od navedenih ljudskih aktivnosti pridonosi povećanomu intenzitetu UV-zračenja na Zemlji?

A. proizvodnja papira iz drvne biomaseB. ispuštanje organskih onečišćenja u rijekeC. pojačano ispuštanje CO2 iz termoelektranaD. nepropisno zbrinjavanje električnih uređaja s freonima

33. Koja je od navedenih vrsta drveća ugrožena isušivanjem vlažnih nizinskih staništa u Republici Hrvatskoj?

A. bijeli grabB. bor krivuljC. hrast lužnjakD. obična bukva

34. Za koji su nacionalni park karakteristične sedrene barijere u Republici Hrvatskoj?

A. za NP Krka B. za NP BrijuniC. za NP Kornati D. za NP Risnjak

35. Koja od navedenih tvrdnja opisuje prilagodbu za oprašivanje lijeske?

A. Prašnici stvaraju malo peluda.B. Cvatovi se razvijaju prije listova.C. Njuške tučaka imaju malu površinu.D. Cvjetovi su građeni od velikih latica.

BIO IK-1 D-S042

14

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

36. Koja od navedenih prilagodba sisavcima u odnosu na gmazove posredno pomaže u održavanju stalne tjelesne temperature?

A. pravi bubregB. unutarnja oplodnjaC. manji i brojniji eritrocitiD. razvijeniji mali mozak

37. Koja tvrdnja točno opisuje otvorenost i smještaj puči kaktusa?

A. Otvorene su danju te su uvučene u epidermu.B. Otvorene su noću te su uvučene u epidermu.C. Otvorene su danju te se nalaze u ravnini epiderme. D. Otvorene su noću te se nalaze u ravnini epiderme.

38. Istraživanjem plavobijelih i dobrih dupina utvrđeno je da postoje razlike u brzini kretanja i manevarskim sposobnostima tih dupina. Plavobijeli dupin živi u otvorenome moru, dok dobri dupin često ulazi u priobalni pojas. Koje je obilježje razvio plavobijeli dupin s obzirom na način kretanja u odnosu na dobroga dupina?

A. Ima veće i šire prsne peraje u odnosu na dužinu tijela.B. Može razviti veće brzine pravocrtnoga kretanja.C. Sporije se kreće i manje manevrira.D. Pri kretanju više manevrira.

BIO IK-1 D-S042

15

Biologija

01

A.

B.

C.

D.

A.

B.

C.

D.

39. Pozorno promotrite sliku na kojoj su shematski prikazana probavila označena slovima F i G koja pripadaju različitim vrstama.

Koje probavilo pripada mesojedu i zašto?

A. probavilo vrste G jer ima višedijelni želudac za razliku od vrste FB. probavilo vrste G jer ima jednostavan želudac za razliku od vrste FC. probavilo vrste F jer ima višedijelni želudac za razliku od vrste GD. probavilo vrste F jer ima jednostavan želudac za razliku od vrste G

40. Koji je doprinos Charlesa Darwina i Alfreda Russela Wallacea biološkim znanostima?

A. Prvi su postavili teoriju evolucije.B. Uveli su sistematiku (taksonomiju).C. Postavili su teoriju evolucije prirodnom selekcijom.D. Povezali su evolucijske promjene s genomom organizma.

BIO IK-1 D-S042

16

Biologija

99

Prazn

a st

rani

ca

BIO IK-2 D-S042

1

12

BIOLOGIJAIspitna knjižica 2

BIO

BIO.42.HR.R.K2.20

BIO IK-2 D-S042

2

Biologija

99

Prazn

a st

rani

ca

BIO IK-2 D-S042

3

OPĆE UPUTE

Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri dežurni nastavnik.Nalijepite identifikacijske naljepnice na sve ispitne materijale koje ste dobili usigurnosnoj vrećici.Ispit traje 135 minuta bez stanke.Zadatci su u dvjema ispitnim knjižicama. Redoslijed rješavanja birajte sami.Dobro rasporedite vrijeme kako biste mogli riješiti sve zadatke.Ispred skupine zadataka uputa je za rješavanje. Pozorno je pročitajte.Pišite čitko. Nečitki odgovori bodovat će se s nula (0) bodova.Ako pogriješite u pisanju, pogreške stavite u zagrade, precrtajte ih i stavite skraćeni potpis. Zabranjeno je potpisati se punim imenom i prezimenom.Upotrebljavajte isključivo kemijsku olovku kojom se piše plavom ili crnom bojom.Kada riješite zadatke, provjerite odgovore.

Želimo Vam mnogo uspjeha!

Ova ispitna knjižica ima 20 stranica, od toga 2 prazne.

99

Ako ste pogriješili u pisanju odgovora, ispravite ovako:

Precrtan netočan odgovor u zagradama Točan odgovor

(Marko Marulić) Petar Preradović

Skraćeni potpis

BIO IK-2 D-S042

4

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

II. Zadatci kratkoga odgovora i dopunjavanja

U sljedećim zadatcima odgovorite kratkim odgovorom (riječju, brojem, s nekoliko riječi ili jednostavnom rečenicom) ili dopunite rečenicu/crtež upisivanjem sadržaja koji nedostaje.Odgovore upišite samo na predviđeno mjesto u ovoj ispitnoj knjižici.Ne popunjavajte prostor za bodovanje.

41. Pozorno promotrite tablicu u kojoj su navedena obilježja dviju vrsta zmija i temperatura staništa u kojima obitavaju.

Vrsta zmijeObilježja zmije Prosječna temperatura

staništa (°C)duljina (m) masa (kg) dan noć

zeleni piton 1,2 – 1,8 15 – 20 35 15mrežasti piton 7 – 10 75 – 90 35 15

41.1. Koja vrsta zmija ima metabolizam slabijega intenziteta pri istim uvjetima okoline? Jednom rečenicom objasnite svoj odgovor. Vrsta zmije: ____________________________________________________ Objašnjenje: _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

41.2. Obje vrste zmija promatrane su tijekom dana u mirovanju i pri istoj izloženosti suncu. Kojoj će se zmiji tjelesna temperatura brže povisiti? Jednom rečenicom objasnite svoj odgovor koristeći se podatcima iz tablice. _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

5

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

42. Nasljednu onihoosteodisplaziju karakteriziraju poteškoće u razvoju noktiju, kostiju i zglobova. Tu bolest uzrokuje dominantni alel (D), a zdravo stanje određuje recesivni alel (d). Geni odgovorni za bolest nalaze se na devetome kromosomu na kojemu su i geni za krvne grupe AB0 sustava.

42.1. Oboljeli muškarac krvne grupe AB i zdrava žena krvne grupe 0 roditelji su oboljeloga djeteta krvne grupe A i zdravoga djeteta krvne grupe B. Koji je genotip oboljeloga djeteta s obzirom na oba promatrana svojstva? ____________________________________________________________

42.2. Pozorno promotrite sliku na kojoj su prikazana dva očeva deveta kromosoma s označenim genskim lokusima.

Kako raspored alela na kromosomima oca utječe na vjerojatnost da dijete istih roditelja bude zdravo i ima krvnu grupu A? Objasnite svoj odgovor jednom rečenicom uzimajući u obzir da se nije dogodio krosingover (kromatidna izmjena). ____________________________________________________________ ____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

6

02

Biologija

0

1 bod

0

1 bod

43. Virnjaci su modelski organizmi za proučavanje regeneracije zbog iznimne sposobnosti obnavljanja tkiva nakon ozljede. Istraživanjem su u virnjaka pronađeni neoblasti, stanice iz kojih nakon ozljeđivanja ili amputacije dijela tijela nastaju nova tkiva.

43.1. Koji je naziv svojstva koje moraju imati neoblasti kako bi iz njih mogli nastati različiti oblici novih stanica? _____________________________________________________________

43.2. Istraživanja su dokazala da ionizirajuće zračenje uništava neoblaste u virnjaka, dok ostale stanice ostaju neoštećene. Što će se dogoditi s virnjakom kojemu je amputiran veći dio tijela ako se ozrači ionizirajućim zračenjem? _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

7

02

Biologija

0

1 bod

0

1 bod

44. Na slici je prikazan pokus u kojemu su se učenici koristili biljkom lončanicom. Površinu zemlje prekrili su folijom, a zatim su cijelu biljku prekrili staklenim zvonom. Rub između staklene podloge i staklenoga zvona premazali su vazelinom. Biljku su ostavili na osvijetljenome mjestu tijekom jednoga dana.

44.1. Koje su promjene uočene na kupoli staklenoga zvona nakon provedenoga pokusa? Jednom rečenicom objasnite uzrok uočenih promjena. Uočene promjene: ______________________________________________ Objašnjenje: _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

44.2. Kruženje kojih dvaju biogenih elemenata možemo pratiti opisanim pokusom? _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

8

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

45. Pozorno promotrite sliku na kojoj je prikazana građa stanične membrane.

45.1. Koji je naziv manjih molekula (monomera) od kojih su građene molekule označene slovom A? _____________________________________________________________

45.2. Objasnite kako kemijska svojstva dijela molekule označene slovom B utječu na njezin smještaj i usmjerenost u građi membrane. _____________________________________________________________

45.3. Na slici strelicom označite dio membrane koji služi za prijenos iona kalija.

BIO IK-2 D-S042

9

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

46. Crnu boju krzna psa koker španijela određuje dominantan gen B, a crvenu boju recesivni gen b. Jednobojno krzno određuje dominantan gen D, a pjegavo krzno recesivni gen d. Ti su geni smješteni na autosomima i nisu vezani.

46.1. Koje sve genotipove gameta može stvoriti jedinka heterozigot za oba svojstva? _____________________________________________________________

46.2. Koje su moguće kombinacije fenotipova roditelja čijim križanjem možemo dobiti sve potomke heterozigote za oba svojstva? Prvi roditeljski par: ______________________________________________ Drugi roditeljski par: _____________________________________________

46.3. Kakav je genotip crvene jednobojne ženke koja je križana s crnim jednobojnim mužjakom ako u potomstvu imaju crvenoga pjegavog psića? _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

10

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

47. Pozorno promotrite sliku na kojoj su prikazani mogući srodnički odnosi unutar sistematske kategorije (taksona) kralježnjaka.

47.1. Slovima A, B, C, D i E označena su obilježja pojedinih skupina kralježnjaka. Kojim je slovom označeno prvo pojavljivanje mliječnih žlijezda? _____________________________________________________________

47.2. Kojim je brojem označena skupina sisavaca koja je dominirala brojnošću i raznolikošću na području Australije neposredno prije doseljavanja ljudi? Jednom rečenicom objasnite svoj odgovor. Broj kojim je označena skupina: ___________________________________ Objašnjenje: _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

11

Biologija

02

0

1 bod

47.3. Jesu li krokodili evolucijski srodniji kornjačama ili pticama? Jednom rečenicom objasnite svoj odgovor koristeći se podatcima prikazanim na slici. Odgovor: _____________________________________________________ Objašnjenje: _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

12

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

48. Pozorno promotrite sliku na kojoj su pojednostavljeno prikazani metabolički procesi koji se događaju u stanici zelene alge roda Chlorella. Slovima F, G, H i J označeni su procesi koji se događaju u stanici. Isprekidane linije dijele prikaz na tri vremenski i prostorno odvojena metabolička procesa.

48.1. Koja je tvar označena slovom B? _____________________________________________________________

48.2. Alge roda Chlorella mogu se uzgajati na otvorenim velikim vodenim površinama bez obzira na kvalitetu vode. Kako uzgoj algi može pridonijeti suzbijanju štetnih utjecaja stakleničkih plinova? _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

13

Biologija

02

0

1 bod

48.3. Alge roda Chlorella mogu se uzgajati i u zatvorenim cijevnim bioreaktorima, što zahtijeva dopremu svjetlosti i nutrijenata. Kako će dulji nedostatak svjetlosti u bioreaktorima utjecati na intenzitet metaboličkoga procesa označenoga slovom J? Jednom rečenicom objasnite svoj odgovor. Intenzitet procesa označenoga slovom J bit će: SMANJEN – POVEĆAN (Zaokružite.) Objašnjenje: _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

14

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

49. Burmanski piton vrsta je zmije specifičnoga procesa razmnožavanja. Ženke

te vrste tijekom inkubacije tijelom obaviju jaja pri čemu učestalo stežu mišiće, što nazivamo drhtanje. Pozorno promotrite sliku na kojoj su prikazani rezultati istraživanja potrošnje kisika tijekom stezanja mišića ženke burmanskoga pitona u procesu inkubiranja jaja pri stalnoj temperaturi okoliša.

0

20

40

60

80

100

120

0 5 30 35

potr

ošnj

a ki

sika

(mL

/ h k

g)

10 15 20 25učestalost stezanja mišića u minuti

49.1. Koja je povezanost potrošnje kisika s procesom inkubiranja jaja? Objasnite svoj odgovor koristeći se podatcima prikazanim na slici. _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

49.2. Kolika će biti učestalost drhtanja ženke burmanskoga pitona u minuti ako jedinka od 30 kg potroši 3000 mL kisika po satu? _____________________________________________________________

49.3. Kako će smanjena prosječna temperatura okoliša utjecati na intenzitet drhtanja ženke burmanskoga pitona tijekom inkubacije? Jednom rečenicom objasnite svoj odgovor. _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

15

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

50. Pozorno promotrite sliku na kojoj je prikazana promjena broja jedinka dviju različitih životinjskih vrsta označenih slovima A i B koje su živjele odvojeno u istim uvjetima staništa. Vrste su u jednome trenutku premještene u zajedničko stanište koje je imalo iste uvjete kao i prethodna staništa.

0

20

40

60

80

100

120

140

1 2 4 5

broj

jedi

nka

3vrijeme (tjedni)

vrsta A

vrsta B

50.1. U kojemu su tjednu istraživanja vrste A i B premještene na zajedničko stanište? Objasnite svoj odgovor koristeći se podatcima prikazanim na slici. Tjedan u kojemu su vrste premještene: ____________________________ Objašnjenje: _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

50.2. U kakvom su biotičkom odnosu vrsta A i vrsta B u novome staništu? _____________________________________________________________

50.3. Koja će biti posljedica za brojnost vrste B ako u stanište unesemo predatora koji se hrani vrstom A? _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

16

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

51. Pozorno promotrite sliku na kojoj su prikazane lubanje različitih vrsta sisavaca označenih slovima od A do D.

51.1. Koji je naziv vrste zuba označenoga na slici strelicom? Jednom rečenicom objasnite ulogu označenoga zuba u prehrani jedinke. Naziv zuba: ___________________________________________________ Objašnjenje: _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

51.2. Koji položaj u kopnenome hranidbenom lancu s obzirom na ishranu imaju sisavci čija je lubanja označena slovom D? _____________________________________________________________

51.3. Kojim je slovom označena lubanja zvijeri? Jednom rečenicom objasnite svoj odgovor. Lubanja zvijeri označena je slovom: _________________________________ Objašnjenje: _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

17

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

52. Agronomi su istraživali potrošnju kisika dviju sorta pšenice pri različitim temperaturama. U postavljenome pokusu zrna pšenice obiju sorta klijala su na vlažnim papirnatim ručnicima u istim uvjetima. Nakon što su biljke isklijale, mjerena je potrošnja kisika sorta A i B na temperaturama 7 °C i 17 °C u vremenskim intervalima od 20, 40, 60 i 80 minuta. Pozorno promotrite rezultate istraživanja navedene u tablici.

Jedinke sorte pšenice

Temperatura (°C)

Potrošnja O2 (mL)

nakon 20 min

nakon 40 min

nakon 60 min

nakon 80 min

sorta A 7 0,1 0,2 0,33 0,5sorta A 17 0,8 1,5 2,4 3,2sorta B 7 1 1,9 2,9 3,6sorta B 17 1,4 2,5 4 5,2

52.1. Koja je zavisna varijabla u opisanome pokusu? _____________________________________________________________

52.2. Napišite izraz (formulu) za izračun prosječne potrošnje kisika po minuti za sortu B pri 17 °C tijekom 60 minuta koristeći se podatcima iz tablice. _____________________________________________________________

52.3. Koji je zaključak istraživanja s obzirom na povezanost intenziteta metabolizma sorte B i temperature? _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

18

Biologija

0

1 bod

02

0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

53. Pozorno promotrite sliku na kojoj su prikazani predstavnici bodljikaša označeni slovima od A do D.

53.1. Na koji su se način života prikazani organizmi prilagodili simetrijom tijela? _____________________________________________________________

53.2. Koja tvar prevladava u sastavu čvrstoga dijela potpornoga sustava prikazanih organizama? _____________________________________________________________

53.3. Za organizam označen slovom D karakteristična je samoamputacija (samoodbacivanje) kraka. Objasnite povezanost opisanoga obilježja s mogućnosti preživljavanja jedinke. _____________________________________________________________

53.4. Duž jadranske obale posljednjih godina znatno je povećan uzgoj dagnji na plutajućim parkovima (viseća užad za koju se prihvaćaju školjkaši). Poznato je da je dagnjama prirodni predator životinja označena na slici slovom D. Zašto se brojnost opisanih predatora nije znatno povećala unatoč povećanomu uzgoju dagnji? Jednom rečenicom objasnite svoj odgovor. _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

19

Biologija

02

0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

54. Pozorno promotrite sliku na kojoj je prikazana jedna vrsta mahovine.

54.1. Koji je naziv strukture mahovine označene na slici strelicom? _____________________________________________________________

54.2. Na slici zaokružite dio mahovine koji se razvije nakon oplodnje.

54.3. Koji je naziv generacije koja se u životnome ciklusu prikazane mahovine prehranjuje samostalno? Jednom rečenicom objasnite svoj odgovor. Naziv generacije: _______________________________________________ Objašnjenje: _____________________________________________________________ _____________________________________________________________

54.4. Koliko kromosoma imaju stanice strukture označene strelicom ako spora prikazane mahovine sadrži 10 kromosoma? _____________________________________________________________

BIO IK-2 D-S042

20

Biologija

99

Prazn

a st

rani

ca

NCVVO • Ul. D. Tomljanovića-Gavrana 11, 10020 Zagreb, Hrvatska • Tel:+38514501800 • Fax:+3851450801 • www.ncvvo.hr

RJEŠENJA ISPITA IZ BIOLOGIJE NA LJETNOM ROKU

DRŽAVNE MATURE SERIJE D-S042

Lipanj 2020.

ISPITNA KNJIŽICA 1

Redni broj zadatka

ODGOVOR

1. D

2. D

3. C

4. A

5. C

6. B

7. D

8. D

9. B

10. B

11. D

12. C

13. B

14. A

15. D

16. C

17. A

18. A

19. B

20. C

21. C

22. A

23. D

24. D

25. D

26. B

27. A

28. B

29. C

30. C

31. B

32. D

33. C

34. A

35. B

36. C

37. B

38. B

39. D

40. C

NCVVO • Ul. D. Tomljanovića-Gavrana 11, 10020 Zagreb, Hrvatska • Tel:+38514501800 • Fax:+3851450801 • www.ncvvo.hr

ISPITNA KNJIŽICA 2

Redni broj z.

ODGOVOR

41.1. Vrsta zmije: mrežasti piton. Objašnjenje: jer ima manji omjer površine i volumena tijela. ILI veće je duljine i mase

41.2. Zeleni piton se brže zagrijava jer je manji (ima veći omjer površine i volumena tijela).

42.1. DdA0 (ili A0Dd)

42.2. Aleli A i d moraju se nalaziti na istom očevom kromosomu kako bi se svojstva zajedno naslijedila.

43.1. Totipotentnost / diferencijacija / pluripotentnost.

43.2. Uginut će. ILI Neće se regenerirati.

44.1 Opažanje: nakupljanje kapljica na staklenom zvonu Objašnjenje: biljka transpiracijom izlučuje vodenu paru koja se kondenzira na stijenkama

44.2. Kruženje vodika i kisika.

45.1. Aminokiseline.

45.2. To je polarni (hidrofilni) dio koji je okrenut prema staničnoj / izvanstaničnoj tekućini / vodi.

45.3. Strelicom označiti transmembranski protein na slici.

46.1. BD, Bd, bD, bd

46.2. Prvi roditeljski par: crni jednobojni i crveni pjegavi. Drugi roditeljski par: crni pjegavi i crveni jednobojni.

46.3. bbDd (ili Ddbb)

47.1. Slovom C.

47.2. Broj kojim je označena: 8 Objašnjenje: Australija se odvojila od ostalog kopna prije nego su se plodvaši u većem broju uspjeli rasprostraniti.

47.3. Odgovor: srodniji su pticama Objašnjenje: Krokodili s pticama dijele bližeg (mlađeg) zajedničkog pretka u odnosu na kornjače.

48.1. Kisik / O2

48.2. Alge procesom fotosinteze troše ugljikov dioksid iz zraka.

48.3. Smanjen. Zbog nedostatka kisika (tvar B) stanično disanje (proces J) bit će manjeg intenziteta jer je to aeroban proces. ILI Zbog nedostatka glukoze stanično disanje (proces J) bit će manjeg intenziteta.

NCVVO • Ul. D. Tomljanovića-Gavrana 11, 10020 Zagreb, Hrvatska • Tel:+38514501800 • Fax:+3851450801 • www.ncvvo.hr

49.1. Kisik je potreban za metabolizam (stanično disanje) u kojem se oslobađa i toplina za zagrijavanje jaja.

49.2. 28 puta

49.3. Intenzitet drhtanja će biti veći jer je više topline potrebno za održavanje temperature inkubacije.

50.1. Tjedan u kojemu su vrste premještene: u 2.tjednu. Objašnjenje: tijekom prva dva tjedna brojnost vrsta se ne mijenja, a nakon drugog tjedna raste.

50.2. Mutualizam.

50.3. Brojnost vrste B će ostati ista. ILI Brojnost vrste B će se smanjiti.

51.1. Naziv zuba: sjekutići ili glodnjaci.

Objašnjenje: Služe za glodanje drveta, korijena i sl.

51.2. Potrošači prvog reda ili biljojedi.

51.3. Lubanja zvijeri označena je slovom: A, Objašnjenje: imaju izražene očnjake.

52.1. Potrošnja kisika.

52.2. 4 mL

60 min

52.3. Veći je intenzitet metabolizma pri višoj temperaturi. ILI Manji je intenzitet metabolizma pri nižoj temperaturi.

53.1. Na polusjedilački način života. ILI Na sjedilački način života.

53.2. Vapnenac ili kalcijev karbonat.

53.3. Veća mogućnost preživljavanja jer tako izbjegne predatora.

53.4. Dagnje vise u stupcu vode iznad dna, a zvjezdače žive na dnu te se ne mogu njima hraniti.

54.1. Korjenčići (rizoidi).

54.2. Zaokružiti sporofit.

54.3. Naziv generacije: gametofit / spolna generacija / haploidna generacija; Objašnjenje: Fotosintetizira.

54.4. 10 kromosoma

c{ Nacionalnicentarza vanisko vrednovanieobrazovania

ISPIT DRZAVNE MATURE

BIOLOGIJA

B

I0

List za odgovore D-S042

1.

2.

J.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

'19.

20.

ABABABAXB

C DXC DXCX D

CDCXD

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

A

AXA

A

A

A

AXA

A

A

A

A

A

AXA

A

A

A

A

A

BCXBCBCBCBCBXcBCBXCBCXB CXeXcBCecXBCBXca cXeXceXcBCa cX

D

D

oXo.XoXo

D

D

D

D

D

oXD

D

D

D

D

D

oXD

ABA

A

A

BX C

BCBC

D

DXoX

n e{ c D

n aX c D

A B c DXA B cX o

n eXc D

nXa c D

ABcDXA B cXDAXB c D

n{A

A

BCDBX c D

B cXo

Bto.42.HR.R.L1 .02

ililililililtilflIilt40107

NE PISATI PREKOPOLJA ZA ODGOVORE Oznadavati ovako: )(

Sifra ocjenjivada:

NE FOTOKOPIRATIoBRAzAc se ctra opflext BIO

BIOList za ocjenjivade

41.1. f;::jlf# o ,|

I,|

I

1

1

1

,|

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

45.1.

45.2.

45.3.

46.1.

46.2.

46.3.

ocjonjivaa U

ocjonjivaa U

Hl,,[,i o

ocienjivaa U

ocienjivaa u

oq€njivad U

1

1

1

1

1

1

,|

1

1

,|

1

I

1

1

1

1

1

1

1

1

,|

1

1

I

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

53.1

53.2

53.3

53.4

54.1

Popuniavaocj6nJivaa

Popunjavaoqenjivad

ocjenjivad

ocjeniivaa

Popunjavaod€njivaE

0

0

0

0

0

1

1

1

I

1

1

1

I

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

41.2

42.'l

42.2

43.1

ocjenjivad

oci€njivaa

Popunjavaocjeniivaa

ocjenjivad

0

0

0

0

+s.2. f;!ffi o s+.2. ftiffi o

44.1

44.2

ocjenjivad

ocieniivaa

0 +2.r. ff"iffi o s+ s f;3ljil?J o

s+.a. ffiffi o0 47.2 . ocioniivac 0

+2.s. li3lii"":.' o

48.1Popunjavaocienjivaa 0

0

0

+a.2. Li3ijli"":i

48.3 ocjeniivaa

+s.r. iliffi o

49.2

49.3

Popunjavaocjenjivaa

ocjeniivaC

n

0

so.r. ff"|ffi o

50.2

50.3

51.'l

51.2

Popunjavaocj€njivaa

Popunjavaocionjivaa

Popuniavaoclenjive6

Popunjavaoci6njivaa

0

0

0

0

sr g f;3lli:f o

52.1

52.2

52.3

ocjenjivaa

Popunjavaocionjivad

Popuniavaocjenjivac

0

0

0

BIOOznadavati ovako: INE PISATI PREKOPOLJA ZA ODGOVORE

NE FOTOKOPIRATIoBRAzAc se e tn oPrtcxt